P. 1
Biologija__za_5._razred_osn.__kole_

Biologija__za_5._razred_osn.__kole_

|Views: 10,752|Likes:
Published by Zoran Stajkovic

More info:

Published by: Zoran Stajkovic on Apr 29, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/13/2014

pdf

text

original

Urednik

Muamer Spahic
Recenzenti
Nadija Hadiimehmedagic
Dervisa Skalonja
nnstracija na naslovnoj strani:
Motiv sa steeka
eIP ~ Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
57 (075.2)
BASH:' Mehmed
Biologija: za V razredosnovne skole / Mehmed
Basic. - 3. dopunjeno izd. - Zenica: Vrijeme,
2001. + 155 str. : ilustr. ; 24 em
ISBN 9958-9739 8-7
COBISS/BiH - ID 9668358
Ministarstvo obrazovanja, nauke kulturc i sporta Fedcracije BiH rjcsenjem broj 03-38-9-3459/00 od
18.7.2000. godine, odobrilo je ovaj udzbenik za upotrebu U osnovnim skolama.
MEHMED BASIC
BIOLOGIJA
ZA 5. RAZRED OSNOVNE SKOLE
IV IZDANJE
Zenica,2002.
,
KAKO SE KORlSTITI UDZBENIKOM
Dragi ucenici, u ovomrazredu izueavat eete novi predmetBIOLOGlJU. Ovaj udZbenik
6e yam olakSati da savladate predvideno gradivo. To ee biti vaSa radoa kujiga. Iznje eete
utiti na casovima biologije i pripremati se kod kuee. Gradivo iz biologije nije yam u
svemu novo. 0 biljkama ste neSto samali u dosadaSnjern skolovanju izueavajuei predmet
- PRIRODD. Nastojte da najveei dio gradiva savladate na casovima biologije uz porno6
nastavnika,jer ee Yam on dati potrebna objaSnjenja i uputstva za samostalan rad u Skoli i
kodkuee.
U oVorn udZbeniku gradivo iz biologije podijeljeno je na cetiri cjeline:
1. UVOD
2. GRAnA I FUNKCIJA BILJAKA
3. BIOSISTEMATIKA BILJAKA
4. ZNACAJ BILJAKA ZA PRIRODU I COVJEKA
Svaka od navedenili cjelina podijeljena je na teme, dok su terne iz nastavnili
sadrZaja ili nastavnili jediniea
Nastavni sadrZaji u udZbeniku obradeni su tako, da sadrZaj uvijek pocinje dijelorn pod
nazivQrn PRIPREMA u kojoj su postavljeni odredeni zadaci koje treba darealizujete:
-&: ponovite ranije nauceno znanje i vjestine,
- da na cas donesete prirodoi materijal (biljke i njibove dijelove),
- da sarnostalno posmatrate predrnete i pojave u prirodi i kod kuee,
- da provedete eksperirnente i da procitate iz naucno-populame literature 0 izucavanim
sadrZajima
Tako cete samostalno sticati "zaradivati" znanje i vjestine.
PoslijePRIPREME slijedi OSNOVNO GRADIVO iii osnovni tekst sadrZaja. U tekstu
eete se sresti s novirn izrazima ili pojrnovima koji su uvijek odStampani masnim slovirna,
pa su u tekstu uocljivi. Posebnu pamju, kod ucenja, obratite na ilustracije jer su i one
izvor znanja i vjestina (slike, tabele, sheme, grafikoni). Naprimjer, na slici su predstavljeni
oblici korijena. Ti oblici nisu opisani rijecima pa zato njihovu gradu mozete nauciti
pomoeu slike. Ako ne inate uociti pornoeu ilustracija, zamolite nastavnika da vas pouci
o koristenju ilustracija u sticanju znanja i vjestina.
U toku savladivanja gradiva predvideni su SAMOSTALNI RADOVI. Uz taj praktiean
