EGEJSKE CIVILIZACIJE BRONČANOG DOBA PRVI SAT Egejske civilizacije još možemo zvati egejske kulture.

Naziv ovog kolegija: egejske zbog toga što su se te civilizacije, ili kulture, nalazili na prostoru koji je smješten uz Egejsko more (egejski bazen). Na tom su prostoru egzistirale, a on danas obuhvaća Grčku (kopno i otoke) te obalu zapadne Male Azije (Turska). Brončano doba zbog tog što je to razdoblje u kojem je upotreba bronce (legura bakra i kositra). Razlika između kulture i civilizacije je u tome što je kultura općenitiji naziv za duhovnu i materijalnu. Da bi kultura postala civilizacija, potrebne su dvije bitne stvari, a to su: pismo i stvaranje gradova (u Europi nije bilo pisma i gradova pa ne možemo govoriti o postojanju civilizacija, u to doba na tlu Europe). Egejske civilizacije su se razvile paralelno sa drugim bliskoistočnim civilizacijama, koje simbolizira pojava pisma i pojava grada. Razlika između bliskoistočnih i Egejskih civilizacija je u tome što Europske civilizacije nisu ostavile okom vidljive tvorevine jer su bile zakopane pod zemljom što nije bio slučaj na bliskoistočnim građevinama. Početak uspona je od kraja 4. tisućljeća i početak 3. tisućljeća. Točnu godinu ne možemo odrediti pa kod Europskih civilizacija govorimo o relativnoj kronologiji tj. točna godina je nepoznata i nemoguće ju je sa sigurnošću utvrditi. Vremenski okvir je dakle od kraja 4. tisućljeća i početka 3. tisućljeća pa do 2. tisućljeća koje označava kraj brončanog doba i propast Egejskih civilizacija. Bitna stvar su 3 sastavnice, a to su civilizacije Grčkog kopna, civilizacija Krete i civilizacije malih otoka (Kiklada ili Ciklada), te tri civilizacije čine Egejsku civilizaciju (+ Troja). Ljudi su znali da je nešto prethodilo antici, ali to se znalo većinom iz mitova i legendi. Znanost je u početku pokušala razlučiti realno od fiktivnog u tim mitovima i legendama, ali nije uspijevala. Tada na glavnu stranu staje arheologija, jer je jedino ona mogla prikazati stvarno stanje, 70-tih godina 19. st. označava prvi uspon arheologije. Heinrich Schliemann nije bio arheolog, već industrijalac i on je sljedeći Homerovu Ilijadu došao u Malu Aziju i na brežuljku Hisarlik krenuo sa "istraživanjem". 1870. H. Schliemann je otkrio Troju i to je bilo senzacionalno otkriće. On je mislio da je otkrio grad, ali mi danas znamo da je to samo bila akropola, a Troja je bila podno Hisarlika. Poslije otkrića Troje krenuo je na lokalitet Mikenu. Također se poslužio" starim" knjigama. Ovaj put je to bilo Pauzanijevo "Putovanje po Heladi" (iz rimskog vremena ). Ta knjiga bila je svojevrstan turistički vodič. U "Putovanje po Heladi" piše Pauzani o kiklopskim zidinama i o grobnicama od 5 kraljeva. Vođen tim djelom prošao je kroz Lavlja vrata i na desnoj strani počeo s kopanjem. Tamo nalazi grobnicu od 5 kraljeva, a njegov suradnik nalazi i grob 6. kralja. Gradovi datiraju iz 16. st. pr. Krista, a u njima je nađeno ogromno bogatstvo, 26-27 kg zlata i mnogih drugih predmeta. Ime grada Mikene postaje eponim cijele civilizacije. Nakon Mikene Schliemann je krenuo u istraživanje Itake i Tirinta, ali bez uspjeha. Također važnu ulogu ima i Cristos Tsountas (Kristos Kontas) koji je bio pomagač H. Schliemannu. On je nastavio s istraživanjem Mikene i tamo našao TOLOSE (grobnice s odajama). Nakon Mikene svoje istraživanje prebacio je na skupinu otoka koji su bili na pola puta između Grčke i Turske, poznati pod imenom Kikladi. Na Melosu u Filakopi je pokazao da je našao posebnu civolizaciju, a prema otočnoj skupini prozvao ju je KIKLADSKOM CIVILIZACIJOM ILI KULTUROM. Arthur Evans je na Kreti počeo istraživanje koje je trajalo 3 desetljeća. Naime on je svojim novcem kupio dio zemlje na kojem se pretpostavljalo da se nalazi neko povijesno zdanje. Na tom mjestu je našao Knosošku palaču. Tim pronalaskom Evans je pronašao novu civilizaciju koja je bila starija i prethodila je Mikenskoj koja je sada ispala kao provincijalna. Evans ju je prozvao

Minojska prema kralju Minosu. Također on je prvi postavio kronologiju Minojske civilizacije, služeći se pronalaskom egipatskih predmeta u palači. Metodom uspoređivanja je postavio kronologiju. Podijelio je Minojsku povijest na 3 djela: STARIJE, SREDNJE, I MLAĐE MINOJSKO DOBA. On se također i držao teorije o usponu, razvoju i padu civilizacije. Postavio je tzv. TRIPATITNU KRONOLOGIJU. Prema toj kronologiji, Minojska i Kikladska civilizacija su se razvijale paralelno dok se je Mikenska kasnije razvila. Sada je izbio problem što je bilo prije mikenske civilizacije, na kopnu. 20-tih god, 20. st., taj je problem riješen. Mikenska civilizacija je krajnji stadij razvoja jedne civilizacije, koja je kasnije nazvana Heladskom civilizacijom. Još je bilo otvoreno jedno pitanje, a to je bilo pitanje pisma. Naime, nađena su 2 tipa pisma linear A koji je bio stariji i koristio se na Kreti i linear B koji se pojavio i na Kreti i na kopnu. Evans je ponudio objašnjenje prema kojem je Kreta bila dominantna te da je to njezino pismo koje se je proširilo. No pojavila se i druga teorija koja govori da su Mikenjani sebi prisvojili Kretu. Ta druga teorija pokazala se točnom. Poslije otkrića palače u Pilosu pitanje pisma je riješeno, jer je u arhivu nađeno oko 1000 ploča lineara B. Linear A ni dan danas nije dešifriran jer se ne zna kako su Krećani govorili. I tu postoje 2 teorije da su oni došli sa istoka, a druga da su bili starosjedioci koji su se razvili u civilizaciju. 1953. Michael Ventris je dešifrirao linear B tako što je pomislio da su Mikenjani stari Grci pa da su govorili starogrčkim jezikom ta njegova tvrdnja se pokazala točnom te je uspio dešifrirati linear B. Linear B je složeno pismo sa elementima ideograma i hijeroglifa. To pismo brzo je iščezlo jer je bilo namijenjeno administraciji, padom Mikenske civilizacije propalo je i pismo. Kao i Minojska i Heladska civilizacija se dijeli na 3 djela: STARO, SREDNJE I KASNO DOBA (Mikenska civilizacija). 2000.-1900. - pojava palača, pad tj. kraj srednjeg, obnova palača i njihovo ponovo rušenje pad tj. kraj mlađeg doba (1320.-1330. pr.Kr.) U doba prije palača trgovina između sastavnica bila je najživlja. U Troji su nađene pločice s linearom A i B. 3000.-2000. - STARIJE, 2000.-1600. - SREDNJE, 1600.-1100. - MLAĐE. Raspored utjecaja kroz povijest: KIKLADI, KRETA, MIKENA. U neolitiku glavno žarište je bila TESALIJA zbog zemlje, a kasnije potražnjom bakra, ljudi se šire na jug do Egejskog mora. Prema Kikladima, a zatim dalje. Na Kreti je nađeno neolitičko naselje, a upravo na tom istom mjestu je nastao Knosos što potvrđuje onu drugu tvrdnju o stanovnicima Krete. Iz tablica lineara B Mikena, doznajemo o božanstvima Posejdona, Atene, Here, Hinisa pa možemo reći da je to početak religije. DRUGI SAT U egejskom svijetu postoje 4 odrednice. Uz minojsku, kikladsku, heladsku kulturu postoji i Anatoliska kultura u Maloj Aziji. CIKLADI (KIKLADI) Cristos Tsountas je dao ime kulturama koje su se razvijale na prostoru otočja Kiklada u periodu 4. tisućljeća (3200.-3100.) do 1000. god. Njih nazivamo u množini zbog toga što su te otočne zajednice pokazale neke lokalne specifičnosti, ali u cijelosti gledano vrlo su srodne i mogu se svrstati u jednu kulturu sa više varijacija. Oni su vrlo rano trgovali i upravo zbog toga oni čine zajedničku međusobnu kulturu. U

DELOS (svetište Artemide i Apolona). Ta naselja su bila relativno mala. U gradu nije nađeno niti jedno tijelo. Na otoku Sirosu su najveća naselja. ali to nije bio slučaj sa Kikladima jer tamo nema obradivih površina. a u kasnijem periodu oni su pod utjecajem Mikene. četverouglarne. MELOS. Razdoblju LC I (kasno kikladsko razdoblje) pripada grad Akrotiri na otoku Teri (16. st. Najpoznatiji istraživač je Kuntas koji je na otoku Melosu u naselju Filakopi krenuo sa istraživanjem.i zauzima više od 1000 godina. Taj grad je slične sudbine kao i Pompeji upravo zbog erupcije vulkana došao je "pod zemlju".16. KASTI koji pripada EC dobu. st. Ranom MC pripadaju lokaliteti Filakopi (sloj 1 i 2) i Aja Irini (sloj 4). Naseljavanje tih otoka uzrokovano je zbog nekoliko čimbenika. U tom dobu MC Kikladi su pod kulturnim. Kao što je navedeno groblja su bila mala. SIROS (najveći lokalitet).. a to vidimo po mnogim artefaktima i freskama. vulkan). a nalaz je Grota-Pelos.. PAROS (kolonizatori hrama. a najveće je u Kalandrijanu gdje je nađeno 600 grobova. Ono se dijeli na rano i kasno. st. Kikladi se nalaze na jako dobrom geografskom položaju i preko njih se odvijala trgovina između kopnene Grčke i obala Male Azije. C (cicladkikladsko) i zauzima razdoblje od 3000. razlog tomu je taj što Kikladska civilizacija nije dovoljno istražena. Za razliku od Pelopeneza i Krete na Kikladskim otocima nalazimo brojna naselja iz neolita i zbog toga mi možemo pratiti razvoj Kiklada sve od 5000. to označava početak kasnog brončanog doba na Kikladima) i mi doznajemo gotovo sve o LC zahvaljujući samo tom jednom nalazu. broj kuća i broj pokopanih u groblju dobivamo cifru da su ta naselja imala od 100 do nekoliko stotina stanovnika. Drugi mogući razlog je nalazište bakra na otvorenom odnosno površini.-19. IOS. AKSOS. vile. Ta naselja su bila sezonska i možda su bila zbog ribolova. ne postoji neka glavna ulica.19. Kuće su različitog oblika. st. Ta razlika od Krete gdje je bila hijerarhija naselja (obična sela. a njihov raspored je bez pravila.Kr. Kasnom MC periodu pripadaju lokaliteti Filakopi (sloj 3) i A ja Irini (sloj 5). . ali to su samo pretpostavke. Većina naselja neolitika vezana su uz obradivu zemlju. st.vrijeme neolitika kulturno žarište je bila pokrajina Tesalija gdje su se razvile 2 kulture Sesklo i Dimini. III) u tablicama piše ime nalazišta.60 ) jer naselja nisu istražena u potpunosti već samo manji dijelovi. Razdoblje od 20. ali možda političkim utjecajem Kreti. TENOS… Ova kultura iskazuje se od kraja 19. a to možemo saznati po veličini groblja.30-50. II. SIFNOS (nalazište bakra). Akrotiri je prvi grad na Egejskom moru koji je imao vodovodni sustav i izgleda da je bio u vezi sa Kretom. bez ravnih linija. KITNOS. Lokalitet Kasti pripada prijelaznom razdoblju iz EC II u EC III period. . nazivamo srednje doba i označavamo ga sa kraticama MC. palače-gradovi i gradovi) na Kikladima to nije postojalo u starijem razdoblju. god. a ne na dijelove kao u minojskoj. Skupinu Kiklada čine otoci : TERA (najbliža Kreti. nalazi su KEROS. st. Na Kreti ima svega 2 naselja i to jedno je na mjestu buduće palače Knosos i ta činjenica ide u prilog teoriji o tome da su Krećani domoroci koji su se razvili. Srodno tomu EC je period koji traje od 32. srednji i mlađi (I. a suprostavlja se Evansovoj teoriji o tome da su Kretu naselili narodi sa istoka i tamo stvorili minojsku kulturu. SIROS. i tamo se nalazi najkvalitetniji mramor). Nova kronologija podjeljuje kikladsku kulturu na nalazišta. . EC II 2500.-2300. Prostor Peloponeza i Krete ne pokazuju postojanje velikih zajednica ili nalazišta iz neolitika. Tlocrt naselja Kasti na Silacsi pokazuju jednu zbrku u planu grada.-2500. Najveći dio nalaza nađenih na Kikladima dolazi iz nekropola (broj mrtvih je od 20. . Iako ju dijelimo na stari. Ako uzmemo površinu naselja. Oko grada su jaki zidovi sa kulama i pod bedemima. AMARGOS. Pa tako E (early-rano). a u srednjem razdoblju to zauzimaju Filakopi. polukružne. Naselje Filakopi imalo je jako dug kontinuitet života i to mu je omogućilo da uspoređuje kikladsku kulturu sa minojskom i heladskom kulturom. pr.

