You are on page 1of 13

Socijalna psihologija je znanstvena disciplina koja prouava kako stalna ili zamiljena prisutnost drugih ljudi utjee na nae

misli, osjeaje i ponaanje. Konstrukcija je nain na koji ljudi percipiraju, shvaaju i tumae socijalni svijet. Individualne razlike su znaajke ludskih linosti koje nas razlikuju od drugih ljudi. Osnovna atribucijska pogreka je sklonost da svoje ponaanje i ponaanje drugih ljudi objanjavamo osobinama linosti podcjenjujui na taj nain snagu socijalnog utjecaja. Biheviorizam je psihologijska kola koja je tvrdila da je za razumijevanja ljudskog ponaanja dovoljno razmotriti potkrepljujue znaajke okoline-odnosno kako su pozitivni i negativni doga aji u okolini povezani sa odre enim ponaanjima. Gestalt psihologija je postavljena prema tome kako ljudi percipiraju fiziki svijet. Ona smatra da bismo trebali prouavati subjektivan nain na koji se neki objekt pojavljuje u ovjekovim mislima,a ne na nain na koji se objektivni fiziki atributi objekta me usobno kombiniraju. Samopotovanje je ovjekova procjena svoje vlastite vrijednosti to jest, stupanj u kojem se smatra dobrim, sposobnim i asnim. Socijalna spoznaja govori o tome kako ljudi misle o sebi i socijalnom svijetu, odnosno kako ljudi odabiru, tumae, pamte i koriste socijalnu informaciju. Dva glavna koncepta u socijalnoj psihologiji :socijalni utjecaj ima snano djelovanje na ljude

:kako bi smo razumijeli snagu socijalnog utjecaja,moramo prouavati motive koji odre uju kako ljudi konsruiraju socijalnu okolinu. Metoda kognitivne disonance(Leon festinger) nudi odre ena predvi anja kada e i kako ljudi promjeniti svoje stavove. Metoda opaanja je postupak u kojem istraiva promatra ljude i biljei podatke ili dojmove o njihovu ponaanju. Etnografija je metoda kojom istraivai probaju razumijeti grupu ljudi ili kulturu opaajui je iznutra ne namui nikakve druge unaprijed steene predodbe koje bi mogli imati. Opaanje sa sudjelovanjem istraiva je u interakciji s ljudima koje istrauje ali nastoji da na bilokakav nain ne izmjeni situaciju. Pouzdanost procjenjivaa je stupanj slagaanja izme u dvojica ili vie ljudi koji nezavisno opaaju i kodiraju podatke pokazujui time da su razliiti istraitelji doli do istih opaanja. Analiza arhivske gra e kojom istraiva prouava prikupljene dokumente ili arhive u nekoj kulturi. Korelacijski pristup mjeri koliko se na osnovi jedne varijable moe predvidjeti druga varijabla. Koficijent korelacije je statistiki pokazatelj koji mjeri koliko se na osnovi jedne varijable more moe predvi ati vrijednost druge varijable. Anketa je istraivanje u kojem se reprezentativni uzorak ljudi ispituje o njihovim ponaanjima i stavovima.

Sluajan izbor nain na koji se osigurava da e uzorak biti reprezentativan za populaciju, time to svaka osoba u populaciji ima jednaku ansu da bude izabrana u uzorak Metoda eksperimenta je metoda u kojoj istraiva sluajno raspore uje sudionike u razliite situacije i osigurava da su te situacije istovjetne po svemu osim po nezavisnoj varijabli. Nezavisna varijabla je varijabla koju istraiva mjenja kako bi provjerio jeli ima uinak na neku drugu varijablu. Zavisna varijabla je varijabla koju istraiva mjeri da bi provjerio dali je pod utjecajem nezavisne varijable. Sluajan raspored u situacije je postupak u kojem svaki sudionik ima jednaku ansu da bude izabran u bilo koju eksperimentalnu situaciju. Razina znaajnosti(p-vrijednost) je broj izraunat statistikim postupcima koji pokazuje istraivaima koliko je vjerojatno da je rezulatat njhovog eksperimenta dobiven sluajno, a ne zbog zavisne varijable. P-vrijednost nam govori koliko moemo biti sigurni da se razlika moe pripisati sluaju a ne nezavisnoj varijabli. Unutarnaj valjanost je stupanj sigurnosti da nita osim nezavisne varijable nije moglo utjecati na zavisnu varijablu, a to s postie kontrolom svih irelevantnih varijabli i sluajnim rasporedom ljudi u razliite eksperimentalne situacije. Vanjska valjanost je stupanj u kojem se rezultati istraivanja mogu generalizirati na druge situacije i druge ljude. Psiholoki realizam je stupanj u kojem se psiholoki procesi izazvani u eksperimentu slini psiholokim