rad predviden je: cilj rada, vrijeme za izvodenje rada, potreban pribor i materijal za izvodenje
rada, postupak izvodenja rada, zapa'lanja u toku rada i samostaIni zakljucci koje eete vi
fonnulisati.
Nakraju svakog nastavnog sadrZ'\ia dat je zakljucak iIi NAJvAZNIJE GRADIVO;
5
a potom slijede PITANJA I ZADACI. Pitanjima cete provjeriti usvojenost
Zadaci ce yam omogueiti da kod kuee istrafujete prirodne predmete 1 pOJa:e konstecl
se posmatranjem, eksperimentom i citanjem knjiga, da prikupljate bioloski matenJall
daod njega pravite zbirke. ...., ,.., ...
Sadriaj ovogudZbenikanalazi senazadnJlffistramcamal on ce varnpomoClu onJ entacIJ 1
da lakse pronadete sadrZaj udZbenika.
Uz udZbenik trebate imati RADNU SVESKU bez linija ukojoj cete biljeziti zadatke
sa casova i zapazanja 0 provedenim sarnostalnim radovima. Radna sveska treba biti vrlo
uredna.
Istraiivanja predmeta i pojava zivog svijeta uzbudIjiv je rad. Zato su potrebni maSta,
strpljivost, ali i veliko znanje, Koristeei ovaj udZbenik, bilo na casu, iii na
dobrom ste putu da obogatite svoje znanje i spoznate kako se izgradlvala znanost-
biologija.
Zelimo varn puno uspjeha u radu
AUTOR
6
UVOD
BIOLOGIJA - ZNANOST 0 ZIVOTU I ZIVIM BIeIMA
Priprema
], Sjeti se staje priroda?
2. Sta Cini nezivu, a ita iivu prirodu?
3. Po cemu se raz/ikuju iiva biea ad neiive prirade?
Ziva bica su nosioci veoma znacajne pojave na planeti Zemlji koja se zove zivot.
Znanostkoja proucava pojave zivota i ziva biea naziva se biologija. Naziv biologije
potiee od dvije griSke rijeei: bio-zivot, logos-znanost, ucenje.
Podjela biologije prema predmetu i problemu proucavanja
Predmet izuCavanja biologijemogu biti sarno biljke, ili sarno zivotinje, iii sarno covjek.
Zato se biologija prema predmetu dijeli na niz posebnib bioloskih znanost.
Biljke prouCava botanika (grcki, botane-biljks, trav", zelje), Zivotinje zoologija (grcki,
zoon-Zivotinja), a covjekov organizarn proucava antropoiogija (grcki, antropos-covjek)
iii znanost 0 covjeku.
U veeim gradovima svijeta, pa i kod nas, podigouti su botanicki vrtovi (7, I). Njihova
ulogaje uzgajanje rijetkih i ugrozenih vrsta.
Slicnu ulogu imaju i zooloski vrtovi (7.2),
7,2, ZOOLQSKI VRT
7
Znanstvenike koji izucavaju biljke zovemo botanicarima, zoolozi su znanstveniei
koji izncavajuzivotinje, dok antropoiozi izncavaju organizam covjeka i njegove uloge.
Prema problemu proucavanja, biologija se dijeli na niz bioloskih diseipiina zavisno
od toga sta proucava, koji problem kod biljaka, zivotinja iii covjeka. Naveseemo neke
odnjih:
- morfologija (grcki, morpha-oblik) proucava oblik, spoljasnju i uuutrasnju gradu
organizma,
- fiziologija proucava uloge organa i organizma kao cjeline,
- sistematika grupise Ziva biea u manje iIi veee grupe prema srodnosti i porijeklu,
- ekolologija proucava odnos organizma iii grupeorganizarna prema spoljasnjoj
sredini i odnose organizama medu sobom,
8