Dimenzije su bile između 20-40 cm. Također je to obrada s rukama. a također ima i listi. Crta se na vaze. tisućljeća. 20. To su superiorne statue jer su starije od Minojskih i Mikenskih za 1000 g. ali to više nisu geometrijski prikazi već prikazi ptica i naturalni elementi (utjecaj minojske kulture).a misli se da ih ima 1000. oni su pravljeni od kamena. Oni nisu bili za izvoz i bili su podignute glave. Funkcije tih idola su zasad nerazjašnjene. početak 3. 2. bronce. tisućljeća to je oblik " violine ". žene). do 19 st. zbog utjecaja Krete. trepavice) i mogli su se izvoziti. kosa. ispija vino. . st. Oblici keramike u EC I. ali je bila izvanredne kvalitete. Figure mogu biti u sjedećem položaju npr. oblik: koji pokazuje čovjeka. Njihov izgled može se podijeliti u 2 oblika: 1. pr. Njihov početak je 30.-16. Također posude se dijele trakama na nekoliko dijelova. st. Postoje 2 grupe: PELOS (EC I) i SIROS (EC II) EC I: kraj 4. To su većinom mramorne figure (od bijelog mramora koji je vađen na Likadini). sahranjivani su inhumirani u zgrčeno na boku. Oblici keramike EC II. sada na bijelu podlogu posude slikaju se geometrijski oblici sa sjajnom crnom bojom.. sa debelim stjenkama.Kr. Nađena je samo u nekoliko grobnica i to bogatih. a "tava" je predmet kojem se nezna namjena. EC II (Siros) tu grupu je lako prepoznati. grobovi su u obliku kamenih sanduka (cista). bjelokosti. ta keramika je najčešće bila obrađena ručnom obradom. Ove figure su bile obojene (oči. a glava im je dignuta prema gore i samo je prikazan nos. st. Oblici keramike MC (19. Ti idoli su bili možda zavjetni darovi jer su nađeni u svetištu i možda simboliziraju plodnost.) dolazi do velikih promjena u tehnici. U EC II pojavljuju se česte posude od metala. ali su se zasigurno kretali u religioznim svrhama. a ne urezuje se. sve do sredine 3. dok drugi govore da su služile kao igračke. Na tom groblju primijećeni su tragovi grupiranja prema imovinskoj osnovi. Nađeno je oko150 figura. Na tim figurama ostale su vidljive crte koje simboliziraju plač ili tragovi nokti (Turska. oblik: prikaz ljudskog tijela. Najveći dio ih je pronađen u grobnicama i možda su služili kao statusni simboli. drugi su prikazani u prirodnoj veličini. na bijelu osnovu nanosi se mutna crna boja. bez udova. fajansa. Najvažniji spomenik kikladske umjetnosti su idoli (sitna figurativna plastika) i njih je dosta zastupljeno. Na jednoj "tavi" je nađen prikaz broda što je prvi prikaz u Europi. To je bila crna polirana pozadina na koju su urezivani geometrijski motivi npr : Ovo su različiti oblici keramike. neki su visoki 1m. Također postoje i platforme za ritualno izvođenje i također tamo se nalaze najstariji spomenici u Europi. Prave se krčazi sa kljunom (ljevak). ali i od kamena i one se ogledaju u keramičkim posudama ta tehnika je dovezena iz Egipta. Prikazuje muške ili ženske figure sa prekriženim rukama i spolnim organima. Misli se da je ogledalo ili da predstavlja ženski spolni organ.

a kasnije u MM i LM se javljaju i gradovi.). st. uz to nađene su i kamane ploče za žrtve ljevanice. IIIA1 i 2. Ove građevine pokazuju sofisticiranost. ali po broju i dalje dominiraju sela. ali su postojala pojedinačna imanja. ipak su slične zgradama u Myrtosu. Palača u Knososu pretrpjela je 2 destrukcije. 6-15 domaćinstava i ona su nastajala pridodavanjem objekata uz već postojeće i tako su nastala sela. Te grobnice su bile groblja i u njima je nađeno oko 100 kostura. a druga u LM IIIB i nakon toga je napuštena.MM IA. Ova zadnja podjela (LM) je podjela na najviše segmenata zbog toga što nam je to razdoblje najbliže i najviše poznato zbog obilnih nalaza. Sve palače su urušene u LM IB (prije početka 14. pa do kraja 14. IB.TREĆI SAT Ovo zbunjuje znanstvenike jer u to doba Kreta je bila pod utjecajem Mikene. Mi te palače trebamo zvati gradovima jer su one administrativni centri. ali one nisu sačuvane). Cijela civilizacija se zasnivala na iskorištavanju zemlje. Takav smještaj nije karakterističan za naselja već za svetišta (teško pristupačna). bakra. središte u kojima . IIIB i IIIC. To su bile zajednice odnosno sklopovi kuća sa kuhinjama. Od početka nisu postojala velika naselja. U EM naselja se razlikuju po veličini od budućih palača. -Middle bronzen age (MBA) se na Kreti naziva srednji minojski period i djeli se na 6 faza IA. Najbolji uvid u strukturu sela prikazuju naselja Myrtos.(ove 2 faze pripadaju samo Knososu. Naime istočna polovica otoka je jako plodna. III. kositra i bjelokosti…). Tripiti i Vasiliki. Festosu i Maliji) IIIA. a njihove jezgre formiraju se u ranijim periodima. II. ali znanstvenici su odlučili da ovo razdoblje nazovu Minojskim zbog toga što su Krećani sa svojim načinom života. Kreta je najbolje istražena od ostalih sastavnica pa u kronologiji u razdobljima EM i MM ne moramo govoriti o lokalitetima kao kod Kiklada. Kreta je specifična po tome što mi tamo nalazimo hijerarhiju naselja. Vjeruje se da je njihova domovina Kreta i da su taj oblik preuzeli mikenski aristokrati. Od MM pa do kraja LM može se pratiti razvoj naselja. IB. Prve palače se javljaju početkom MM IB u svom punom obliku. za razliku od zapadne strane gdje ih nema u toliko velikom broju. već tu koristimo podjelu u faze I. IIIB.… Najviše naselja u Kreti ima na istočnoj strani otoka. One su bile slične trgovinskim središtima jer su one odlučivale o trgovini i novcu (zlata. U Vasiliki su nađene zgrade odnosno domaćinstva sa više prostorija pri čemu je svako domaćinstvo imalo prizemlje i kat. spremištima i nalazilo se 5 obitelji. st. Za razliku od LM u MM nemamo tako opširnu podjelu zbog toga što nam nije ostalo puno nalaza. palača i tada se grade strukture koje pokazuju sličan karakter. Zbog uspješnog istraživanja te zbog viškova religioznih svrha(kralj =svećenik) nastaju palače. Te aglomeracije su se nalazile uz jednu ili dvije kupolaste grobnice (vjeruje se da su imali kupolu. sobama. U tih 1000 godina egzistira velik broj sela. II. Tripiti je smješten na uzvisini (135m) i "gleda" na otvoreno more. IIA i IIB . Ono je istraženo i datira od EM II . Knosos postaje radioničko središte i kasnije se i ono gasi. -Early bronzen age (EBA) se na Kreti naziva kao stariji minojski period (EM) i dijeli se na I. Postavljeno je pitanje odakle su "došle" te grobnice. U Myrtosu je nađeno dosta preša za grožđe (15-16) i to dokazuje da su se bavili vinogradarstvom. III. jedna u LM IIIA2. Subminojski period (nakon LM III C) je prva faza željeznog doba. -Late bronzen age (LBA) se na Kreti naziva kasni minojski period (LM) i dijeli se na IA. IIA i IIB. Ekspanzija Krete dogodila se nakon doba 1. Vjerojatno su Mikenjani ostavili Knosos zbog njegove centralne funkcije koju je on imao prije zauzimanja. Ona su brojna od 5.

Cigla se koristila za gradnju gornjih katova jer je lakša od kamena. tisućljeća pr.03. a one druge (unutar palače) su građene od cigli i drveta. trijemova što nam daje osnovu za rekonstrukciju. tj. Pirgos. Grad Guinia nema dvorište. u prvim palačama ne znamo. a imale su odvodne kanale. već cisterne. Osim stupova korišteni su i pilastari od kamenih blokova i rogovi. One fasade koje su bile okrenute prema dvorištu su jako dobro izrađene (kamene fasade).se skupljaju umjetnička djela. vilama. Zapadno krilo (Knosos) bilo je administrativno (megaron . Palače nisu imale vodovod. a osim freski upotrebljavao se i furmir. a da je cigla korištena pokazuju pločice od fajsa na kojima su oslikane kuće. Svaka kuća je imala zasebne prostorije (skladišta…) i stvari (mlin). ali nema krila kao u palačama. To jest došlo je do udruživanja više kuća u jednu cjelinu. a na njemu je radio grk Minos Kalikalirnos. KNOSOS Knosos je simbol minojske civilizacije. u 11 sati započeo je sa otkopavanjem Knososa Artur Evans. On je najveći dio svog života proveo u planiranju rekonstruiranja i konzerviranja dijelova palače kojima je prijetilo urušenje. a posebice je poznata gruba keramika iz Vasilika. Materijali za gradnju su bili kamen (nepravilni oblici. A.1900. a u blizini grada Irokliana. ČETVRTI SAT Naselja: Mistos. Zbog pritiska Engleske on tu zemlju predaje državi. ali i za podnice na katovima i za stupce. pri čemu je palača u Knososu bila glavna. 23. 1878. ali ima blokarsku podjelu. ali i prikriveni agent u Dubrovniku i Cavtatu. Ako pogledamo zračnu fotografiju vidimo da je kompleks smješten neposredno blizu sjeverne obale Krete. Fuma Karifi…su najstarija naselja iz 3. To su naselja važna zbog toga što nam ona pokazuju da je došlo do formiranja naselja. Osim kamena važan materijal je bilo drvo. Palače su nastajale sukcesivno oko pravokutnog dvorišta u smjeru S-J i oko tog dvorišta su se formirale ostale zgrade. tesanci) i on je vezan vapnom i zatim su zidovi žbukani i oblikovani freskama.soba sa grifonima) svetište i skladišta. a na katu su slobodnije poredani. Keramika je bila kućne izrade. a ostale su bile podređene (zbog guste mreže cesta) i to od početka MM do LM IB. Evans je bio novinar. a bile su okružene radionicama. ali u razdoblju drugih palača znamo da su obilato korištene zbog utora i freski koje ih prikazuju. dolazi do prvog istraživanja lokaliteta. a drugi izvor su freske koje prikazuju motive kuća. Smatralo se da su brojali 1000 stanovnika. Na svjetlo dana iznio je civilizaciju koja je . a Evans se na tom lokalitetu zadržao gotovo do smrti. Istočno krilo je niže (ukopano) i služilo je kao rezidencijalni dio.Kr. Zidovi (u palačama) u prizemlju su gusto poredani zbog toga što su nosivi. Freske su bile sa unutrašnje strane. a služilo je za ojačavanje zidova. st. prije pojave palača. prenoćištima za putnike(karavansaraja) i te palače su bile nukleus naselja disperznog tipa. Istraživanje je trajalo 4 godine. a kasnije svojim novcem kupuje zemljište na Kreti gdje se znalo da se nalazi neki lokalitet. on ima jedan glavni trg. Palače nemaju fortifikaciju i to dokazuje da je otok bio pod jednom administrativnom vlašću. U starijim naseljima (Vasiliki…) nema stupova. Kao arheološki položaj Knosos je bio poznat u sredini 19.

