You are on page 1of 8

Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet Vlaška 38

Katedra za filozofiju

Globalna etika na temelju tradicija židovstva, kršćanstva te islama
(prikaz članka K. Pranjića)

Profesor: dr. sc. Josip Oslić

Student: Ivan Petrović, II.godina

.5 Obrazovanje kao izlaz..3 Utjecaj autora Andrea Chouraquija…………4 Uvod u VI......6 Zaključak…………………………………….............................6 Vapaji umjetnika...................... rujna 2008....8 2 .... zapovijed………………..........4 Razmotriti stanje pojedine zapovijedi……….... i VIII...U Zagrebu 13........ Sadržaj Uvod…………………………………..........

Taj odnos ljudi međusobom nastojat ću opisati upravo po uzoru na ovaj članak tako da kombiniram slična stajališta ovih triju monoteističkih religija zajedničkog korijena.postojanje Boga i odgovornost za vlastiti i tuđi život. kršćanstva te islama” nastoji se iznijeti različita mišljenja koja ipak potvrđuju jedno stajalište . U članku “Globalna etika na temelju tradicija židovstva.Uvod Hrvatsko filozofsko društvo izdaje časopis “Filozofska istraživanja” u kojem redovito donosi najznačajnije današnje filozofske probleme. rješenja. ulazi u problem odnosa ljudi međusobom. Autor članka nastojeći tako prikazati dvije zapovijedi VI. prijedloge. uvijek u okviru istraživanja. bolje reći refleksije na današnji svijet kao jedno svojevrsno čuđenje svijetu i pojavama koje ga karakteriziraju. 3 . i VIII.

nego zagovara sinergiju (ujedinjenje duhovnim energijama) kako bi se zapodjenulo novo doba. Traži da ljudi svih triju monoteističkih religija budu pozvani pobuđivati sinergiju njihova pomirenja. i VIII. opet se nekako vrtimo u krug i tražimo razjašenjenje nečega svima već poznatoga. četvrte otuđenje. Filozfska istraživanja. dok je za neke to bilo otimanje. Prije svega trebamo si posvijestiti koje su to zapovijedi uopće. Religija budućnosti počiva na skladnu odnosu neosobnih teologija Orijenta i personalizma ovih triju religija. str. meditacija postaje produbljenje vlastitog religioznog iskustva. Ukoliko se pitamo što to znači. 880. autoru je važno koristiti literaturu Izraelita Andrea Chouraquija. Šesta zapovijed “Ne ubij” povezuje se s I.Utjecaj autora Andrea Chouraquija Dok opisuje sličnosti i poveznice triju velikih monoteističkih religija. rođenog u Alžiru i to knjigu “Deset zapovijedi” nudeći novi pogled na primjenu i kršenje svake pojedine zapovijedi. za druge preživljavanje. treće nanošenje pravde. str. Stoga. uviđamo da se pojam krađa različito definira u pojedinim sustavima.2 Svojevrsna meditacija postaje odgovor na vlastito traženje smisla koje se ne nalazi u današnjem svijetu nego negdje izvan svega toga. 881. sve više iskorištava u službu osobne razboritosti i želje.1 Njegova knjiga nastoji revalorizirati status dekaloga u osvit XXI. 879. vol. Uvod u VI. 26. 104. zapovijed Pitamo se zašto je autor članka odlučio izabrati baš ove dvije zapovijedi. stoljeća. str. ostvarivanja mira sa sobom i svijetom mogu biti dobar poticaj za skladno življenje i uranjanje u dubine svojega bića. 4. 3 Isto. Chouraqui ne predlaže stapanje (sinkretizam) svjetskih religija. da tako kažem. Osma zapovijed “Ne kradi” danas je otvorenje nečega u što nemamo potpuni pregled prije svega što se pojam krađe. Isto. 4 . fasc. Naglašava se važnost i nepersonalnih religija jer njihovi stupnjevi meditacije. zapovijedi jer počiniti umorstvo znači nijekati Stvoritelja3. Autor 1 2 usp.

