Veleučilište u Varaždinu 

Multimedija, oblikovanje i primjena    Grafičke komunikacije 
                         

ZLATNI REZ  FORMATI PAPIRA  RUB (MARGO) 
 

           
Dean Valdec, dipl. graf. ing.

Zlatni rez
Zlatni rez koristimo da bi definirali odnose među veličinama. Ljudsko oko različito reagira na proporcije objekata i njihove međusobne odnose. Zlatni rez pritom definira odnose koji se smatraju "najidealnijima" ili barem oku najugodnijima. Odnosi po zlatnom rezu izraženi u brojkama jesu 1:1,618, tj. dužina stranice je veća od širine za 1,618 ili obrnuto. Prema tom odnosu moramo imati format papira kao i format tekstualnog bloka da bi ispunili uvjete zlatnog reza. Ako imamo kraću stranicu papira 8cm, onda će dužina stranice biti 8x1,618 je 13 cm. Svjetski standard DIN ima odnos stranica 1: 1,4 (5:7) Zlatni rez ima odnos 1:1,6 (5:8) Pravilu zlatnog reza pokorava se (zbog zaokruženih vrijednosti samo približno) Laméov (Lamejev) numerički niz: 1 / 2 / 3 / 5 / 8 / 13 / 21 / 34 / 55 / 90 / 145 / 236 / 382 / 618 / 1000 itd U kojemu je svaka vrijednost jednaka zbroju dviju prethodnih, odnosno razlici dviju idućih vrijednosti. Današnje proporcije zlatnog reza nešto su izdužene što vidimo. To vidimo i po standardnom formatu papira npr. B1(707 x 1000) u odnosu na (618 x 1000). Pogledajmo najprije primjer na dužini linije koju dijelimo u određenom omjeru:

Dužinu od 1,618 podijelili smo na dva dijela. Kraći dio je dugačak 0,618, a duži 1. Zlatni rez nam govori po definiciji slijedeće: " Cijela dužina (m+M) se odnosi prema dužem dijelu (M), isto kao duži dio (M) prema kraćem (m). " Ili matematički: (m+M) : M = M : m 1,618 : 1 = 1 : 0,618 1,618 = 1,618 (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu) gdje je m (minor) manja, a M (major) veća veličina.

Drugim riječima, kad neku dužinu podijelimo s 1,618 dobijemo točku na toj dužini koja cijelu dužinu dijeli na dva dijela koji su međusobno u omjeru zlatnog reza. Pogledajmo sad jedan zanimljiv primjer, gdje je zlatni rez važeći za dužine, ali i za površine nastale dijeljenjem dužina po pravilu zlatnog reza. Za ovaj primjer uzeli smo klasičnu rezoluciju monitora od 1600x1200 točkica (crveni kvadratić na shemi ispod).

Podijelimo najprije dužu crvenu stranicu od 1600 točkica po pravilu zlatnog reza, i odredimo dužinu kraćeg i dužeg dijela. Točka dijeljenja dužine od 1600 točkica = 1600 : 1,618 = 988 Duži dio je 988 (M), a kraći je 1600 - 988 = 612 (m) (sve vrijednosti su zaokružene). Povucimo okomuti crtu iz točke 988. Proporcije su: c:b=b:a 1600 : 988 = 988 : 612 1,618 = 1,618 (približno) (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu) Isto to napravimo sa kraćom crvenom stranicom od 1200 točkica. Točka dijeljenja dužine od 1200 točkica = 1200 : 1,618 = 741 Duži dio je 741 (e), a kraći je 1200 - 741 = 459 (d) (sve vrijednosti su zaokružene). Povucimo horizontalnu crtu iz točke 741.

Proporcije su: f:e=e:d 1200 : 741 = 741 : 459 1,618 = 1,618 (približno) (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu)

No ono što je sad posebno zanimljivo je to da ukoliko u cijelu shemu ucrtamo i dva pravokutnika, plus kompletan crveni dobijemo: o G (plavi pravokutnik) čije su stranice 612 (a) i 1200 (f), dobijamo površinu od 734.400 točkica, te o H (crni pravokutnik) čije su stranice 741 (e) i 1600 (c), dobijamo površinu od 1.185.600 točkica. o I (crveni pravokutnik) čije su stranice 1200 (f) i 1600 (c), dobijamo površinu od 1.920.000 točkica. Zanimljivost je u tome da se i pravokutnici odnose prema pravilu zlatnog reza: I:H=H:G 1.920.000 : 1.185.600 = 1.185.600 : 734.400 1,618 = 1,618 (približno) (dijelimo posebno lijevu, a posebno desnu stranu) Pravilo zlatnog reza možemo primijeniti slično pravilu trećina. Npr. tekstualni blok, možemo smjestiti na uspravnu plavu liniju (koja ide iz točke 988) i na horizontalnu crnu liniju koja ide iz točke 741.