Na istraživanjima on se je okružio dobrim znanstvenicima koji su mu uvelike pomogli. građevinska faza na staru palaču dozidana su zapadnom krilu red skladišta. ali na kraju je umno obolio. zemljoradnici. Pripadao je srednjem sloju i baveći se Knososom. ali nisu znali za keramiku. To su Teodor Fajt. Veličina naselja je oko 75 hektara. Bio je proizvod svog vremena = VIKTORIJANSKA ENGLESKA (monarhistički principi.bila najstarija u Europi. građevinska faza u starih palača. pr. administrativno središte. Dankan Mekenzi. Mnoga razmišljanja o Knososu suprostavljaju se Evansovoj "palači". Pokušao je objasniti tko su bili stanovnici tog kompleksa ili kako je ono izgledalo. Neki misle da je to mjesto bilo za administraciju. ali to je zbog ograničenosti vremena u kojem je on živio. kolonijalizam). faza je život prije palača. Važno pitanje je bilo dali je Knosos glavno naselje u Kreti. Evans nije bio jedini istraživač. I napravljeno je zapadno dvorište koje na sjeveru zatvara kazalište. Sa sigurnošću možemo reći da su se tu odvijale važne ceremonije i religijske svetkovine jer je arhitektura podređena ceremonijama. Tijekom tisućljeća ta su se naselja širila. 2. a drugi misle da je to područje služilo za ceremonijalne svrhe. Dankan Mekenzi je vodio dnevnik i bilježio sve događaje. a doživjela je nizove destrukcija i obnovi. Vlastitim je sredstvima iznio Knosos na vidjelo i zbog toga mu se daje jedan veliki ugled. što otežava posao. tu je sliku njegova društva proicirao na Knosoško društvo. Na tom se prostoru živjelo jedno cijelo tisućljeće. MM IA . Na temelju istraživanja Evans je uspio izraditi kronologiju koja je u upotrebi i do danas uz male promjene. kada se na tom mjestu pojavljuju naseljenici i to neolitski stočari. 1. uz to je kompleksna struktura. Nastaje dvorište i prve građevine koje tvore krila. U posljednjih 100 godina iznesene su mnoge kritike na njihov rad. Dokaz tome su razni objekti oko palače. Arheološki gledano Knosos je užasno težak i kompleksan lokalitet. Gregori Antoniu i Emanuel Akumijanakis (glavni borac u II.pojavljuju se prve velike građevine U fazi MM IB pojavljuju se prve palače. Tako se govori da je to bio hram. Evans bi bio arheolog amater. Evans je građevinu nazvao palačom. ali bi stvar bila puno gora da je H. Od tih palača nije ostalo puno ostataka jer su na nju nadograđene nove palače. Na tu prvu palaču nadovezuju se druge palače. Razdoblje novih palača bilo je LM IA i mlađe palače nastavljaju oblik stare palače. Taj period oblikuje keramika svijetle podloge sa geometrijskim elementima. Mi danas njega možemo kritizirati. Prema današnjim pogledima A. Oko tog dvorišta nižu se građevine koje danas promatramo . svjetskom ratu). povećavala. Mi danas kažemo da je palača nukleus jednog naselja disperznog tipa. U 4. Zapadno dvorište je još otvoreno pitanje jer su tu nađene tablice sa hijeroglifskim pismom i linearom A. Najstariji dokumentirani arheološki lokalitet 7000.Kr. Središnje dvorište je najveće na Kreti. EM III. ovladala izradom keramike. ali bez vladara. a zatim je pojedine dijelove nazvao kraljevskim ili kraljevičinim odojama jer je mislio da je to rezidencija. Prva palača je bila razorena vjerojatno potresom i to pred kraj MM II. ali svi ostali su u njegovoj sjeni. Život na tom prostoru može se podijeliti u 4 faze: 1. Schliemann otkupio taj lokalitet jer bi ga uništio u potrazi za blagom. administrativno središte i hram. tisućljeću dolazi do prijelaza u brončano doba na koje se nastavlja ranominojski period. a i mišljenje da je to mjesto za pokapanje jako visoko pozicioniranih ljudi. god.

Taj dio je rezidencijalni dio palače i bio je privatni dio. ali ni današnja znanost ne može znati čemu je cijeli taj kompleks služio. a naziv je dobila po fragmentu zidne freske na kojoj je prikazan mladić koji u jednoj procesiji koja pristupa hramu nosi u rukama pehar (ritam). Sadržaj tih posuda Evansa nisu zanimala pa mi ne znamo što je bilo u njima. prava dvorana dvostrukih sjekira. Sastoji se od 2 djela. Vjeruje se da je ta prostorija bila religioznog karaktera. Od zapadnog krila odvojena su hodnikom skladišta sa velikim pitosima. a na njima počiva gornji kat i jedna velika četvrtasta prostorija duga 14 m (u njoj je nađena freska sa prikazom mladića koji preskače bika) sa prozorima koji gledaju na zapadno dvorište te brojne druge prostorije. SJEVERO-ISTOČNI DIO KOMPLEKSA .je najvažniji prostor odnosno soba s prijestoljem. Jedan prema 9 prostorija. ali kasnije nad njim je napravljen gornji kat. a ima i nizak strop. jedna na katu. Te prostorije su gusto poredane. ali su se prakticirali i u kompleksu Knososa. Svetišta su bila na planini i bila su to otvorena svetišta na kojima su se održavali festivali. U početku taj hodnik nije bio natkriven. Kraljičin megaron . Do danas su sačuvane 3 etaže. BC). Evans je mislio da je tamo sjedio kralj. a drugi do teatra. jedan ide do palače. Sa tim stubama dolazilo bi se do druge dvorane: gornja dvorana dvostrukih sjekira. Do donjih etaža vodilo je stubište sa 50 stuba i dva odmarališta. a 2 ispod razine dvorišta. Svetište u tom djelu palače se može rekonstruirati iz jedne freske koja prikazuje upravo taj hram. Žene u dugim haljinama otkrivenih grudi. Te figurice su nađene u cistama ukopanim u tlo. a nedostaje gornji kat. a drugi prema skladištima. Ona ima predsoblje i kroz to predsoblje se ulazi u dvoranu sa prijestoljem (Dvorana sa grifonima-mitološka bića). SJEVERNI ULAZ . zbog položaja (u zemlji). Evansova tvrdnja da je to rezidencionalni dio izaziva kontraverze. ali to je soba koja se naziva svetištem zmijske božice. Nekoliko figurica je bilo prelomljeno u 2 djela i to je bilo jako čudno. Taj megaron Evans je prepisao da je to kupatilo jer je u blizini nađena kada. vanjskog i unutarnjeg. čaša. Unutarnji se je dio mogao zatvarati sa 12 dvostrukih vrata i tako bi se ceremonija ”privatizirala”.je najviše stradao. a oko ruku im se ovija zmija. Ostala je do danas sačuvana cesta tzv. Tamo su bile prostorije za hranu i tamo je nađeno puno malih posuda. ali je možda bila na gornjim etažama pa su možda propali na dno. Gornja dvorana dvostrukih sjekira je velika dvorana i Evans kaže da su to kraljevske odaje. Iz nje ima dva izlaza. Ova prostorija nema prozore. Dvorana je bila popločena i koristila se u minojskom periodu.to je najvažniji dio kompleksa. Taj dio je bio najteži za istraživanje jer se moralo ukopati u tlo. ona je nađena u fragmentima. Također u kompleksu je postojao .kao istočno i zapadno krilo. Jedna u razini dvorišta. Ona je jednim hodnikom bila povezana sa središnjim dvorištem. Tako se naziva zbog figurica od fajansa. ali mi mislimo da je tamo sjedio svećenik ili svećenica. pehara te se pretpostavlja da je tamo bila kuhinja. Ona se račva u 2 djela. Evans je napravio mnogo pogrešaka. kraljevska cesta koja je najstarija u Europi. Evans govori da je to lomljenje značilo smrt božice. Za razliku od zapadnog krila u istočnom krilu bilo su 4 etaže. ISTOČNO KRILO . Tada (idući na jug) dolazimo do prostorija koju je Evans nazvao ”SVETIŠTE NOSAČA PEHARA”.”svetište dupina” zbog freske dupina. ZAPADNO KRILO . Dolazimo do druge važne sobe.iz sjevernog dvorišta ušli bi u jednu veliku dvoranu trobrodnog karaktera (sjeverna dvorana sa pilastrima 1700. Ta figura je u prirodnoj veličini. pa su znanstvenici zaključili da se radilo o jednoj zasebnoj jedinici u sklopu palače. Ako idemo prema jugu nailazimo na stepenice i temelje velikog stuba. A.

Kr. luksuzna keramika sa tankim stjenkama i obrađivana na lončarskom kolu. st. Danas ne znamo čemu je to služilo. obzidane. FESTOS Blizu južne obale Krete na rubu najveće ravnice na otoku Mesare. a brdima sa druge.pr. Knosos je bio glavno središte. god. sa jedne strane.pr.gornja dvorana dvostrukih sjekira. U Festosu se jako dobro razlikuju slojevi prvih palača (1950. imaju veliki pilos i stepenice koje vode sve do dna. postoje osim krila i aneksi. Druge palače su obnovljene u MM IIIA1 traju do LM IB (sredina 15 st. vila Haja Triada. U kasnijem dobu dolazi do raslojavanja društva i bogati zemljopodsjednici grade velebna zdanja.). Mirtos EM II . kao Mikena. Kanija. To je najfinija roba tj.) od doba drugih palača.svetište dupina. PETI SAT Svi lokaliteti imaju sličnu kronologiju .Kr. ali je Kretska civilizacija dobila ime po kralju Minosu. i početak 17. U kraljevskoj palači (mala) nađena je posuda sa kuhanim dječjim prstima sa kozjim mesom. Knosoška palača nije eponim lokaliteta.na stepenice je moglo stati oko 500 ljudi. Grad postaje administracijska. Prema tome prve palače žive 200. a nađena je i u Festosu i Knososu što svjedoči da je ta keramika bila izrađena za ”elitu” društva.. st. Kamares keramika. Prve palače nastaju u MM IB 1950. grad na zapadnoj obali koji nakon pada Knososa preuzima centralnu funkciji.jame iskopane u tlu. i traju do MM IIB kraj 18. Naselja na Festosu su bila dosta rano 4. Festos je imao svoju luku Kamos.drenažni sustav./1920. U Palajkastru je nađena statua od pola metra. Pojavom palača i bogatog sloja. Na Kreti možemo pratiti hijerarhiju naselja. Klupe su osim u prijestolnoj dvorani bile i u svetištima. Kraljičin megaron . Rampa je bila sa stupovima u obliku trijema. jer je bio odvojen od mora. stvara se potražnja za luksuzom.1750. dok je prije bila jako gruba keramika. tisuće god. . U samoj ravnici se nalaze brojni ostaci naselja i grobnica. Općenita: Dvorište u osi palača. Palače su konačno napuštene u LM IIIB. i ta su naselja bila nedaleko od Festosa . Paralelno sa pojavom palača pojavljuje se i luksuzna keramika. mala naselja 100 osoba sa grobnicama u blizini. no Knosos je ipak glavno naselje od EM razdoblja. a na njegovim obroncima se nalazi špilja Kamars i na tom mjestu je pronađeno mnogo keramike tzv. Najznačajnija mjesta na Kreti su: Zakros. U sjevero-istočnom djelu se također misli ili smatra da je postojalo svetište. u blizini Festosa nalazi se jedan jako važan objekt tj. najkasnije prije 20. Od samih početaka pa do kraja civilizacije. Kraljev megaron. pa do propasti civilizacije. Grad-palača je naslonjen na jedan od najvećih vrhova Krete. Festos i Malija. Tamo su nađeni uvojci kose od metala i izgleda da je ta statua bila visoka 3 metra.Pirgos bio je početak prve urbanizacije na Kreti. KULURES . Na Kreti je bilo naselja jako malih i u to doba se ne vidi stvaranje palača. TEATAR . ceremonijalna i umjetnička centralna uloga.

ali i od veće važnosti jer su na velikom prostoru nađeni linear A. da bi ponovo prošli kroz jedno predvorje. etaže). a kraljičin je bio u 3 dijela. Veći dio zapadnog krila je imao istu funkciju kao i u Knososu. a misli se da je služila za bogoslužje. Istraživanje je prvi proveo grk Josef Hazidakis. . Na sjevernoj strani je kraljev megaron. zapadno dvorište. ali sve to treba još istražiti . zanatski. pr. Oko njega se niže mnogi niz prostorija. MALIJA Treća palača po veličini i treća po važnosti na Kreti. Treća tvrdnja kaže da je voda služila kao zrcalnik (ogledalo) U sjevernom dijelu je rezidencijalni dio.LM IB. Mlada palača ima središnje dvorište (jugo-zapadni dio je uništen zbog atmosferskih prilika i odrona). Istočno od skladišta. Kada je palača bila razorena onda je sagrađena mlađa palača koja je u nekim dijelovima ukomponirala stare dijelove. Tu se također nalazi kripta sa pilastrima. Na zapadnoj strani su se nalazila spremišta sa nizom pitosa i bilo je drukčije postavljeno u odnosu na Knosos. skladišta. Starija palača nam nije poznata jer je nova sjela na temelje stare. ali ovo ima oltar-žrtvenik. a u mlađim palačama toga nije bilo pa znanstvenici govore da je to zbog pojave palače Aja Trijada. ne uranjali jer bazen nema odvodnog sustava. Rušenja palače u periodu od MM IB .. Prva palača je podignuta početkom MM IB. Kraljev megaron se sastojao od vanjskog i unutarnjeg djela. Došli bi do zida i jednog malog otvora kroz koji bi prošli i spustili se stepenicama do središnjeg dvorišta. Danas se ne zna čemu je služila.Kr. Prva naselja se javljaju u EM II. Južno od Festosa su ostaci grada i u okolici.) nakon potresa se obnavlja u MM IIB. Ulazili su u te bazene popločane finim pločama u obliku slova L (bazen ne ploče) i polijevali se vodom. Manja je od Festosa. Osim glavnog dvorišta (središnjeg) palača je imala zapadno dvorište koje se dijelilo na 3 djela: gornje ili sjeverno. a istočno malo. (1950. Stara palača je bila puno veća od mlađih. Također ima 2 aneksa. To je jedna ukupna prostorija sa pilastrima. U palaču se ulazilo preko sjevernog ili gornjeg dvorišta i spuštalo se u teatralni dio. a u LM IB je napuštena. ali izgleda deformirano u odnosu na ostale palače zbog toga što je zapadno krilo ogromno (pretpostavka 3. zatim bi iz donjeg ili zapadnog dvorišta iz kojeg bi preko monumentalnog stepeništa ušli u prostor palače sa monumentalnim vratima. U Festosu je nađen čuveni ”disk iz Festosa” sa linearom A. Ulogu tog bazena Evans je objasnio kao kupatilo. Tamo se nalaze i dvije prostorije sa bazenom za pročišćavanje. Središnje dvorište (50-55x25m) je drugo po veličini na Kreti. pa prema jugu se nalazilo nekoliko prostorija koje su služile u ceremonijalne svrhe jer su nađene iste one klupe kao u Knososu. drugi govore da su to bila mjesta gdje su se vjernici ispirali od grijeha. U mnogim dijelovima Knosos i Festos su slični (dvorište…). središnje dvorište.uz rijeku Iramopotanos. Sjeverno-istočni dio je bio radionički. pečatnjaci itd. a u MM IB stvara se palača. Koncepcija mlađe palače je slijedila staru palaču koja je bila značajnija. a na južnoj kraljičin. povećavaju se u EM III. Halber je talijanski arheolog koji je dokazao 2 faze. Središnje dvorište postavljeno kao i u Knososu. I palača u Maliji ima identične dijelove sa Knososom . a kasnije francuski tim. Ulaz je bio sa sjevera i zapada. Cijeli ovaj kompleks se naziva PROPILEJI. srednje i donje ili zapadno.