881. str. rado se osvrće na Hansa Künga koji preporuča autokritiku i globalni. Navodi da je kršćanstvo “interijoriziralo”5 nasilje od kojeg je trpjelo u svojim počecima. No.“ 7 Kršćani pod krađom podrazumijevaju oduzimanje tuđeg vlasništva. čak ni pred smrtnom prijetnjom. ‘Džihad’ često puta preveden krivim terminom. str. Osma se zapovijed u Židova može usporediti kao sveopćim neposjedovanjem ničega. 882. kao svojevrsnu kaznu. Monaški ideali siromaštva upravo se hrane na evanđeoskoj poruci kojoj u izvoru stoji odricanje od ovog svijeta. U židovstvu zabrana je apsolutno načelo budući da je umorstvo jedan od triju prekršaja kakvi se ni pod kojom izlikom ne bi smjeli počiniti. Tu okrutnost.” Islam uspoređuje s kršćanstvom jer je također propagiralo ubojstvo za obranu vlastitih ciljeva i predodžbi. religijsko poimanje zapovijedi kao dopuštenja ukoliko su razumna i brane vjeru kojoj se pojedinac utječe. svećenstva. Nužno je osloboditi se ponižavajuće prošlosti kako da bi bilo proklamirano istinsko pomirenje čovječanstva. gol ću se onamo i vratiti. Rado bismo to usporedili sa Jobom koji kaže: “Gol iziđoh iz krila majčina. kao npr. poslije se osvrće na KKC kako bi obrano ispravne stavove kršćana da je “Umorstvo ljudskog bića napad na osobu i na svetost Stvoritelja. odsijecanje uda. Pokušao je nekako dati do znanja da je u kršćana tako mnogo još potrebno da bi određene vrednote postale ono s čim će se obični vjernik moći ponositi. 7 Job 1. kada razmatra o kršćanskom poimanju zapovijedi ulazi u ‘konstantinovski preokret’ i ‘cezaropapizam’ kako bi protumačio. autor nije mogao a da ne počne sa napadima na bogatstvo Rimske kurije. 5 . kada uspoređuje sve tri religije danas. Isto. Autor. Razmotriti stanje pojedine zapovijedi Šesta zapovijed svoje korijene ima u sve tri monotestičke religije.21.naglašava kako sustavi ipak podupiru to bijedno ponašanje tako da je danas zastupljeno u tržnom načelu ( kupljeno valja što skuplje preprodavati)4. 6 Isto. Budimo slobodni pa kažimo da bi ‘Džihad’ bio i svojevrsna askeza. tumači ozbiljnošću samog čina i sramote 4 5 Isto. svjetski ethos. 883. ‘sveti rat’ znači ponajprije borbu koju pojedinac mora voditi sa samom sobom u borbi protiv svojih strasti6. Želim se posvetiti ovdje isključivo primjeru svetog Franje Asiškog. Islam za krađu podrazumjeva oduzimanje dijela sebe u slučaju prekršaja. možda čak. str. Nadalje. No.

