You are on page 1of 9

SVEUILITE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA POVIJEST

PALAE NA GORNJEM GRADU


(SEMINARSKI RAD)

Student: Matej Cvetko Kolegij: Predava:


Zagreb, veljaa 2012.

UVOD
Tema mog seminarskog rada, kao to je navedeno u naslovu, su palae na Gornjem gradu. Ono to smatram neophodnim za spomenuti jest injenica da je Gornji grad dio Zagreba o kojem se u prolosti, odnosno u raznim interpretacijama povijesti itava grada Zagreba, najvie govorilo, i to ne samo unutar granica onoga to danas, ili u vremenu o kojem govorimo smatramo Zagrebom, ve i na irem podruju, ukljuujui i Dalmaciju i ostatak Hrvatske. U tim interpretacijama bilo je rijei o razliitim ljudima koji su bojali sivilo zagrebakih zgrada kroz 17., 18., ali i 19. stoljee. Ono to meutim ja ovdje opisujem, su ba te zgrade, odnosno palae u oko tadanjeg promatraa. Pritom mi je uvelike posluila literatura iji je autor Lelja Dobroni, koja se istakla svojim istraivanjem Zagreba, koliko Gradeca, toliko i Kaptola, pritom analizirajui svaki kameni. Da bi bilo malo jasnije o emu se ovdje govori vano je rei o emu tono govorimo. Dakle, Gradec, kako je popularno nazvan Gornji grad, je dio Zagreba koji je ve 1242. godine dobio status slobodnog i kraljevskog grada, privilegija koja je u najmanju ruku tada bila izrazito rijetka. Ono to i sama autorica govori, a to je injenica da je unato svojoj sedmostoljetnoj povijesti Gradec relativno malo istraen, a jo manje poznavan od strane ljudi koji tamo prebivaju. Ono to, meutim jest poznato, jest da Gradec lei na breuljku koji je ujedno i uvjetovao oblik Gradeca, trokut s vrhom na sjeveru, a hipotenuzom na junoj strani. Katete mu lee na istoku i zapadu. Iako je poznato, u kontekstu srednjovjekovne strategije da je takav poloaj uvelike povoljan, on je zbog zidina koje su podignute oko Gradeca, uvelike uvjetovao razvoj toga grada. Naime, Gradec se zbog tih zidina mogao izgraivati samo na malom prostoru to je uvelike ograniavalo ubrzanje razvoja i pun potencijal. Povijest te izgradnje meutim nije napisana, a zbog malo grae koja postoji u vezi nje, vjerojatne jo neko vrijeme nit nee biti. 1 Budui da e u ovom seminaru biti najvie rijei upravo o zgradama, odnosno palaama, jo bih samo spomenuo da su se privatne kue dijelile upravo na palae, zatim na dvor, i na kraju na kue ili domus. Materijal koji se koristio pri gradnji svake od njih bio je kamen, opeka, ali i hrastovina koja se kupovala u oblinjim kuama. Takoer, pri izradnji ovog seminara, odabrao sam najreprezentativnije primjerke palaa, budui da ih ima podosta pa bi opisivanje svake zauzelo previe prostora i vremena.

nekad i danas 7 10

PALAE
to se tie izgradnje palaa na Gornjem gradu, one se mahom poinju graditi u 18. stoljeu, ali se taj val izgradnje smiruje do kraja istog stoljea. Meutim, ve u prvoj polovici sljedeeg stoljea, Zagrepani ponovno kreu u intenzivnu gradnju, ili prepravljanje straih palaa. Te palae su, nita manje nego, toan odraz gospodarskih mogunosti investitora, odnosno graditelja, njihovog ivotnog standarda i ivotnih zahtjeva. Zato je vano spomenuti da su ti investitori, tj. njihovo nain shvaanja ivota i drutva, imali ogorman utjecaj na izgled tih palaa. Ono to je, meutim, sigurno, jest injenica da se svaki od tih ljudi pokuavao uspeti na vrh drutvenog poretka, oemu svjedoi i zapis Adama Krelia u njegovim Annuaema.
2

Ono openito to se jo moe rei o palaama jest da su one esto bile produkt spajanja dviju ili vie parcela, te pregraivanja starih kua i kula koje su se veinoma naslanjale na stare bedeme koji su onda sainjavali svojevrsni temelj za daljnju gradnju. Takoer se moe tvrditi da je veina tih palaa bila raskona, iako danas neke ne izgledaju tako, te da u investitori nastojali pokazivati svoju imunost imajui na umu pritom svaki detalj kod gradnje, od temelja do krova, a posebnu su panju pridavali ureenju interijera. Sam pojam palae, danas uz sebe moda vee grandioznost i menumentalnost Versaillesa ili Schonbruna, znaio je tada da su palae na Gornjem gradu esto su bili neuglednije od onih palaa koje su posjedovali ljudi nieg stalea.3 Kad uzmemo u obzir da su palae u Beu i Rimu bile barem trokatne, a na Gornjem gradu prevladaavaju jednokatnice, moemo steknuti dojam da je ovakav naziv za obinu kuu prenapuhan. Prva u redu velikih palaa jest palaa grofofskog roda Erdodyja na uglu dananje irilometodska i Kuieve ulice. 1713. godine na tom su mjestu stajale tri kue. Prva je bila gradska vijenica, druga je pripadala Nikoli Grackom, dok je trea bila u vlasnitvu Ludovika Erdodyja. Budui da su ove zadnje bile obje ruevina, kua Nikole Grackog pripala Erdodyju odlukom gradsko vijea, u svrhu izgradnje kue koja bi se protezala do vijenice, te da bude na stupovima, a donji dio je trebao sluiti u javne svrhe za potrebe sajmova i sl. Erdodyji je ivio u njoj do svoje smrti, a nakon toga kupio ju je 1786. godine Adam Ori, takoer grof, a