jer je u jednoj prostoriji nađeno puno fajansa (ispolirana glina). Južno od skladišta su KULURESI sa pilastrima u sredini. Taj lokalitet je označavao vezu Krete sa istokom tj. Na zapadnoj strani su bili ceremonijalni dijelovi. ali to je samo srce jednog naselja. On je po gabaritu na 4. Iza dvorane je kripta. Razorena je u LM IB (1450. Istočno od rezidencijalnog djela je prostorija bez krova sa kružnom konstrukcijom koja je bila cisterna ili ribnjak. Danas je nađeno 20 kuća sa čak 30 prostorija i nezna se dali su to aneksi palače. U zapadnom krilu se nalazi takozvana dvorana ceremonija. ŠESTI SAT Minojska grobna arhitektura (NAJČEŠĆE ISPITNO PITANJE) To je fenomen minojske civilizacije koji je danas dosta proučen. Zakros se nalazi južno od Palajkastra. U predvorju južnog ulaza se nalazi žrtvenik KERNOS.). uz njega su druge odaje sa klupama iz kojih se ulazilo u hodnik sa skladištem. Služila je vjerojatno za ceremonijalne svrhe. a na istoku su se nalazila skladišta sa pitosima na klupama i kanalima sa rupama. Kronologija je ista s ostalima. Iza dvorane se nalaze niz prostorija. mjestu. U jednoj kući je nađeno 500 komada keramike sa pečatima što govori o uvozu. U istočnom krilu je rezidencijalni dio sa kraljevim (sjever) i kraljičinim (jug) megaronom. a drugi u obliku svetišta.. pa znamo da je bik za neki kult. Nalazi se na mjestu koji je dobro zaštićen od sjevernih vjetrova. Ona je uništena u jednom mahu pa je ostalo mnogo predmeta. ZAKROS Je smješten na istočnoj obali Krete. masivna kamena ploča ima udubljene rubove i rupe. Ovo istraživanje je najvažniji poslije II. mislio je da je našao grad. U dvorani ceremonija pronađene su freske. Na sjeveru palače je procesiski put. U osi palače je dvorište (30x12 m). Taj dio palače je natkrit. Palača ima 2 krila zapadno i istočno. ”dvorana banketa ” kojoj mi danas ne znamo namjenu. Mi možemo usporediti Knosos sa Trojom. Rezidencijalni dio se nalazi na sjevero-zapadnom dijelu palače. Južno od svetišta preko stubišta nalazi se takozvana GLAVNA DVORANA koja je bila popločena i bila je nasuprot oltaru. ali možda se nalazi i na katu. Tamo su nađena 2 ritona (religiozne posude). U smjeru juga je još jedna dvorana. svjetskog rata jer su druge palače davno istražene. U jednoj kripti je nađen znak labrisa. Iza lođe je trezor. Takve ploče su nađene i u Tripitu i Mistosu. Tolosi su kružne grobnice (bolje . Ovaj tipični minojski lokalitet u početku je istraživao grčki arheolog Nikolaj Platon. Naime kada je H. Na tom su se prostoru održavale neke ceremonije koje su se mogle gledati iz središnjeg dvorišta. 1400. ali se danas nezna dali je taj materijal pao sa viših katova. U južnom krilu su se vjerojatno nalazile radionice. U sjevernoj polovici dvorišta je žrtvenik. a u sjevero-zapadnom su skladišta. Sjeverno od dvorišta je hipostilna dvorana kojoj ne znamo namjenu. Južno krilo je bilo namjenjeno zanatlijama. I na mjestu palače život se nije obnovio. tako smo i mi danas pronašli Knosos. Schliemann našao Troju.Glavni ulazi su iz sjevera. bio je važan lučki grad jer je brončano doba obilježeno trgovinama. a u drugoj bjelokosti. jedan u obliku glave lika. Na mjestu na kojem se nalazi predstolna dvorana u Knososu u Maliji je otvoreni dio LOĐA do koga dolazimo preko 4 stepenice. a našao je samo akropolu. juga i jugo-istoka. figure.

Takve se nekropole nalaze u SFUNGARIAS-u i PAHIJAMOS-u kod Gurnije na sjevernoj Kreti. Na grčkom kopnu su bila turbolentna vremena koja su uzrokovala prestanak upotrebe groblja. Postoje brojni nalazi cista => kameni sanduci napravljeni od kamenih ploča (4 ploče). To su 2 čuvena groblja čiji počeci sežu u EM period i bili su u upotrebi sve do drugih palača. ali na Kreti nisu bila takva razdoblja pa je na Kreti bilo 1000 god. ali je problem to što su malo groblja objavljena tj. a zapadna polovica uopće nije istražena.reći kružne grobnice u ovom konteksu). bilo da se radi o Grčkoj ili Rimu. Osim izoliranih postoje i groblja gdje su grobnici bili nukleusi (groblje u Arhanes) i one su bile najstarije. Njihov se razvoj može pratiti od EM II (2500) pa do 1350. Kronološki gledano mi imamo 2 prijelaza : iz starijeg u srednji period iz srednjeg u mlađi period (nakon početka kasno minojskog perioda ) U razdoblju prvih palača prekida se praksa pojedinačnog ukopa. posude. desetak. Postoji jako puno lokaliteta. na uskom području. milenija je nekropola ARHANES koja se nalazi južnije od Knososa. pa do LM IB. GROBNICA . Grobovi usječeni u stijenu nalaze se u neposrednoj okolici Knososa i Malije.jedan ukop Oko Malije je otkriveno nekoliko groblja koja pripadaju dobu prije palača i dobu prvih palača. U posljednje vrijeme taj problem se počinje rješavati i to na prva 2 tipa grobnica. a također se pojavljuju i drugi tipovi ukopa. Osim ova tri oblika postoji još niz drugih oblika gradova. glavninu čini 5 kružnih grobnica i njima pridodane grobnice tipa kuće. Taj dio je najplodnije područje Krete. One se javljaju na sjeveru i jugu obale Krete. a ne zdanja. nisu iskazani svi ukopi i artefakti. a u drugom periodu prestaje se sa praksom gradnje kružnih grobnica i grobnica u obliku kuće. staklenih posuda… Za promatranje svake civilizacije važno je poznavati njihove nekropole. FURMA KORIFI. Uz sve to postoji i problem nedovoljne istraženosti jer su najbolje istraženi okoliši oko palača. Primjer takvih kontinuiteta ima jako puno. Kružne grobnice se nalaze u srednjem djelu otoka oko Knososa i Malije. špilje. a na zapadnoj obali ih nema. Tamo su nađena dva tipa grobnica. Ova nekropola se sastoji od nekoliko struktura. a grade se grobnice usječene u stijenu. Jedan primjer takvog ukopa od 1. ali mali broj njih je adekvatno obrađeno. stotinjak) GROBOVI . na području gdje se nalaze Festos i Hagija Trijada. nakit…) i zbog toga je jako važno iskopavati grobove i istraživati ih. pripećke i škrape. kružnog i u obliku kuće. to su grobnice koje pokazuju neka obilježja kuće. Postoje jako puno lokaliteta: nekropola (grad mrtvih) i cemeteri (groblje). a mrtvac je položen u zgrčku na boku. Ostaci ovih grobova se pojavljuju na mjestima koja pokazuju kontinuitet uporabe od faze EM II. a oko njih su se javljali drugi tipovi grobnica. grobnica. Mi zapravo imamo jako malo primjera da su bile nadsvođene. U najstarijem razdoblju (dobu prije palača) bila je u uporabi tradicija iz doba neolita pa su ukopani u jame. To je bio način .više ukopa (nekoliko. pećine. te na obali južnog djela Krete u blizini Tripit-ija. mira što znači jedno zdravo i sigurno društvo. dale jedno obilje nalaza. Kružne grobnice se pojavljuju i prije palača i javljaju se izolirano ili u grupi od 2 maksimalno 3. ali također postoji i problem jer je ovaj segment minojske civilizacije manje proučen u odnosu na komplekse (palače). 50 kružnih grobnica se nalazi u srednjem i južnom djelu Krete tj. Grobnice u obliku kuće. Na istoku otoka Krete je nekoliko u okolici palače Zakros od starijeg minojskog perioda. Važan lokalitet na zapadu je NEARUMATA. Publicirana su prethodna izvješća ili sažeci. Većina pronađenih nalaza upravo dolazi iz nekropola odnosno cementeria (bodeži. natpisa sa imenima pokopanih ljudi. Nama su nekropole. pa se ne mogu apsorbirati svi podaci i sastaviti zaključak.

a najveća je 7. pa su znanstvenici zaključili da su grobnice gradili brojni ljudi odnosno više obitelji koje su se zajedno pokopavale ili je jedna obitelj pomagala jedna drugoj. Pokojnika su sahranili u kružnu odaju. Promjeri grobnica bili su od 4. Možda zbog toga što su se ti grobovi meli i čistili pa su pokojnike strpali u jedan kut. a aneksi su služili u sekundarnoj fazi (ima ostataka keramike). a u unutrašnjosti su motivi dupina. ali možda i ljudi koji nisu bili u krvnom srodstvu. Drugi problem je kako su te grobnice nastale. ali to ne znači da su te grobnice bile nenadsvođene. ali nema dijelova male djece. Na to pitanje je teško dati odgovor. Kružne grobnice se objašnjavaju kao posebno motivirani oblici. Tamo je nađeno oko 780 komada keramike. Najkontraverzije pitanje je odakle su te grobnice. pita se tko su bile te grupe koje su pokopane tamo. Te se strukture nalaze u Nea Rumati. Te grupe su možda bili članovi klana tj. dromosi te grobnice idu paralelno sa kružnim grobnicama). a krov od drveta. U grobnicama tipa kuće su se pokopali i muškarci i žene. u Krasi (S-J Kreti) i Hagia Fotija (groblja). One su imale ulaz na istočnoj strani. a tu su nađeni i prsteni pečatnjaci. To je pitanje važno zbog toga što je tolos najvažnija ostavština mikenske civilizacije i zbog toga je važno znati odakle dolaze grobnice.ukopa za starije. pa su se danas znanstvenici usuglasili da su grobnice imale kamene temelje. a bilo je i puno ukopa djece. ali velik broj ima anekse. LARNAKSI su keramički RECEPIENTI sa poklopcem (mjesto na kome su odlagani ostaci pokojnika). a onda bi svi zajedno gradili ostalima. Ima larnaksa u obliku kade. obitelji. PLATANOS kod Festosa. predsvođen je i ima ostatke jednog mrtvaca. Gradnja jedne takvih (kružnih) grobnica bila je veliki zalog za jednu obitelj. U Hagija (Aja se čita) Fotiju je veliko groblje u kome su nađeni velik broj grobova usječenih u stijenu. Ima ulaz. šiblja. KAMILARI kod Hagija Trijade je važan nalaz zbog keramike koja je pronađena ispred kružne grobnice.6 pa do 7 m. prostorije koje stvaraju predsoblja. tj. 65m. Nijedna grobnica nije sačuvana pa mi ne znamo dali su one imale svod. osim u slučaju špilja. Ti grobovi su nasljeđe iz neolita i to su bili pojedinačni ukopi. oni imaju dvoranu (četverougaonog oblika = imaju predsoblje. Ovaj podatak o ukopima je važan jer je za minojsku civilizaciju bitan veći broj ukopa. U larnakse su mogli polagati i nekoliko pokojnika. Ona su služila za neke svrhe koje mi ne znamo. . Građene su od velikih kamenih blokova u temeljima ti su se blokovi prema vrhu stanjivali. Mali grob iz EM I je konstruiran od neobrađenih kamena izvađenih iz rijeke i postavljenih u obliku koji podsjeća na tolos. Mi danas znamo da su te grobnice upotrebljavane u EM razdoblju.5. ali dok se jedan raspadne. Znanstvenici su na osnovi broja kostura i broja posuda koje su se nalazile u velikom broju pokušali zaključiti o broju osoba. Odgovor na to pitanje daju nam strukture koje možemo dovesti u vezu s kružnim grobnicama. Znanstvenici sumnjaju da se tako velik promjer mogao nadsvoditi. ali mi ih dovodimo u vezu sa ceremonijama. Kružne grobnice su nastale kao rezultat lokalnog razvoja i na temelju iskustva sve se više i više usavršava. Činjenica je da su te grobnice bile grupne. ali i tu su prakticirani pojedinačni ukopi od EM III pa tijekom MM (Sfungares i Pahiamos) i na tim mjestima nađeni ukopi u pitosima (ukrašeni apliciranjem geometrijskih i naturalnim elemenata) i larnaksima. ali se ne zna kako su one nastale. ali su bili nekako povezani.

