You are on page 1of 10

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OPĆE OBVEZNO OBRAZOVANJE U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI (analiza dokumenta)

Kolegij: Didaktika 1 Nositelj kolegija: dr. Anita Klapan Asistent: Adriana Ažić-Bastalić Student: Davor Ježabek Studij: 1.g. diplomskog studija Filozofija/Povijest

Rijeka, lipanj 2010.

4 str. 10 2 . 3 str.Sadržaj Uvod Analiza dokumenta Zaključak Literatura str. 8 str.

opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj donosi odgojno-obrazovne razine i odgojnoobrazovni cikluse. zatim razvijanje svijesti kod učenika o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta te odgajanje i obrazovanje učenika u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima. Slijedi dio Načela nacionalnoga okvirnog kurikuluma te Odgojno-obrazovni rad usmjeren na dijete i učenika te Odgojno-obrazovna područja i međupredmetne teme Nacionalnoga okvirnog kurikuluma. opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u osnovnoj školi te opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u srednjoj školi. Novost koju donosi je kurikulumski pristup koji se temelji na kompetencijama učenika. prednosti i ciljanu skupinu dokumenta te njegove sastavnice. opće ciljeve i načela odgoja i obrazovanja. ljudskim pravima i pravima djece. Predstavlja temeljni dokument koji na nacionalnoj razini donosi vrijednosti. Usmjeren je na predškolski odgoj.Uvod Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi donosi smjernice i načine unapređivanja odgoja i obrazovanja u hrvatskome društvenom kontekstu radi osiguravanja što kvalitetnijeg sustava školstva. koncepciju učenja i poučavanja. U dijelu Odgojno-obrazovne vrijednosti i općini ciljevi spominje ciljeve odgojno-obrazovnog procesa kao osiguranje sustavnog načina poučavanja učenika. estetski. ravnateljima. zatim osnažuje i unapređuje odgojnu dimenziju. društveno- 3 . učiteljima. stručnim suradnicima. Dokument sadrži dijelove naslovljene Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obavezno obrzovanje u osnovnoj i srednjoj školi koji donosi definiciju. društveni. poticanja i unaprjeđivanja intelektualni. ali i sudionicima i korisnicima odgoja i obrazovanja. utvrđuje načine i kriterije vrjednovanja i ocjenjivanja. te postignuća za određene odgojnoobrazovne cikluse i odgojno-obrazovna područja. nastavnicima. te potiče vrjednovanje i samovrjednovanje odgojno-obrazovnoga i školskog rada. Nacionalni okvirni kurikulum temelj je za izradbu svih ostalih kurikulumskih dokumenata te služi nositeljima odgojno-obrazovne djelatnosti – odgojiteljima. tjelesni. moralni i duhovni razvoj učenika u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima. a ne više na sadržaju te unosi transparentniji rad u ostvarivanju odgojno-obrazovnih vrijednosti i ciljeva. Struktura Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj. Dio nazvan Očekivana postignuća učenika prema odgojno-obrazovnim područjima govori o svim područjima koja obuhvaća (jezično-komunikacijsko. određuje odgojno-obrazovna postignuća na određenim stupnjevima učenikova razvoja.

4 . tehničko-tehnologijsko.humanističko. Očekivana postignuća učenika u strukovnom odgoju i obrazovanju te Djeca i učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s teškoćama i darovita) su dijelovi koji se odnose na potrebe djece u nastavnom procesu. tjelesno-zdravstveno . matematičko-prirodoslovno. umjetničko područje i praktični rad i dizajniranje). Zatim slijedi vrednovanje rada učenika u dijelu Ocjenjivanje i vrednovanje učeničkih postignuća prema odgojno-obrazovnim područjima te Praćenje i vrednovanje realizacije Nacionalnoga kurikuluma s nacionalnim ispitima i državnom maturom.