- genetika proucava zakone nasljedivanja i promjenjivosti zivih biea i
BIOLOGIJA
FIZlOLOGIJA MORFOLOGIJA
8.1 PODJELA BIOLOGIJE PREMA PREDMETU I
PROBLEMU PROUCAVANJA
- evolucija proucava razvoj
zivog svijeta na Zemlji od njegova
nastankado danas (sLbr. 8.1).
Zasto se izucava biologija
Covjekje dio prirode. Njegov
bioloski i kultumi opstanakvezanje
za izvore (bogatstva) prirode, kako
neZive (rude; minerali i dr.), tako i
Zive prirode (biljke i Zivotinje). Svoja
znanja i iskustva vezana Za prirodu,
covjek je kroz historiju sabirao i
uveeavao. Zabvaljuju6i tome, onje
ruijenjao i razvijao svoju okolirrui say
ZivotnaZernlji.
Hrana je oduvijek bilajedna od
najznacajnijih Ijudskih potreba.
Znanja iz biologije u mnogome su
doprinijela pove6anoj proizvodnji
brane. Nekada je covjek koristio za
ishranu sarno sto je nalazio u
prirodi. Danas covjek koristi i
uzgojene - kultivirane biljke kao
svjeze voce i povr6e, iii kao
industrijski pripremljena i konzervirana jela. Treba
znati da Ijudi posebno brinu da proizvedu zdravu i
nezagadenu hranu
Znanja iz biologije pomafu covjeku i u ocuvanju
njegovog zdravlja, suzbijanju i lijecenju bolesti.
Mnoge biljke su Ijekovitepa se koriste za spravljanje
lijekova. Zbog toga je potrebno dobro poznavati te
biljke.
Biljke cO\jek koristi izadrugepotrebe. Na prm,jer,
ad lana, konoplje i maka proizvodi raznovrsna vlakua,
a od njih tkanine za odjeeu. Sumsko drvo mu sImi za 9.1. RASADNJK SADN1CA
ogrijev, gradevinski materijaL za i.:z;gldu gradevina, SUMSKOG DRVETA
pro!zvodnju papira. Covjek planski iskoristava sumska bogatstva Nakon
sJeee drveea duzan Je da zasadi odredeuu povrsinu mladinl sadnieama. Za uzgoj sadniea
slme rasadnici sumskog drveea i siblja (sLbr. 9.1).
.' U slucaju kao sto su suse, poplave, zemljotresi i ratua pustosenja,
ZIVl sVIJet pruza eovJeku mogu6nost da prezivi. Ali, da bi se biljke iz slobodne prirode
mogle konstl!l kao brane i lijekovi, opet je nuzno poznavanje tih biljaka. Raznim
covJek ugrozava iivotuu sredinu. Otrovne tvad, kao s!o su gasovi i situe
kOJe se ernituju iz fabrickih dimnjaka i automobilskih motam, stetuo djeluju
na Zlva blea. ZnanJa lZ blOlogije, takoder, dopriuose zastiti i uuapredivanju Zivotue sredine.
NAJVAZNIJE GRADIVO
tIJ Biologija je znanost 0 zivotu i zivim biCima.
" Podjela prema predmetu proucavanja: botanika, zoologija,
antropologga.
tIJ prema problemu izucavanja: morfologiia, fiziologija,
slstematika, ekologija, genetika, evolucija.
tIJ Znacaj bioioskog znanja: u proizvodnji hrane, ocuvanju zdravlja,
proizvodnia lijekova, papira i dr.
9
POVEZANOST I OVISNOST ZIVE I NEZIVE PRlRODE I
ZAJEDNICKE OSOBINE ZIVIH BICA
Priprema
i.Sta je priroda i kako se dijeJi priroda?
2.Sta tini neZivu prirodu?
3.Sta tini iivu prirodu?
4.Posmatrajte hrast i vjevericu i utvrdite sta zajednicko posjeduju?
Prirodu cine materijalna tijelakoja nisu nastaladjelatnoscu eovjekai to tijela neZive i