kod ovih grobnica aneks je otvoren odnosno usječen u obliku terase. a onda bi lubanju i kosti stavljali u kosturnicu. a to su žrtvenici. IB. Ukopi u pitosima. Na drugom djelu su nađeni veći objekti sa ogromnim prilazima. U tome se minojska religija razlikuje od ostalih civilizacija brončanog doba.tamo je bila rijetko komplicirana arhiktektura. Nakon sahrane čekali su da mrtvac istrune. iako postoje tablice lineara A one nam ovdje ne koriste jer ih ne možemo dešifrirati. vrčevi za žrtve ljevanice. ali ne u takvom broju. a u kružnom grobnicama od 10 do nekoliko 100. simboli labrisa. a manje su imale 10 ukopa . u kućnom tipu je bilo 10. Kružne grobnice su koristili nešto bogatiji ljudi.APESOKARI . SEDMI SAT Minojska religija Minojska religija nam je u većoj mjeri nepoznata. oltari. To je razdoblje mlađeg minojskog perioda. a kasnije se proporcionalno s vremenom povećava do ljudske veličine. bodeži su pronađeni u kružnim grobnicama u velikom broju. a sahranjivani su u komore pa je nađeno oko 500 skeleta. odnosno mjesta gdje su se održavale ceremonije. a jako malo u drugim tipovima. možda je to kraljevski grob. Izvor su i različita vjerovanja koja su se očuvala do arhajskog doba. Grobnice su bile na litici. Kružne grobnice prednjače u svemu. Sve grobnice pokazuju razliku po veličini. jamama i cistama bili su individualni.imovinsko raslojavanje. a ulaz je bio trodjelan i u početku je bio visine 1 m. Ista stvar je i sa zlatnim izrađevinama. Neki kažu da je to bilo svetište. a uzrok ove nepoznanosti je nedostatak pisanih izvora. Glavna dvorana je usječena u brdo sa drugim odojama. U proširenjima (aneksima) su se odvijale ceremonije i tamo su bile žrtvovanje ljevanica te se tamo prakticiralo i ritualno jedenje i pijenje. Isto tako proučavaju prikaze na freskama. npr. Neobrađeno kamenje je nalaženo u prirodi. larmaksima. čistili bi grobnicu i palili vatru. Hramski grob je u blizini Knososa. a pokojnik je bio polagan kao i u cistu s glavom prema istoku i okružen prilazima. Ona je zamišljena u obliku kuće. a onda je to posuđe razbijeno ili sahranjivano s pokojnikom. U njezinoj kripti su nađeni skeleti pa se misli da je tamo pokopan netko iz Knososa. a i tekst je vezan većinom za ekonomiju. MOHROS na sjeveru Krete od EM do CM ta nekropola sastoji od jednostavnih grobnica dosta velikih gabarita. druga prikazuje jedan obred žrtve ljevanice. Takve grobnice sastoje se od nekoliko ukopa. . ali to ne znači da se nisu gradile grobnice tipa kuće. Te grobnice bile su višestruko korištene. U Kamilariju su nađena 3 modela koji prikazuju običaje koji se prakticiralo pri sahranjivanju. Jedna prikazuje scenu plesa koji je prikazan na larnaksu. kvaliteti i kvantiteti grobnih podloga i prema njima određujemo status. sarkofazima na kojima su prikazani određeni događaji. Grobnice usječene u stijenu su ARMINI. Taj problem znanstvenici pokušavaju riješiti uz pomoć istraživanja lokaliteta. Upravo su kružne grobnice bile najizdašniji izvor minojskih predmeta. a drugi da je to grob iz LM IA. Ta je grobnica na 2 etaže. Treći izvor podataka je kultni namještaj odnosno instalacije na kojima su se vršili obredi.

Upravo zbog ovakvih teorija javljaju se još i više interpretacija. Danas postoje 3 prikaza odnosno zamisli da se radi o božanstvima: GOSPODARICA ZVIJER GOSPODARICA VEGETACIJE ZMIJSKA BOŽICA GOSPODARICA ZVIJERI. Na jednom prikazu ona se nalazi u sjedećem položaju ispod stabla. sve do neolitika. žena i muškarac koji je simbolizirao rađanje i umiranje vegetacije. ZMIJSKA BOŽICA . Ova božica se uspoređuje sa Askletom. a naziv zmijska potječe iz prikaza zmija koje su omotane oko struka tih figurica ili oko ruku ili ih drže u rukama. Uzrok postojanja matrijahata možemo pronaći u povijesti jer do faze formiranja naselja. SVETIŠTA Koristimo ovaj naziv svetište zbog toga što je postojao samo jedan hramski kompleks (Amenospilija). na desnoj strani je lik muškarca. a neki traže više muških likova. Jedan njezin prikaz imamo na zlatnom prstenu pečatnjaku gdje je prikazana stilizirana planina i na njenom vrhu božica. Minojska religija bila politeistička s matrijahalnim karakterom (glavna su ženska božanstva). ali njihovu ulogu (snagu) ne možemo pretpostaviti.ove statue su napravljene od gline. Jedan primjer minojske religije je politeistička vjera sa vrhovnim ženskim božanstvom (velika majka). fajansa…. ali i ljude od božanstva. jer se ta božanstva pojavljuju u različitim scenama i gotovo je nemoguće napraviti distancu među boginjama zbog toga što Krećani nisu marili do distingcije pa je teško prepoznati božanstvo od božanstva. Često se prikazuje sa kopljem… GOSPODARICA VEGETACIJE . a njoj bi odgovarala božica Artemida. Mi svetišta po položaju možemo razvrstati u 3 grupe: špilje . pa je možda imala utjecaj na žive članove obitelji. Iako imamo dojam neshvaćanja postoje neke utemeljene činjenice koje nam mogu biti polazna točka. bogom zdravlja ali i podzemlja. Ove figurice su prisutne u Knososu i na planinskim svetištima. Mi ova božanstva karakteriziramo po vanjskom izgledu. a na drugoj strani svetište (konsekracijskim rogovi => bik ili polumjesec). Odgonetnuti pravi karakter ženskih božanstava je danas problem. glavnu ulogu je imala žena tj. u to doba zmija je bila dobar duh kuće. neke teorije govore o politeističkom karakteru.je božanstvo koje spada u kategoriju božanstva prirode i koje se proteže do Rima i Grčke. U sredini ove scene je labris. Svetišta na Kreti je jako puno i ona se razlikuju po položajima i karakteru. Na Kreti nije došlo do zamjene žena sa muškarcima sve do dolaska Mikenjana u LM I. odnosno suprotstavljaju se. Odavde vidimo da je ona bila gospodarica planine i zvijeri. a druga da je bila dualno monoteistička gdje su bila 2 božanstva.Upravo zbog nedostatka spoznaja o religiji. danas se pojavljuje čitav niz radova na temu minojske religije. na desnoj i lijevoj strani stoje lavovi. Njen lik je jako teško razlikovati od gospodarice zvijeri.se najčešće prikazuje na umjetničkim predmetima i ona je božica proljeća. Ti radovi i teorije ponekad se i ne poklapaju ni u jednom obliku. a njoj prilaze ženske figure sa istom haljinom i razgolićenim grudima i prinose joj žrtvu.

Instalacije u svetištima su bile: terase.. Svetišta na vrhovima planina su bila pod utjecajem palača. ali se pojavljuju figurice životinja od terakote i dijelovi ljudskog tijela koji su služili kao zavjetni dar. a također se pojavljuje i u palačama. a između njih su figure i jedna muška figura sa pticom). Glavna prostorija se sastoji od žrtvenika i drugih klupa (sa konsekracijskim rogovima. U srednjoj prostoriji je nađeno puno fragmenata posuda.špilje su u neolitiku korištene kao nastambe.su položena tako da se s tog mjesta vidi u svim pravcima. koji odstupa od kretskog tipa gradnje svetišta. i možda je on bio ponuda bogovima protiv potresa. a dijeli se prema društvenom karakteru i prema obredima koji se tamo vrše. . a paralelno sa palačama pojavljuju se i svetišta u špiljama. U nekim špiljama je pronađeno kamenje koje je služilo kao oltar. plodovi zemlje. ali najveći broj nalaza nađen je dalje od svetišta. a bio je ubijen pri izlasku iz hrama. svetišta u kriptama o kojima malo znamo i treći oblik je oblik bazena.svetišta na vrhovima planina svetišta unutar grada. Pecofi. 3.to je gradsko svetište. U južnoj prostoriji je nađeno puno ulomaka posuda => beskrvne žrtve. st. žrtvene posude). Mi ovo svetište možemo podijeliti u mala svetišta (predsoblja. Eilethija. a drugi znanstvenici govore da te figure sagledamo u kontekstu cijele figure i tada bi to simboliziralo ljudsku žrtvu. Pretpostavlja se da su nekoliko puta godišnje paljene vatre i u te vatre su onda bacali te predmete. a u Juktasu traje do LM III perioda.SVETIŠTA NA VRHOVIMA PLANINA. cemeterijama. Ona se pojavljuju krajem MM perioda i početkom kasnog razdoblja se gase. pred kraj neolitika su korištene za pokope i to je trajalo sve do MM perioda. pa se to objašnjava da je ove prostore koristila elita. koze. pristupne rampe i oltari. žrtvenika i da se u podnožju može skupiti dosta ljudi. U podnožju Juktasa su pronađeni ostaci građevine koja je jedina na otoku. 1. i na tom mjestu su nađena stopala od terakotne statue (drvena konstrukcija obložena glinom i pokrivena odjećom ). žena i dijete). SVETIŠTA UNUTAR GRADOVA . Najpoznatija svetišta ovog tipa su Juktas (nastao na pukotini ). neki znastvenici objašnjavaju molbom božanstvima za ozdravljenje pojedinog dijela tijela. Tu su ubijali životinje. U Amenospiliju su nađeni ostaci hrama.SVETIŠTA U ŠPILJAMA . Malo svetište nalazi se u prostoru u koji je Evans u Knososu nazvao prijestolna dvorana. On se sastoji od portika. Poznate su špilje Kamares. skupljali te posvećivali krv. ali tu su se obredi odvijali nekoliko puta godišnje. U tim pećinama je nađeno jako puno ulomaka keramike koja je izrađena u lončarskom kolu. klupe. Ova svetišta karakterizira velika količina pepela i kostiju (jelena. a u sjevernoj su otkrivena 3 skeleta (muškarac.) nađeni su ostatci 4 skeleta. Jedan je nađen u predsoblju. Najvjerojatnije je da se hram srušio u potresu tijekom obreda žrtvovanja upravo djeteta. goveda) . pretendiralo se da to bude na stjenovitoj osnovi zbog gradnje terasa. U ruševinama tog hrama (koji traje od MM do 17. a najljepše je u svetištu dvostruke sjekire. 2.. kuća… Njihova prostorna raspoređenost: Svetišta na vrhovima planina se nalaze na istoku otoka Svetišta u špiljama su raspoređena u srednjom dijelu Svetišta i drugi objekti su raspoređeni u gradovima. Figurice terakote odnosno prikaza dijelova tijela ljudi. ovce. Zbog teškog pristupa takvim mjestima tu dolazi do izostanka krvne žrtve. ali su bila javnog karaktera.krvne žrtve. predsoblja i tri odaje (jedne glavne i 2 uz nju). ali postoji jedna prepreka jer su sve špilje udaljene od gradova-palača.

iza toga je žrtvenik s posudom. iza te osobe na stolu se nalazi privezani bik koji čeka žrtvovanje i 2 koze ispod stola. U ovoj sceni vidimo dominantnu ulogu žena. ali bio je pod njegovim velikim utjecajem . Na drugoj strani je friz. a jedan nosi model broda. OBREDI Obredi su se sastojali od žrtvovanja životinja. U tom sarkofagu je možda bio pokopan vladar H. a u pozadini hrama se vidi stablo.Debljina zidova u zapadnom krilu nam govori da su na tom području bile 2 ili 3 etaže . Prikazi obreda prikazani su na sakrofagu iz 14.krovovi na jednu vodu . tu vidimo vezivanje uz mit o Minotauru. dva stupa sa kapitelima u obliku labrisa i dvjema pticama na njima. pa se misli da se moli bogu podzemlja.1898. a na vrhu labrisa se nalazi ptica.Jozef Hazidakis je prvi počeo sa istraživanjem grobnica .Zapadno dvorište je spojnica palače i grada.Barbotinski ukrasi na pitosu . . a na drugoj strani su obični konji i ljudi u kolima. Ono je bilo važno .bogojavljanje. U podrumu je otkriveno oko 300 komada kostiju dječjih prstiju od 8-10 djece u dobi od 10-12 godina.John Evans je bio otac Artura Evansa i omogućio je sinu školovanje. Ove 2 scene prikazuju žrtvovanje bogovima i pokojnicima. pečatnjaci). Na bočnim stranama su prikazana 2 oprečna crteža. ponekad ljudi. Ispod stupa je žrtvenik s posudom i prikazuje žensku osobu koja spušta ruku. Danas je utvrđeno da se radi o oko 4-5 dječaka koji su bili u dobroj formi.U Gurniji ima svetište koje je izdvojeno od vile. U pozadini vidimo svirača flaute ili frule. a iz perspektive palače zapadno.Kreta se oslobodila od Turaka . Jedna prikazuje jednu bistu.obred prizivanja božanstva.posuda) dok druga stoji. jedna ženska osoba lijeva žrtvu ljevanicu (izlijeva vino u krater . terakotnih figurica (životinja i dijelova ljudi) žrtvi ljevanici i obredi Epifanije . Trijade (mikenjanin) važnost žrtvovanja pokazuje velik broj kostiju. -Libacija . Mala palača u Knososu je fascinantna. -Invokacija . ostale 3 sporedne. a ubijeni su u dobi od 10 godina. oni nose darove. U jednom pitosu su nađeni dječji nožni prsti kuhani sa kozetinom i školjkama. -Epifanija . (LM III) iz Hagije Trijade. vjerojatno spomenik i povorku od 3 muškarca koji pristupaju grobu. st. a muškarac svira liru. I imamo prikaz na jednom pečatnjaku gdje su prikazane 3 ženske osobe i božanstva. Sarkofag iz H. jedan čine grifoni sa pticama i kolima i predstavlja božanstva. a u tim činovima koristio se labris pa je on postupno postao ceremonijalni predmet.Važna odlika nekadašnje i današnje Krete . Postoje i minijaturi labrisa. Druga scena prikazuje jednog muškarca i 2 figure ženskih osoba. Na njemu je prikazan na desnoj strani jedan hram sa konsekracijskim rogovima.ovaj obred se pojavljuje na dosta mjesta (freske. pa je on uvijek u prisustvu božanstva. Triade je četvrtast od kojega je jedna glavna strana. ispod je stup sa labrisom. a na tim kostima su primjećeni tragovi rezanja kanibalizam. Za labris se veže povezanost sa božanstvom. Na glavnoj strani prikazane su 2 scene.obred žrtvovanja žrtve ljevanice OSMI SAT PREGLEDAVANJE SLIKA: .