2 3

slobodni i kraljevski grad zagreb 134 isto 132

od njega 1803. godine gradska uprava. Tada je pregraena i nadograen joj je drugi kat za gradske slube. Time se itava palaa utopila u kompleks vijenice. 4 U prvoj treini 18. stoljea sagraena je i palaa na gradskom bedemu u Demetrovoj ulici. Na mjestu te palae su 1715. godine stajale etiri kue, jo nedovrene. Nakon to su prodane igmundu krlecu, biskup Branjug, iji je krlec bio vikar i dvorski upan, dao je sagraditi na njihovom mjestu biskupski dvor. Buduid a ova palaa i nadbiskupski dvo u Zagrebu imaju isti sploteni krini svod podijeljen u traveje, moe se zakljuiti da ih je gradio isti graditelj. Kasnije je ona bila u vlasnitvu Barbare Grlii koja ju je obnovila vlastitim ulaganjima, te ju opremila stajom i s jo nekoliko soba. Nakon prodaje 1806. godine zavrilo je stogodinje vlasnitvo krlecovi nad ovom palaom, a ona je pripala najprije Jurju Drakoviu, plemiima Fodroczy i barunici Balbi. 5 Podban i veliki upan Ivan Rauch kupio je 1742. godine na Markovom trgu koja je prethodna stradala u velikom poaru pa ju je isti dao obnoviti ili nanvo sagraditi. Nakon to je dobio nakon poara veliku kuu u Opatikoj ulici, Ivan Buan kupio je i susjedno zemljite u jo neku kuu, nakon ega je poveao svoju kuu gotovo dvostruko, a isto toliko i svoj imetak krivotvorenjem plemikih listova. Buanova je palaa jedna od najljepih gornjogradskih baroknih palaa. Istono krilo je podignuto na istonom gradskom bedemu, sjeverno ga spaja sa zapadnim ulinim krilom. Sagradio ju je matija Leonhart, zagrebaki graditelj koji se doselio iz Njemake.6 Josip Rafaj je takoer ulagao veliki napor kako bi sebe doveo u vrh zagrebake elite, pa je u svrhu toga kupio nakon poara 1743. godine dvije oteene kue, i jo dva gradilita uz njih. Uloio je veliki trud i puno novaca, a rezultat je rpekrasna Rafajeva palaa u irilometodskoj ulici 3. Jedna od izrazito aristokratskih palaa jest palaa baruna Jelaia u Basariekovoj 22. Nju je gradio 1748. godine ljekarnik Kristofor Baptista, a 1753. ju je prodala njegova udovica. Kua je bila zidana, novo podignuta, ali i ne jo dovrena. Kua je pripadala najprije Pataiima, pa Sermageima i na kraju Jelaiima.

4 5

135 136 6 138

Neke su se palaa gradile i dobivale svoj izgled postupno. Takav primjer je i palaa u Opatikoj 10. Najgrandiozniji primjer takve grae jest palaa Jelai i Demetrovoj 7. Na njezinu mjestu su 1742. godine stajale dvije kue, dijelom zidane, a dijelom drvene grae, oslonjene na gradski bedem. Jednu od tih kua kupio je gospodin Baltazar Magdaleni. Budui daje kua imala kulu, morao je plaati Gradu jedan zlatnik odtete i nije ju smio odstupiti nikome tko nebi bio po volji gradskoj upravi. Kuu je sagradio Matija Leonhart, a u tijelo kue dao je ugraditi polukrunu gradsku kulu. Obiljeja palae, ova kua dobila je tek 1830. godine kada joj je tadanji vlasnik Ivan Drakovi dodao klasicistiki trijem s ogromnim stupovima, zatim je dao podignuti vrtni portal i ogradu, te je sagradio ulinu jednokatnicu. U drugoj polovici 19. stoljea ova je palaa pripadala grofu uri, bratu bana Jelaia.7

Slika 1. Palaa Magdaleni Drakovi Jelai8 Jo jedan od primjera etapne gradnje jest velili objekt u Demetrovoj 3, s tri krila oko dvorita, izgraen u dvije faze: krilo na gradskom bedemu sagradio je ve 1769. godine Petar Apoka, odvjetnik i upravitelj Erdodyjevih i Drakovievih imanja, dok je ulino krilo podignuto tek 1840. godine.

