You are on page 1of 11

PREGLED GEOTERMALNE ENERGIJE ZA 2010 Monday, 21 June 2010 Ukupni kapaciteti za proizvodnju geotermalne energije u svijetu 2010 godine

su 10.715 MW, to je 20% rast u odnosu na 2005 godinu kad je bilo instalirano ukupno 8.933 MW u 24 drave (odnosi se na proizvodnju elektrine energije). Broj drava koje su pokazale interes za geotermalnu energiju u zadnjih se nekoliko godina poveao jo vie 2007 godine 46 drava ozbiljno je razmatralo ovaj izvor energije, a 2010 broj drava poveao se na 70 to predstavlja rast od 52%. Bez obzira na ovaj veliki rast broj drava koje ne iskoritavaju svoj veliki geotermalni potencijal jo je uvijek velik. Od 39 drava koje su 1999 identificirane kao drave koje mogu 100% svojih potreba za elektrinom energijom zadovoljiti koristei geotermalnu energiju ozbiljno koritenje tog izvora energije pokrenuto je u samo devet drava. Za usporedbu instaliranih geotermalnih kapaciteta moe se uzeti primjer nuklearne elektrane: prosjena nuklearna elektrana ima kapacitet od 846 MW, pa je prema tome trenutno instalirani geotermalni kapacitet u svijetu ekvivalentan snazi vie od 12 prosjenih nuklearnih elektrana. Sjedinjene Amerike Drave i dalje su lider u proizvodnji elektrine energije iz geotermalnih izvora energije s 3.086 MW instaliranih kapaciteta. Slijede ih Filipini s 1.904 MW, Indonezija s 1.197 MW, Meksiko s 958 MW te Italija kao najbolja europska drava s 843 MW. SAD takoer imaju i najvie dodanih kapaciteta u odnosu na 2005 godinu 530 MW. U dodanim kapacitetima slijede ih Indonezija s 400 MW, Island s 373 MW te Novi Zeland s 193 MW. U postocima najvei rast imala je Njemaka s rastom od 2.774% u odnosu na 2005 godinu. Papua Nova Gvineja druga je s postotnim rastom od 833%.

Prsten vatre (ring of fire) na karti svijeta. I dalje se geotermalna energija najvie koristi na podruju takozvanog prstena vatre

(eng. ring of fire), ali se u odnosu na 2005 godinu primjeuje i trend iskoritavanja geotermalne energije u podrujima koja su do sada smatrana loima za koritenje tog oblika energije. To se ponajvie odnosi na europske drave poput Francuske, Latvije, Njemake i Velike Britanije koje su za razvoj geotermalne energije uvele razne poticaje koje smanjuju rizik od neuspjeha ovih projekata. Iako u zadnjih nekoliko godina nije bilo velikih projekata, geotermalna energija u Europi za sad se najvie eksploatira u Italiji gdje je instalirano ukupno 843 MW geotermalnih kapaciteta to je ekvivalentno jednoj prosjenoj nuklearnoj elektrani. U Italiji je to mogue zbog regije Larderello - podruja s gotovo idealnom pozicijom za iskoritavanje geotermalne energije. U toj regiji vrlo vrue granitne stijene nalaze se neobino blizu povrine i proizvode vruu paru temperature 220 C (396 F). U Hrvatskoj je napravljeno nekoliko buotina te su u tijeku regionalna geoloka istraivanja koja bi trebala utvrditi geotermalni potencijal drave. Prema trenutnim procjenama Hrvatska ima oko 48 MW ekonomski iskoristivih geotermalnih kapaciteta pogodnih za proizvodnju elektrine energije. Hrvatska takoer ima i nacionalni program iskoritavanja geotermalne energije GEOEN koji se ve nalazi u drugoj fazi koja se odnosi na provedbu pilot projekta i na samu implementaciju programa za koritenje geotermalne energije. Drave koje u 2010 proizvode elektrinu energiju iz geotermalnih izvora energije: Drava 1. SAD 2. Filipini 3. Indonezija 4. Meksiko 5. Italija 6. Novi Zeland 7. Island 8. Japan 9. El Salvador 10. Kenija 11. Kostarika 12. Nikaragva 13. Rusija 14. Turska 15. Papua Nova Gvineja 16. Gvatemala 17. Portugal 18. Kina 19. Francuska 20. Etiopija MW 3.086 1.904 1.197 958 843 628 575 536 204 167 166 88 82 82 56 52 29 24 16 7,3