prema znanstvenim istraživanjima. nove kompetencije pojedinca koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti. opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruje u osnovnoj školi te opći odgoj i obrazovanje koji se ostvaruje u srednjoj školi razvoj društva temeljen na znanju i proces globalizacije. nacionalnu pripadnost i druge razlike školska knjižnica i njezina svrha odgojno – obrazovne razine rani i predškolski odgoj četrnaestogodišnjak.u kojem je narušen monokulturalni model društva. svjetonazora i religija. a pritom ne izgubiti svoje korijene. ne može imati dovoljno razvijene temeljne kompetencije potrebne za cjeloživotno učenje i zapošljavanje učenik gimnazije završava srednjoškolsko obrazovanje polaganjem državne mature …određuje očekivanja što učenici trebaju znati i za što trebaju biti osposobljeni po završetku određenog stupnja obrazovanja. jačanje svjetskog tržišta i konkurencije na globalnoj razini. razvoj kritičkog mišljenja.. poduzetnosti. što i kako treba učiti te kako se prati i vrednuje kvaliteta učeničkih postignuća i rada škola stručno obrazovanje u srednjim strukovnim školama te umjetničko obrazovanje u srednjim umjetničkim školama regulirat će se zasebnim dokumentima pomak u kurikulumskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u pristupu i načinu programiranja odgoja i obrazovanja Nacionalni kurikulum polazi od drukčijeg pitanja: što učenik određene dobi treba znati i može znati.nacionalni okvirni kurikulum okvirno određuje predškolski odgoj. rješavanja problema. moralnu i duhovnu baštinu obveznost općeg obrazovanja odgojno-obrazovna područja definiraju se za učenike iste dobi. tj. sposobnosti i stavove treba i može razviti u razdoblju jednoga razvojnog ciklusa koji nije strogo vremenski određen razdobljem od jedne školske godine razvoj nacionalnoga kurikuluma orijentiranog na učeničke - - - - - - - 5 . stvaraju nove potrebe na razini društvenoga života i života pojedinca život i rad u suvremenom društvu brzih promjena i oštre konkurencije zahtijevaju novi tip znanja. društvenu. vrijednosti i stavova. socijalnih i drugih kompetencija . svoju kulturnu. informatičke pismenosti. vještina. koje vještine. i u kojemu je na djelu snažno miješanje različitih kultura. bez obzira na njihovo socijalno podrijetlo.Analiza dokumenta . kreativnosti. ljudi trebaju postati „građanima svijeta“.

Religijske kulture ) rani i predškolski odgoj . identitetu. ali i učiteljima i nastavnicima pružaju mogućnosti izbora sadržaja. razredu 40% školskog kurikuluma srednje strukovne i umjetničke škole kreirat će školski kurikulum ovisno o kvalifikaciji. tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmente korelacije.tri odgojno-obrazovna ciklusa Nacionalnim se okvirnim kurikulumom uz osmogodišnje opće obrazovanje propisuje i opće obrazovanje u prve dvije godine srednjih škola obvezni je minimum općeobrazovnih sadržaja za stjecanje temeljnih kompetencija na srednjoškolskoj razini u strukovnim i umjetničkim školama u I. a u II. problemsko učenje. bonus nastava. Građanski odgoj. kompetencijama koje učenik treba steći za određeno zanimanje. učenje u skupinama holistički pristup u izboru i organizaciji odgojno-obrazovnih sadržaja s naglaskom na multidisciplinarnosti odgojno-obrazovna područja definiraju se na temelju posebnih ciljeva ili očekivanih odgojno-obrazovnih postignuća učenika posebni odgojno-obrazovni ciljevi na temelju kojih nastaju odgojno-obrazovna područja međupredmetne teme ili moduli novi nastavni predmeti (Domaćinstvo. Profesionalna orijentacija i vlastita budućnost. projektna nastava.- - - - - - - - - kompetencije predstavlja jedan od glavnih trendova kurikulumske politike u europskim zemljama i šire u svijetu temeljne kompetencije za cjeloživotno obrazovanje Europski kompetencijski okvir (Recommedation of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on Key Competences for lifelong learning. razredu 60% školskog kurikuluma. multimedijska nastava. interdisciplinarni pristup. Informacijsko-komunikacijska tehnologija. oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva novi i aktualizirani tradicionalni načini i oblici učenja istraživačka nastava. učenje u parovima. te su dužne poštivati minimalni nacionalni standard općeg odgoja i obrazovanja u navedenom omjeru gimnazije imaju u cijelosti općeobrazovni kurikulum i u njima je opće obrazovanja šire od obveznoga općeg obrazovanja strukovnih i umjetničkih škola odgojno-obrazovni ciklusi Nacionalni okvirni kurikulum definira za opći obvezni odgoj i 6 . metoda. odgovornosti opći odgojno-obrazovni ciljevi načela Nacionalnoga okvirnog kurikuluma u skladu s Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) predlažu se otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima. solidarnosti. iskustvena nastava. 2006/962/EC) temeljne sastavnice Nacionalnoga okvirnog kurikuluma Nacionalni okvirni kurikulum osobitu pozornost daje sljedećim vrijednostima: znanju.

