Professional Documents
Culture Documents
Sinkretizam u umetnosti
Sinkretizam podrazumeva spajanje, objedinjavanje razliitih anrova u jedno umetniko ostvarenje. Sinkretike umetnosti objedinjuju vie razliitih simbola izraavanja kao to su:
Slika, Zvuk, Gluma, Re ...
Druga polovina XIX veka je vreme definitivnog primata novih formi komunikacije; dolazi do afirmacije graanske demokratije, novina postaje roba (profit, sadraj, cena dostupnost svima), tehniko-tehnoloka dostignua su sve brojnija, obrazovanje postaje obavezno, dolazi do pojave filma krajem XIX veka, radija, televizije, interneta u XX veku. Masovno komuniciranje je jedan od najznaajnijih, globalnih drutvenih fenomena XX veka (Radojkovi, 2005).
Fotografija
Fotografija (gr. photos+grafein) predstavlja samostalnu umetnost karakteristinu za savremeno drutvo, takoe oznaava i tehniku delatnost i umetniku disciplinu. Postala je deo svakodnevnog ivota obinog oveka, ali i javnosti. Poreklo vodi od optike sprave o kojoj je pisao jo Aristotel camera obscura, koja su od perioda renesanse koristili slikari i arhitekte kao pomo pri crtanju usled potrebe za verodostojnou. Zasnovana na fenomenu svetlosti, fotografija se dobija delovanjem svetlosti na povrinu koja je na svetlost osetljiva.
Istorija fotografije
kljune
karakteristike fotografije su verodostojnost, autentinost i motiv, a vremenom se razvijala od crno bele preko fotografije u boji, pa do digitalne fotografije... 1930. godine - prva kamera malog formata, Lajka.
Vrste fotografije
1.
Evokativna fotografija najrasprostranjenija, belee se svakodnevne situacije, likovi, prostori;u direktnoj vezi sa turizmom;
2. Informativna motiv kao glavni izvor informacije, namera je da podui, informie, obznani (novinska, reklamna, modna, za razglednice, za obrazovnu i naunu primenu; 3. Kreativna (umetnika fotografija) - umetnik daje svoje subjektivno vienje ljudi, dogaaja, prostora mrtva priroda, pejsai, aktovi.. 4. Socijalna fotografija nastaje u Nemakoj i motiv su prizori iz ivota obinog oveka; kasnije fotografija ulazi u galerije, muzeje, prouava se i na univerzitetima.
Film
Film predstavlja spoj vie razliitih umetnosti koji ima specifian jezik, estetiku i stil, a sutina je u ritmiki usklaenim pokretnim slikama koje stvaraju iluziju realnosti. Kao medij masovnog komuniciranja, film postaje mogu pronalaskom kinematografa, krajem XIX veka, a prvu javnu filmsku predstavu su organizovala braa Limijer u Grand kafeu u Parizu, 1895. godine.
Istorija filma
Od 1914. godine se stvaraju se prve kinematografije (SAD, Rusija, Nemaka); period nemog filma, najznaajniji stvaralac . aplin (Potera za zlatom,Psei ivot, Svetlosti velegrada...); 1930.uvodi se zvuk u filmske studije i nastaju novi anrovi (kriminalni film, komedija, socijalni realizam Don Ford, Orson Vels, Fric Lang); sledi period filmske renesanse (Alfred Hikok, Volt Dizni); posle II svetskog rata nagli razvoj i stvaranje nacionalnih kinematografija (Roselini, de Sika, Bergman, Hjuston, Kurosava...);
Dokumentarni film
Dokumentarni film je oblik filmske umetnosti u kom se prikazuju stvarni ljudi i dogaaji u njihovom svakodnevnom prirodnom i socijalnom okruenju. Razlikujemo: putopisne, namenske filmove (obrazovni, nauno-popularni, nastavni, reklamni, propagandni, porodini..); Razvojem televizije i dokumentarnog televizijskog programa,dokumentarni film gubi na znaaju. (dokumentarne filmove pogledati na http:// www.dokumentarci.com);