LM III A1 .Armuni . Kalež ili kaliks. kućnog ognjišta i ukućana .grobnice usječene u stjenu . To je jedini grad koji je dobro istražen.sarkofag .smještena u zaljevu . ostaci jedne vile koju je istraživao Spiridon Marinatos i tamo je zamijetio tanki sloj pepela .Ptice simboliziraju božanstvo. ali to samo kod bogatih.Karavanseraj .U Arhanesu (nekropoli) su nađena 2 prikaza kuća .Žrtvenik koji se nalazi na južnom ulazu u Maliji . a u nekima je puno zlata. ovaj lokalitet se istražuje i misli se da je to peta palača.Kanija .kutijice za nakit .Zmijska božica je zaštitnica kuće.naselje na sjeveru uz more.Kvadrantne plinte .mjesto za stup .Zapadno skladište za vino i ulje .Kamos .posuda od gorskog kristala sa staklenom pastom i zlata.prostorija sa više otvora odnosno kraljev megaron .''princ sa ljiljanima'' .Aja Trijada kovčeg od kamena ožbukan i oslikan .fortifikacija je na obali . U toj palači je nađena kripta sa slojem pepela.promjer se sužava prema dolje (V). prozori. Njega je istraživao američki tim. . Vrata.ceremonijalna posuda . zatim žrtvenik.AMNISOS .otkrivena je 90-tih godina 20. a poviše njega klupa na kojoj su stajale figurice i konsekracijski rogovi . st.luka Festosa .najznačajniji nalaz na pitosima .Galatas . . .Na sjevernom dijelu palače Knososa je odaja bika . Palača u Festosu imala je trijem.izvedeno u obliku reljefa . kada su uz osobu onda je ta osoba božanstvo .groblje sa grobnicama u stijeni. ali i najljepši primjer sa grobnicama u obliku kuće i tu se pojavljuju karakteristične minojske kuće.PIKSIDE .posuda za žrtve ljevanice . . DEVETI SAT .mjesto gdje su se odmarali putnici (izvan palače u Knososu) .Mohlos .jer su kroz zapadno dvorište išle procesije.stanovništvo se seli u unutrašnjost i na planine .U jednoj ostavi svetišta zmijske božice se nalaze ukopane ciste i u njima figurice božica .Kod Festosa je planina Ida .mjesto na zapadu .Najznačajnija figurica je iz Palajkastra visoka 50 cm .Zakros se nalazi na zapadnom dijelu poluotoka.Krater ..Pseira .Hram u Amenospiliji .Heriet Bojd je istraživala Kavus iz LM perioda .Palaču u Festosu su istraživali Talijani . riton .U EM .Na dnu jednog zaljeva (ne pod morem) je Gurnija.Kulures .Konični riton .Sva svetišta su u 3 etaže jedno niže mjesto.Sfungares.Festos je važan zbog velike prisutnosti Kamares posuda koje se javljaju od MM IB i traju sve do doba 2 palača. .rupe ogromnih promjera obzidane kamenom tesancem i u sredini imaju pitos .Polithira .

a pozadina je plava. Podrijetlo tog slikarstva se veže uz nekoliko teorija. a pojavljuje se na Kreti i Kikladima ) i 2 sloj koji je po koncepciji vidljiv utjecaj Mikene. Tih fragmenata u Knososu iz samog perioda nema puno jer su nakon rušenja. Takav način bio je karakterističan za EM period sve do pojave prvih palača. PR: "Princ sa ljiljanima" . zidovi ponovo građeni i žbukani. Pitanje je interpretacija zidnih fresaka. Tu sada imamo pitanje tko je na koga utjecao. PR rekonstrukcija fragmenta stropa sa reljefima.monumentalno slikarstvo. muškarci sa haljetcima. . Kod freska koje su u srednjem frizu ispunjavali figurama ljudi. Figuralni elementi se pojavljuju u MM IIIB . a mi to do danas ne znamo. Prema jednoj je slikarstvo došlo iz Egipta. U prvim fazama imamo fragmente urezivanja. drvo… PR: gornja zona (friz) na kojoj su prikazani stupovi sa konsekracijskim rogovima i rozeta. Boje su bile organskog porijekla. Da bi se ova dilema riješila potrebno je znati nešto o etičkim svojstvima Krećana. a oko princa su ljiljani. a druga naglašava da je fresko slikarstvo proizvod Krete. siva. st. plava. odnosno ?? dekoracija.zidno reljefno slikarstvo. PR: "Mala Parižanka": odjevena je u raskošnu haljinu ima našminkana usta sa bujnom frizurom. mitoških bića (demona .LM IA./16. žuta. Neke odlike freski: figura u profilu. Najljepši ostaci potječu iz Festosa. Fragmenata u Knososu ima toliko da se misli da je to mjesto iz kojeg kreće fresko slikarstvo u Europi. Jedan od primjera koji predstavlja ljude u punoj visini je freska na stubištu koja prikazuje ceremoniju. Tu se primjenjuje širi spektar boja osim crvene i crne koriste se bijela.Fresko slikarstvo Ono je medij umjetnosti koje je vezano za graditeljstvo. kraljeva. Minojski su slikari oslikavali zidove podove i tavanice (strop). a umjetnici su vjerojatno otišli na kopno. U doba prvih palača dolazi do napretka u tehnici oslikavanja zidova.pratioca božanstva). Murali ili freske . Postoje dva načina oslikavanja fresaka: na ravnoj podlozi i na reljefu u žbuci. ptica. donji i gornji slojevi su prikazivali geometrijske elemente ili išarani kamen. (to slikarstvo pripada tipično minojskom krugu. Kontinuitet fresko slikarstva možemo pratiti na Kreti. životinja ili neke scene sa ljudskim figurama koje su bile ritualne. Ovaj lokalitet možemo nazvati Pompejem egejskog mora. sa uskim strukom. ali ne toliko koliko iz Knososa. Najznačajniji lokalitet je Akrotiri ili Akroteri na Santoriniju (Teri). PR: freska sa grifonima ne znamo kako je uistinu izgledala. PR: ženske figurice: 3 žene i one nemaju oznaku božanstva pa se mislilo da se radi o svećenicima. odnosno stratuma fresaka iz 15. U palači u Knososu su nađeni tragovi najstarijih fresaka sa crnom ili crvenom bojom na žbuci. a čuven je po ostacima kuća i freskog slikarstva. ali dalje se razvija fresko slikarstvo i slikarstvo na keramici. Uobičajeni postupak bio je da se zidna zona podjeli na tri dijela. a što se tiče ornamenata pojavljuje se geometrijska. friza gdje bi središnji bio najznačajniji i tamo bi se nalazile freske pejzaža. ali 2 imaju najveći utjecaj. Najljepši ostaci iz doba drugih palača su iz Knososa i Akroterija. Malije. pojavljuju se božanstva (prepoznajemo po držanju). Kada je riječ o freskama sa figurama ljudi te figurice su visoke od 10 cm do pune veličine (najzanimljivija freska sa prikazom minijatura ljudi koji pristupaju hramu). one su djelom prikazivale neke ceremonije. Sigurno je da su Mikenjani osvojili i uništili palače. Danas se gleda na fresko slikarstvo kao na lokalni razvoj jer su murali nađeni u kasnom neolitiku. žene sa haljinama. U palačama možemo prepoznati 2 sloja. Ovaj lokalitet na Teri je najbolje očuvan lokalitet.

Taj pepeo je poculana (neka vrsta cementa koja se stvrdne u dodiru s vodom). plavu ribu…na keramici ima najviše prikaza morskog svijeta . Ta erupcija Tere je bila tako jaka da je prekrila otok sa slojem lave. Prikaz majmuna je vezan za Knosos i Akrotiri. Istraživači su dokazali da se prije erupcije desio potres koji je poplašio ljude i oni su otišli sa otoka. pejzaži. a u sredini je bio planinski vrh . vjeverica. 1867. 1870. tisućljeću i tada Akrotiri postaje glavna luka. zbog pronađenog lineara A. Akrotiri je imao ulice.Ove slike krase obilje motiva floralnog karaktera. ima kuća sa 1. Isti motivi se pojavljuje i na keramici. preko kikladske civilizacije u 2. dupina. ali to je još otvoreno pitanje. 1500. Sve kuće su imale drenažni sustav od terakotnih cijevi. Danas je grad zaštićen konstrukcijom. Santorini ili Tera. PR: preskakivanje bika PR: odaja bika u Knososu. Postoji puno prikaza za postojanje veze sa Egiptom. Na otoku život se može pratiti od starijeg neolitika. konj i majmun.Kr. . 2 ili čak 3 kata. Ima prikaza životinja: bik. Taj otok je bio kružan. Akrotiri je nova stepenica u egejskim civilizacijama jer je to naselje sačuvano do današnjih dana zahvaljujući naslagama lave i pepela. Mnoge kuće su porušene. jelen. on duguje svoj razvoj upravo to vulkanu. To dokazuje da Tera nije uništila Kretu jer se godine ne podudaraju. ali tamo nema prikaza ljudi. Uz vrata i na uglovima se nalaze . priroda (tamo nema prikaza bitaka). a to naselje je smješteno na rubu kreatera. Kuće su savršeno sačuvane. god. Najveće naselje je Fera. Taj grad možda postaje uporište minojaca. PR: freske sa prikazom parka i životinja u Hagija Trijadi. gdje se penjalo stubištem. a nakon erupcije otok nije naseljen 200 godina. a u svim su nađene freske u sobama na katu.vjerojatno je bila Antlantida. da bi to provjerio odlazi na Akroteri. mlinove (za ulje i vino). sarkofag. Santorini je vulkanski otok. Zapadna kuća je u prizemlju imala skladište.golub. Leopard i majmun su inportirani motivi i vjerojatno su došli iz Egipta. božikovina. ali ni to se nije dogodilo. Spavaonice. gdje se mogu naći: morski ljiljani. Kasnije se ljudi vraćaju i obnavljaju naselje (očišćene ulice. pas. Nakon nekoliko mjeseci ili 1 godine eruptirao je vulkan i zatrpao Akrotiri sa 5 m lave. koza. špajzu.sa istraživanjem počinje Spiridon Marinatos 1866. mačka. ojačanog vapnom i ožbukan. Tu nije bilo rekonstrukcija. Ta erupcija je jako promijenila izgled otoka. . a ima samo jedna u prizemlju. treska. Kuće su građene od kamena tesanca. . prozori.erupcija Tere i tada je otkriven dio naselja Spiridon Marinatos je istraživao vilu u Amnisosu (tamo su freske princa s ljiljanima) i tada je zamjetio jednu dekstrukciju koja je prema njemu bila uzrokovana erupcijom Tere i on postavlja teoriju da je Tera uzrokovala propast minojske civilizacije. Prozori su bili od drveta. Dums je rekao da se nakon 10 godina možda urušilo grotlo vulkana i da je onda stvoren cunami i tada bi to bilo točno. a oni su pobjegli sa otoka jer do sada nije nađen ni jedan kostur. Kada je vulkan proradio pepeo se nataložio u debljinu 1 cm. dogodila se erupcija vulkana. šafrani (imaju ideogram u pismu). radionice. PR: Hagija Trijada. tulipani. PR: prikaz miševa na klasju Zastupljene su i ptice . Vulkan se nakon erupcije urušio i stvorio cunami. Prije erupcije je bio jedan od najrazvijenijih otoka. podrhtavanje. U tijeku obnove dogodilo se 2. kuhinju. leopard. mirta i bršljan. pr. Pepeo je išao na JI pa ga ima i na Kreti i zbog toga je pepeo možda uništio poljoprivredu. popločane.morski stil. Morki motiovi prikazuju: hobotnicu. papirus. pepela u debljini 3050 m. u zapadnoj kući su nađene 2 posudice sa žlukom i bojom). kupatila su bila na gornjem katu. Na Teri su bila mnoga mjesta ali Akrotiri ili Akroteri bio je glavno naselje.sa istraživanjem nastavlja Kristos Dums. Glavna karakteristika je naturalizam.

