You are on page 1of 10

PSIHOLOGIJA DJETINJSTVA I ADOLESCENCIJE Tjelesni razvoj u dojenakoj dobi i najranijem djetinjstvu

Visina djeteta je krajem prve godine vea za 50, a krajem druge za 75 posto. U dobi od pet mjeseci dijete je dvostruko, krajem prve godine trostruko, a krajem druge godine etverostruko tee. To se odvija u malim skokovima. Nekad nema promjena 7 do 63 dana i onda narastu centimetar u 24 sata. Prije toga su gladni i razdraljivi. Oko 6. mjeseca djeca postanu bucmasta, to dosee vrhunac u 9. mjesecu (temperatura) pa masno tkivo opada od druge godine do srednjeg djetinjstva. Miia je malo, sporo se poveava koliina, a vrhunac je tek u adolescenciji. Djevojice su nie i laganije te imaju vie masti, manje miia u odnosu na deke, to se drastino pokae u adolescenciji. Postoje i etnike razlike, npr. Azijci su manji i laki. Djeca se razlikuju i po brzini rasta. Najbolji nain procjene tjelesne zrelosti je odreivanje starosti kostiju (rendgen dugih kostiju, kako tee okotavanje). Afroamerikanci su blago ispred ostalih, a djevojice imaju veu starost 4 do 6 tjedana. Moda zato imaju manje razvojnih tekoa i smrtnost u dojenakoj dobi. Dva su trenda rasta i razvoja: cefalokaudalni i proksimodistalni. Mozak je u trenu roenja najblii odrasloj veliini. Promatramo ga na razini stanica i kore. Ljudski mozak ima 100 do 200 milijardi neurona. U prenatalnom razdoblju, ivane stanice stvaraju se u neuralnoj cijevi, a stvaranje i migracija su uglavnom zavreni do treeg tromjeseja. Nakon toga se diferenciraju. Kad se stvore sinapse, ivane stanice oko njih odumiru, ak 20 do 80 posto. Podraivanje je nuno za stvaranje i odravanje kompleksne mree veza. Ako se ne podrauju, doe do uklanjanja sinapsi. Pola volumena mozga ine glija stanice zaduene za mijelinizaciju. Krajem prenatalnog razvoja naglo se mnoe, kao i u prve 2 godine, a neto sporije do srednjeg djetinjstva. Novoroene ima 30 posto teine svog mozga, a s 2 godine 70 posto. Kora mozga ini 85 posto teine mozga. U prvoj godini je nagli rast broja sinapsi u podrujima za vid i sluh. Najkasnije se razvija eoni reanj (miljenje, svijest, inhibicija, planiranje). Mozak ima lijevu i desnu polutku i lateralizirane funkcije. Lijeva: verbalno, pozitivne emocije, analitika; desna: spacijalno, negativne emocije, holistika. Mozak lateralizacijom gubi na plastinosti, ali proces poinje jo od roenja. Usvajanje jezika potie lateralizaciju. Postoje osjetljiva razdoblja u razvoju mozga. Razdoblja naglog razvoja uoljiva su na primjeru aktivnosti eonog renja: 3-4 mj. dohvaanje, 8 mj. puze i trae skrivene predmete, 12 mj. hodaju i bolje trae, 18-24 mj. govor, 9, 12, 15, 18-20. god. Djeca moraju imati odgovarajue podraivanje. Ako je preslabo, fali im panje, koncentracije, kontrole impulsa... Ako je prejako, doe do povlaenja i osuda okoline. Novoroene spava 16-18 sati dnevno, a dijete od 2 god. 12-13. Razlika je u periodima spavanja djetetu od 2 god. treba samo 1-2 dnevna spavanja. Ako dijete nahranimo i stavimo u mranu mirnu sobu, zaspat e iako se koliina melatonina nou poveava tek oko 6. mjeseca. Bolje je ako djeca ne spavaju s roditeljima, a tek krajem 1. god., kad se smanji postotak REM-a, djeca usvajaju ritam odraslih. Tad se oko 18-24 mj. bude jer se udaljavaju od skrbnika, svjesni su da su samostalni i treba im utjeha. Tjelesni rast je genetski odreen pa dok god negativni utjecaji nisu znatni, djeca se vraaju odreenom rastu. Prehrana je kljuan faktor. Do tree godine djeca 25 posto kalorija troe na rast, moraju puno jesti, ali kvalitetno, i nee se udebljati (jako niska korelacija). Treba ih dojiti, ak i samo nekoliko tjedana umanjuje rizik od raznih bolesti te to poveava razmak meu djecom. Djeca koja nisu dojena pokazuju male zaostatke u testovima inteligencije. ak oko 50 posto djece u svijetu ne dobiva dovoljnu koliinu hrane pa razviju marazam (prva god. ivota, nedostatak svih hranjivih tvari) ili kvaiorkor (manjak bjelanevina). Posljedice su trajna zaostalost ili pretilost. Moe doi i do neorganskog zastoja rasta, obino oko 18 mjeseci, ali to je ako ispraviti. Uenje djece odvija se klasinim uvjetovanjem ako je veza vana za preivljavanje i ako ima smisla (strah nema, npr.) Kod operantnog uvjetovanja dijete aktivno djeluje na okolinu i to je uspjenije to je starije. Daje mu percepciju dosljednosti i