21. Njemaka 22. Austrija 23. Australija 24. Tajland

6,6 1,4 1,1 0,3

GEOTERMALNA ENERGIJA (GEOTHERMAL ENERGY) Sunday, 05 August 2007 Rije geotermalno ima porijeklo u dvjema grkim rijeima geo (zemlja) i therme (toplina) i znai toplina zemlje, pa se prema tome toplinska energija Zemlje naziva jo i geotermalna energija. Toplina u unutranjosti Zemlje rezultat je formiranja planeta iz praine i plinova prije vie od etiri milijarde godina, a radioaktivno raspadanje elemenata u stijenama kontinuirano regenerira tu toplinu, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi izvor energije. Osnovni medij koji prenosi toplinu iz unutranjosti na povrinu je voda ili para, a ta komponenta obnavlja se tako da se voda od kia probija duboko po raspuklinama i tamo se onda zagrijava i cirkulira natrag prema povrini, gdje se pojavljuje u obliku gejzira i vruih izvora. Vanjska kruta kora Zemlje duboka je od pet do 50 kilometara i sastavljana je od stijena. Tvari iz unutarnjeg sloja neprestano izlaze na povrinu kroz vulkanske otvore i pukotine na dnu oceana. Ispod kore nalazi se omota i on se protee do dubine od 2900 kilometara, a sainjen je od spojeva bogatih eljezom i magnezijem. Ispod svega toga nalaze se dva sloja jezgre tekui sloj i kruti sloj u Zemlja ima nekoliko slojeva. Osnovni slojevi su vanjska samoj jezgri planeta. kruta kora (Crust), tekui omota plat (Mantle), Polumjer Zemlje je vanjska tekua jezgra (Outer Core) i unutranja kruta otprilike 6378 jezgra (Inner Core). kilometara, i nitko zapravo ne zna to se tono nalazi u unutranjosti, sve navedeno su zapravo znanstvene pretpostavke izgleda unutranjosti planeta. Te pretpostavke temelje se na eksperimentima u uvjetima visokog tlaka i velikih temperatura. Sputanjem kroz vanjski sloj Zemlje, tj. koru temperatura raste otprilike 17 C do 30

