You are on page 1of 11

umarski list br.

910, CXXXIII (2009), 3-6

KRANIOMETRIJSKA ANALIZA I UTVRIVANJE SPOLNOG DIMORFIZMA U SMEEG MEDVJEDA (Ursus arctos L.) U HRVATSKOJ
CRANIOMETRICAL ANALYSIS AND DETERMINATION OF SEXUAL DIMORPHISM IN BROWN BEAR (Ursus arctos L.) FROM CROATIA
Vladimir FARKA1, Tomislav GOMERI2, Magda SINDII3, Vedran SLIJEPEVI4, uro HUBER2, Alojzije FRKOVI5, Sanja MODRI6

SAETAK: Porodica medvjeda (Ursidae) sposobna je pod utjecajem okolia i naina prehrane ispoljavati znatne razlike morfolokih obiljeja. Cilj ovoga rada bio je napraviti kraniometrijsku analizu populacije smeeg medvjeda (Ursus arctos L.) u Hrvatskoj, kako bi se odredile kraniometrijske karakteristike populacije te utvrdile razlike meu spolovima. Istraivanjem su bile obuhvaene ukupno 34 lubanje smeeg medvjeda, od ega je 13 (38,24 %) pripadalo ivotinjama enskog spola, 20 (58,83 %) ivotinjama mukog spola, dok za jednu (2,93 %) lubanju nisu postojali podaci o spolu. Na svakoj je lubanji izmjereno ukupno 49 mjera. Osim nekih kraniometrijskih obiljeja, obradom mjera je odreeno i 16 graninih vrijednosti koje mogu posluiti za determinaciju spola. Odreivanjem korelacije izmeu ukupne duljine lubanje i zigomatine irine izraunata je jednadba regresije za te dvije mjere. Pri usporedbi kraniometrijskih znaajki medvjeda iz Hrvatske s medvjedima iz Slovake, zakljuujemo da su mujaci u Hrvatskoj i Slovakoj priblino jednaki, dok su enke u Hrvatskoj manje nego one u Slovakoj. Medvjedi iz Hrvatske manji su od onih iz Rumunjske, s time da je izmeu mujaka manja razlika, dok je izmeu enki zabiljeena statistiki znaajna razlika. K l j u n e r i j e i : smei medvjed, Ursus arctos, kraniometrija, spolni dimorfizam, lubanja, Hrvatska

UVOD Introduction
Medvjeda, kao malo koju drugu vrstu odlikuje velika sposobnost da veliinom i vanjskim izgledom reagira na prilike u stanitu te se prilagodi okoliu (H u b e r 2002; 2004). Tijelo medvjeda ima obiljeja zvijeri to znai da je prilagoeno hvatanju i savladavanju plijena. U Hrvatskoj odrasle enke imaju prosjeno 100 kg, a mujaci 150 kg, s time da poneki primjerci prijeu i 300 kg (F r k o v i 2002). Zubalo se sastoji od 42 zuba, iako
1 2 3 4 5 6

medvjed ima snane onjake i kratki probavni sustav tipian za mesodere, preko 80 % hrane u prirodi ine biljke (B r o w n 1993; C l e v e n g e r i dr. 1992; C i c n j a k i dr. 1987). Kraniometrijske znaajke lubanje i zubala smeeg medvjeda, kao jednog od bitnijih ekolokih znaajki vrste, istraivao je itav niz autora (K o r k h a u s 1969; S u e n a g a 1972a; S u e n a g a 1972b; S u e n a g a 1973;

Vladimir Farka, Kralja Zvonimira 12, 31404 Vladislavci, vfarkas@vef.hr mr. sc. Tomislav Gomeri dr. vet. med., prof. dr. sc. uro Huber: Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, tomislav.gomercic@vef.hr, huber@vef.hr Magda Sindii dr. vet. med., Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljai, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb, magda.sindicic@vef.hr Vedran Slijepevi, Matije Peraka 8, 44250 Petrinja, vedran.slijepcevic@gmail.com Alojzije Frkovi dipl. ing. um., Kvarnerska 43, 51 000 Rijeka, alojzije.frkovic@ri.htnet.hr dr. sc. Sanja Modri, dr. vet. med., Food and Drug Administration, Center for Veterinary Medicine, 7500 Standish Place, Rockville, MD 20855, SAD, sanja.modric@fda.hhs.gov

V. Farka, T. Gomeri, M. Sindii, V. Slijepevi, . Huber, A. Frkovi, S. Modri: KRANIOMETRIJSKA ...

umarski list br. 910, CXXXIII (2009), 3-6

S l a d e k 1991a; We n k e r i dr. 1998; C h e s t i n i M i k e s h i n a 1998; We n k e r i dr. 1999; K o r a b l e v i dr. 2000; L o y i dr. 2008). Praktinu primjenu ovih znanstvenih podataka istaknuo je F a r k a (2008). U Hrvatskoj je do sada provedeno malo istraivanja znaajki lubanja smeeg medvjeda. M o r i (1990) je istraivala utjecaj spola na morfometrijske osobitosti lubanje smeeg medvjeda, ali bez osvrta na opa kraniometrijska obiljeja. G u v i c a i dr. (1996) istraivali su uporabu kraniometrije u razlikovanju smeeg i piljskog medvjeda. D e r o c h e r i dr. (2005) spolni su dimorfizam polarnog medvjeda (Ursus maritimus) odreivali razlikom u tjelesnoj masi, duljini tijela, duljini i irini glave te razlikom u duljini kiice dlaka na nozi. S l a d e k (1991b, 1992) je istraivao spolni dimorfizam smeeg medvjeda na temelju promjena koje tijekom rasta nastaju na lubanji, te na temelju karakteristika zubala. Spolni dimorfizam i ontogenetske varijacije na spilj-