organiziranosti svijeta oko sebe, bez ega doe do apatije i depresije. Djeca ue i habituacijom (oporavak reakcije). To je bitno jer usmjerava panju na ono to je novo u okolini pa potie uenje. To se vidi ve u treem tromjeseju trudnoe. Djeca takoer imitiraju, to se tumai kao refleks ili kao neto fleksibilno i voljno (moe i kad model to vie ne radi). Odrasli ga potiu te to uvruje njihovu vezu. Oko prve godine javljaju se testiranja vlastite volje. Za motoriki razvoj jako su bitni poticaji okoline. Motorika moe biti gruba i fina. Razvoj prati dva navedena trenda. Svaka je motorika vjetina rezultat ranijih i utjee na budue. Prema teoriji dinamikih sustava, ovladavanje motorikim vjetinama obuhvaa usvajanje sve sloenijih sustava djelovanja. Svaka vjetina rezultat je spremnosti mozga, tijela, cilja djeteta i reakcija okoline, moe i ira fizika okolina. Postoje kulturalne razlike ba zbog razlika okoline. Obino je redoslijed razvoja isti, ali brzina ne. Od fine motorike, najvanije je dohvaanje jer omoguuje nov nain istraivanja. Prehvatanje rukama i nogama nestaje oko 7 tjedana. Oko 3 mjeseca dolazi do voljnog dohvaanja, 5-6 mj. moe i u zamraenoj sobi, a sa 7 mj. moe jednom rukom, 4-5 mj. dri jednom, drugom istrauje. Novoroenaki refleks prelazi u ulnarni (prsti nasuprot lakta), ali ve sa 3 mj. prilagoeni su obliku i veliini predmeta. Krajem prve godine dolazi do pincetnog hvatanja. Od 8 do 11 mj. panja se poklanja predmetu, a ne radnji hvatanja. I za to je vano dobro podraivanje okoline. Djeca organiziraju zvukove u sloene obrasce. Ve s tri dana okreu oi i glavu u smjeru izvora zvuka. Sa 6 mj. prepoznaju glasova van materinjeg jezika. Nakon toga trae poznate rijei i vee govorne cjeline, due sluaju govor na svom jeziku, razlikuju slogove koji esto idu zajedno, zamjeuju obrasce u redoslijedu rijei i poetke rijei (gramatika). Oko 2 mj. dijete fokusira pogled i razlikuje boje kao odrasli, a otrinu dosee sa 6 mj. Percepcija dubine je sposobnost procjenjivanja udaljenosti (vidni ponor). Kretanje je prvi znak dubine. Nakon 3-4 tj. djeca mirkaju kad im se neto pribliava. Binokularni znakovi dubine nastaju oko 2-3 mj. Sa 6-7. mj. djeca razviju slikovne znakove dubine (tekstura, prekrivanje i sl.). Puzanje je jako bitno za percepciju dubine, koja je boje veim iskustvom (vidni ponor). Novoroene voli vie uzorak nego kad ga nema, ali ne trae odmah sve sloenije jer nemaju osjetljivost na kontrast do 2. mj. Sa 4 mj. tako dobro integriraju da vide subjektivne rubove. Novoroene od 2-3 mj. preferira lica zbog toga to su ista vrsta ili jer je tome vea izloenost. Vie vole lice majke, razlikuju i sline osobe, a izmeu 7 i 10 mj. poinju percipirati emocionalne izraze lica kao smislene cjeline. Od samog roenja prisutna je intermodalna percepcija prirodnih dogaaja, do ega dolazi otkrivanjem amodalnih odnosa, da bi izgradila ureen i predvidiv svijet. Gibson i Gibson imaju teoriju diferencijacije prema kojoj djeca trae nepromjenjiva obiljeja okoline koja ostaju stabilna, tijekom vremena to su sve finija obiljeja. Jako je bitno djelovanje na okolinu i uenje iskustvom. Neki pak tvrde da djeca nameu znaenje onome to percipiraju izgraujui kategorije predmeta i dogaaja iz okoline. Neki kombiniraju, kree od percepcije ka kogniciji.