Vjera ne bi trebala biti onda osiromašenje nego obogaćenje kojim jasnije upoznajemo svijet i sebe. odnosno izlasku iz sebe samoga. Tako ga citira: “Ovdje se. svojevrsnoj samosvijesti i samokritici kojom se pokušava prihvatiti i tuđe mišljenje i ponašanje. Učenici imaju znati da Deset zapovijedi pripadaju cijelom čovječanstvu. svatko na svoj način. Filozofska istraživanja. str. Svakako. dogmi. Lanza del Vasto. ako ćeš pravo. Nepoznavanje i nepriznanje zapovijedi znači odustajanje od svega što nas čini ljudima i slobodnima. Po tome mi sudimo. nego kakav je po srcu i po duši. i ne pita ‘ko je koje vjere. Majka Tereza. Martin Luther King.9 U utopiju mira i ljubavi vjerovahu i za nju se. to je ljubav. One kao da otvaraju put da su svi ljudi isti..za počinitelja. Usp. 10 Usp. Ako ne prihvatimo zapovijedi kao činjenicu i dogovor cijelog čojvečanstva.. ali ni sebe. 886. 886. 6 .10 Vapaji umjetnika Autor rado spominje i umjetnike kada govori o etici želji da utopija mira i ljubavi postane više od neostvarene želje. želja. Tako i Ivo Andrić u pričama “Proba” (1954. Naglašava se da je vijek življen ‘po srcu i po duši’ plemenit i blag. str.) piše o važnosti da čovjek ostane čovjek i da se ne ponese krivim poslom ili krivim idejama. Naglašava da je naša prva dužnost ne činiti idole od svojih ambicija. Obrazovanje kao izlaz Jedino u obrazovanju. nalazi se izlaz iz krize fundamnetalizma i jednoumlja. 887. Nije poštedio ni islam od svojeg fundamentalizma i radikalizma. Suprotstavlja se stavu da je važno od nevjernika uzimati i dijeliti sa onima iste vjere. str.” Andrić kao da se ne nastoji obraniti od vjera nego dovesti ih na jednu ravninu kako bi nam jasnije bilo da smo svi jednaki i da isto sudimo. nećemo moći poštovati ni druge. imaju iste želje i potrebe da se međusobno cijene i poštuju. O poštivanju drugoga kao sebe samoga. Još je jedan odgovor koji se nalazi u svakme od nas. 8 9 Usp. vjerovanja.8 Rješenje odgoja nalazi se u školama koje bi se trebale više posvetiti komparativnim religijama kako bi djeca naučila što više o sebi i drugima kroz slobodu i stav da druga religija ne mora nužno značiti i ne komuniciranje s drugim. u dvadeset stoljeću zauzimahu: Mahatma Gandhi.

888. Upravo kroz ovakve prikaze kao da ćemo jasnije upoznati da naša osobna želja za poštivanjem zapovijedi nije puka utopija nego zajednička stvar na kojoj možemo poraditi ukoliko se odlučimo uozbiljiti i podvrgnuti vlastitoj kritici. zavičajno-identitetno bosanskim. Dedić objašnjava da “Kad bi svi ljudi na svijetu odlučili ruke da spletu .Takvim ponašanjem menitaliteta. spjevao također određeni krik za slobodom i poštovanjem zapovijedi. Arsena Dedića i Johna Lennona. 11 Usp. kao da bježi iz utopije i postaje moguća stvarnost koju odlučuju ljudi ovdje i sada.11 Autor je usporedio i razmišljanja dva pjevača. str. nešto nakon našeg Dedića.” Pogodbena. moguća rečenica. 7 . Dedić ne želi pribjeći prošlosti (da su svi…)! On otvara put mogućnosti koja je na nama.ne bi tad bilo ni rata. Lennon u svojoj pjesmi ‘Imagine’ (‘Zamisli’). Andrić nije dražbovao nego ga odjelotvorio.

Iako se kroz povijest mnogo toga događalo i prepatilo. postat ćemo jasniji drugima i svoje razmišljanje i vrijednosti nećemo nazivati idolima nego i dalje samo stavovima koji rastu i mijenjaju se zajedno s nama. Stalnim obrazovanjem.Zaključak Naše je društvo isprepleteno bolima koje sami sebi nanosimo. polaganjem na kritiku i samokritiku. vrijeme je da se istinske vrijednosti propagiraju i da svatko od nas napokon krene na bolje sutra. to je realnost na koju nas poziva i autor. slovo na papiru već ona ostaje ideja prenesena u praksu. Ne možemo se oslanjati na etiku ukoliko je ne prakticiramo. Autor Krunoslav Pranjić naglasio je u svojem članku da društvo počiva i ima korijenje u trima velikim monoetističkim religijama. To nije nemogućnost ili pak neostvarivi cilj. Dozvolimo da po riječima Hansa Künga globalna etika postane sredstvo razmišljanja i komunikaicije sa zemljom na kojoj živimo! 8 . One dijele i slične zapovijedi. Zbog toga etika prestaje biti utopija.