skom medvjedu (Ursus spelaeus) istraivali su G r a n d a l - d A n g l a d e i L p e z - G o n z l e s (2005) te zakljuili da je spolni dimorfizam najizraeniji u veliini, ali i obliku glave. Mogua je spolna determinacija i pomou mjera na zubima, ali B a r y s h n i k o v i dr. (2003) navode kako kod smeeg medvjeda razlika nije toliko izraena kao kod spiljskog medvjeda. Cilj ovog istraivanja bilo je kraniometrijski opisati populaciju smeeg medvjeda u Hrvatskoj, utvrditi to pouzdaniju metodu razlikovanja spolova na temelju kraniometrijskih mjera, te izraunati formule za odreivanje trofejne vrijednosti lubanje smeeg medvjeda u sluaju oteenja zigomatinog luka. U ovom smo radu takoer usporedili kraniometrijska obiljeja hrvatske populacije medvjeda s obiljejima drugih populacija smeeg medvjeda koje su opisane u literaturi.

MATERIJALI I METODE Materials and methods


Radom su obuhvaene ukupno 34 lubanje smeeg medvjeda (Ursus arctos L.) iz Republike Hrvatske, od ega dvije lubanje potjeu s podruja Like, a sve ostale iz Gorskog kotara. Ukupno 13 lubanja (38,24 %) pripadalo je ivotinjama enskog spola, 20 (58,83 %) ivotinjama mukog spola, dok za lubanju oznaenu kao Ua16 (2.93 %) nisu postojali podaci o spolu. U sklopu ovog istraivanja izmjereno je 16 lubanja (oznake od Ua01 do Ua16) dok su mjere ostalih 18 lubanja (oznake od Ua18 do Ua34) preuzete iz M o r i (1990). Zbog razlike u broju i izboru mjera ovog i istraivanja koje je provela M o r i (1990), u ovom radu koriteno je deset mjera lubanja oznaka od Ua18 do Ua34. Lubanje Ua13, Ua14 i Ua16 bile su bez donje eljusti. Izvor lubanja su privatne zbirke lovaca (N = 26), Zavod za biologiju Veterinarskog fakulteta (N = 4), dok su ostale pronaene u prirodi (N = 4). Za ukupno 15 lubanja iz privatnih zbirki iz podataka o odstrjelu poznato je da pripadaju odraslim ivotinjama. Dob ukupno 19 ivotinja ije su lubanje Tablica 1. Popis mjera koritenih u ovom istraivanju Table 1 Parameters used in this study 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
2

koritene u ovom istraivanju odreena je na osnovi tamnih linija u zubnom cementu korijena prvog pretkutnjaka (S t o n e n b e r g i J o n k e l , 1966). Dob ivotinja kretala se u rasponu od 3 do 20 godina, s time da je prosjena dob iznosila 8,4 godina. Medvjedi u Hrvatskoj dostiu spolnu zrelost u dobi od 34 godine (H u b e r 2004), stoga sve lubanje ukljuene u ovo istraivanje potjeu od spolno zrelih jedinki. Koritene mjere primjenjive su za rodove Ursus i Canis, a preuzete su od Vo n D e n D r i e s c h (1976). Na svakoj su lubanji izmjerene 44 mjere (Tablica 1, Slika 1), od ega su mjere broj 13, 14, 15, 16 i 30 izmjerene bilateralno, tako da je ukupan broj mjera 49. Od toga je na samoj lubanji izmjereno 37 mjera, a na donjoj eljusti 12. Sve mjere na donjoj eljusti mjerene su na lijevoj strani. Mjere su uzimane s pominom mjerkom Scala na tonost od 0.1 mm. Neke mjere bilo je nemogue izmjeriti ili zbog oteenja lubanje ili zbog sratavanja pojedinih kostiju.

Ukupna duljina: od toke A do toke P Kondilobazalna duljina: od kaudalne granice zatiljnih kondila do toke P Bazalna duljina: od toke B do toke P Bazokranijalna osovina: od toke S do toke B Bazofacijalna osovina: od toke S do toke P Gornja duljina neurokraniuma: od toke A do toke F Duljina viscerokraniuma: od toke N do toke P Duljina lica: od toke F do toke P

V. Farka, T. Gomeri, M. Sindii, V. Slijepevi, . Huber, A. Frkovi, S. Modri: KRANIOMETRIJSKA ...

umarski list br. 910, CXXXIII (2009), 3-6

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44.