Kognitivni razvoj u dojenakoj dobi i najranijem djetinjstvu

Prema Piagetu, miljenje se razvija djetetovim izravnim djelovanjem na okolinu. Prvi stadij, senzomotoriki, obuhvaa prve dvije godine ivota. Dijete misli oima, uima, rukama... Ve krajem druge godine djeca rjeavaju svakodnevne probleme i reprezentiraju iskustva govorom, gestama i igrom. Sheme su organizirani naini pridavanja smisla proivljenim iskustvima i mijenjaju se s dobi. Oko 18 mjeseci postoji shema bacanja koje se jo pomiu s razine djelovanja na mentalnu razinu prijelaz na predoperacijski stadij. Promjene shema objanjavaju adaptacija (asimilacija i akomodacija) te organizacija. Kognitivni ekvilibrij je stanje stabilnosti i ugode i obrnuto Zbog najveeg broja akomodacija, ovo je najsloenije razdoblje i dijeli se na 6 podstadija. U trenutku roenja nema svrhovitog istraivanja okoline i javljaju se cirkularne reakcije susreti s novim iskustvima do kojih dolazi pod utjecajem vlastite motorike aktivnosti i koje dijete eli ponoviti. U poetku su usredotoene na djetetovo tijelo, pa na manipulaciju predmetima pa eksperimentalne i kreativne. Zato mala djeca teko inhibiraju ponavljanja, nove vjetine nisu uvrene dok se ne pojave dovoljan broj puta. Novoroenaki refleksi su graevne jedinice senzomotorike inteligencije. U dobi od mjesec dana, u drugom podstadiju, djeca stjeu voljnu kontrolu nad ponaanjem putem primarnih cirkularnih reakcija, odnosno ponavljanjima sluajnih ponaanja veinom motiviranima temeljnim potrebama (sisanje prsta). Tada djeca i variraju svoje ponaanje u skladu sa zahtjevima okoline. Za vrijeme treeg podstadija (4.-8. mj.) djeca sjede i manipuliraju te hvataju predmete. Panja se preusmjerava sa sebe na van. Sekundarnim cirkularnim reakcijama pokuavaju ponoviti zanimljive dogaaje koje su sami proizveli. Djeca ipak jo ne mogu imitirati nova ponaanja (pjesmica i pljeskanje). U etvrtom podstadiju (8-12 mj.) djeca kombiniraju sheme u nove sloene nizove ponaanja. Ta ponaanja su namjerna i cilju usmjerena. Najjasniji primjer je skrivanje predmeta u kojem se kombinira micanje i hvatanje i imaju svijest o stalnosti predmeta (no javlja se pogreka A ne B). Bolje predviaju dogaaje i namjerno ih ele promijeniti. Imitiraju ponaanja razliita od njihovih uobiajenih. U petom podstupnju (12-18 mj.) pojavljuju se tercijarne cirkularne reakcije ponavljanje ponaanja uz promjene to dovodi do novih rezultata. To dovodi do naprednije stalnosti predmeta. Mogu imitirati puno vei broj ponaanja. esti podstadij kulminira stvaranjem mentalnih predodbi. To su mentalne slike (ponoviti korake, odgoena imitacija) i pojmovi ili kategorije. Eksperimentiraju postupcima unutar glave i do rjeenja dolaze naglo. Rjeavaju sloene probleme stalnosti predmeta, imaju odgoenu imitaciju i imaju simbolike igre (kao da, zamiljanje). Suprotno Piagetu, suvremena istraivanja daju vie mogunosti mlaoj djeci. Tako smatraju da istraivanje i kontrola vanjskog svijeta poinju odmah roenjem na temelju habituacije metoda iznevjerenih oekivanja (mogui i nemogui dogaaj), ali to moda znai samo da dijete preferira novosti. to se tie stalnosti predmeta, eksperiment s mrkvama pokazuje da je imaju u prvim mjesecima ivota, oko treeg (Baillargeon). Bitno je i koliko je stalnost temeljena na razumijevanju, npr. veina djece do 14 mjeseci ne moe shvatiti da je aka ispustila krpu pod kojom je predmet. A ne B pogreka javlja se jer djeca teko inhibiraju ponaanje koje je bilo nagraeno, to se gubi novom aktivacijom eonih renjeva. Djeca od 8 mjeseci imaju mentalne predodbe jer se sjeaju skrivenog predmeta i nakon minute. Odgoena imitacija postoji ve sa 6 tjedana. Sa 1218 mj. modelirano ponaanje pamte po nekoliko mjeseci, ak i ona koja model pokuava izvesti te oponaaju socijalne uloge. Od 10 do 12 mj. djeca mogu rjeavati probleme po analogiji. Dakle, u skladu s Piagetom: predvianje dogaaja, aktivna potraga za skrivenim predmetima, bez AB pogreke, fleksibilno mijenjanje s-m shema i igre kao da. Nije u skladu: sekundarne cirkularne reakcije, razumijevanje karakteristika predmeta, prvi znakovi stabilnosti predmeta, odgoena imitacija rjeavanje problema po analogiji. Djeca vie razumiju nego to su spremna iskazati motoriki. Prema perspektivi srnoga znanja djeca se raaju s nekoliko sustava uroenog znanja ili srnih podruja miljenja. To im omoguava brzo shvaanje novih slinih informacija. Tako postoji fizikalno znanje (2-6 mj.), znanje o brojevima, lingvistiko znanje,