procesima koji se doga aju u svakodnevnom ivotu. ivotni realizam je stupanj u kojem je neki eksperiment slian situacijama u stvarnom ivotu. Lano objanjenje je opis svrhe istraivanja koji se razlikuje od prave svrhe, a koristi se kako bi se odrao psiholoki realizam. Replikacija je ponavaljanje istraivanja, esto sa sudionicima iz drugih populacija ili u drugaijem okruenju. Metaanaliza je statistiki postupak koji uzima u obzir prosjek rezultata dvaju ili vie istraivanja kako bi se ustanovilo jeli uinak nezavisne varijable pouzdan. Terenski eksperimenti su eksperimenti koji su provo eni u prirodnim uvjetima, a ne u laboratoriju. Pristanak obavijetenih sudionika postupak u kojem istraiva objasni prirodu eksperimenta sudionicima prije nego to s njime zapone i trai njihov pristanak da u njemu sudjeluju. Obmana je zavaravanje sudionika u pogledu prave svrhe istraivanja ili doga aja koji e se zapravo dogoditi. Objanjenje s razuvjeravanjem objanjenje sudionicima nakon zavretka eksperimenta, prave svrhe istraivanja i to se tono dogodilo Temeljna istraivanja su istraivanja osmiljena kako bi se pronaao najbolji odgovor na pitanje zato se ljudi ponaaju onako kako se ponaaju, koja se provode radi iste intelektualne znatielje Primijenjena istraivanja su istraivanja osmiljena kako bi se rijeio odre eni socijalni problem

Automatsko razmiljanje je razmiljanje koje nije svjesno, namjerno i u koje se ne ulae napor. Kontrolirano razmiljanje je razmiljanje koje je svjesno, namjerno, dobrovoljno i u koje se ulae trud. Sheme su spoznajne strukturirane cjeline koje ljudi stvaraju kako bi oranizirali svoje znanje o socijalnom svijetu vezano uz neku temu ili podruje i koje utjeu na informacije koje ljudi uoavaju,o kojima misle i koje pamte. Dostupnost je stupanj u kojem u sheme ili koncepti na najistaknutijem mjestu u neijim mislima i stoga je vjerojatno da e biti upotrebljeni kada se donesu prosudbe o socijalnom svijetu. Udeavanja su procesi u kojim nedavna iskustva poveavaju dostupnost neke sheme, osobine ili pojma. Efekt ustrajnosti je nalaz da vjerovanja ljudi o sebi i socijalnom svijetu ostaju postojana i nakon to je dokaz u prilog ovim uvjerenjima opovrgnut. Samo ispunjavajue proroanstvo je kada ljudi nainom ponaanja prema drugima mogu nehotice uiniti da se njihove sheme pokau tonima., a o njima je rije kada 1.ljudi imaju oekivanje o tome kakva je druga osoba, to 2. utjee na ponaanje prema toj osobi, to 3.izaziva da se ta osoba ponaa u skladu s poetnim oekivanjima. Heuristike o prosu ivanju su mentalni preaci koje ljudi koriste kako da bi bre i efikasnije donijeli prosudbe. Heuristika dostupnosti je spoznajno pravilo zasnovano na iskustvu, pri kojem ljudi donose svoje prosudbe na temelju lakoe kojom se mogu neeg dosjetiti.