Naravno, ako zrcalimo gornju shemu, dobijemo obrnut raspored:

Kad spojimo ove dvije gornje sheme, dobijemo nešto što jako sliči na pravilo trećina:

Ako pažljivije pogledate, vidite da se 4 sjecišta koja postoje i kod pravila trećina sad nalaze bliže centru formata papira. To nam često nije poželjno, pa u takvim slučajevima treba primijeniti pravilo trećina, a kad nam odgovara da objekti budu bliže centru (ali uvijek van njega), onda je bolje uzeti pravilo zlatnog reza.

Pogledajmo sad pravilo trećina i zlatni rez jedan uz drugi. Na gornjoj shemi plavim crtama i kružićima je pravilo trećina, a crnim crtama i crvenim kružićima pravilo zlatnog reza. Možete lijepo zapaziti razliku.

Gdje se u praksi susrećemo sa korištenjem zlatnog reza? 1. Određivanje formata papira ili formata gotovih proizvoda npr. knjiga po zlatnom rezu: - koristeći Lamejev numerički niz 1 / 2 / 3 / 5 / 8 / 13 / 21 / 34 / 55 / 90 / 145 / 236 / 382 / 618 / 1000 itd -koristeći odnos strana prema pravilu zlatnog reza 1:1,618 (5:8)

2. Određivanje odnosa tekstualnog bloka prema površini stranice:

Odnos stranica formata papir, odnos stranica tekstualnog bloka i odnos samog tekstualnog bloka prema površini stranice je prema pravilu zlatnog reza. 3. Određivanje odnosa pojedinog elementa prema površini stranice:

Primjeri elemenata koji primjenjuju zlatni rez:

Formati papira

Petokraka zvijezda

Poligon (5 strana)

Partenon

Ljudsko tijelo

Građevinarstvo

Slikarstvo

Formati papira
Dijele se u dvije skupine: osnovni (A, B) i dodatni formati papira (C, D), a definirani su prema DIN standardu. Odnos formata papira A i B je također prema DIN standardu: 1,414 A0=B0 Odnos stranica kod DIN standarda je 1:1,414 Osanovni formati papira su A i B, a njihove veličine su prikazane u milimetrima. A0 841 x 1189 A1 594 x 841 A2 420 x 594 A3 297 x 420 A4 210 x 297 A5 148 x 210 A6 105 x 148 A7 74 x 105 A8 52 x 74 A9 37 x 52 A10 26 x 37 B0 1000 x 1414 B1 707 x 1000 B2 500 x 707 B3 353 x 500 B4 250 x 353 B5 176 x 250 B6 125 x 176 B7 88 x 125 B8 62 x 88 B9 44 x 62 B10 31 x 44 C0 917 x 1297 C1 648 x 917 ... D0 771 x 1090 D1 545 x 771 ...

Rub (margo)
Bjeline koje obrubljuju otisnutu pismovnu plohu na stranicama knjige. Širina rubova progresivno raste redom od unutrašnjeg, gornjeg, vanjskog i donjeg ruba. Ova pravila potječu od srednjovjekovnih prepisivača knjiga. Gornji rub morao je biti u skladu s unutarnjim ali s obzirom na mogućnost ponovnog obrezivanja prilikom ponovnog uvezivanja ostavljen je nešto većim nego unutrašnji. Vanjski a naročito donji rub bili su veći jer je pisar, a kasnije i vlasnik knjige bio naviknut da se na njima zapisuje svoje pribilješke – marginalije. U skladu s time i danas je uzajaman odnos rubova 2 : 3 : 4 : 6 Što ujedno odgovara i temeljnoj proporciji standardnih formata papira 1 : 1,414 : 2 : 2,828

Rubna bjelina ima višestruku ulogu: o omogućuje čitaocu da se se nesmetano koncentrira na praćenje štiva o u tehnologiji tiska za vrijeme otiskivanja hvataljke pridržavaju rub arka za rubnu bjelinu o estetska uloga je da je ta da je pismovna ploha smještena u optičku sredinu o praktična funkcija je ta da čitalac drži knjigu u ruci ne pokrivajući prstima tekst na njezinim stranicama

Kako se odmjerava odnos ukupne površine papira i površine teksta na njoj? 1. Odnos rubova na listu papira iznosi 3 : 3 : 3 : 6

2. Odnos rubova u knjizi iznosi 2 : 3 : 4 : 6

Odnos rubova 2 : 3 : 4 : 6 u knjizi proizašao je iz odnosa 3 : 3 : 3 : 6 na listu papira.