osobe stvaralačkoga duha. koja poštuje vrijednosti drugih kultura i naroda osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za druge. znanje je postalo temeljna proizvodna snaga u društvu i glavni uvjet uspješnosti suvremeno društveno-kulturno okruženje pretpostavlja odgoj i obrazovanje odgovorne. s dubokim osjećajem za obitelj i za očuvanje hrvatske nacionalne baštine. razreda srednje škole. razredu 40% školskog kurikuluma 7 . kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog pojedinca Europski kompetencijski okvir (Recommedation of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on Key Competences for lifelong learning. Profesionalna orijentacija i vlastita budućnost.- - - - - - - obrazovanje cikluse u vremenskim razdobljima od 4 + 2 + 2 + 2 godine učenik će steći temeljne kompetencije završavanjem II.). mirotvorne. Religijske kulture ) Obvezni je minimum općeobrazovnih sadržaja za stjecanje temeljnih kompetencija na srednjoškolskoj razini u strukovnim i umjetničkim školama u I. Informacijsko-komunikacijska tehnologija. za slabe. 2008. a u II. razredu 60% školskog kurikuluma. Građanski odgoj. građanski odgoj novi nastavni predmeti (Domaćinstvo. istinoljubive. tolerantne i solidarne osobe. siromašne i obespravljene jednakost obrazovnih šansi za sve prilagođivanje nastavnih oblika. za obitelj. 2006/962/EC). a osobito gimnazijama proširi i produbi te stekne viši stupanj općeg odgoja i obrazovanja učenik srednje strukovne škole završava srednjoškolsko obrazovanje izradom završnog rada. koji se izrađuje u školi prema posebnom pravilniku koji se donosi na nacionalnoj razini (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. poštene. holistički pristup učenikovu znanju europska dimenzija obrazovanja nastava usmjerena na učenika posebni odgojno-obrazovni ciljevi poduzetništvo. metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i mogućnostima učenika. i IV. učiti kako učiti. razredu strukovnih i umjetničkih škola. i mogućnost da ih u III.