psiholoko znanje. Istraivanja su esto proturjena, no slau se u dva pitanja: promjene su kontinuirane i razliiti aspekti djetetove spoznaje mijenjaju se neujednaeno. Teoretiari obrade informacija slau se s Piagetom da su djeca aktivna, no usredotouju se na razliite aspekte miljenja, od panje, pamenja i kategorizacije, do sloenih rjeavanja problema. Smatraju da ovjek zadrava informacije u senzornom, kratkoronom ili radnom i dugoronom pamenju. Koritenjem mentalnih strategija moemo vriti operacije nad informacijama i transformirati ih. to bolje grupiramo estice, vei je kapacitet kratkoronog pamenja pa to poinjemo automatski koristiti. Sredinji izvritelj je svjesni refleksivni dio koji odluuje emu e se pridati panja. Kako bismo olakali prizivanje iz dugoronog u radno pamenje, koristimo mentalne strategije, kao kategorizaciju. Poveanje kapaciteta je posljedica razvoja mozga i strategija, to poinje ve u prve dvije godine. Djeca sve uspjenije s vremenom upravljaju panjom i primaju informacije bre. U dobi od 4-5 mj. potrebno je 5-10 s za percepciju i diferencijaciju novog vidnog podraaja. Manje bebe to ne mogu i zato to ne mogu odvratiti panju od zanimljivih podraaja, to prestaje oko 4-6 mj. Tijekom prve godine, djeci panju privlae novi i upadljivi podraaji. U drugoj godini poboljava se kontinuirana panja, osobito u igri. U dobi od 3 mj. djeca pamte vidne podraaje 24 sata, a s god. dana ak nekoliko dana ili tjedana (lica). U eksperimentu s pokretanjem mobila, (2-3 mj.) djeca su se sjeala i nakon tjedan dana, a uz pomo nakon 4 tjedna. Djeca se dosjeaju krajem prve godine, a u drugoj je to ve izvrsno. Kategorizacijom djeca organiziraju informacije na sve sustavniji nain, na temelju oblika, veliine i drugih fizikih svojstava (7-12 mj.). Mogu kategorizirati i emocionalni te socijalni svijet. Prve kategorije su perceptivnog tipa, no krajem prve godine su pojmovne. Sa 16 mj. mogu grupirati u samo 1 kategoriju, a s 2 god. aktivno. Odrasli pomau imenujui predmete. Novi trend je primjena dinamikih sustava kako dolazi do razvoja nekog oblika miljenja. Po Vigotskom veliku ulogu igraju odrasli zona proksimalnog razvoja. To je vezano uz drugu god. Zapadnjaci se usredotoe samo na jednu aktivnost, ali ne svi. Kognitivni testovi usmjereni su na kognitivne proizvode, mjere rezultate i predviaju uspjehe. Kod dojeneta se prikau podraaji, navodi se na reakcije i opaa se uglavnom na razini perceptivnih sposobnosti i motorikih reakcija. Bayley test za djecu od 1 mj. do 3,5 god. sastoji se od mentalne i motorike ljestvice. Rani testovi inteligencije nisu dobri prediktori kasnije radi se o odstupanjima 10 do 20 jedinica pa se koristi pojam DQ ili RQ. Grube poetne procjene tonije su za jako ispodprosjenu djecu. Brzina habituacije i oporavka najbolja je mjera jer je brzina miljenja ljudi odlika inteligencije. Upitnik HOME ispituje kunu okolinu na temelju intervjua i opaanja. Jezini razvoj je snaan prediktor inteligencije, no nema istraivanja na usvojenoj djeci, ovisno o broju lanova i sl. Osjetljivost i briga roditelja takoer utjeu na inteligenciju. Kada su djeca u prve dvije godine izloena nekvalitetnoj roditeljskoj skrbi, imaju loije kognitivne i socijalne vjetine. Intervencije se mogu obavljati i u obitelji, a uinci traju i due od same intervencije; to je intenzivnija, to bolje. Kasnije intervencije mogu poboljati tek kolski uspjeh. Postoji tablica s pravilima za kvalitetnu izvan obiteljsku skrb. Djeca izgovore prvu rije s 8-18 mj. S 18-24 mj. spajaju se 2 rijei u reenicu. Tri su teorije jezinog razvoja: bihevioristika (potkrepljenje kombinirano s imitacijom), nativistika (Chomskyevo sredstvo za usvajanje jezika, isti redoslijed, osjetljivo razdoblje, ali teko nai jedinstven sustav gramatika), interakcionistika (pripremljena, iskustvom istanavaju hipoteze; nema posebnih strategija za jezik, nego su kognitivne). Prije govora djeca vre gukanje (2 mj.) i slogovanje (4 mj.) maturacijski, ak i gluha djeca. Sa 4 mj. djeca usmjeravaju pogled gdje i odrasli, dogaa se i obrnuto zdruena panja. Od 4-6 mj. aktivno igraju se, a s god. dana aktivno izmjenjuju uloge s roditeljima i koriste predverbalne geste da utjeu na tue ponaanje. Prve rijei su bitne osobe, predmeti u kretnji, poznate radnje i ishodi. Djeca usvoje rijei relevantne za kognitivne probleme. Na rano uenje rijei utjeu i emocije, koje imenuju krajem druge godine. Javljaju se greke preuske i preiroke uporabe rijei osjetljivost na kategorije i razlika produkcije te razumijevanja. Na poetku mjeseno ue 1-3 nove rijei, a izmeu 18 i 24 mj. naglo raste (10-