Heuristika reprezentativnosti je mentalni preac kojim ljudi klasificiraju objekte s obzirom na to koliko su slini tipinom stanju. Informacija o relativnoj zastupljenosti je informacija o frekvenciji lanova razliitih kategorija u nekoj populaciji. Heuristika pomaka s uporita je mentalni preac kojim ljudi koriste neki broj ili vrijednost kao polaznu toku i zatim se nedovoljno pomaknu s tog uporita Koritenje pristranog uzorka je stvaranje generalizacija iz uzorka informacija za koje se zna da su pristrane ili atipine. Potiskivanje misli je pokuaj da se izbjegne miljenje o neemu to nas mui, a to emo i tako uskoro zaboraviti. Zamiljanje to je moglo biti je mijenjanje u mislima nekog aspekta prolosti, a naroito je prisutno ako se ini da se neeljeni doga aj lako mogao izbjei. Prepreka pretjerane sigurnosti je injenica da ljudi obino imaju preveliko povjerenje u tonost svoji prosudbi, a one obino nisu tolik tone koliko oni misle da jesu. Socijalna percepcija prouava kako stvaramo dojmove i donosimo zakljuke o drugim ljudima. Neverbalna komunikacija je nain na koji ljudi komuniciraju bez rijei, namjerno ili nenamjerno. Kodiranje je pokazivanje ili izraavanje neverbalnog ponaanja. Dekodiranje je tumaenje neverbalonog ponaanja koje drugi ljudi izraavaju.

Mjeavine osjeaja su izraaji lica pri emu jedan dio lica izraava jednu emociju, a drugi dio izraava drugaiju emociju. Pravila pokazivanja emocija su kulturno specifina pravila o tome koja je neverbalna ponaanja prikladno pokazati. Amblemi-specifini znakovi su neverbalne geste koje imaju jasno razumljivo znaenje unutar neke kulture, obino imaju izravan verbalni prijevod, npr. znak OK. Teorija socijalnih uloga je teorija prema kojoj do spolnih razlika u socijalnom sluaju dolazi zbog drutvene podjele poslova me u spolovima. Implicitna teorija linosti je vrsta sheme kojom se ljudi koriste kako bi grupirali razliite osobine linosti koje se javljaju zajedno, npr. mnogi misle ako je neka osoba ljubazna da je i velikoduna. Atribucijska teorija opis procesa kojim ljudi objanjavaju uzroke vlastitog ponaanja ili ponaanja drugih ljudi. Unutarnja atribucija je zakljuak da se osoba ponaa na odre eni nain zbog neeg u vezi te osobe, npr. njezini stavovi, karakter ili osobine linosti. Vanjska atribucija je zakljuak da se osoba ponaa na odre eni nain zbog neeg to je vezano za situaciju u kojoj se nalazi. Model kovarijacije je teorija koja navodi da, u nastojanju da donesemo atribuciju o tome to je uzrokovala ponaanje neke osobe, sustavno uoavamo obrazac izme u prisustva i odsutstva moguih uzroka i javljanja ili nejavljanja istog ponaanja.

Informacija o suglasnosti je informacija o stupnju u kojem se drugi ljudi ponaaju na isti nain kao izvo a prema istom podraaju. Informacija o razliitosti je informacija o stupnju u kojem se odre eni izvo a ponaa drugaije prema drugim podraajima Informacija o dosljednosti je informacija o stupnju u kojem se ponaanje izme u istog izvo aa i istog podraaja ponavlja tijekom vremena i u razliitim okolnostima. Perceptivna istaknutost je prividna vanost informacija koja je u fokusu ovjekove pozornosti. Ljudi su skloni precijeniti uzronu ulogu perceptivno istaknute informacije Proces atribuiranja u dva koraka: 1.kad ljudi analiziraju ponaanje druge osobe, obino automatski donose unutarnju atribuciju. 2.razmiljaju o moguim situacijskim razlozima za ponaanje, nakon ega mogu promijeniti svoju poetnu vanjsku atribuciju. Efekt reflektora je sklonost precjenjivanja stupnja u kojem su nai postupci i izgled uoljivi drugima. Razlika izvo a/promatra je sklonost da se ponaanje drugih ljudi vidi kao dispozicijski uvjetovano, a vee usmjeravanje na ulogu situacijskih faktora pri objanjavanju vlastitog ponaanja. Atribucije u vlastitu korist je objanjavanje svojih uspjeha pridavajui zaslugu unutarnjim, dispozicijskim uzrocima i objanjavanje svog neuspjehe tako da se optuuju vanjski, situacijski uzroci.