Najvea nosna duljina: od toke N do toke Rh Duljina njuke: od medijane toke pravca koji spaja rostralne rubove orbita do toke P Medijana nepana duljina: od toke St do toke P Duljina vodoravnog dijela nepane kosti: od toke St do toke Po Duljina reda zubi mjerena s bukalne strane: od kaudalnog ruba zadnjeg kutnjaka do rostralnog ruba prvog pretkutnjaka Duljina reda kutnjaka mjerena s bukalne strane Duljina reda pretkutnjaka mjerena s bukalne strane Najvei promjer bubnjinog mjehura Najvea mastoidna duljina: Od toke Ot jedne strane do toke Ot druge strane Najvea irina zatiljnih kondila Najvea irina izmeu parakondilarnih nastavaka Najvea irina velikog zatiljnog otvora Visina velikog zatiljnog otvora: od toke B do toke O Najvea irina neurokraniuma: od toke Eu jedne strane do toke Eu druge strane Zigomatina irina: od toke Zy jedne strane do toke Zy druge strane Najmanja irina lubanje: najmanja irina kaudalno od jagodinog izdanka eone kosti eona irina: od toke Ect jedne strane do toke Ect druge strane Najmanja irina izmeu orbita: od toke Ent jedne strane do toke Ent druge strane Najvea nepana irina: mjerena izmeu najlateralnijih (bukalnih) granica alveola Najmanja nepana irina: mjerena iza onjaka irina izmeu onjaka: mjerena s bukalne strane Najvea unutarnja visina orbita Visina lubanje: udaljenost izmeu najventralnije toke velikog zatiljnog otvora na medijanoj ravnini (toka B) i najvie toke sagitalnog grebena Visina zatiljnog trokuta: od toke A do toke B Ukupna duljina: duljina od kondilarnog izdanka do toke Id Duljina od kutnog izdanka do toke Id Duljina od udubljenja izmeu kondilarnog izdanka i kutnog izdanka do toke Id Duljina od kondilarnog izdanka do kaudalne granice alveole onjaka Duljina od udubljenja izmeu kondilarnog izdanka i kutnog izdanka do kaudalne granice alveole onjaka Duljina od kutnog izdanka do kaudalne granice alveole onjaka Duljina od kaudalne granice alveole M3 do kaudalne granice alveole onjaka Duljina reda zubi od P4 do M3, mjerena du alveola Duljina reda kutnjaka, mjerena du alveola Visina vertikalnog kraka donje eljusti od bazalne toke kutnog izdanka do toke Cr Visina donje eljusti iza M2, mjerena s bukalne strane Visina donje eljusti izmeu P4 i M1, mjerena s bukalne strane

V. Farka, T. Gomeri, M. Sindii, V. Slijepevi, . Huber, A. Frkovi, S. Modri: KRANIOMETRIJSKA ...

umarski list br. 910, CXXXIII (2009), 3-6

Slika 1. Mjere lubanje smeeg medvjeda (Driesch 1976) Figure 1 Measurements of the skull of brown bear (Driesch 1976)

REZULTATI Results
Kraniometrijskom analizom obuhvaene su 34 lubanje spolno zrelih jedinki smeeg medvjeda. Ukupan broj mjera izmjeren na lubanjama poznatog spola za potrebe ovog istraivanja je 659, dok je od M o r i (1990) preuzeto 170 izmjerenih mjera, znai ukupno je statistiki obraeno 829 mjera (Tablica 2). U Tablici 2. su uz svaku mjeru, a odvojeno po spolovima, prikazani: najmanja, najvea i srednja aritmetika vrijednost sa standardnom devijacijom (SD). U zadnjoj koloni Tablice 2. prikazana je vrijednost p dobivena uporabom t-testa koja pokazuje statistiku znaajnost (p <0,05) razlike izmeu mukih i enskih jedinki. Statistiki znaajna
4

razlika izmeu spolova uoena je u 42 (85,72 %) kraniometrijske mjere (u svih osim 12, 15L, 16D, 16L, 20, 21, 22). Kod ukupno 16 (32,65 %) mjera (1, 2, 3, 5, 6, 8, 9, 19, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 41 i 44) uoeno je da su mujaci apsolutno vei od enki, to znai da su najmanji mujaci vei od najveih enki. Granine vrijednosti za razlikovanje spolova (Tablica 3) odreene su izraunavanjem aritmetike sredine izmeu iznosa mjere najvee enke i najmanjeg mujaka za istu mjeru ( x = (min. m + max. ) / 2 ) kod onih mjera koje su pokazale da su najmanji mujaci vei od najveih enki (mjere 1, 2, 3, 5, 6, 8, 9, 19, 33, 34, 35, 36, 37, 38, 41, i 44).

V. Farka, T. Gomeri, M. Sindii, V. Slijepevi, . Huber, A. Frkovi, S. Modri: KRANIOMETRIJSKA ...

umarski list br. 910, CXXXIII (2009), 3-6

Tablica 2. Opisna statistika (srednja vrijednoststandardna devijacija (min-max) N) kraniometrijskih mjera smeeg medvjeda (Ursus arctos) odvojeno po spolovima (* - statistiki znaajna razlika izmeu spolova, p<0.05) Table 2 Descriptive statistic (meanstandard deviation (min-max) N) analysis of brown bear (Ursus arctos) craniometrical measurements, divided by sex (* - statistically significant difference between sexes, p<0.05) Mjera Parameter 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13D 13L 14D 14L 15D 15L 16D 16L 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30D 30L 31 32 33 Mujaci (cm) Males (cm) 338,815,8 (310,9-362,5) N=20 314,913,8 (296,7-334,7) N=12 291,112,3 (278,7-307,9) N=7 81,66,2 (75,0-87,2) N=3 212,610,2 (203,6-227,2) N=4 186,412,3 (167,0-206,5) N=20 142,76,5 (135,8-153,6) N=7 172,06,6 (159,0-182,2) N=20 86,75,7 (79,9-95,1) N=8 129,47,1 (121,6-140,5) N=8 163,07,3 (154,3-174,7) N=8 82,62,7 (79,0-87,6) N=7 93,52,9 (89,0-98,8) N=8 93,54,4 (87,4-101,0) N=8 52,12,0 (49,2-54,3) N=8 52,01,5 (49,7-54,3) N=8 41,34,2 (35,0-47,9) N=8 41,03,8 (36,1-47,0) N=8 32,23,1 (27,9-38,4) N=7 32,64,1 (28,9-40,5) N=6 159,316,1 (130,7-184,2) N=17 65,73,0 (62,2-70,3) N=7 110,58,2 (100,8-119,9) N=7 29,84,1 (22,0-33,6) N=7 23,62,5 (20,5-26,3) N=7 93,13,4 (88,0-98,0) N=8 204,417,0 (176,7-232,0) N=19 73,23,6 (67,5-80,6) N=20 109,99,5 (94,9-127,3) N=20 77,06,0 (68,1-86,7) N=8 83,43,6 (78,3-88,1) N=8 57,82,3 (54,5-62,0) N=8 74,15,2 (68,2-81,9) N=8 46,92,4 (44,6-52,1) N=8 47,33,2 (44,3-54,7) N=8 88,79,0 (80,2-103,6) N=6 77,16,7 (68,6-87,5) N=7 222,68,9 (213,8-238,5) N=7 enke (cm) Females (cm) 287,013,3 (260,0-305,3) N=13 274,611,3 (251,9-285,4) N=12 260,28,3 (246,0-267,5) N=6 73,12,5 (70,0-76,5) N=6 190,07,1 (178,0-196,3) N=7 155,49,1 (137,7-167,0) N=13 125,26,6 (117,6-129,2) N=3 149,57,3 (135,6-158,5) N=13 75,52,8 (73,2-78,6) N=3 115,77,1 (105,2-125,2) N=7 148,36,7 (137,3-155,8) N=7 76,66,0 (69,8-81,0) N=3 82,69,1 (63,5-88,7) N=7 83,28,5 (65,3-89,8) N=7 48,72,7 (45,0-52,8) N=7 48,92,0 (46,0-51,9) N=7 36,63,1 (32,0-39,6) N=6 37,02,7 (32,9-40,5) N=6 29,52,6 (25,9-32,1) N=6 29,72,8 (24,9-32,4) N=6 126,07,6 (113,6-134,8) N=13 61,83,1 (56,5-64,6) N=6 95,43,8 (88,6-99,0) N=6 30,42,2 (26,9-33,5) N=6 20,72,7 (17,7-24,4) N=6 89,23,8 (82,6-93,0) N=7 164,812,8 (148,5-184,3) N=12 67,83,6 (62,0-77,5) N=13 90,415,7 (72,7-127,3) N=13 69,56,0 (61,9-80,3) N=7 77,52,3 (75,0-80,9) N=7 52,94,7 (47,2-61,8) N=7 66,95,9 (60,8-77,6) N=6 41,72,3 (38,0-44,6) N=7 41,92,2 (39,3-44,9) N=7 78,65,1 (72,5-86,5) N=6 66,85,1 (61,9-76,2) N=6 201,36,2 (190,7-208,4) N=6 p <0,0000* <0,0000* 0,0003* 0,0174* 0,0019* <0,0000* 0,0045* 0,0000* 0,0110 0,0025* 0,0015* 0,0528 0,0066* 0,0102* 0,0135* 0,0048* 0,0380* 0,0502 0,1167 0,1764 <0,0000* 0,0389* 0,0016* 0,7726 0,0711 0,0543 <0,0000* 0,0002* 0,0001* 0,0317* 0,0025* 0,0221* 0,0341* 0,0009* 0,0025* 0,0382* 0,0106* 0,0005*
5

V. Farka, T. Gomeri, M. Sindii, V. Slijepevi, . Huber, A. Frkovi, S. Modri: KRANIOMETRIJSKA ...

umarski list br. 910, CXXXIII (2009), 3-6

34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44

233,010,1 (215,9-249,5) N=19 213,110,2 (204,8-230,0) N=7 191,97,3 (183,5-203,0) N=7 182,37,9 (174,0-194,7) N=7 198,28,7 (187,6-209,5) N=7 114,14,5 (107,8-120,9) N=7 78,63,7 (74,0-84,0) N=7 65,02,1 (63,1-68,4) N=7 96,87,3 (82,0-107,4) N=17 44,84,7 (38,7-51,4) N=7 45,23,4 (41,2-49,9) N=7

201,48,5 (187,0-212,7) N=12 191,26,4 (181,4-198,2) N=6 172,34,1 (165,5-176,0) N=6 161,84,9 (154,9-166,7) N=6 175,16,5 (167,7-183,6) N=6 104,32,8 (100,0-108,0) N=6 72,92,2 (70,3-76,1) N=6 60,21,9 (57,5-62,8) N=6 80,05,1 (73,0-89,5) N=12 37,71,6 (35,8-39,7) N=5 39,71,3 (38,0-41,1) N=5

<0,0000* 0,0008* 0,0001* 0,0002* 0,0002* 0,0007* 0,0077* 0,0013* <0,0000* 0,0096* 0,0074*

Tablica 3. Granine vrijednosti za pojedine mjere na lubanji s prikazom najveih mjera kod enki i najmanjih mjera kod mujaka Table 3 Cut-off values for individual skull measurements and list of largest female and smallest male values Mjera Parametert 1. 2. 3. 5. 6. 8. 9. 19. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 41. 44. Najvea vrijednost Najmanja vrijednost Granina vrijednost za kod enki (mm) kod mujaka (mm) razlikovanje spola Maximum value in females Minimum value in males Cut-off value for distinguishing gender 305,3 310,9 308,1 285,4 296,7 291,05 267,5 278,8 273,15 196,3 203,6 199,95 167,0 167,0 167,0 158,5 159,0 158,8 78,6 79,9 79,25 99,0 100,8 99,9 208,4 99,9 211,1 212,7 215,9 214,3 198,2 204,8 201,5 176,0 183,5 179,75 166,7 174,0 170,35 183,6 187,6 185,6 62,8 63,1 62,95 41,1 41,2 41,15 enke. Pravci regresije za izraunavanje mjere najvee zigomatine irine (mjera 23) pomou ukupne duljine (mjera 1) lubanje su sljedee: za mujake: zigomatina irina (23) = 0,8365 ukupna duljina lubanje (1) - 79,105 za enke: zigomatina irina (23) = 0,6867 ukupna duljina lubanje (1) - 31,247.

Ocjenjivanje trofejne vrijednosti lubanje medvjeda (F r k o v i 1987) sastoji se od mjerenja i zbrajanja dviju mjera, a to su ukupna duljina lubanje i najvea irina izmeu dviju okomica koje idu paralelno s medijanom ravninom lubanje (zigomatina irina, mjera 23.). Kako zigomatini luk moe biti oteen i na taj nain onemoguiti ocjenjivanje trofejne vrijednosti lubanje, izraunati su koeficijenti korelacije (r) mjere 23 s mjerom 1 te regresijske formule (Slika 2.) kako bi se pomou mjere 1 mogao procijeniti iznos mjere 23. Koeficijenti korelacije izraunati su odvojeno po spolovima, a iznose r = 0,7961 za mujake te r = 0,6812 za
6

V. Farka, T. Gomeri, M. Sindii, V. Slijepevi, . Huber, A. Frkovi, S. Modri: KRANIOMETRIJSKA ...

umarski list br. 910, CXXXIII (2009), 3-6

Slika 2. Odnos ukupne duljine lubanje i zigomatine irine s pravcima regresije (y najvjerojatniji rezultat mjere 23 (u mm) za odreeni iznos mjere 1 (u mm); r koeficijent korelacije) Figure 2 Relationship between total skull length (x-axis) and zygomatic width, with regression line (y = the most probable value of measurement 23 (in mm) when value of measurement 1 is available (in mm); r correlation coefficient)

RASPRAVA Discussion
Statistiki znaajna razlika izmeu spolova uoena je u 42 (85,72 %) kraniometrijske mjere, od ega su u 16 (32,65 %) mjera najmanji mujaci vei od najveih enki. U podruju neurokraniuma, odnosno u irini kostiju lubanje koje okruuju mozak te dimenzijama velikog zatiljnog otvora, nema statistiki znaajne razlike izmeu mujaka i enki, to zakljuuju i G r a n d a l D A n g l a d e i L p e z - G o n z l e s (2005) kod spiljskog medvjeda. Nadalje, statistiki znaajne razlike izmeu mujaka i enki nema ni u dimenzijama onih duplji te u duljini vodoravnog dijela nepane kosti. Iako vanjski tjemeni greben nije obraen niti jednom mjerom, valja naglasiti da je on puno razvijeniji u mukih jedinki smeeg medvjeda. Ovu karakteristiku primijeuju i istraivai koji su izuavali lubanje risa iz Hrvatske (G o m e r i (2005; G o m e r i i dr. 2008). Zbrajajui sve srednje vrijednosti mjera lubanje mujaka i stavljajui ih u omjer sa zbrojem svih srednjih vrijednosti mjera enki ( srednja vrijednost m / srednja vrijednost ) dobiveno je da su mujaci od enki prosjeno vei za 13,42 %. Za razliku od M o r i (1990) koja je stavljajui u omjer dimenzije koje su izrazito vee za muki spol, s onima kod kojih je razlika izmeu mukog i enskog spola to manja, pokuala nai matematiku formulu putem koje bi se mogao odrediti spol svake jedinke, u ovom je radu odreen spol pomou graninih vrijednosti mjera za koje su mujaci apsolutno vei od enki. Sve one lubanje odraslih jedinki ije mjere prelaze graninu vrijednost za pojedinu mjeru trebale bi pripadati mujacima (85,71 % vjerojatnost), a one koje su ispod granine vrijednosti enkama. Na lubanji ivotinje nepoznatog spola (oznaka Ua16) mogue je bilo izmjeriti i usporediti samo 7 mjera. Mjere 33, 34, 35, 36, 37, 38, 41 i 44 nisu se mogle izmjeriti, jer lubanja nema mandibulu, a mjeru 9 nije se moglo izmjeriti zbog sratavanja avova nosnih i eone kosti. Iako je usporeeno samo 43,75 % mjera (7 od 16), ukupno 85,71 % mjera (6 od 7) na lubanji Ua16 bilo je manje od graninih vrijednosti. Na temeljem toga zakljueno je da je lubanja oznake Ua16 pripadala jedinki enskog spola. Kao to je prije naglaeno, korelacija izmeu mjera 1 i 23, odnosno ukupne duljine lubanje i najvee zigomatine irine, te njihova regresijska jednadba izraunata je da bi se mogla ocijeniti trofejna vrijednost lubanje i u sluaju kada je oteen zigomatini luk. Iz rezultata (Slika 2) je vidljivo da su mjere 1 i 23 visoko povezane u mujaka i znaajno povezane u enki, jer prema P e t z (2002) gruba aproksimacija visine povezanosti za koeficijente korelacije od 0,40 do 0,70 predstavlja znaajno povezane varijable, a za koeficijente korelacije od 0,70 do 1,0 predstavlja visoko ili vrlo visoko povezane varijable. Kod izraunavanja najvee zigomatine irine, odnosno varijable y u formulama pravca regresije, bitno je naglasiti da kao mjeru 1, odnosno varijablu
7

V. Farka, T. Gomeri, M. Sindii, V. Slijepevi, . Huber, A. Frkovi, S. Modri: KRANIOMETRIJSKA ...

umarski list br. 910, CXXXIII (2009), 3-6

x, treba uzeti ukupnu duljinu lubanje definirane u ovome radu, a ne ukupnu duljinu izmjerenu od ocjenjivaa trofejne vrijednosti, jer se pri trofejnom ocjenjivanju lubanja kao poetna toka uzima rostralni rub sjekutia, koji se nalazi rostralnije nego toka P koritena kao poetna toka za ukupnu duljinu u ovom radu. Ukupno 5 mjera (1, 2, 3, 5 i 23) koritenih u ovom istraivanju podudaralo se s mjerama koritenim u lite-

raturi, tako da smo na temelju tih 5 mjera usporedili kraniometrijska obiljeja smeih medvjeda iz Hrvatske s medvjedima iz Slovake (S l a d e k , 1991a) i Rumunjske (A l m a s a n i Va s i l i u 1967; K o h l i S t u g r e n 1983) (Tablica 4).

Tablica 4. Usporedba kraniometrijskih mjera (srednja vrijednostSD (min-max) N) smeih medvjeda iz Hrvatske s medvjedima iz Slovake i Rumunjske Table 4 Comparison of craniometrical measurements (meanSD (min-max) N) of brown bears from Croatia with bears from Slovakia and Romania Mjera Spol Farka i sur. Sladek (1991) Almasan-Vasiliu (1967) Kohl-Stugren (1983) Parameter Sex Hrvatska (Croatia) Slovaka (Slovakia) Rumunjska (Romania) Rumunjska (Romania) 33815,8 338,721,45 348 354 1 M (310,9-362,5) (286-385) (296378) (272401) N=20 N=176 N=40 * N=49 ** 28713,3 300,212,4 317 304,6 F (260-305,3) (272-324) (290354) (257355) N=13 N=61 ** N=12 ** N=23 ** 314,913,8 320,516,41 319 326,4 2 M (296,7-334,7) (278-353) (291353) (260366) N=12 N=174 N=32 N=74 * 274,611,3 286,79,6 295 283,4 F (251,9-285,4 (265-304) (272323) (240335) N=12 N=61 ** N=11 ** N=35 * 291,112,3 295,415,63 290 323,5 3 M (278,7-307,9) (256-332) (256331) (257360) N=7 N=159 N=36 N=49 ** 260,28,3 264,49,52 274 281,8 F (246-267,5) (245-285) (248294) (260328) N=6 N=57 N=11 * N=19 ** 204,417 193,920,18 209 203,2 23 M (176,7-232) (155-246) (159236) (155253) N=19 N=176 * N=40 N=74 164,812,8 173,412,68 181 171,6 F (148,5-184,3) (147-199) (156198) (133203) N=12 N=61 N=13 ** N=39 * - p<0,05 (svjetlo siva); ** - p<0,005 (tamno siva) M mujaci, males; F enke, females Usporeujui mjere populacije smeeg medvjeda iz Hrvatske s populacijom smeeg medvjeda sa zapadnih Karpata u Slovakoj (S l a d e k 1991a) dolazimo do zakljuaka da izmeu mujaka postoji statistiki znaajna razlika (p<0,05) samo u mjeri 23, odnosno u irini lubanje dok razlike u drugim mjerama nemaju statistiku znaajnost. Statistiki znaajne razlike iz8

meu enki iz Hrvatske i Slovake su u mjerama 1 i 2 (p<0,005) i mjeri 23 (p<0,05). Usporeujui kraniometrijske mjere hrvatskih medvjeda s medvjedima iz Rumunjske iz dva istraivanja (A l m a s a n i Va s i l i u 1967; Kohl i Stugren 1983) zakljuujemo da su razlike izmeu mujaka puno manje nego u enki u kojih su razlike uglavnom statistiki znaajne s p<0,005.

V. Farka, T. Gomeri, M. Sindii, V. Slijepevi, . Huber, A. Frkovi, S. Modri: KRANIOMETRIJSKA ...

umarski list br. 910, CXXXIII (2009), 3-6

ZAKLJUCI Conclusions
1. Mjere lubanja mujaka istraivanih u ovom radu prosjeno su 13,42 % vee od mjera enki. 2. Utvreno je 16 graninih kraniometrijskih vrijednosti koje mogu posluiti za odreivanje spola, kod kojih mujaci imaju vrijednosti vee od graninih, a enke manje od graninih. 3. Najvea duljina lubanje i najvea zigomatina irina imaju visoku povezanost u mujaka (r = 0,7961) i znaajnu povezanost u enki (r = 0,6812). 4. Najvea irina zigomatinog luka (mjera 23) moe se procijeniti pomou ukupne duljine lubanje (mjera 1) i to formulama: za mujake: zigomatina irina (23) = 0,8365 ukupna duljina lubanje (1) 79,105 za enke: zigomatina irina (23) = 0,6867 ukupna duljina lubanje (1) 31,247 5. Pri usporedbi kraniometrijskih znaajki medvjeda iz Hrvatske i medvjeda iz Slovake, zakljuujemo da su mujaci u Hrvatskoj i Slovakoj priblino jednaki, dok su enke u Hrvatskoj manje nego one u Slovakoj. 6. Pri usporedbi kraniometrijskih znaajki medvjeda iz Hrvatske i medvjeda iz Rumunjske, populacija u Hrvatskoj je manja, s tim da je izmeu mujaka manja razlika, dok je izmeu enki zabiljeena statistiki znaajna razlika.

ZAHVALA Acknowledgment
Zahvaljujemo svim pojedincima koji su nam ljubazno ustupili lubanje iz svojih privatnih zbirki.

LITERATURA References
A l m a s a n , H. A., D. Va s i l i u , 1967: Zur Kenntnis des rumanischen Karpatenbaren, Acta Theriologica, 12 (4): 4766, Bialowieza. B a r y s h n i k o v , G., M. G e r m o n p r e , M. S a b l i n , 2003: Sexual dimorphism and morphometric variability of cheek teeth of the cave bear (Ursus spelaeus), Belgian Journal of Zoology 133 (2): 111119, Antwerp. B r o w n , G., 1993: The great bear almanac, Lyons & Burford, 72 str., New York. C h e s t i n , I. E., N. G. M i k e s h i n a , 1998: Variation in Skull Morphology of Brown Bears (Ursus arctos) from Caucasus, Journal of Mammalogy 79 (1): 118130. C l e v e n g e r , A. P., F. J. P u r r o y , M. R. P e l t o n , 1992: Food habits of brown bears (Ursus arctos) in the Cantabrian Mountains, Spain. Journal of Mammology 73 (12): 22162222. C i c n j a k , L., . H u b e r , H. U. R o t h , R. L. R u f f , Z. Vi n o v r s k i , 1987: Food habits of brown bears in Plitvice lakes national park, Yugoslavia, U: Int. Conference on Bear research and management 7: 221226. D e a k , ., A. F r k o v i , M. G r u b e i , . H u b e r , B. I v i e k , B. K u l i , D. S e r t i , . t a h a n , 2005: Plan gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede umarstva i vodnog gospodarstva, Uprava za lovstvo; Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode, 92 str., Zagreb. D e r o c h e r , A. E., A n d e r s e n , M., W i i g , O., 2005: Sexual dimorphism of polar bears, Journal of Mammalogy 86: 895901. F a r k a , V., 2008: Kraniometrija u lovstvu, Lorist 30 (3): 2425, Beograd. F r k o v i , A., 1987: Prirunik za ocjenjivanje lovakih trofeja, Lovaki savez Hrvatske, 5354, Zagreb. F r k o v i , A., 2002: Smei medvjed u Primorskoj-goranskoj upaniji. Upravni odjel za gospodarski razvoj Primorsko-goranske upanije, Lovaki savez Primorsko upanije, 60 str., Rijeka. G o m e r i , T., 2005: Kraniometrijske i druge znaajke populacije euroazijskog risa Lynx lynx L.) u Hrvatskoj, Disertacija (Magisterij), Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu. G o m e r i , T., G. G u v i c a , M. u r a s G o m e r i , A. F r k o v i , D. P a v l o v i , J. K u s a k , M. S i n d i i , . H u b e r , 2008: Variation in teeth number, teeth and skull disorders in Eurasian lynx, Lynx lynx from Croatia, Folia Zoologica 58, 5765, Brno. G r a n d a l - D A n g l a d e , A., F. L p e z - G o n z l e s , 2005: Sexual dimorphism and ontogenetic variation in the skull of the cave bear (Ursus spelaeus Rosenmller) of the European Upper Pleistocene, Geobios 38, 325337, Lyon. G u v i c a , G., . H u b e r , S. M o d r i , B. R a d a n o v i - G u v i c a , 1996: Use of craniometry in discrimination of brown and cave bears, Veterinarski Arhiv. 66: 251257, Zagreb.
9

V. Farka, T. Gomeri, M. Sindii, V. Slijepevi, . Huber, A. Frkovi, S. Modri: KRANIOMETRIJSKA ...

umarski list br. 910, CXXXIII (2009), 3-6

H u b e r , ., 2002: Smei medvjed, Merdijiani 70 XI: 2637, Zagreb. H u b e r , ., 2004: Smei medvjed (Ursus arctos, L.). U: Lovostvo (Z. Mustapi, urednik), Hrvatski lovaki savez, 9296, Zagreb. H u b e r , ., Z. J a k i , A. F r k o v i , . t a h a n , J. K u s a k , D. M a j n a r i , M. G r u b e i , B. K u l i , M. S i n d i i , A. M a j i S k r b i n e k , V. L a y , M. L j u t i n a , D. Z e c , 2008a: Plan gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za lovstvo, 89 str., Zagreb. H u b e r , ., J. K u s a k , A. M a j i S k r b i n e k , D. M a j n a r i , M. S i n d i i , 2008b: A multidimensional approach to managing the European brown bear in Croatia, Ursus 19 (1): 2232. K o h l , S., B. S t u g r e n , 1983: Kraniometrische Untersuchungen an Braunbaren (Ursus arctos L.) aus Rumanie, Zool. Abh. Staatl. Mus. F. Tierk. 38 (10):183191. K o r a b l e v , P. N., E. C h a p m a n , V. S. P a z h e t n o v , V. V. B o l o g o v , 2000: Odontological characteristics of European Brown Bear from the Central Forest Biosphere Nature Reserve, Russian Journal of Ecology 31 (3): 198202, Yekaterinburg. K o r k h a u s , G., 1969: Interesting findings on the skull and dentition of the brown bear (Ursus arctos L.), SSO Schweiz Monatsschr Zahnheilkd 79 (3): 386405. L o y , A., P. G e n o v , M. G a l f o , M. G. J a c o b o n e , A. Vi g n a Ta g l i a n t i , 2008: Cranial morphometrics of the Apennine brown bear (Ursus arctos marsicanus) and preliminary notes on the relationships with other southern European populations, Italian Journal of Zoology 75 (1): 6775, Lecce. M o r i , S., 1990: Utjecaj spola na morfometrijske osobitosti lubanje mrkog medvjeda, Diplomski rad, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu. P e t z , B., 2002: Osnovne statistike metode za nematematiare, 4. izdanje, Naklada Slap, 127. S l a d e k , J., 1991a: Craniometrical characteristics of the western Carpathian population of the brown bear (Ursus arctos) and notes on its subspecific status, Folia Zoologica 40: (3) 215229, Brno.

S l a d e k , J., 1991b: Growth-induced changes in cranial dimensions of brown bear (Ursus arctos) and their possible use in sexing and ageing [Wachstumsbedingte Veraenderungen kraniologischer Masse des Braunbaeren (Ursus arctos) und Moeglichkeiten ihrer Verwendung zur Bestimmung von Alter und Geschlecht], Folia Zoologica 40: (4) 333342, Brno S l a d e k , J., 1992: Possibilities for distinguishing sex and age of the brown bear by crane and teeth characters, Folia Venatoria 22: 175190, Bratislave. S t o n e n b e r g , R. P., C. J. J o n k e l , 1966: Age determination of black bears by cementum layers, The Journal of Wildlife Management 30: 411414, Bethesda. S u e n a g a , Y., 1972a: Morphological studies on the skull of the Yezo brown bear. 1. Growth of the skull size, Nippon Juigaku Zasshi 34 (1):1728. S u e n a g a , Y., 1972b: Morphological studies of the skull of Yezo brown bear (Ursus arctos yezoensis Lyd). 2. Obliteration patterns of the suture and synchondroses of the skull, Nippon Juigaku Zasshi 34 (2):7178. S u e n a g a , Y., 1973: Morphological studies of the skull of Yezo brown bear (Ursus arctos yezoensis Lyd.). 3. Abrasion patterns of the teeth and their allometric values in relation to the skull size (basilar skull length), Nippon Juigaku Zasshi 35 (5): 37787. Vo n D e n D r i e s c h , A., 1976: A guide to measurement of animal bones from archaeological sites. Peabody Museum of Archaeology and Ethnology Harvard University. Cambridge. We n k e r , C.J, M. M l l e r , M. B e r g e r , S. H e i n i g e r , G. N e i g e r - A e s c h b a c h e r , P. S c h a w a l d e r , A. L u s s i , 1998: Dental health status and endodontic treatment of captive brown bears (Ursus arctos ssp.) living in the Bernese bear pit, Journal of veterinary dentistry 15 (1): 2734. We n k e r , C. J., H. S t i c h , M. M u l l e r , A. L u s s i , 1999: A retrospective study of dental conditions of captive brown bears (Ursus arctos spp.) compared with free-ranging Alaskan grizzlies (Ursus arctos horribilis), Journal of ZOO and Wildlife Medicine 30 (2): 20821.

SUMMARY: Family of bears (Ursidae) have a potential to change some body characteristics under the influence of environment and nutrition. The goal of this paper was to analyze craniometrical measurements of brown bear (Ursus arctos L.) population from Croatia with objectives to define them, as well as to determinate differences between sexes. A total of 34 skulls have been
10

V. Farka, T. Gomeri, M. Sindii, V. Slijepevi, . Huber, A. Frkovi, S. Modri: KRANIOMETRIJSKA ...

umarski list br. 910, CXXXIII (2009), 3-6

studied, out of which 13 (38,24 %) belonged to female animals, 20 (58,83 %) to males, while sex was not identified for one (2,93 %) skull. All skulls belonged to adult animals, with the average age of 8,4 years (range 3 to 20 years). A total of 49 measurements were taken on each skull with the 0,1 mm precision, so totally 829 craniometrical measurements have been statistically analyzed. Statistically significant difference between the sexes has been observed in 42 (85,72 %) craniometrical measurements, while for totally 16 (32,65 %) measurements it has been observed that males are absolutely bigger than the female bears (meaning that the smallest males were bigger than the biggest females). For those 16 measures we have defined border values that could help in sex determination. Correlation and equation of regression were calculated for total length of skull and zygomatic breadth. Corelation was r = 0,7961 for male bears and r = 0,6812 for females, while equaton of regression for calculation of zygomatic width using total skull length was: for males - zygomatic width = 0,8365 total skull length - 79,105; for females zygomatic width = 0,6867 total skull length - 31,247. In comparison of skull features of bears from Croatia with the ones from Slovakia we have found that male bears were almost the same while Croatian females were smaller. Bears in Croatia were smaller than the ones in Romania but the differences among males were smaller, while the females were significantly larger in Romania. K e y w o r d s : brown bear, Ursus arctos, craniometry, sex dimorphism, skull, Croatia

11