20 rijei tjedno). Kada ima 200 rijei, spaja dvije rijei telegrafski govor. Djevojice su neto naprednije, moda zbog breg tjelesnog sazrijevanja i zato to majke vie priaju enskoj djeci. Ako djeca poinju uiti drugi jezik, dolazi do razdoblja utnje. Postoji referencijalni stil (predmeti) i ekspresivni stil usvajanja (zamjenice i socijalne fraze). To ovisi o roditeljima i openito kulturi. Mnogi odrasli koriste govor usmjeren na dijete, ak i gluhi. Od roenja djeca preferiraju govor usmjeren na njih, a s 5 mj. takav govor pobuuje vie emocionalnih reakcija. Konverzacija roditelja i djeteta jedan je od najboljih prediktora ranog jezinog razvoja i kolskog uspjeha. Jako su uinkoviti razgovori o slikovnicama.

Emocionalni i socijalni razvoj u dojenakoj dobi i najranijem djetinjstvu

Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja navodi da se u prvoj godini (oralni stadij) rjeava kriza temeljnog povjerenja nasuprot nepovjerenju. Skrbnik ne moe biti savren, ali bitno je da prevladavaju ljubav i suosjeanje te odgovaranje na djetetove potrebe. Druga kriza (analna), u drugoj godini ivota, je nezavisnost nasuprot sramu i sumnji. Postupci roditelja u odvikavanju od pelena, samostalnim radnjama djeteta i sl. od presudne su vanosti. Trebaju ohrabrivati i ne osuivati djecu te biti strpljivi. Ako se ove krize ne razrijee, osoba e biti preovisna, teko ostvarivati bliske veze i sumnjati u vlastite sposobnosti. Veliku vanost ima razmjena emocija za kasnije socijalne odnose, istraivanje okoline i otkrivanje samoga sebe. Najbolje moemo odrediti emociju po izrazu lica djeteta. Temeljne emocije univerzalne su za sve ljude i druge primate. To su radost, tuga, strah, srdba, iznenaenje i gaenje. Najraniji emocionalni ivot sastoji se od privuenosti ugodnim i povlaenja od neugodnih podraaja. Sa 6 mj. izrazi lica su ve dobro organizirani, kao i glas i tjelesni stav. Depresivni signali roditelja mogu jako poremetiti emocionalni i socijalni razvoj djeteta. Najvie se istrauju radost, ljutnja i strah. Radost se izraava od blaenog osmijeha do gromoglasnog smijeha, kada ovladavaju novom vjetinom i potiu interakciju. Novoroene se smije kad je sito, spava i kad dobije njenost. Krajem prvog mjeseca smije se na zanimljive podraaje, a oko 6-10 tj. javlja se socijalni osmijeh na ljudska lica. Glasan smijeh (3-4 mj.) upuuje na bru obradu. S 10-12 mj. djeca imaju razne vrste osmijeha ovisne o kontekstu. Na neugodna iskustva novoroene reagira opom uznemirenou. Od 4-6 mj. poveava se jaina i uestalost ljutnje do 2. god., tako i strah (od nepoznatih osoba). To ima veze i s temperamentom djeteta, prolim iskustvima i situacijom. Te se emocije poveavaju kad se djeca mogu kretati pa to postaje vano za pribliavanje. S 8-12 mjeseci djeca imaju namjerno ponaanje, znaju na koga e se naljutiti. Djetetovo izraavanje emocija povezano je s njegovom sposobnou tumaenja emocija drugih, primjerice putem emocionalne zaraze. Oko 7-9 mj. djeca povezuju emociju s licem osobe koja govori. Djeca koriste socijalno oslanjanje pa trae emocionalne informacije od osobe kojoj vjeruju. To je vano za uenje. Sredinom druge god. djeca vide da se njihove emocije mogu razlikovati od tuih. Osim osnovnih emocija, postoje emocije vieg reda, samosvjesnosti (sredinom druge god.) stid, neugoda, krivnja, ponos i zavist (tek oko 3. god.). Bitne su upute odraslih kada treba osjetiti koju emociju uenje moralnog ponaanja. Samoregulacija emocija su strategije kojima intenzitet emocija dovodimo u stanje ugode da moemo ostvarivati ciljeve. U prvim mjesecima djeca to ne mogu, lako se jako uznemire. Brzi razvoj kore pomae ovu sposobnost. Sa 4 mj. sposobnost preusmjeravanja panje pomae. Bitno je kako su roditelji regulirali emocije djeteta zbog razvoja modanih struktura zaduenih za stres. Roditelji pouavaju dijete socijalno prihvatljivim nainima izraavanja emocija (ene-mukarci, kolektivisti-individualisti). Sa god. i pol djeca verbalno izraavaju emocije, ali jo se ne mogu utjeiti, nego usmjeravaju roditelje da to uine. Temperament su stabilne individualne razlike u kvaliteti i intenzitetu emocionalnih reakcija, razini aktivnosti, panji i samoregulaciji emocija. Iako su genetski uvjetovani, roditeljski odgoj moe utjecati. Prema Thomasu i Chessu postoje djeca lakog (40 posto, pravilni dnevni ritmovi, dobro raspoloenje, laka prilagodba novome), tekog (10 posto-obrnuto) temperamenta i suzdrana djeca (15 posto, neaktivno, blage i slabe reakcije, negativno raspoloenje, spora prilagodba). ak 35 posto je mijeano. Trea skupina ima puno manje negativnih posljedica od druge, osim kad trebaju aktivno i brzo reagirati, kao u razredu. Drugi model je Rothbartove, koja dodaje razdraljivost i izbjegava preiroke dimenzije. Temperament se mjeri intervjuima ili upitnicima roditeljima, drugim osobama ili opaanjem. Roditelji su najekonominiji i pruaju uvid u svoje shvaanje djeteta, mogu biti subjektivni, ali korelacije su umjerene s opaaima pa je to u redu. Kad se istrauju bioloki temelji, mjere se fizioloke reakcije inhibirana ili srameljiva i neinhibirana ili drutvena djeca. Temperament je stabilan, ali i on se razvija s dobi pa je puno vea stabilnost nakon druge godine, osim kod ekstrema. Studijama blizanaca pokazano je da je genetski uvjetovan, ak i kulturalno azijska djeca manje aktiva, razdraljiva te spolno djeaci aktivniji, poduzetniji, a