Nađeni su ostaci uzgoja koza. i ženskih figura . Boje su mineralnog porijekla. I B 20 st. PR: detalj freske iz zapadne kuće.utjecaj Kiklada na kopno. figure.3000/2900 EC I 3500 . ali i 2 grada pa se pita zašto. mahune. a u njima. . tamo su prikazani ratnici sa štitovima. malo goveda (bikovi za oranje). sušena riba. ali nema reljefnog slikarstva.19 st. isjećak: ribar sa lovinom. .20 st. DESETI SAT MINOJSKA KIKLADSKA FN 3650 /3500 FN 3500 EM 3650 / 3500 . dosta kamenica i priljepaka.otmjenih dama. Freske su važne jer vidimo sve segmente života. Tako su bila i djeca. Nađeno je puno pitosa. bademi. Keramika pripada području jedne civilizacije i može se nazvati zanat ili obrt. a pored njega još jedan.1640 /1630 III B 1640/1630 .1340/30 III B 1340/1330 .2160/2025 III 2300 .2300/2150 II 2900/700 . soba 5. brodovi i ratnici.1190 +/III C 1190 .1480 II B 1480 . ječam. kopljima. a žene su nosile velike naušnice koje su nađene i u Mikeni . PR: zapadna kuća. a oslikavali su na suhoj i svježoj žbuci.1370/60 III A2 1370/1360 .kuća dama . a sačuvano je zbog zapečaćenja. Jedna karakteristika je prikaz ćelavih ljudi (plavo) sa loknama. palače i okolica. Kada pogledamo količinu tog materijala tada shvaćamo njenu ulogu.2050 /1950 MM I A 2160 / 2025 . a koristili su se organskim supstancijama kako bi osigurali čvrstoću. To su predmeti koji imaju estetsku i umjetničku vrijednost te je možemo zvati umjetničkim obrtom. Najznačajniji spomenici su murali koji nigdje nisu tako dobro sačuvani kao ovdje zbog toga što su zidovi sačuvani u svojoj visini. a u moru barke. .1600/1580 LM IA 1600/1580 .1390 III A1 1390 .zbog prikaza dama To je bila sredina koja je prihvatila minojsku umjetnost. ali je najveći dio u fragmentima. U zapadnoj kući (gdje su nađene posude sa žulkom i bojom) je freska sa ratnicima. ovaca.1700/1650 III A 1700/1650 . PR: prikaz rijeke. Pejzaži.1070 Od svih ostavština keramika je najbolje sačuvana. Postoji čitav niz načina ukrašavanja keramike od pečatiranja do slikanja. To nam pokazuje da je i ribolov bio važna grana.veliki kameni blokovi koji osiguravaju statičnost.1425 II 1425 . PR: soba proljeća PR: djeca koja se boksaju .2400 / 2300 EM III 2300 /2150 .2900 EM II 3000/2900 . a oni se mogu spojiti i iz toga se lako može napraviti rekonstrukcija. II 19 st.

Zadržava se tradicija dekoriranja (tamna površina sa svijetlim motivima).Tri su tipa vrste umjetničkog obrta i 3 tipa izrade keramičkih posuda: . posude su ručno izrađene. a možemo ga nazvati kućnom industrijom. a pojavljuje se pitanje odakle je ono poteklo. Posude su nađene i u Mohlosu. ali tokom vremena sve veće značenje dobiva keramika tamne površine sa svijetlim ornametima (polukružnice.speciliziraniji obrt. U MM I periodu pojavljuju se pehari koji prevladavaju. on je imao široku uporabu. To su bile posude tamnije osnove (sivkasto . koji su bili tamniji od osnove ili su ugrebali linearne motive u tijelo posude.za ceremonije . Ornamentika je svedena na linearne. Osim gline korišteni su i fajans. Keramičari su većinom bili muškarci. zlato.stolno posuđe . također se pojavljuje kameno posuđe. Kamos . srebro…. Zanimljivo je da su se kola pojavila prvo na kopnu. a čini 70 % građe.radionička industrija koja je bila nedostupna velikoj većini. posude neuobičajenog oblika. nešto bolja je speciliziraniji obrt. tamne ili svijetle boje ukrašena svijetlim ili tamnim motivima. a zatim na Kreti. Ima posuda koje su iz Crufisa.služilo za kuhanje hrane . To je kućna keramika i nju je koristio srednji sloj. . Keramičari su izrađivali velike količine posuda i to bez prestanka. bjelokosti. To su primjeri o kojima je teško reći čemu su služile. Posude iz doba neolitika. Početkom MM perioda se pojavljuje barbotinska keramika koja je ukrašena biljnim motivima i utiskivanjem u tijelo posude. Fina faktura i tanke stijenke. . ali su zdjele dosta zastupljene. geometrijski motivi. dok su zlatari izrađivali povremeno. krčaga. To su bikonične posude sa drškama. … takvi alati se ističu profesionalnim radom. Lončarsko kolo se pojavljuje u EM III fazi. koncetrične polukružnice) do danas je nađeno malo podmetača za lončarska kola.pitosi. U MM se pojavljuje kvalitetnija faktura i keramika sa tanjim i glađim stjenkama.za serviranje hrane . a takve posude su slijedile oblik keramičkih posuda. Dekoracija je urezivanje u tijelo. Sa Kumasa imamo čudnovate posude tj. umjetnika (zanatlije). a posude imaju ljevak.posude sa svjetlom podlogom. dekorirana slikanjem. Prema upotrebi keramiku možemo podijeliti na: . Elebena. a rađeni su po narudžbi palača Najjednostavnija keramika je kućne radinosti.nešto grublje posuđe. bjelokost. Nema pehara. a negdje oslikane linearnim motivima. . Kanasa i Pirgosa. piksida. U MM IA periodu je mala razlika između EM III i MM IA.kućni zanat i njega možemo nazvati kućnom produkcijom.kuhinjsko posuđe.ceremonijalno . Vasiliki posuđe: posude oslikane svijetlim motivima na tamnoj podlozi. već u kontinuitetu. debljih stjenki manje pečeno. tamno smeđe. Nove su pikside krčazi sa izvinutim ljevkom i kaliksi (inovacija). geometrijske i stilizirane biljne motive. U Mirtosu ih je nađeno 20. ornamentirane posude čine oko 20/25 % građe. Na početku se nastavlja tradicija slikanja na tamnoj i svijetloj podlozi.posuđe za spremanje (pitosi…) Također imamo podjelu prema kvaliteti izrade: . a čini 4/5 % građe.fino posuđe. . sirovine su bile zlato.oblik ptica i jedna posuda zoomorfnog oblika.do crne osnove) negdje neukrašene. prema narudžbi. Aja Fotije. . Danas je jako teško razlučiti keramiku koja je pravljena na lončanskom kolu ili ručno. Askos . a u linearu B se spominje i jedna keramičarka. To je fina keramika.

LM II .u tom dobu dolazi do imitacije minojskih karakteristika na kopnu. visoki pehar sa dvije drške.posuda sa tri ručice i lisnatim dodacima .kraljevski grobovi) = grobnice sa odajama ili sobne grobnice = tolosi (kružnog tlocrta.nakon rušenja palača. Piktoralni stil . Vrlo su rijetki prikazi životinja. mikenska grobna arhitektura se može podijeliti u 2 ili 3 tipa i to: = grobni krugovi (iz Mikene A i B . posude koje se pojavljuju na Knososu postoje na svim područjima. Ona je karakteristična po tamnoj (plava. šafran.i dalje se pojavljuju iste posude. palmete.Riton u obliku glave bika iz MM II B. konični ritoni. To su male zdjelice. a zadržavaju se viši pehari. LM IA razdoblje drugih palača.Kantaros -posuda. Pred kraj prvih palača Kamares posuđe postupno zastarijeva i zamjenjuje se metalnim posuđem. JEDANAESTI SAT DVANAESTI SAT Mikenske grobnice Isto kao i kod minojske civilizacije i kod mikenske civilizacije grobnice su glavni aspekt. a pojavljuju se i životinjski motivi. a pojavljuju se i konični ritoni (posuda ritualnog značenja). Za ovo doba je karakterističan prijelaz na keramiku svijetle površine sa sjajnom crnom bojom. . Dvorski stil : . . Kamares keramika je najzanimljiviji fenomen. a stjenke su jako tanke. U ovom periodu mi možemo pratiti odnos slikanja na keramici i na freskama.U MM II periodu pojavljuje se čitav niz posuda. U tom periodu se motivi grupiraju u trake tj.morski (motivi morski) . zelenkasta) podlozi ukrašena svijetlim motivima (bijela. trska) Geometrijski stil .keramika dostiže vrhunac. U MM III periodu pojavljuju se vrčevi sa položenim kljunom. ili 17. a tek sa kružnim grobnicama počinje mikenska civilizacija.fluralni (biljni motivi) U tom dobu dolazi do standardizacije tj. nadsvođene lažnom kupolom) Najstarije su kružnog oblika.biljno podrijetlo (papirus. biljni (ljiljan. crvena.Skipos . žuta). podjela posude na nekoliko dijelova. st. Istraživači su pojavu tih krugova kod Pilosa svrstali u 16. Te strukture su najstariji oblici mikenske civilizacije jer prije njih nije bilo mikenske civilizacije već je bila heladska. pojavljuju se geometrijski motivi (spirale). Floralni stil . nestaju manji oblici (pehari). Oni su nastali u doba prvih palača. životinja. pehari. Te posude su izrađene na kopnu ili na Cipru. šafran). I dalje se pojavljuju krčazi sa ljevkom. U LM IB . Lentoidnojidni oblik. To je bila najcjenjenija posuda. Pojavljuju se pehari na visokoj nozi. To je utjecaj Mikene. Ukrašene prikazom rata. ovalni ritoni i ritoni u obliku nojeva jajeta. amfore. a motivi su od geometrijskog oblika do biljnog oblika (ljiljan.geometrijski (motiv labrisa) . bršljan i grančice). . PR: pehar zapovjednika iz Aja Trijade.

kada je bila predzadnja faza proširenja bedema. a krug B je imao 24 groba. Također takav tip grobnice se javlja na prostoru Lakonije na Peloponezu na groblju Ajos Stefanos pronađeno 1977. U gornjoj zoni su geometrijski oblici. prilikom gradnje parkirališta. Upravo zbog toga su postavljene razne teorije oko tog nastanka. Te grobnica pripadaju kasno heladskom II. To je ploča sastavljena od 3 friza. U grobovima su nađene strelice. do tada je bio izvan. periodu. Ti grobovi su iz rano heladske kasne faze i to su najstariji tipovi arhitekture na kopnu. i sa ogromnim bogatstvom. Krug A je sadržavao 6 velikih i jedan mali grob uz rub. ali srebrne posude su puno bolje napravljene i vjerojatno su rad minojskih umjetnika. Danas se sa sigurnošću to ne može utvrditi. a i metalne posude od zlata (28) i srebra (40). 1500. a u sredini prikaz lavova i bojnih kola. Mikenska civilizacija se pojavila sa krugovima A i B. a u Tirintu je nađena kružna građevina iz istog perioda. U Lerni je nađena jedna velebna zgrada (kuća crijepova) iz EH II. Mikenjani su prakticirali inhurmirani ritual pohranjivanja. 1874. 1550. Nađeno je i mačeva tipa A i B koji su bili ukrašeni dragim kamenjem i scenama lova. Pojedinac je bio prekriven tkaninom ukrašenom zlatnim i srebrnim limom i maskama (nađeno je 6 maski starijih muškaraca i 1 maska dječaka ). Podrijetlo tih grobova možemo objasniti na 2 lokaliteta iz EH (Lerna Tirint). Žene nisu bile prekrivene maskom. Te zgrade su bile javne. da su se unutar te kružne strukture nalazili ukopani grobovi pokriveni pločama. ali to je od 13. Danas se zna da su grobovi bili obilježeni. Mi danas znamo da se ulazilo preko stubišta. Bilo je pitanje tko je napravio te maske i tu vidimo minojski utjecaj.). ali istraživači pretpostavljaju da je to jedan od najznačajnijih primjera grobova iz kojega su se razvili kraljevski krugovi A i B.H. Schliemann otkriva krug grobova A. grob je bio orubljen kamenjem. Takvih struktura nema puno na Grčkom kopnu. ali je samo ostala jedna stela i to je najstariji sofisticirani spomenik na tlu Europe. Posude od zlata su loše napravljene jer ih nisu pravili minojski majstori jer Krećani nisu trošili zlato na nešto takvo pa je vjerojatno da je to rad lokalnog majstora. ali pitanje je zašto su baš odabrali . Kraljevski grobovi se nazivaju zato što su tu pokopani kraljevi (A i B). a po ljepoti izrade pripisujemo ih minojskom umjetniku. odnosno tvrđave. Ostaje pitanje izgleda krugova grobova. Lavlja vrata su iz 13.). krug grobova B je pronađen 1950. Dno grobova je bilo na različitim nivoima.. takav krug pripada kasno heladskom I. ali čemu su onda služili kameni natpis. Pojedinačni ukopi bili su okruženi bogatstvom.. Pokojnici ili su bili u zgrčenom položaju ili na leđima. Grobnice u obliku kruga su samo jedan bolji vid humka. na njenom mjestu je iznikla konstrukcija koja je možda bila humak ili krug grobova. a odozgo je bila zemlja. st. ali imamo i spomenike koji pokazuju tipične mikenske elemente. ali postoji različita praksa pokapanja i ta je teza brzo odbačena. Krug A se nalazi unutar linije bedema. kola) pripisala dolasku mikenjana iz središnje Europe i tu su prihvatili nove spoznaje. odnosno prevladava jedan ukop i oni su strahovito bogati. Evans je mislio da je Mikenom vladao netko od osvajača minojaca.. Grobni krug B je nešto stariji. U te grobnice su polagani mrtvaci individualno. Svi gradovi su imali glavni ulaz. a muškarci bodeže. III periodu. za razliku od grobnica sa odajom kojih je nađeno oko 100. a B izvan bedema. sporedni ulaz i prolaz do cisterne. to je opreka sa siromašnim grobnicama iz srednjeg heladskog doba i pitanje je kako to objasniti. st. Upravo su ta 2 sloja pomutila neke znanstvenike pa su rekli da je to bio humak. Nakon Evansove postavljena je nova teza koja je pojavu novih elemenata (stela. a nakon rušenja kuće crijepova. a grobni krug B (1650. ali su imale nakit. Grobnicu formira prsten od 2 sloja ploča..Grobni krug A (1600. Mikena je imala 3 faze izgradnje. .