3. Geometrijske metode pozicioniranja teksta na dvije stranice otvorene knjige. Postupak 1 Oslanjajući se na sustav dijagonala u bilo kojem dvostraničnom formatu, proizvoljno određujući položaj gornje linije teksta, dobivamo okvir za površinu budučeg teksta s pripadajučim marginama.

Postupak 2 a) Ako je format u proporciji 2 : 3 (zlatni rez), iz jednog sjecišta velike i male dijagonale podiže se vertikala do gornjeg brida lista. Iz dobivene dodirne točke vodi se paralela s duljom dijagonalom dok se ne presiječe kraća dijagonala. Dobiva se točka koja će biti gornji ugao bloka teksta.

b) Isti postupak primjenjen na stranicu u proporciji 3 : 4. Dobivene margine (unutarnja i vanjska) preuske su. Samo manjim pomicanjem dobivenog bloka teksta naniže po dijagonali stranice, veličina margina će se dobrim dijelom podudarati s onima iz formata 2 : 3.

Postupak 3 Bez obzira na njihovu proporciju, stranice se mogu dijeliti na devet dijelova po visini i po širini. U dobivenu mrežu ucrtamo okvir teksta, tj. veličine margina podudaraju se s onima dobivenim u prethodnim postupcima.

Postupak 4 Ovaj je postupak proizašao iz konstrukcije DIN-formata (proporcije 1 : 1,414. Ovim odnosom dobivamo da raspolovljenjem ili sastavljanjem dvaju araka uvijek dobiva isti odnos lista papira. Geometrijska metoda kojom dobivamo površinu budučeg teksta i njegovo pozicioniranje u prostor stranice, odnosno time smo odredili točno polovinu površine stranice. Drugi postupak je savijanje stranice na pola.

Određivanje veličina margina geometrijskim putem:

Proračun veličine rubova (marga) u proporciji zlatnog reza
Bjelina rubova tiskanih stranica određuje se najčešće prema zlatnom rezu. Iako se prema pravilu zlatnog reza mogu primjeniti različiti načini odnosa bjelina (rubova) prema Lamejevom numeričkom nizu odlučit ćemo se za omjer 2 : 3. Opća formula za proračun marga: M=ΣM x 2/5 M = Σ M x 3 / 5 odnosno M=ΣM -m M (mali margo=minor): margo glave (mg) i margo veza (mv) M (veliki margo=major): margo nogu (Mn) margo vanjskog ruba (Mvr)

Tipografski mjerni sistem
Tipografski mjerni sistem se danas više ne koristi u tolikoj mjeri kao nekad, te je bio karakterističan uglavnom za olovni slog. Prelaskom na offset tisak polako izlazi iz uporabe. Bez obzira na sve to i danas je u DTP-u u pozadini svega upravo taj sustav, pa ipak zasigurno nećete naići na nekog radnika koji bi računao veličinu sloga u cicerima ili tipografskim točkama, dok mnogi priučeni "majstori" uopće ne znaju za taj sustav. S obzirom na osnovnu jedinicu koju koriste razvila su se dva sustava: - Didotov tipografski sistem - angloamerički tipografski sistem

DIDOTOV TIPOGRAFSKI SISTEM
Prva potreba za uvođenjem jedinstvenog sustava kojim bi se mogla točno odrediti veličina sveg tipografskog i slagarskog materijala javlja se već u doba Guttenberga. Prvi ozbiljniji pokušaj standardizacije poduzeo je Joseph Moxon u Engleskoj 1683. god. Ipak prve praktične rezultate je postigao je Pierre Simon Fournier koji je uveo tipografski mjerni sustav kojemu je osnovna veličina tipografska točka (point typographique ) - pt. 1775. god. Francuz Francois-Ambroise Didot sa sinom Firminom usavršava svoj tipografski sustav, a to je upravo spomenuti sustav koji je i danas prihvaćen kao evropski standard. Taj je sustav duodecimalni, tj. 12 tipografskih točaka čini jedan cicero.

Preračun Didotovog sustava na metričku mjeru poduzeo je 1876. god. njemački slovoljevač Hermann Berthold, te je na taj način utvrdio precizni tipometar.