djevojice anksioznije i bojaljivije. Geni i okolina se kombiniraju tako da poveavaju stabilnost temperamenta japanske majke misle da su djeca individualna pa se moraju zbliiti, amerike majke da ih moraju oduiti od zavisnosti. Sinovi su ve prvi dan percipirani kao budniji i snaniji. Kad ima vie djece, to utjee na nain da roditelji imaju razliito ponaanje i izjave o djeci, koja se opet ele to vie razlikovati u adolescenciji. Thomas i Chess predlau model stupnja podudaranja to podrazumijeva stvaranje odgojne okoline koja uvaava djetetov temperament uz istodobno poticanje adaptivnijeg funkcioniranja. Ako su roditelji svejedno blagi i njeni prema tekom djetetu, to e se smanjiti do kraja druge godine. Razlikuje se i kulturalno, npr. srameljiva djeca su u nas izolirana, u Aziji poticana pa roditelji trebaju njeno ispravljati neke crte prije nego proizvedu neprilagoenost, koju je teko kasnije ukloniti. Privrenost je snana emocionalna povezanost koju imamo s posebnim ljudima te izaziva ugodu i utjehu. Bihevioristi misle da je povezano s hranjenjem, ali nije (dekica). Najprihvaenija je ekoloka teorija prema kojoj djeci to osigurava mogunost preivljavanja (kao Lorenz). Bowbly smatra da taj odnos poinje kao skup uroenih signala koji roditelja prizivaju u djetetovu blizinu. Ima etiri stadija. Prvi je pretprivrenosti (do 6 tj.) kada dijete hvata, osmjehuje se, plae i gleda u oi te tako uspostavlja kontakt. Zna miris i glas majke, ali nisu privreni jer mogu ostati bilo s kim. Drugi je nastanka privrenosti (do 6-8 mj.) kad razliito reagiraju na poznate i nepoznate, razvijaju osjeaj povjerenja, ali jo ne protestiraju u odvajanju. Trei je jasno uspostavljanje privrenosti (do 18-24 mj.) kad se javlja separacijska anksioznost, trude se zadrati roditelja i koriste ga kao sigurnu bazu. etvrti je stvaranje recipronog odnosa (nakon) kad se prosvjed smanjuje jer dijete razumije razloge i ima oekivanja. Djeca to sve koriste kao sigurnu bazu i kad roditelji fiziki nisu tu te to slui kao unutranji radni model, vodi u svim kasnijim bliskim odnosima. Mjerenje sigurnosti privrenosti radi se tehnikom nepoznate situacije s djecom od 1-2 god. u kojoj dijete proe kroz osam kratkih epizoda odvajanja od roditelja i njegovo vraanje. Postoje etiri vrste privrenosti: 1) Sigurna sigurna baza, moda plau, aktivno trae roditelja 65 posto; 2) Izbjegavajua ne reagiraju kad je roditelj tu, nisu uznemireni kad ode, prema nepoznatima slino, izbjegavanje roditelja, sporo zadovoljstvo, bez grljenja 20 posto; 3) Opirua trae blizinu, ne istrauju, kad se vrati ljutnja i otpor, udaranje, guranje, nastave plakati, 10-15 posto; 4) Neorganizirano-neorijentirana najvea nesigurnost, kod povratka zbunjena proturjena ponaanja, opet plau, ukoeno se dre, gledaju u stranu 5 posto. Djeca srednjeg socioekonomskog statusa uglavnom imaju sigurnu privrenost. Sigurna ee zadravaju taj obrazac od ostale, osim jedne vrste etvrte skupine koja postaje jako stabilna u drugoj godini. U razliitim kulturama razliito tumaimo, npr. Njemaka ima vie izbjegavajue, Japan opirue. Na kvalitetu privrenosti utjeu: 1) Mogunost uspostavljanja djeca u institucijama puno vie problema, ali moe se popraviti u 4-6 god.; 2) Kvaliteta skrbi roditeljska osjetljivost, interakcijska usklaenost kao odgovaranje na usklaen ritmian nain, umjerena koordinacija djeteta i odraslog, igra licem u lice, djeca izbjegavajue privrenosti izloena nametljivim majkama, zlostavljana djeca ili s depresivnim roditeljima su neorganizirano-neorijentirana; 3) Karakteristike djeteta djeca s poremeajima, bolestima ili tekim temperamentom rizinija; 4) Obiteljske okolnosti roditeljski radni modeli temeljeni na rekonstruiranim sjeanjima. Bowbly je smatrao da je jedna osoba najbitnija, ali ostavio je prostor i za viestruku privrenost. Preferiranje majke u drugoj se god. smanjuje, dolazi otac kao partner za igru, a majka kao njegovateljica. U suvremeno doba moe biti i obratno i mijeano i nema problema ako je skladan brani ivot. ak 80 posto djece ima bar brata ili sestru, to je u predkolskoj dobi, posebno nakon dvije god., jako teko iskustvo, pogotovo ako je majka pod stresom. Dojene brzo postaje smireno prisutnou brata ili sestre, imitira ih i sl. Majka ne smije biti gruba i nezainteresirana za njihovu interakciju. Djeca koja su sigurno privrena opisana su kao socijalno kompetentna, popularna, visokog samopotovanja; izbjegavajua su izolirana i nepovezana s drugima, a opirua su teka i ometajua. To ne mora biti tako osim kod etvrte kategorije koja uzrokuje jako puno agresivnosti i neprijateljstva. Za tu