One su slične po dimenziji kružne komore. one imaju anekse. a mikenjani ih stavljaju.Kr. faza je obilježena gradnjom zida oko grobnog kruga A i kultnog centra. Panaija. ali u Meseniji su se njima koristili i siromašniji. Cijela grobnica je od čekićem obrađenog kamena. . Ona se pojavila na Argolidi i dalje se proširila. Grobni krug B je nešto stariji. dromos ili hodnik sa otkrivenim prolazom.Treća skupina. a 3 faza gradnje cisterne. Podrijetlo grobnica je upitno. Katofumos i Lavlji tolos.. Atrejev (sredina 13. a mikenske imaju dromose.Kr. siromaštvo srednje heladskog doba je zbog poharanosti (6. . Oni imaju dromos. pr. grobne komore su bile ukrašene rozetama. n. Opće: mikenjani preuzimaju kružne grobnice i usavršavaju ih i tada ukrašene prenose na Kretu. . st. Mikenska gradina (tvrđava) ima 3 faze izgradnje.13. slavensko osvajanje Grčke) i tada se javlja Mikenska civilizacija. Iako i na Kreti imamo nešto tako slično ipak se po nečemu razlikuju.grade u tom periodu) Najstariji tolos u Meseniji ima natpis sa linearom A i to je jedna poveznica. ali je i siromašniji. slično kao i bedemi. Mikena se nalazi na jednom dobrom položaju na Korintskoj prevlaci koja je poveznica Peloponeza sa ostatkom Grčke. 2. a neke imaju kosturnicu. TRINAESTI SAT Mikenske kraljevske palače . Atrejeva grobnica je paralelna sa Minojinom riznicom u Orhomeriji iz 13. . ukopavaju u zemlju . Isto vidimo i nerazmjer običaja i odnosa. Dromos je oblagan kamenim blokovima i to ispiljenim. a vjerojatno i najstarije grobnice. Cijela konstrukcija je od neobrađenog kamena. bez vezanog materijala. Danas je najvjerojatnija teorija da su Mikenjani potomci osvajača koji su uništili KUĆU CRIJEPOVA. također imaju i vrata ispred dromosa. dromos je djelomično obložen zidovima. stoljeća pr. . Kod minojskih grobnica nema dromosa i nisu ukopane u stijenu. Minojci su pokapali članove obitelji. promjera od 8-13 m.e. Neki istraživači kažu da je Mikena preuzela monopol na izvoz srebra i zlata iz Transilvanije.Prvoj skupini pripadaju Kiklopski tolos. U tolosima su bili pokapani bogati slojevi društva. Grobna komora je od kamena vapnenca i sami ukopi bili su u larnaksima. gradnja zidina) i Klitemnestrin tolos. ne iz nalaza jer su opljačkane. Tolosi su promjera od 9-14.50m. Krećani grade grobnice na otvorenome. Njihov promjer je nešto veći od 11-14 m. Stomioni su najbogatije rađeni. ima rasteretni trokut. cistama ili na tlu grobnice.Argolidu. Zasigurno je da su ove grobnice posredstvom Minojskih arhitekata došle na Peloponez u MM (15. a vratnice su bile od drveta. Oni su iz 14. Ulaz u glavnu komoru STOMION je puno bolje izrađen.Druga skupina. a za uzvrat su stanovnici Transilvanije dobivali mačeve tipa A i B koji su pronađeni u Rumunjskoj. To su tri najjednostavnije. One su najjednostavnije po arhitektonskim karakteristikama. rezanim blokovima. st. Ova teorija nam ne objašnjava podrijetlo zlata i srebra jer ga u Grčkoj nema. GROBNICE TIPA TOLOS: Standardni dijelovi su kružna komora ili odaja usjećena u brijeg. Genijin tolos. st. st. a razlike proilaze iz arhitektonskih značajka. nemaju rasteretni trokut. Wace (vejs) se je bavio tim grobnicama i svrstao u 3 tipa. Vezu treba tražiti u Transilvaniji. Epanofumos i Egistov tolos. ali u manjem obliku.drugačiji pogled na smrt. a mikenjani članove aristokracije.

st. Također su u gradovima nađena svetišta. i megaron sa tronom . zidovi su bili ukrašeni različitim scenama (grifoni i procesije. Tu vezu između megarona i hrama potvrđuje činjenica da je na tlu mikenskog megarona kasnije napravljen hram. ali srce cijelog kompleksa je megaron sa dvorištem. a zatim bi iz malog dvorišta prešli u veliko dvorište pa u megaron. okružuju 4 stupca. ispred je predsoblje vestibulum. Važna ostavština su i megaroni.Fortifikacijska arhitektura je najvažniji segment Mikenske civilizacije i ona je najbolje sačuvana i to je kiklopski zid koji impresionira i on nema nikakve veze sa minojskom civilizacijom.) faza . Megaroni u Tirintu. ali je taj prostor možda imao i ceremonijalnu ulogu. Svaki mikenski grad imao je nekoliko faza izgradnje npr. Svi megaroni su iz 13. Do megarona u Mikeni se stizalo velikim stubištem koje je dovodilo do malog dvorišta. On se sastoji od gornjeg i donjeg grada. to je jedan dio civilizacije na koju minojci nisu utjecali. Nakon određenog vremena taj oblik arhitekture se ponovo javlja.prijestolje. To je središte političke moći. skladišta. ukrašene scenama. u okolici su arhivi. pr.Kr. ali je megaron imao važnu funkciju. TIRINT Nije na dominantnom brežuljku kao Mikena. već je to bio proces dug 1 st. Upravo je tron ključni element tvrdnje da se radi o središtu moći. U megaronu je sjedio kralj. ali je to demantirano nalaz iz 1960. to je možda bila i sudnica.) faza . Također su nam pomogli nalazi svetišta iz Tirinta i 2 hrama iz Aja Irinija i Filakopija. U osi tog prostora i ognjišta je jedan ulaz. to ukazuje na ceremonijalnu ulogu). Suton mikenske civilizacije nije se dogodio odjednom. a to potvrđuje inventar te građevine. a u središtu je megoron. Faze Mikene: 1. Mikenski kraljevski megaron se sastojao od kružne strukture u sredini . kada je nađen kultni centar. a sa Pilosom je nešto drukčije jer on nije imao fortifikaciju i samo jednu fazu izgradnje) i zidovi oko grobnog kruga A sa Lavljim vratima koja su imale drvene vratnice 3. a danas okolica.kompleks kraljevske palače koja se nalazi na najvišem dijelu citadele (sličan položaj ima i Tirint i Atena . On je imao ožbukane podove. ili više. trijem vestibulum. Megaron je možda najvažnija prostorija u Mikenskoj civilizaciji. a iz njega se ulazi na portik sa 2 stupca i antama. Mikenska palača u svojoj osi ima dvorište. ali i oblika arhitekture.dodaju se još fortifikacija i kultni centar. Do toga se nije znalo puno o mikenskoj religiji. Rezultat toga je bio nastanak pisma. Izgled megarona je imao presudni oblik u oblikovanju jednostavnog grčkog hrama. Mikena 3 faze.) faza . znalo se je nešto šturo. a i ognjište je bilo ožbukano. . U ruševinama megarona nema ostataka crijepova pa pitanje krova nije riješeno.ognjište koje flankiraju. a možda i vjersko središte.ali na njoj nema tragova. Mikenski kraljevski megaron je imao tripartitnu strukturu. a ispod njega je ravnica i more. ali nakon ovog otkrića znatno se je rasvjetlila slika. a mikenski na lako branjenim položajima. ali mikenski nije u potpunosti sačuvan jer je erodirao. ali je lako branjen. Mislilo se da na južnoj terasi nema ničega.pojas zidova 2. Pri istraživanju najviše su se istraživale palače. osim toga tu je i razlika u smještaju jer su svi minojski gradovi na malim uzvisinama. Tirint ima 4 faze koje se lako razlikuju. Mikeni i Pilosu su jednaki. Mnoge utvrde su poznate po tim kiklopskim zidinama i to je važna distinkcija između mikenskih i minojskih gradova.

a sama palača se u Ilijadi spominje kao Nestorova palača. vestibulum. U njoj se nalazila platforma sa freskom. U drugom bloku je također megaron. ali ne znamo dali oni pokazuju božanstvo ili nešto drugo. a neki za magazine. Gla. a uništen je 1200. Kultni centar su istraživali Milanas i Taylor. 1939. Kuća fresaka je dobila ime po prikazu ženske figure sa dominantnim položajem i taj je prostor bio važan. Oko njega je koridor koji megaron odvaja od ostalih zgrada. Tirint i Pilos imaju i kraljičin megaron i on je imao funkciju kao pomoćni. BC. Kada bi neprijatelj ušao morao se sa rampom penjati i prolaziti kroz 3 vrata. ali su istraživači pokazali da su tamo bili naseljeni prostori. god. BC. ali se nezna dali su to muškarci ili . On se nalazi na uzvišenju. a u 3. faza pravljenje ostatka utvrde (LH za sve faze). Iz arhiva u Pilos uspjelo se sa rekonstrukcijom opsega države.to su glavne palače. Arhiv se nalazi na ulazu u palaču. Tipično za mikensku fresku prikaz lova i bojnih kola. Figure su bile iste kao iz Tirinta. Rampa je bila tako postavljena da uspješno brani utvrdu i sama utvrda je pala nekoliko godina kasnije od Mikene. ali je to danas jako teško razlučiti što je muško. nađena je palača u Pilosu. Na fresci je najvjerovatnije prikazana Hera. Iz nekoliko nalazišta potječe 50 idola sa podignutim rukama. Također su pronađene terakotne figure zmija. st. Na južnoj terasi imamo Južnu kuću. neki su služili za smještaj straže. Grad je imao drenažni sustav. Prva faza gradnje je iz 14. Mikena i Pilos . st. Kuća fresaka je imala i sobu sa slonovačom. ali bez ognjišta.. a neke prostorije su bile zazidane. dvorište. Menelaion.Wilhem Durpfeld . a što žensko. a druga je božica Atena. Megaron u Tirintu se razlikuje po tome što ima 3 vrata u vestibulumu. izlaziti na jedan prostor zatim kroz jedne propileje. Tirint je imao cisternu. ali i iz EH perioda. Tirint. pa se pokazalo da je to bilo svetište i taj dio slonovače je bio inventar. Nađene su i kacige od veprove kosti.sudjelovao je u istraživanju sa Schliemannom. Krov je najvjerovatnije imao na jednu vodu. Natkriveni prostor unutar zidina imao je pomoćnu funkciju u slučaju obrane. faza iz 13. 2. Pilos se gradi 1300. Sam Pilos se nalazi kod otoka Sfakterija. sobu sa kaminom sa 3 skulpture i nađeni su 8 ili 7 idola koji su bili okrenuti i ta je soba bila zazidana. dvorište i zatim u megaron. faza osnivanje palače. Karl Blegen je bio istraživač ovog grada. sa animalnim motivima. Po kvaliteti se vidi da je ta prostorija imala važnu funkciju. PILOS Orhomenos. a dim je možda izlazio kroz galeriju koje su bile sa prozorima da dim ne može van.. U donjem gradu je nađeno svetište u kojem su bile terakotne figure koje su bile muške i ženske. osim jedne koja je imala ruke na prsima. I u ovoj palači je također korišteno drvo. Dugo se mislilo da je donji grad bio nenaseljen i da je služio za skupljanje stanovnika i stoke za vrijeme opsade. ali nije utvrđen. Kuću fresaka i Cuntas kuću. Hram. Megaron je imao oslikane podove. Tu je pronađena figuralna keramika. Palača Tirint ima 4 faze u LH. Sastoji se od 4 bloka zgrada. Megaron je imao predvorje. Teba. Nama su važne Kuća fresaka i Hram jer su te prostorije bile korištene u kultne svrhe. ima svetište. 4. vestibulum i sam megaron. Gla palača u Beociji ima megaron. 3. Klaus Kilijan je sudjelovao u daljnjem istraživanju. a to su bile zidine. Danas je ostao jedan dio starije kružne građevine i ona se nalazi na prostoru megarona i to je morala biti građevina koja je po svojoj funkciji predhodila megaronu. a neke palače ga nemaju. Argos. Isto tako i božica životinja u donjem dijelu freske. a Hram zato što ima elemente. Ulaz u samu palaču bio je kompliciran. U središnjem dijelu Pilosa je arhiv. bloku je skladište u obliku megarona. a kišnica da ne pada unutra. druge propileje.

Grčki pantenon je možda iz mikenskog doba: Zeus. Imaju više prikaza ženskih božanstava. Mikenska svetišta imaju neke zajedničke elemente sa Grčkima. Posejdon.žene ili božanstva ili vjernici. . a svetišta su samo u gradovima. Imaju predvorje. Ares. kamine. na kopnu toga nema. klupe. Za razliku od Krete gdje su svetišta bila u špiljama.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful