You are on page 1of 5

1.

IS-LM model
IS LM1 je jo jedan od modela pomou kojega je mogue matematiki i grafiki prikazati stanje, te promjene koje nastaju, u nekoj privredi u kratkom roku. Osnovna razlika izmeu IS-LM i AS-AD modela, te ujedno i najvea zamjerka moderne ekonomske znanosti IS-LM modelu, je ta to on u svojoj formulaciji podrazumijeva konstantnost razine cijena odnosno nultu inflaciju u gospodarstvu. Kao to ste nauili u predmetu Makroekonomija I, te kao to vidite ako se osvrnete oko sebe, pretpostavka o nultoj inflaciji teko moe biti realna karakteristika gospodarstva ak i u kratkom roku (iako postoje i drugaija razmiljanja). emu onda IS-LM model? Usprkos ovoj mani IS-LM model posjeduje odreene karakteristike koje ga ine pogodnim za kolske svrhe. Naime, za razliku od AS AD modela, IS-LM model nam omoguava eksplicitno formuliranje dogaaja i odnosa na financijskom tritu. Zato je financijsko trite bitno? Prvi razlog je to se na financijskom tritu odreuje veliina kamatne stope. Kako veliina kamatne stope utjee direktno na veliinu AD tako dogaaji i odnosi na financijskom tritu imaju direktan utjecaj na veliinu BDP gospodarstva. Drugi razlog je to drava, odnosno njena centralna banka, direktan sudionik na financijskom tritu, te samim tim moe svojim mjerama utjecati direktno na kamatnu stopu a tim i na BDP2.
1

IS LM spada u grupu tzv. small scale ad hock modela. U svojoj biti je matematika formulaciju Keynes-ovog vienja ekonomije. Javlja se u 40-tim godinama prolog stoljea, te postaje dominantan formalni okvir koji ekonomska znanost koristi pri prouavanju makroekonomskih pojava u 50-tim i prvoj polovini 60-tih godina prolog stoljea, tj. u godinama u kojim je Keynes-ijanska doktrina zauzimala dominantno mjesto u ekonomskoj znanosti. Nakon prve polovine 60-tih godina, pritisnut razvojem tzv. Monetarne ekonomske teorije s jedne, te rastom inflacije u privredama velikog broja zemalja IS-LM model polako izlazi iz znanstvenih radova. Njegovo mjesto u znanstvenim radovima, pogotovo nakon metodoloke revolucije koju u ekonomsku znanost donosi Teorija racionalnih oekivanja, preuzimaju skoro u potpunosti tzv. small scale dynamic stochastic general equilibrium modeli. IS LM model, nakon ovih promjena, zadrava skoro iskljuivo samo u udbenikoj literaturi. 2 O nainima na koje centralna banka djeluje na novanom tritu, te o posljedicama koje to ima na gospodarstvo ve smo govorili u prvom semestru, ali to nismo bili u stanju eksplicitno formulirati kroz AS-AD model. Drugim rijeima, kamatnu stopu (r) smo u ASAD modelu tretirali kao egzogenu varijablu (to znai da nismo mogli objasniti njenu vrijednost kroz model). U IS-LM modelu kamatnu stopu uvodimo kao endogenu varijablu 1

Pogledajmo sad kako izgleda IS-LM model. IS-LM model predstavlja privredu u kratkom roku pomou, trite dobara, financijsko trite.

Drugim rijeima, IS-LM model matematikim relacijama prikazuje odnose na ovim tritima jer smatra da su njihova struktura i dogaaji na njima kljuni za objanjavanje promjena BDP u kratkom roku. Kao to smo ve spomenuli, osnovna pretpostavka modela je ta da promjene do kojih dolazi na bilo kojem od ova dva trita ne utjeu na razinu cijena ve iskljuivo na BDP. To bi znailo da IS-LM modelu podrazumijeva kako je AS u kratkom roku savreno elastina funkcija cijena, odnosno vodoravna (pogledati grafikon 1). Grafikon 1.

Razina cijena

AS

AD

BDP

Samim tim, kao to je vidljivo iz grafikona, promjene AD koje se dogaaju u privredi u kratkom roku rezultiraju iskljuivo promjenama BDP. Direktna implikacija ovog stajalita je ta da je veliina bruto domaeg proizvoda (BDP=Y) u kratkom roku odreena iskljuivo veliinom agregatne potranje (AD). Odnosno, Y = AD.