povezanost bitan je kontinuitet skrbi o djetetu. Djeca su otporna i mogu nadoknaditi ako se roditelji poprave ili nau neku drugu osobu. Ipak, treba promatrati sve ekoloke sustave. Samosvijest se poinje razvijati oko tri mjeseca i prvo se razvije ja kao subjekt jer dijete vidi da njegovi postupci utjeu na okolinu. Drugi aspekt ja kao objekt javlja se oko 15 mj. (ogledalo). To pospjeuje njena skrb. U drugoj god. djeca imaju ponaanje samosvijesti stidljivost i nelagodu, kao i empatiju ili namjerno tjeenje, uznemiravanje itd. Djeca od 18-30 mj. ponu koristiti jezik da bi stvorili mentalnu sliku samih sebe na temelju dobi, tjelesnih obiljeja i dobrote. To rade da bi organizirala ponaanje te uzimaju od 18 mj. spolno stereotipne igrake. Samosvijest je temelj za pojavu samokontrole odupiranja porivu za ponaanja koja se socijalno ne odobravaju. Izmeu 12 i 18 mj. dijete postaje posluno ili namjerno neposluno da dokae samostalnost, koristi jezik da bi se opomenulo. Rane razlike su umjereno stabilne. Djeca koja imaju razvijeniju panju i jezik imaju bolju samokontrolu.

Prenatalni razvoj, roenje i novoroene


Jajna stanica ima jedan mm, ali je najvea stanica, dok je spermij dvadesetina mm. Kad se izbaci jajace, iz mjesta u jajniku odakle se izbacilo uto tijelo, lue se hormoni za oblaganje

maternice. Svaki dan mukarac proizvede 300 milijuna spermija u testisima. Kroz cerviks ulazi u maternicu i potom u jajovod gdje moe ekati est dana. ena je plodna uglavnom tri dana. Razdoblje zigote traje dva tjedna, do implantiranja. Prvo dijeljenje jezgre traje 30 sati, kasnije sve bre. etvrti dan ima 60-70 stanica u obliku uplje loptice pune tekuine blastocista, s unutarnje strane embrionalni disk, s vanjske trofoblast (potporne strukture). Izmeu 7. i 9. dana doe do usaivanja. U poetku bre raste trofoblast koji stvara membranu amnion koji ima amnijsku tekuinu. Stvara se i umanjana vrea za krvne stanice. ak treina zigota ne preivi ovo razdoblje. Krajem drugog tjedna od trofoblasta nastaje druga membrana oko amniona, korion resice koje e initi posteljicu. Posteljica je povezana pupanom vrpcom, tankom kao vlat, dugom 30 do 90 cm, ima jednu debelu venu za opskrbu i dvije arterije za odnoenje tetnoga. Razdoblje embrija traje od drugog do osmog tjedna. Oko treeg tjedna embrionalni disk stvara 3 sloja stanica: ektoderm (mozak i koa), mezoderm (miii, kostur, organi) i endoderm (probava, plua, mokrani, lijezde). Najbri je ivani sustav. Ektoderm se preklopi da stvori neuralnu cijev (mozak i modina). Embrij je savijen i ima 6 mm. U drugom mjesecu je ubrzani rast, stvaraju se oi, ui, nos, eljusti, vrat, ruke i noge. Dug je 2,5 cm i teak 4 g, malo uspravniji, osjea svijet, posebno dodirom na ustima i tabanima. Razdoblje fetusa traje od 9. tjedna do kraja stadij rasta i dovravanja. U treem mjesecu sustavi se povezuju i dijete se rita, sie palac, a s 12 tj. vidi se spol. u 17. tjednu majka osjea ritanje, ima verniks i lanugo. Krajem 2. tromjeseja veina neurona je tu, glija ne jo. Fetus od 20 tj. reagira na zvukove i svjetlo. Dob preivljavanja je izmeu 22. i 26. tj., ali mu treba pomo pri disanju. Razvija se kora i dosta je budan, s 28 tj. oko 11 posto vremena. Ima i prva obiljeja linosti, na temelju obrasca aktivnosti. Oko 24 tjedna moe osjetiti bol, preferira majin glas. U 8. mj. stvara se masni sloj i primaju antitijela. Teratogeni su initelji iz okoline koji uzrokuju oteenja u prenatalnom razvoju. To ovisi o: dozi, naslijeu, drugim tetnostima i dobi. Najvie utjeu u periodu embrija. To mogu biti: lijekovi (talidomid, DES, kofein), ilegalne droge (kokain, heroin, metadon, crack, marihuana), duhan (nikotin stee krvne ile, CO, pasivni puai), alkohol (FAS, FAU), zraenje, okolinska zagaenja (iva, olovo, PCB), zarazne bolesti (rubeole, HIV, herpes, toksoplazma). Bitno je i da se majka lagano kree, ima pravilnu prehranu u 3. tromjeseju (1114 kg), dodaje folnu kiselinu i folate te da nije pod emocionalnim stresom. Moe doi do nepodudaranja Rh. Osim neplodnosti, kromosomskih poremeaja i pobaaja dob nema veze s komplikacijama. Moe se dogoditi da majka ima eernu bolest, eklampsiju itd., te zahtijeva stalnu skrb. Faze poroaja su: skraivanje i otvaranje vrata maternice (12-14, 4-6, tranzicija), poraanje djeteta (50, 20) i izbacivanje posteljice (5-10 nakon). Dijete otputa veliku koliinu hormona stresa pri porodu, to je dobro za prilagodbu i da bude u stanju budnosti. Prosjeno je dugo 50 cm, a teko 3400 g, s tim da su djeaci vei i tei. Ljestvica Apgar mjeri puls, disanje, reflekse, miini tonus i boju (0-2). Rezultati su grupirani 0-3, 4-6 i 7. Prirodni ili pripremljeni poroaj vri se nakon predavanja, oputanja i tehnika disanja uz osobu koja pomae. Poroaj kod kue je uz sestru primalju. Djeca mogu biti okrenuta na zadak i doe do anoksije. Fetalni monitori su korisni, stoje remenom majci oko trbuha, koriste se rutinski. Od lijekova daju se analgetici i anestetici (oduuju). Carski rez (20 posto) radi se kod problema s Rh-om, preranog ljutenja posteljice, tee bolesti ili infekcije trudnice i kad je dijete na zadak. To moe loe utjecati na ranu interakciju majke i djeteta. Djeca roena tri tjedna ranije ili laka od 2500 g su nedonoena ili prematursi te su rizina. To se dogaa u siromatvu i blizancima. Mogu biti ili prerano roena ili premala za gestacijsku dob. ee su zanemarena i izloena zlostavljanju. Stave se u inkubator. Djeca roena 6 tj. ranije imaju sindrom respiratornog distresa. Treba ih podraivati, osobito dodirom i masaom. Postoji i klokanska skrb o djetetu. Kad se ukljue u intervencije s 5 god., posebno 8, kasno je. Najbolje za rizinu djecu za paljiv odgoj. Refleksi su naslijeene automatske reakcije na podraaj, to je npr. hranjenja i koraanja, te donose bolju interakciju i uspjeniju utjehu. Ako su jo tu, a trebali su nestati, to upuuje na oteenja mozga. Stanja pobuenosti su: pravilno spavanje (8-9), nepravilno spavanje (8-9), pospanost (varira),

mirna budnost (2-3), aktivna budnost i plakanje (1-4). U REM-u mozak podrauje sam sebe, vjerojatno ne sanjaju. Plakanje je prvi vid komunikacije, obino zbog tjelesnih potreba, dosee maksimum sa 6 tj. Tjeimo dijete uzimajui ga na ruke, naslanjajui glavicu na rame i povijanjem. Prodoran i vritav pla je abnormalan, imaju ga djeca s komplikacijama i kolikama. Dodir moe pospjeiti tjelesni rast. Odmah su osjetljivi na bol. Pomae slatka duda. Tek s 4 mj. svia im se slankast okus obine vode, to je priprema za krutu hranu. Okus se poinje sviati kad se uparuje sa smanjenjem gladi. Ve s 4 dana preferiraju miris majina mlijeka ili ena koje doje. Vole sloene zvukove. Iako ne vidi dobro, istrauje okolinu pogledom. Postoji Ljestvica za procjenu ponaanja novoroeneta u kojoj su refleksi, budnost-spavanje, reakcije na fizike i socijalne podraaje i druga ponaanja (NBAS). Promjene u rezultatu u prva dva tjedna ukazuju na oporavak od stresa poroda, a slui i roditeljima da upoznaju dijete. Kulturalno je pristrano tumaenje rezultata.