Tipometar je grafičko mjerilo dužine 30 cm podijeljeno na 133 nonparela po 6 tipografskih točaka, iz čega slijedi da tipometar ima 798 tipografskih točaka, odnosno 66 1/2 cicera. 300 mm / 133 = 2,256 mm -ova velicina se zone nonparel (6pt) tipografska točka (piše se pt) 1 pt = 0,376 mm 12 pt = 1 cicero = 4,513 mm 2660 pt = 1000,33 mm Didotov sistem ima povijesnu važnost i usprkos svemu i danas je na evropskom prostoru prihvaćen kao normalni sustav (DIN 16507). VELIČINE SLOVA (pt)

Naziv veličine
Briliant Diamant Perl Nonparel Kolonel Petit Borgis Garmond Cicero Srednjak Tercia Cicero i pol Text Dva cicera 2 X Srednjak

Veličina (pt)
3 4 5 6 7 8 9 10 12 14 16 18 20 24 28

ANGLOAMERIČKI TIPOGRAFSKI SISTEM
U angloameričkim zemljama upotrebljava se engleski point sustav u kojem jedan point ima 0,352 mm odn. 0.013832 incha, a engleski cicero (pica) ima 4,233 mm odn. 0.1666 incha. (piše se 1p = 0.352 mm) Pica je točno 1/6 inča, a podjeljna je na 12 točka. Kod nas su picu nazivali i “engleski cicero” premda je manja za 6,6% od cicera: 4,513 / 4,233 = 1.066 Inch se ovdje uzima kao dužina od 2,54 cm Od 1866. god. tipografska mjera se zasniva na duljini od 35 cm podijeljena na 166 nonparela odn. 996 pt. Masovnim probojem računala u područje grafike počinje se u novije vrijeme koristiti i mjerna jedinica poznata kao DTP točka koja iznosi 0,35277 mm. Koji se mjerni sistem od ova dva navedena koristi na računalima? Objasniti sistem upisivanja vrijednosti.

ODNOS VELIČINE VERZALA I VISINE PISMA Kako se taj odnos primjenio na tipometru?

PRERAČUNAVANJE JEDINICA
Didotov cicero (12 pt) tipografska točka x 1,0699 = point tipografska točka x 0,3759 = milimetar tipografska točka x 0,0148 = inch Angloamerički cicero (pica) point x 0,9346 = pt (Didot) point x 0,3514 = milimetar point x 0,0138 = inch Milimetar milimetar x 2,846 = point milimetar x 0,66 = pt (Didot) milimetar x 0,0394 = inch Inch inch x 72,2891 = point inch x 67,564 = pt (Didot) inch x 25.4 = milimetar

Zadatak 1
Ako je neka veličina data u tipografskim tockama kao npr. 258 pt. Koliko je to: cicera, pica, milimetara, inča, borgisa, točaka ? Rješenje: 258 / 12 = 21,5 cicera 258 / 10 = 25,8 garmond 258 * 0,376 = 97 mm (9,7 cm) 97 mm / 25,4 = 3,82 incha 3,82 incha * 6 = 22,92 pica 22,92 pica * 12 = 275 p Rješenje treba pisati: 3,82 incha = 22,92 pica = 275 p = 21,5 cicera = 25,8 garmond = 258 tp = 97 mm Za provjeru: tocke / tipografske tocke : 275 / 258 = 1,066 ; pica / cicero : 22,92 / 21,5 = 1,066

Zadatak 2
Ako broj 42,7 određuje broj cicera koliki je taj broj u ostalim jedinicama, racunajucu i broj kolonela? Rješenje: 42,7 * 12 = 512 tp 512 tp / 7 = 73 kolonela 42,7 cicera * 4, 51 = 192,6 mm (19,26 cm) 19,26 cm / 2,54 = 7,58 incha 7,58 incha * 6 = 45,5 pica 45,5 pica * 12 = 546 p Rješenje treba pisati: 7,58 incha = 45,5 pica = 546 p = 42,7 cicera = 73 kolonela = 512 tp = 192,6 mm Za provjeru : 546 / 512 = 1,066 ; i ; 45,5 / 42,7 = 1,066

Zadaci za vježbu
1. Ako je veličina teksta definirana kao 48 pointa. Proračunati koliko je to pica, incha, cicera, tipografskih točaka i milimetra? 2. Ako je neka veličina data u tipografskim tockama kao npr. 160 pt. Koliko je to: cicera, pica, milimetara, incha, petita, tocaka ? 3. Ako broj 4,5 oderđuje veličinu u incima koliki je taj broj u ostalim jedinicama tipografskih sistema, racunajuci i broj borgisa? 4. Ako je neka veličina data u mjernoj jedinici pica kao npr. 35 pica, Koliko je to: cicera, pt, milimetara, incha, kolonela, tocaka ? 5. Ako broj 125 oderđuje broj milimetra koliki je taj broj u ostalim jedinicama tipografskih sistema, racunajucu i broj perla?