You are on page 1of 14

FILM, FOTOGRAFIJA, VIRTUELNA UMETNOST

Doc. dr Violeta Zubanov

Sinkretizam u umetnosti
Sinkretizam podrazumeva spajanje, objedinjavanje razliitih anrova u jedno umetniko ostvarenje. Sinkretike umetnosti objedinjuju vie razliitih simbola izraavanja kao to su:
Slika, Zvuk, Gluma, Re ...

Novi naini komuniciranja


XV vek oznaava poetak novog, liberalnijeg, komercijalnog, masovnog komuniciranja emu je doprinela pojava Gutenbergove tamparske prese.

Druga polovina XIX veka je vreme definitivnog primata novih formi komunikacije; dolazi do afirmacije graanske demokratije, novina postaje roba (profit, sadraj, cena dostupnost svima), tehniko-tehnoloka dostignua su sve brojnija, obrazovanje postaje obavezno, dolazi do pojave filma krajem XIX veka, radija, televizije, interneta u XX veku. Masovno komuniciranje je jedan od najznaajnijih, globalnih drutvenih fenomena XX veka (Radojkovi, 2005).

Fotografija
Fotografija (gr. photos+grafein) predstavlja samostalnu umetnost karakteristinu za savremeno drutvo, takoe oznaava i tehniku delatnost i umetniku disciplinu. Postala je deo svakodnevnog ivota obinog oveka, ali i javnosti. Poreklo vodi od optike sprave o kojoj je pisao jo Aristotel camera obscura, koja su od perioda renesanse koristili slikari i arhitekte kao pomo pri crtanju usled potrebe za verodostojnou. Zasnovana na fenomenu svetlosti, fotografija se dobija delovanjem svetlosti na povrinu koja je na svetlost osetljiva.

Istorija fotografije
kljune

karakteristike fotografije su verodostojnost, autentinost i motiv, a vremenom se razvijala od crno bele preko fotografije u boji, pa do digitalne fotografije... 1930. godine - prva kamera malog formata, Lajka.

Vrste fotografije
1.

Evokativna fotografija najrasprostranjenija, belee se svakodnevne situacije, likovi, prostori;u direktnoj vezi sa turizmom;

2. Informativna motiv kao glavni izvor informacije, namera je da podui, informie, obznani (novinska, reklamna, modna, za razglednice, za obrazovnu i naunu primenu; 3. Kreativna (umetnika fotografija) - umetnik daje svoje subjektivno vienje ljudi, dogaaja, prostora mrtva priroda, pejsai, aktovi.. 4. Socijalna fotografija nastaje u Nemakoj i motiv su prizori iz ivota obinog oveka; kasnije fotografija ulazi u galerije, muzeje, prouava se i na univerzitetima.

Turistika prezentacija fotografije


Za turizam su znaajne sve vrste fotografije jer omoguavaju komunikaciju izmeu turiste i turistikog mesta (Tomka, 2005). Turisti su najbrojniji korisnici savremenih fotografskih ureaja, belee uspomene, lica, mesta - evokativna fotografija); Razglednice, vodii, plakate, prospekti...informativna fotografija; Fotografija kao umetniko delo i mogui dodatni motiv turistikog putovanja izlobe, muzeji, galerije...

Film

Film predstavlja spoj vie razliitih umetnosti koji ima specifian jezik, estetiku i stil, a sutina je u ritmiki usklaenim pokretnim slikama koje stvaraju iluziju realnosti. Kao medij masovnog komuniciranja, film postaje mogu pronalaskom kinematografa, krajem XIX veka, a prvu javnu filmsku predstavu su organizovala braa Limijer u Grand kafeu u Parizu, 1895. godine.

Istorija filma

Od 1914. godine se stvaraju se prve kinematografije (SAD, Rusija, Nemaka); period nemog filma, najznaajniji stvaralac . aplin (Potera za zlatom,Psei ivot, Svetlosti velegrada...); 1930.uvodi se zvuk u filmske studije i nastaju novi anrovi (kriminalni film, komedija, socijalni realizam Don Ford, Orson Vels, Fric Lang); sledi period filmske renesanse (Alfred Hikok, Volt Dizni); posle II svetskog rata nagli razvoj i stvaranje nacionalnih kinematografija (Roselini, de Sika, Bergman, Hjuston, Kurosava...);

Dokumentarni film
Dokumentarni film je oblik filmske umetnosti u kom se prikazuju stvarni ljudi i dogaaji u njihovom svakodnevnom prirodnom i socijalnom okruenju. Razlikujemo: putopisne, namenske filmove (obrazovni, nauno-popularni, nastavni, reklamni, propagandni, porodini..); Razvojem televizije i dokumentarnog televizijskog programa,dokumentarni film gubi na znaaju. (dokumentarne filmove pogledati na http:// www.dokumentarci.com);

Turistika prezentacija filma


Film je umetnost, ali i spektakl, dobra investicija, proizvod... Oblici prezentacije su slini kao i kod scenskih umetnosti gostovanja poznatih filmskih umetnika, premijere, festivali, festivali turistikog filma kao dopunski motiv turistikog putovanja (Festival turistikog filma na Divibarama); tv kanali koji emituju ovakve filmove (Travel Channel, Net Geo Wild..); Veze filma i turizma su viestruke film obogauje sadraj boravka u turistikom mestu; filmski stvaraoci kao pokrovitelji dogaaja ili samog turistikog mesta; film postaje i turistiki suvenir.. (Tomka, 2005).

Internet kao virtuelna realnost


Internet (lat. inter (meu) + engl. net (mrea); prva raunarska mrea nastaje 1974. a u dananjem obliku postoji od 1995. godine; Komuniciranje putem mree (Net-a) je nemogue spreiti, to je novi oblik elektronskih odnosa koji omoguava (ukoliko se to eli) prikrivanje, ali i gubljenje identiteta (Facebook, Twitter, MySpace..);ovek se perceptivno, kognitivno i emotivno preseljava u neku drugu, ne manje stvarnu realnost (Radojkovi, 2005). Podaci iz 1994. godine - 35% amerikih porodica ima raunar, 30 miliona ljudi je na Internetu, a popularnost Neta raste svake nedelje za 10% ! (Negroponte, 1998);

Veza Interneta i turizma


Prebacivanje dela usluga i informacija na Internet postala je neminovnost; u poetku - slike i prospekti, a danas su ti sajtovi informacioni centri, mesta za pretraivanje, rezervisanje i plaanje odmora. Hrvatska usled pozitivnih rezultata i mogunosti novih naina oglaavanja na mrei, dolo je poveanja ulaganja tako da je za 2009. godinu uloeno oko 7,1 mil HRK u internet oglaavanje turistikih sadraja (prema: www.economy.rs); Srbija 2008. godine formiran je turistiki internet pul Srbije, a cilj je kvalitetnija ponuda domaeg turizma: Serbiatouristguide.com, Visitserbia.org, Selo.co.rs, Sportskepripreme.com. i Kongresniturizam.com. Kvalitetnija ponuda na Internetu treba da omogui kontinuiranu popunjenost turistikih kapaciteta, pri emu su 1,4 milijarde korisnika Interneta u svetu potencijalni gosti u turistikim objektima Srbije.

You might also like