Obrambene atribucije su objanjenja doga aja koja omoguiju izbjegavanja osijeaja ranjvosti i smrtnosti. Nerealistini optimizam je oblik obrambene atribucije prema kome ljudi misle da je vjerojatnije da e se dobre stvari dogoditi njima nego drugima, odnosno manje vjerojatno da e im se dogoditi loe stvari nego drugima. Vjerovanje u pravedan svijet je oblik obrambene atribucije prema kojem ljudi pretpostavljaju da se loe stvari doga aju loim ljudima, a da se dobrim ljudima doga aju dobre stvari. Sukladno zakljuivanje je sklonost zakljuivanju da je ponaanje ljudi sukladno njihovim dispozicijama(osobinama linosti). Nezavisan pogled na sebe definiranje sebe terminima vlastitih razmiljanja, osjeaja i postupaka, a ne miljenja, osjeaja i postupaka drugih ljudi. Me uzavisan pogled na sebe je definiranje sebe u terminima svojih odnosa s drugim ljudima; shvaanje da je neije ponaanje esto odre eno miljenjem, osjeajima i postupcima drugih ljudi. Introspekcija je proces kojim ljudi zahvaaju sebe iznutra kako bi prouili vlastite misli, osjeaje i motive. Teorija svijesti o sebi je pretpostavka da ljudi kada usmjere svoju panju na sebe, vrednuju i uspore uju svoje trenutno ponaanje s vlastitim unutarnjim standardima i vrijednostima. Teorije o uzorcima su teorije o uzorcima vlastitih osjeaja i ponaanja; esto takve teorije uimo u svojoj kulturi. Promjena stava zbog navo enja razloga je promjena stava razmiljanjem

o razlozima za na stav; ljudi pretpostavljaju da njihovi stavovi odgovaraju razlozima koje je lako verbalizirati. Teorija samopercepcije je teorija o tome da kad su nai osjeaji nejasni ili vieznani, zakljuujemo o njima opaajui svoje ponaanje i situaciju u kojoj se ono javlja. Intrinzina motivacija je elja za nekom aktivnou zato to u njoj uivamo ili nam je zanimljiva, a ne zbog nagrada ili pritisaka izvana. Ekstrinzina motivacija je elja za nekom aktivnou zbog vanjskih nagrada ili pritisaka, a ne zato to u njoj uivamo ili nam je zanimljiva. Efekt suvinog opravdanja je pridavanje prevelike vanosti ekstrinzinim razlozima i podcjenjivanje intrinzinih razloga pri pokuaju objanjenja vlastitog ponaanja. Nagrade ovisne o zadatku su nagrade koje se dodjeljuju za obavljanje zadatka, neovisno o tome koliko je zadatak dobro obavljen. Nagrade ovisne o uinku su nagrade koje ovise o tome koliko je zadatak dobro obavljen. Dvofaktorska teorija emocija je postavka da je emocionalni doivljaj rezultat procesa opaanja samog sebe u dva koraka, tijekom kojega ljudi prvo osjete fiziko uzbu enje, azatim za njega trae prikladno objanjenje. Pogrena atribucija uzbu enja je proces u kojem ljudi donose zakljuke o tome to je uzrok toga kako se osjeaju. Teorije emocija temeljene na kognitivnoj procjeni su teorije prema kojima su emocije rezultat naih