Paradoksalno je da smo društvo koje se temelji na znanju. formiranje nastave. koje vještine. te razlikovanju stručnog od gimnazijskog obrazovanja nakon kojeg slijedi matura. Usmjeren je na stalno poboljšanje i unapređivanje. Dokument je nastao ponajprije zbog razvoja društva. te života pojedinca u sferi kulture. Odvajanje poznatih dijelova dokumenta. Što se tiče proturječnih informacija. bilo ono gimnazijsko ili stručno. Informacije koje sam izdvojio. odnose se na sam dokument i novosti koje on donosi u odnosu na postojeće obrazovanje u Republici Hrvatskoj s kojim sam upoznat. vrijednosti i stavove koje se oslanjaju na kreativnost. vještine. razvoj kritičkog mišljenja. osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. koje polaže nade u obrazovani kadar.Nacionalni okvirni kurikulum je dokument prema kojem se trebaju organizirati odgojno-obrazovni procesi od predškolskog. sposobnosti i stavove treba i može razviti u razdoblju jednoga razvojnog ciklusa koji nije strogo vremenski određen razdobljem od jedne školske godine te time zamjenjuje prenošenje znanja razvojem kompetencija. informatičke pismenosti. Usmjerenost na učenička postignuća omogućuje učinkovitije vrjednovanje i kontrolu stvarne ostvarenosti postavljenih ciljeva. rješavanje problema. znanosti. kurikulumski pristup utemeljen na razvoju učeničkih kompetencija . Analizom dokumenta upoznao sam se s njegovim dijelovima te njegovom svrhom uopće. poznatih te informacija o kojima bih htio znati nešto više. omogućio je niz prednosti. Odnose se na predloženu organizaciju nastavnog procesa. Nacionalni kurikulum polazi od pitanja što učenik određene dobi treba znati i može znati. jačanja svjetskog tržišta koji stvaraju nove potrebe na razini društvenog života. gospodarstva. Donosi smjernice i načine kojima bi se odgojno-obrazovni proces trebao unaprijediti radi osiguravanja što kvalitetnijeg sustava školstva. stekao sam bolji uvid u strukturu dokumenta. Pomak u kurikulumskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znači zaokret u pristupu i načinu organiziranja odgojno-obrazovnog procesa. tehnologije. Za razliku od tradicionalnog pristupa s nastavnim planovima i programima. a svjedoci smo koliko se malo financijskih sredstava 8 . odgojno-obrazovne cikluse. Insert tehnikom pobliže sam se upoznao sa značajkama dokumenta i njegovom važnošću za proces obrazovanja. a posebnost mu je standardiziranje na nacionalnoj razini. vremenska razdoblja. društvene povezanosti i slično.kao cilja odgoja i obrazovanja. procesa globalizacije. s tezom da je znanje postalo temeljna proizvodna snaga u društvu se ne slažem u potpunosti. zatim proturječnih informacija. Njih nije moguće ostvariti kroz tradicionalni odgojno-obrazovni sustav koji funkcionira kao sredstvo prenošenja i orijentacije na činjenično znanje. kao nove. Suvremeno društvo zahtijeva nova znanja.

Ipak. što je potrebno učiniti da se nastavni proces usmjeri na razvijanje učeničkih kompetencija koje traži današnje društvo i tržište oblikovani procesom globalizacije. kroz svoje školovanje sam se uvjerio da nastavne metode i sredstva rada nisu uvijek prilagođena potrebama i mogućnostima učenika. Isto tako. Kada se govori o jednakim obrazovnim šansama za sve. mišljenja sam da sva djeca nemaju jednake obrazovne šanse jer ne živimo u idealnim uvjetima dobre organizacije školskog sustava. Djeca se razlikuju. Građanskog odgoja. Poseban interes obratio sam na uvođenje novih nastavnih predmeta. Mišljenja sam da je našem obrazovnom sustavu potrebna preobrazba ne bi li slijedilo europske i svjetske nastavne procese. godine.ulaže u obrazovanje. dobrih nastavnih sadržaja (ponajprije razlika između ruralnih ustanova i urbanih) i slično. Prvenstveno to je Europski kompetencijski okvir iz 2006. Informacijsko-komunikacijske tehnologije. a zatim su tu termini koji se odnose na holistički pristup učenju i europskoj dimenziji obrazovanja. Informacije koje sam izdvojio kao zanimljive i o kojima bih htio saznati nešto više odnose se na meni nepoznate elemente dokumenta koje donosi. i koliko znanje. reguliranje zakonom obavezno osnovno i srednje školstva stavljeno je u prvi plan. Domaćinstva. Profesionalne orijentacije i vlastite budućnosti. društvo općenito ne cijeni. Dokument koji sam odabrao uputio me u novine koje donosi u Hrvatsko obrazovanje. darovita su ili imaju poteškoća sa svladavanjem nastavnog gradiva. a razredne grupe su velike što otežava nastavnicima da se posvete svakom učeniku ponaosob. te Religijske kulture. 9 .

hr/Default. 2006.. o http://public.mzos. Institut za društvena istraživanja 10 . Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj : različite perspektive.Literatura  Stranica Ministarstva znanosti.aspx?sec=2685  Baranović Branislava. Zagreb. obrazovanja i športa.