C po kilometru dubine (50 87 F po milji dubine). Ispod kore nalazi se omota koji je sastavljen od djelomino rastopljenih stijena i temperatura tog omotaa je izmeu 650 i 1250 C (1200 2280 F). U samoj jezgri Zemlje temperature bi po nekim procjenama mogle biti izmeu 4000 i 7000 C (7200 12600 F). Budui da toplina uvijek prelazi sa toplijih dijelova na hladnije, toplina iz unutranjosti Zemlje prenosi se prema povrini i taj prijenos topline glavni je pokreta tektonskih ploa. Na mjestima gdje se spajaju tektonske ploe moe doi do proputanja magme u gornje slojeve i ta magma se tada hladi i stvara novi sloj zemljine kore. Kad magma doe do povrine moe stvoriti vulkane, ali veinom ostaje ispod povrine te tvori ogromne bazene i tu se poinje hladiti, a taj proces traje od 5000 godina do milijun godina. Podruja ispod kojih se nalaze ovakvi bazeni magme imaju visok temperaturni gradijent, tj. temperatura raste vrlo brzo poveanjem dubine i takva podruja izuzetno su pogodna za iskoritavanje geotermalne energije. Potencijal geotermalne energije je ogroman, ima je 50000 puta vie od sve energije koja se moe dobiti iz nafte i plina irom svijeta. Geotermalni resursi nalaze se u irokom spektru dubina, od plitkih povrinskih do vie kilometara dubokih rezervoara vrue vode i pare koja se moe dovesti na povrinu i iskoristiti. U prirodi se geotermalna energija najee pojavljuje u formi vulkana, izvora vrue vode i gejzira. U nekim zemljama se geotermalna energija koristi ve tisuljeima u obliku toplica odnosno rekreacijskoljekovitog kupanja. No razvoj znanosti nije se ograniio samo na podruje ljekovitog iskoritavanja geotermalne energije ve je iskoritavanje geotermalne energije usmjerio i prema procesu dobivanja elektrine energije te grijanju kuanstava i industrijskih postrojenja. Grijanje zgrada i iskoritavanje geotermalne energije u procesu dobivanja struje, glavni su ali ne i jedini naini iskoritavanja te energije. Geotermalna energija takoer se moe iskoristiti i u druge svrhe kao to su primjerice u proizvodnji papira, pasterizaciji mlijeka, plivakim bazenima, u procesu suenja drveta i vune, planskom stoarstvu, te za mnoge druge svrhe. Povezani lanci: Geotermalno grijanje - Prednosti i mane Geotermalna energija - Upotreba i princip rada Glavni nedostatak prilikom iskoritavanja geotermalne energije je da nema puno mjesta na svijetu koja su izuzetno pogodna za eksploataciju. Najpogodnija su podruja na rubovima tektonskih ploa, tj. podruja velike vulkanske i tektonske aktivnosti. Sljedea slika prikazuje tektonsku kartu svijeta i podruja pogodna za iskoritavanje geotermalne energije.

Zemlja je podijeljena na tektonske ploe koje se cijelo vrijeme kreu i sudaraju i time stvaraju mjesta pogodna za iskoritavanje geotermalne energije. Najpogodnija podruja za iskoritavanje te energije nalaze se na takozvanom Vatrenom prstenu (Ring of Fire). PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE Jedan od najzanimljivijih oblika iskoritavanja geotermalne energije je proizvodnja elektrine energije. Tu se koriste vrua voda i para iz Zemlje za pokretanje generatora, pa prema tome nema spaljivanja fosilnih goriva i kao rezultat toga nema niti tetnih emisija plinova u atmosferu, isputa se samo vodena para. Dodatna prednost je u tome to se takve elektrane mogu implementirati u najrazliitijim okruenjima, od farma, osjetljivih pustinjskih povrina pa sve do umsko-rekreacijskih podruja.

Poeci koritenja topline Zemlje za generiranje elektrine energije veu se uz malo talijansko mjesto Landerello i 1904 godinu Tamo je te godine zapoelo eksperimentiranje s tim oblikom proizvodnje elektrine energije, kada je para upotrijebljena za pokretanje male turbine koja je napajala pet arulja, a taj se eksperiment smatra prvom upotrebom geotermalne energije za proizvodnju elektrine energije. Tamo je 1911 poela gradnja prve geotermalne elektrane koja je zavrena 1913 i nazivna snaga joj je bila 250 kW. To je bila jedina geotermalna elektrana u svijetu kroz gotovo pola stoljea. Princip rada je jednostavan: hladna voda upumpava se na vrue granitne stijene koje se nalaze blizu povrine, a van izlazi vrua para na iznad 200 C i pod visokim pritiskom i ta para onda pokree generatore. Iako su sva postrojenja u Landerello-u unitena u drugom svjetskom ratu, postrojenja su ponovo izgraena i proirena te se koriste jo i danas. To postrojenje i danas elektrinom energijom napaja oko milijun domainstava tj. Slika prikazuje proizvede se gotovo 5000 GWh godinje, to je pojednostavljeni princip oko 10% ukupne svjetske proizvodnje struje iz generiranja elektrine energije geotermalnih izvora. Iako je geotermalna energija iz geotermalnih izvora. Vrua obnovljivi izvor energije, tlak pare se u Landerellopara i voda koriste se za u smanjio za 30% od 1950. pokretanje turbina generatora, a iskoritena voda i Trenutno se koriste tri osnovna tipa geotermalnih kondenzirana para vraaju se elektrana: natrag u izvor.