tumaenja i objanjenja doga aja, ak i u odsustvu fiziolokog uzbu enja. Teorija socijalne usporedbe je postavka da ljudi spoznaju kakve su njihove sposobnosti ili stavovi uspore ujui se s drugim ljudima. Ulazna socijalna usporedba je uspore ivanje s drugima koji su bolji od nas u odre enoj osobini ili sposobnosti. Silazna socijalna usporedba je usporedba s ljudima koji su slablji od nas u odre enoj osobini ili sposobnosti. Samopredstavljanje je pokuaj da pokaemo kakvi smo, ili kakvi elimo da ljudi vjeruju da jesmo, kroz svoje rijei, neverbalnu komunikaciju i postupke. Upravljanje dojmovima je svjesno ili nesvjesno upravljanje paljivo osmiljenom samoprezentacijom kako bismo stvorili odre eni dojam koji odgovara naim ciljevima ili potrebama u socijalnoj interakciji. Umiljavanje je proces u kojem ljudi koriste laskanje i pohvale kako bi se svidjeli drugoj osobi, obino vieg statusa. Samooptereivanje je stvaranje prepreka samima sebi kako bismo imali spremno opravdanje ako postignemo loiji uradak u zadatku. Spoznajni nesklad je nagon ili osjeaj nelagode koji se izvorno definirao kao rezultat postojanja dviju ili vie neuskla enih spoznaja, a kasnije je definiran kao rezultat postupka koji je nesukladan uobiajenom, obino pozitivnom, poimanju sebe. Disonanca nakon odluke se javlja nakon donoenja odluke i obino se smanjuje naglaavanjem privlanosti

odabrane mogunosti i podcjenjivanjem odbaenih mogunosti. Niska lopta je beskrupulozna strategija kod koje prodava potie kupca da pristane kupiti proizvod po vrlo niskoj cijeni, kasnije tvrdi da je to bila pogreka, a potom podie cijenu; kupac esto ostaje pri odluci o kupnji i nakon podizanja cijene. Opravdanje truda je sklonost pojedinca da poveaju svoju naklonost prema neemu to su se jako trudili postii. Vanjsko opravdanje je razlog ili objanjenje za neuskla eno ponaanje koji se nalazi izvan osobe(npr. kako bi se primila velika nagrada ili izbjegla stroga kazna). Unutarnje opravdanje je smanjene nesklada mijenjanjem neega u samom sebi(npr. stava ili ponaanja). Zagovaranje suprotnih stavova je iznoenje miljenja ili stava koji je suprotan privatnom vjerovanju ili stavu osobe. Nedovoljna kazna je nesklad izazvan kada pojedincima nedostaje dovoljno vanjsko opravdanje za odupiranje eljenoj aktivnosti ili objektu, a obino dovodi do toga da pojedinci omalovaavaju zabranjenu aktivnost ili objekt. Samouvjeravanje je dugotrajan oblik promjene stava koji proizlazi iz pokuaja samoopravdanja. Teorija neuskla enog pojma o sebi kae da ljudi osjeaju nelagodu kada je njihov doivljaj stvarnoga ja nesukladan njihovom traenom pojmu o sebi. Teorija samodokazivanja kae da kad god ljudi doive prijetnju vanom aspektu svog pojma o sebi, postaju

motivirani da potrae dodatno socijalno priznanje tog dijela svog identiteta. Teorija samopotvr ivanja je teorija koja pretpostavlja da e ljudi smanjiti utjecaj prijetnje svome pojmu o sebi koja izaziva nesklad usmjeravajui se na druge zadatke i potvr ujui svoju strunost na nekim dimenzijama nepovezanima s prijetnjom. Teorija samoprovjere je teorija prema kojoj ljudi imaju potrebu traiti potvrdu za svoj pojam o sebi, neovisno o tome jeli pojam o sebi pozitivan ili negativan. Pod odre enim okolnostima, ova sklonost moe biti u konfliktu sa eljom da odrimo povoljan doivljaj sebe. Samoopravdanje je sklonost opravdavanja vlastitih postupaka kako bismo ouvali svoje samopotovanje. Zamka racionalizacije je mogunost da smanjenje nesklada proizvede slijed samoopravdanja koja naposljetku rezultiraju lancem nerazumnih i nemoralnih postupaka.