(to znai da sada njena veliina moe biti eksplicitno odreena pomou modela). 2

Razlozi koji se navode kao uzrok vodoravne funkcije AS u kratkom roku su: potpuna nefleksibilnost cijena3 i plaa4 u kratkom roku. Naime Keynes i njegovi nasljednici u 50tim godinama su smatrali da su cijene proizvoda nefleksibilne u kratkom roku. To bi znailo da rast (pad) potranje za proizvodima vodi iskljuivo rastu (padu) ponude proizvoda ali ne i rastu (padu) njihovih cijena. Jo vanije, smatrali su da u uvjetima postojanja nezaposlenosti5 rast (pad) potranje za radnicima, uzrokovan rastom (padom) proizvodnje nee dovesti do rasta (pada) plaa. to znai da nee biti ni rasta (pada) trokova proizvodnje, pa samim tim ni poduzea nee imati potrebe za poveanjem cijena proizvoda. Dakle, IS-LM model se u svojoj analizi gospodarstva orijentira iskljuivo na AD, njenu veliinu i promjene u njoj. Veliina i promjene AD prema formulaciji IS-LM modela odreene su strukturom i odnosima na tritu dobara i financijskom tritu. Matematiki se navedena struktura i odnosi formuliraju pomou tzv. IS i LM krivulje. IS krivulja predstavlja matematiki i grafiki trite roba, a LM krivulja financijsko trite. Dakle, u neku ruku, IS-LM model moe se promatrati kao poseban sluaj AS-AD modela. Tj. sluaj u kojemu je AS vodoravna, kao npr. pri vrlo visokim stopama nezaposlenosti ili vrlo kratkom periodu promatranja ekonomije, te u kojem je AD detaljnije prikazana nego u AS-AD modelu. Pogledajmo sad od ega se sastoji i kako izgleda trite dobara u IS-LM model.

Trite dobara
Prije nego ponemo s prikazivanjem ovog dijela modela potrebno se osvrnuti na njegov naziv kako ne bi dolo do zabune u razumijevanju. Ovaj dio IS-LM modela obino se naziva trite dobara, iako bi moda pravilniji naziv bio potranja za dobrima. Naime, kao Uzorkovana trokovima informiranja, cijenama koje su ugovorene unaprijed, itd. Uzorkovana ugovorima kojima se plae odreuju unaprijed, djelovanjem sindikata, nadnicama efikasnosti, itd. 5 Ekonomisti tog doba nisu priznavali postojanje prirodne stope nezaposlenosti, te su nezaposlenost koja kao to znate uvijek postoji u nekoj privredi tumaili kao pokazatelj da se BDP nalazi ispod potencijalne razine.
3 4

to smo ve naglasili IS-LM modelu promatra (formulira) samo potranu stranu privrede, jer smatra da se AS automatski prilagoava promjenama potranje (pogledaj grafikon). Stoga i IS krivulja, kao to ete se i sami uvjeriti, predstavlja samo potranju za dobrima. Potranju za dobrima, odnosno IS krivulju, mogue je formulirati na sljedei nain6:

(a) (1) Y = AD = C + I + G (2) C = + Yd (3) Yd = Y - T + TR (4) T = Ta + tY (5) I = Ia Irr + IyY

(b) Y = AD = C + I + G + NX C = + Yd - Cp' P Yd = Y - T + TR T = Ta + tY I = Ia - Ip'P

Ako usporedite formulaciju IS krivulje (a) s formulacijom agregatne potranje (b) koja nam je poznata iz AS-AD modela moete uoiti da je jedina bitna7 razlika to investicije i osobna potronja vie ne ovise o razini cijena u gospodarstvu, te to investicije kod formuliranja IS krivulje ovise o kamatnoj stopi. Neovisnost investicija i osobne potronje o razini cijena u formulaciji trita dobara je logina posljedica pretpostavke modela o nultoj inflaciji u gospodarstvu. Uvrtavanjem jednadbi 2, 3, 4 i 5 u jednadbu 1 dobit emo IS krivulju sljedeeg oblika: 1 ( Ta + TR + I a I r' r + G ) ' 1 + t I y

IS Y =

U skladu s duhom IS-LM modela moe se rei da IS krivulja predstavlja one kombinacije bruto domaeg proizvoda (Y) i kamatne stope (r) pri kojima se ostvaruje ravnotea na tritu dobara. Meutim, kako se veliina agregatne ponude dobara u IS-LM modelu pasivno prilagoava veliini i promjenama agregatne potranje moe se isto tako rei i da IS krivulja prikazuje Kao to ve znate iz AS-AD modela ova formulacija nikako ne znai da je to jedini mogui nain formuliranja trita roba u IS-LM modelu. 7 Varijable (IyY) i (NX) nisu kljune za odreivanje osnovnih veza u modelu. Njihovo ukljuivanje nam prvenstveno slui u cilju poveanja eksplanatornih mogunosti modela, te njihovo ukljuivanje odnosno neukljuivanje u modele ne mijenja gore navedeni zakljuak.
6

odnos veliine agregatne potranje i kamatne stope. S obzirom da su investicije opadajua funkcija kamatne stope (dI/dr<0) to se IS krivulja moe grafiki prikazati na sljedei nain. kamatna stopa r1 r2

r3 IS

Y1

Y2

Y3

BDP