Princip suhe pare (Dry steam) koristi se iznimno vrua para, tipino iznad 235 C (445 F). Ta para se koristi za direktno pokretanje turbina generatora. Ovo je najjednostavniji i najstariji princip i jo uvijek se koristi jer je to daleko najjeftiniji princip generiranja elektrine energije iz geotermalnih izvora. Spomenuta prva geotermalna elektrana na svijetu u Landerello-u koristila je taj princip. Trenutno se najvea elektrana koja koristi Dry steam princip nalazi u sjevernoj Kaliforniji i zove se The Geysers, a proizvodi elektrinu energiju jo od 1960 godine. Koliina proizvedene elektrine energije iz tog postrojenja jo uvijek je dovoljna za opskrbu grada veliine San Francisco-a. Flash princip (Flash steam) koristi se vrua voda iz geotermalnih rezervoara koja je pod velikim pritiskom i na temperaturama iznad 182 C (360 F). Pumpanjem vode iz tih rezervoara prema elektrani na povrini smanjuje se tlak pa se vrua voda pretvara u paru u pokree turbine. Voda koja se nije pretvorila u paru vraa se natrag u rezervoar zbog ponovne upotrebe. Veina modernih geotermalnih elektrana koristi ovaj princip rada. Binarni princip (Binary cycle) Voda koja se koristi u kod binarnog principa je hladnija od vode koja se koristi kod ostalih principa generiranja elektrine energije iz geotermalnih izvora. Kod binarnog principa vrua voda se koristi za grijanje tekuine koja ima znatno niu temperaturu vrelita od vode, a ta

tekuina isparava ne temperaturi vrue vode i pokree turbine generatora. Prednost tog principa je vea efikasnost postupka, a i dostupnost potrebnih geotermalnih rezervoara je puno vea nego kod ostalih postupaka. Dodatna prednost je potpuna zatvorenost sistema budui da se upotrijebljena voda vraa natrag u rezervoar pa je gubitak topline smanjen, a gotovo da i nema gubitka vode. Veina planiranih novih geotermalnih elektrana koristiti e ovaj princip. Princip koji e se koristiti kod izgradnje nove elektrane ovisi o vrsti geotermalnog izvora energije, tj. o temperaturi, dubini i kvaliteti vode i pare u odabranoj regiji. U svim sluajevima kondenzirana para i ostaci geotermalne tekuine vraaju se natrag u buotinu i time se poveava izdrljivost geotermalnog izvora. KORITENJE GEOTERMALNE ENERGIJE U DRUGE SVRHE Drugi zanimljivi oblik iskoritavanje geotermalne energije je grijanje. Najvei geotermalni sistem koji slui za grijanje nalazi se na Islandu, odnosno u njegovom glavnom gradu Reykjavik-u u kojem gotovo sve zgrade koriste geotermalnu energiju, te se ak 89% islandskih kuanstava grije na taj nain. Iako je Island uvjerljivo najvei iskoritava geotermalne energije po glavi stanovnitva sa spomenutih 89% svih islandskih kuanstava koja se griju na taj nain, nije usamljen na podruju iskoritavanja geotermalne energije. Geotermalna energija se uvelike iskoritava i u podrujima Novog Zelanda, Japana, Italije, Filipina te i nekih dijelova SAD-a kao to je San Bernardino u Kaliforniji te u glavnom gradu Idaho-a Boise-u.

Jedan od izvora vrue vode na Islandu podoban za iskoritavanje geotermalne energije. Island je drava koja najvie koristi svoj prirodni poloaj za iskoritavanje geotermalne energije.

Geotermalna energija koristi se i u poljoprivredi za poveanje prinosa. Voda iz geotermalnih rezervoara koristi se za grijanje staklenika za proizvodnji cvijea i povra. Pod grijanje staklenika ne uzima se u obzir samo grijanje zrake, ve se grije i tlo na kojem rastu biljke. Stoljeima se ovo koristi u centralnoj Italiji, a Maarska trenutno pokriva 80% energetskih potreba staklenika geotermalnom energijom. Toplinske pumpe su jo jedna od upotreba geotermalne energije. Toplinske pumpe troe elektrinu energiju za cirkulaciju geotermalne tekuine, a ta tekuina kasnije se koristi za grijanje, hlaenje, kuhanje i pripremu tople vode i na taj nain znatno se smanjuje potreba za elektrinom energijom.

Postoji jo vrlo irok spektar upotrebe geotermalne energije, ali nema potrebe sve detaljno objanjavati. Neke od tih upotreba su uzgajanje riba, razne vrste industrijske upotrebe, balneologija - upotreba za rekreaciju i ljeilita (toplice), i slino. ZAKLJUAK Budui da je procijenjena totalna koliina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno vea nego sveukupna koliina energetskih izvora baziranih na nafti, ugljenu i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veu vanost. Naroito ako se uzme u obzir da je rije o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekoloki prihvatljiv. Budui da geotermalna energija nije svuda lako dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lako dostupna (rubovi tektonskih ploa) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoi Zemlji da se oporavi od tetnih staklenikih plinova. GEOTERMALNO GRIJANJE - PREDNOSTI I MANE Saturday, 09 February 2008 Geotermalna energija je u stvari toplinska energija Zemlje koja se generira u jezgri planeta i polako putuje prema povrini Zemlje. Budui da geotermalna energija ima veliki potencijal, u ovom lanku biti e ukratko opisane prednosti i mane iskoritavanja geotermalne energije u svrhu grijanja. Najvjerojatnije najvee prednosti geotermalnog grijanja su niska cijena Mapa geotermalnih potencijala SAD-a. grijanja (uteda moe biti i do 80% u odnosu na fosilna goriva) i mala koliina potroene elektrine energije u odnosu na standardne sisteme grijanja. Geotermalno grijanje iskoritava toplinu unutar Zemlje, pa je to obnovljivi izvor energije. Efikasnost geotermalnog grijanja je znatno vea od standardnih oblika grijanja. Geotermalna energija je 48% efikasnija od plinskih pei i vie od 75% efikasnija od uljnih pei. Iskoritavanjem geotermalne energije isputa se vrlo malo (katkad nita) tetnih plinova i staklenikih plinova u atmosferu, pa je prema tome geotermalno grijanje ekoloki vrlo prihvatljiv oblik grijanja. Geotermalni sustavi grijanja ne samo da mogu grijati, ve mogu i hladiti prostorije, a uz to su i vrlo tihi. Takoer, geotermalno grijanje je vrlo uniformno to znai da nema hladnih ili vruih toaka i naravno nema nikakvih pei i dimnjaka. Odravanje sustava geotermalnog grijanje je takoer jeftino, treba povremeno samo zamijeniti filtar u

toplinskoj pumpi. Geotermalno grijanje se moe uvesti i u postojee domove, osobito ukoliko postoji sustav prozraivanja, a sustav podzemnih cijevi potrebnih za ovaj oblik grijanja ima vijek trajanja od oko 50 godina. Glavni nedostaci geotermalnog grijanja su vrlo visoki inicijalni trokovi i slaba rairenost podruja pogodnih za iskoritavanje ovakvog izvora energije. Takva podruja nalaze se uz rubove tektonskih ploa, a van tog podruja je zemljina kora jednostavno previe debela za ozbiljnije iskoritavanje geotermalne energije. Prema podacima amerikog ministarstva energije povrat inicijalnih trokova instalacije moe biti od dvije do ak 20 godina. Kao nedostatak potrebno je navesti i injenicu da geotermalno grijanje nije ba 100% isti oblik grijanja zbog toplinskih pumpi koje za pogon koriste elektrinu energiju, a ta elektrina energija uobiajeno se proizvodi iz ekoloki neprihvatljivog ugljena, pa se ipak u atmosferu oslobaa odreena koliina staklenikih plinova. Ovo su bile osnovne prednosti i mane geotermalnog grijanja i glavni zakljuak je da ukoliko si netko to moe priutiti (zbog velikih inicijalnih trokova), dugorono e se investicija svakako isplatiti. Ovo je osobito odnosi na nisku cijenu grijanja i izvrsnu efikasnost sustava grijanja koji iskoritavaju geotermalnu energiju. GEOTERMALNA ENERGIJA - UPOTREBA I PRINCIP RADA Monday, 19 May 2008 Rije geotermalno ima porijeklo u dvjema grkim rijeima geo (zemlja) i therme (toplina) i znai toplina zemlje, pa se prema tome toplinska energija Zemlje naziva jo i geotermalna energija. Toplina u unutranjosti Zemlje rezultat je formiranja planeta iz praine i plinova prije vie od etiri milijarde godina, a radioaktivno raspadanje elemenata u stijenama kontinuirano regenerira tu toplinu, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi izvor energije. Ova energija se uglavnom generira iz Zemljine jezgre odnosno Zemljina sredita budui da temperatura u sreditu zemlje dosee i temperaturu preko 6000 C to je dovoljno ak i za otapanje kamenja. Manji dio te energije generira se iz ljuske zemlje, odnosno zemljinog vanjskog sloja raspadom radioaktivnih elemenata koji se nalaze u svom kamenju (stijenama). Kako se sputamo u dublje u Zemljinu unutranjost tako otprilike svakih 36 metara temperatura poraste za jedan C. U prirodi se ta energija najee pojavljuje u formi vulkana, izvora vrue vode (toplica) i gejzira, odnosno na podrujima gdje se toplina koncentrira blizu povrine zemlje. Jedan od mnogih gejzira na Islandu. Geotermalna energija se u nekim Kliknite na sliku za punu veliinu. zemljama iskoritavala tisuama godina u formi toplica, odnosno rekreacijskoljekovitog kupanja te su ve u prolosti bili dobro poznati pozitivni terapeutskozdravstveni uinci izvora vrue vode odnosna toplica. U Hrvatskoj se tako naroito na

podruju Hrvatskog zagorja nalazi velik broj toplica (Krapinske, Tuheljske, Stubike). No razvoj znanosti nije se ograniio samo na podruje ljekovitog iskoritavanja geotermalne energije ve je iskoritavanje geotermalne energije usmjerio i ka procesu dobivanja struje te grijanju kuanstava i industrijskih postrojenja. Grijanje zgrada i iskoritavanje geotermalne energije u procesu dobivanja struje, glavni su ali ne i jedini naini iskoritavanja geotermalne energije. Geotermalna energija takoer se moe iskoristiti i u druge svrhe kao to su primjerice u proizvodnji papira, pasterizaciji mlijeka, plivakim bazenima, u procesu suenja drveta i vune, planskom stoarstvu, te za mnoge druge svrhe. Glavna prednost geotermalne energije je u injenici da se radi o obnovljivom izvoru energije, odnosno toplina unutranjosti zemlje neprestano izvire iz zemljine unutranjosti, a glavni nedostatak u injenici da su najpodobnija podruja za iskoritavanje geotermalne energije u podrujima izraene vulkanske aktivnosti to znai da rasprostranjenost podobnih podruja nije velika. Prednost takvih izvora energije je takoer i u injenici to geotermalne elektrane nemaju gotovo nikakav negativan uinak na okoli i uspjeno se daju implementirati u najrazliitijim okruenjima, od farma, osjetljivih pustinjskih povrina pa sve do umsko-rekreacijskih podruja, a rije je i o prilino jeftinom izvoru energije. Takoer valja istaknuti i injenici da geotermalna voda sadri mnotvo minerala i razliitih ostalih kemijskih elemenata to ima izraene zdravstvene i terapeutske uinke naroito na razne vrste konih bolesti. Prva geotermalna elektrana izgraena je davne 2004. godine u Italiji, u mjestu Landerello, davne 1904. godine, a nakon toga izgraena je i geotermalna elektrana u Wairekei, na Novom Zelandu. Najvei geotermalni sistem koji slui za centralno grijanje nalazi se na Islandu, odnosno u njegovom glavnom gradu Reykjaviku u kojem gotovo sve zgrade koriste toplinu geotermalne energije, te se ak 89 % islandskih kuanstava grije na taj nain. PRINCIPI RADA Kroz ovaj lanak bit e prikazan proces iskoritavanja geotermalne energije za grijanje zgrada i dobivanje struje. Prvo je naravno potrebno ekstrahirati geotermalnu energiju iz pare, vrue vode, odnosno iz vruih kamenih slojeva zemljine unutranjosti. Uspjeh tog procesa ovisi o tome koliko e se voda zagrijati, a to ovisi o tome koliko je vrue kamenje bilo u startu te o tome koliko vode ispumpamo prema tom kamenju. Nakon toga se voda pumpa, odnosno isputa kroz tzv. injection well ( odnosno otvor za ubrizgavanje), te na taj Princip upotrebe geotermalne energije nain prolazi kroz pukotine vruih za proizvodnju elektrine energije. slojeva zemljine unutranjosti te se zatim Kliknite na sliku za punu veliinu. kroz tzv. recovery well ( odnosno povratni otvor) vraa natrag na povrinu pod velikim pritiskom te se pritom pretvara u paru kada doe do povrine.

Tako dobivenu paru potrebno je odvojiti od slane vode to se obino odvija u centralnom postrojenju za odvajanje. Kada proces odvajanje slane vode od pare bude dovren para se provodi do tzv. heat exchangera (odnosno transferatora topline) koji se nalaze u unutranjosti elektrane. Kada se para provede do transferatora topline mogue ju je provesti do parnih turbina gdje se moe generirati u struju, a istovremeno se kroz ispune ventile oslobaa neiskoritena energija. U transferatorima topline para se pod pritiskom hladi u kondenzate da bi se nakon toga toplina transferirala u hladnu vodu u kondenzacijskim transferatorima topline. Tako dobivena hladna voda pumpa se se iz izvora u skladine spremnike iz kojih se provodi u transferatore topline gdje se vodi podie temperatura za 85-90 stupnjeva Celzijusa. Tako zagrijana voda prolazi kroz deaeratore te se kljuanjem vode odvaja otputen kisik i ostali plinovi koji bi mogli uzrokovati koroziju nakon to se zagriju te je zbog toga potrebno rashladiti vodu na 82-85 stupnjeva Celzijusa. Dakle u biti se radi o procesu zagrijavanja vode, te njenom pretvaranju u paru koja se kasnije moe koristiti bilo na nain da se pomou turbogeneratora proizvodi struja ili da ista prolazei kroz transferatore topline grije vodu stvarajui tako potrebnu toplinu za grijanje kuanstava i industrijskih postrojenja. Iako je Island uvjerljivo najvei iskoritava geotermalne energije sa spomenutih 89% svih islandskih kuanstava koja se griju na taj nain, nije usamljen na podruju iskoritavanja geotermalne energije. Geotermalna energija se uvelike iskoritava i u podrujima Novog Zelanda, Japana, Italije, Filipina te i nekih dijelova SAD-a kao to je San Bernardino u Kaliforniji te u glavnom gradu Idaha Boiseu. Budui da je procijenjena totalna koliina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti vea nego sveukupna koliina energetskih izvora baziranih na ugljenu, zemnom plinu i nuklearnoj energiji zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veu vanost. Naroito ako se uzme u obzir da je rije o jeftinom, obnovljivom izvoru energiju koji je usto i ekoloki prihvatljiv.

http://www.izvorienergije.com/geotermalna_energija.html