7 8

150 slika veernji

Burattiina palaa, ili danas zvana palaa Dverce na Katarininom trgu 6 takoer je graena u etapama. Juno krilo na gradskom bedemu i sjeverno krilo uz zgradu gimnazije podignuti su poetkom 18. stoljea, a zapadno krilo u uliici Dverce tek 1881. godine po nacrtu arhitekta Kuna Weidmana. Tada je i gospodarska zgrada uz Katarinin trg zamijenjena sveanim portalom i ogradnim zidovima koji zatvaraju otmjeno zemljite. Investitor je bila grofica Klotilda Buratti, a u svrhu odravanja balova i plesova sagraena je i velika plesna dvorana unutar same palae. Palau je grofica darovala 1912. godine gradu Zagrebu.9

Slika 2. Palaa Buratti (Dverce)

150

Kulmerova palaa na Katarininu trgu 2 3 takoer je postupno graena. Zapadni dio graevine sagradio je izmeu 1760. i 1776. godine gradski senator Benedikt Krajai. Palaa je nakon njega produivana u tri maha. Godine 1797. oblikovan je njezin ugao prema irilo metodskoj ulici, dok je istoni dio palae na Katarininom trgu sagraen tek 1837. kad su je kupili Kulmeri, a krilo na Jezuitskom trgu dograeno je 1897. godine. 10

Slika 3. Palaa Kulmer Posebno mjesto meu gornjegradskim palaama zauzima palaa u Matoevoj ulici 9 koja slui Hrvatskom povijesnom muzeju. Ova pala jest najljepa i po vanjtini, ali i po unutranjosti. Na njezinom mjestu su u 18. stoljeu stajale dvije kue. Nakon dogovora izmeu vlasnika palaa je prodana igmundu Vojkoviu za 3000 forinti. On je 1763. godine dobio grofovski naslov i promjenio je prezime u Voykffy. Stekao je ogroman imetak enidbom sa dvjema starijima i imunim gospoama pa je bez sumnje imao dovoljno sredstava za izgradnju. Uzeo je u najam ciglanu na Tratinama 1764. godine, da sagradi veliku kuu na diku itava grada. Ta se godina uzima kao poetak gradnje. Budui da postoje neke asimetrinosti, smatra se da su u temelje palae ugraeni neki stariji objekti i konstrikcije. Nije poznata godina zavretka izgradnje. Spominje se i spor koji je Vojkovi vodio sa susjedom koji mu zaklonio do pola jedan prozor. Ova palaa ima od svih gore navedenih palaa, najbolje izraene elemente koji ine jednu palau palaom. To je u prvom redu

10

150

sredinja dvorana koja je u palaama ili dvorcima bila uvijek vea od ostalih soba, jer je sluila za okupljanje drutva ili kao plesna dvorana. U ovoj palai se dvorana protee od ulinoga do dvorinoga proelja iznad glavnoga ulaza i predvorja. U njoj se nisu odravali samo plesovi, ve i kazaline predstave, a u nju je stalo sto i osamdeset ljudi. Iz vee vode u dvoranu i sobe dva kraka stubita, a iznad svakog se uzdie kamena balustrada s perforiranim raskonim baroknim ornamentima. Sredinji dio ulinog prelja zavrava kienim rokoko zabatom u kojem je reljefno izgraen grb plemia Vojskovia od Klokoa: ruka s maem i tri krune iznad nje. Juno od palae se prostirao vrt, francuski ureen, s bunarom i malom gospodarskom zgradom. Staja za konje nalazila se u prizmelju junog krila same palae. Arhitet ove zgrade, naalost, ostao je nepoznat do danas. Budui da je zgrada po svojoj opremi i veliini nadilazila finacijske mogunosti njezina vlasnika, on ju je pokuao prodati, ali bezuspjeno, pa je 1801. godine udajom dobio grof Adam Ori. Palaa je daljnjim udajama dola u ruke bana Levina Raucha. 11

Slika 4. Palaa Vojkovi Ori - Rauch

11

153

ZAKLJUAK Iz svega navedenog moe se zakljuiti da je veina gore spomenutih palaa bila produkt aritokratskog naina ivota zagrebakih plemia ili imunih graana 18. stoljea. Investitori su bili razliiti, od imunih plemia sa dugom povijeu, do graana koji su se na brzinu obogatili, jo bre osiromaili i prodali palau dalje. Takoer se vidi da us ve te palae jednokatnice, skromne izgledom, te da je jedina vrjednost u ureenju interijera i u baroknim ukrasima i baroknoj gradnji. Ovo je dokaz pravog lica hrvatske aristokracije 18. stoljea, ako uzmemo u obzir velebne graevine koje gradi aristokracija u drugim zemljama. Sve u svemu, palae predstavljaju vaan element u povijesti Gornjeg grada, ali i itave Hrvtaske kao ozbiljan testament ivotnih prilika i mogunosti 18. stoljea na vrhu drutvene ljestice.