Zive prirode.NeZivu prirodu cine: voda, zrak, zernljiste, stijeue, planete. Zivu priroducirie:
biljke, Zivotinje i eovjek. Biljke, Zivotinje i eovjek su materijalna tije\a Zive prirode, koja se
medusobno razlikuju svojim posebnim osobinama. Njihova grada sadrZi sliene hemijske
sastojke koji grade neZivu prirodu. Hemijske elemente kao sto su: bidrogen, oksigen,
nitrogen, karbon, fosfor, sumpori druge, biljke uzimaju iz spoljaSnje sredine i iznjih izgraduju
svoje sops(veno tijelo. Iste ove elemente unose u sebe i zivotinjski organizmi braneei se
biljnom branom. Sva bica iivot zavrsavaju smreu. Njihove lesine se raspadaju i razlafu
opet do najprostijih sastojaka koji se vraeaju u neZivu prirodu. Dakle, isti elementi ulaze u
sastav nezive i zive prirode i stalno kruze od nezive ka zivoj prirodi i obratno. Ovo
kr"zenje materije., medusobno nerazdvojno, povezuje ziva bica i nezivu prirodu i one
zavise jedna od druge.
Zavisnost zivih biea od nezive prirode ogleda se na svakom koraku u prirodi. Na
10
10.1. MEDUSOBKA POVEZANOST ZIVlH
BleA PREKO LA-NCA ISHRANE
primjer, hrast u sumi ne bi se mogao odrzati
bez dovoljno svjetlosti i toplote Ciju energiju
koristi, bez oksigena i karbondioksida u
okolnom vazduhu, bez vode i mineralnih soli
iz zemljista, na kome raste. To su njegovi
uvjeti Zivota, koje mu pruza neziva priroda.
I svako drugo zivo biee ovisi od spoljasnjih
uslova pod kojima zivi. Banana, tropska
biljka, ne bi mogla uspijevati u hladnim,
sjevemim oblastima jer joj je potrebna
temperatura toplijih krajeva. Potoena pastrva
ne moze zivjeti u toplim staja6im vodama,jer
je prilagodena na svjefu vodu planinskih
potokakoja je bogata oksigenom (kiseonikom).
Medusobna povezanostZivih bicanajoeitije se ispoljava unjihovoj ishrani. Zivotinje
biljojedi ovisne su od biljaka, iivotinje mesojedi od iivotinja biljojeda, dok covjek
ovisi i od biljaka i Zivotinja,jer je on svastojed (sl.br. 10.1).
Postoji i obmut uticaj, 1j Ziva bi6a djeluju na neZivu prirodui aktivno je mijenjaju. U
sumije manje svjetlo nego vannje,jer gusto sklopljene krune drveea propustaju samo
malu kolicinu svjetlosti u unutrasnjost sume. Preko Ijeta zrak u snmije svjeZiji, bogatiji
vlagom i manjepokretannego na otvorenom polju. TIo na kome raste suma, izmijenjeno
je pod njenim djejstvom. Na sumskom tlu neprekidno se gomila sloj sumske stelje
(opalo IiSce i grancicei lesineuginulihzivotinja). Ovaj materijalrazgradlUu bakterije, gljive
i drugi organizmi koji zive u tlu i tako stvaraju snmsko tlo bogato raspadnutim organskim
materijama, zvano sumski humus (sl.br. 11.1).
Zivotinje, takoder, utieu na neZivu prirodu. N a primjer, dabrovi grade6i svoje nastambe
stvaraju jezera mijenjaju6i tako izgled prirode.
Covjekmijenja sredinu ukojoj Zivi snafuije i trajnije nego bilo koje drugo zivo biee.
Samo za posljednjih desetak stolje¢a,onje izmijenio lice Evrope. Na mjesto prostranih
suma nastala su obradiva polja, velika Ijudska naselja povezana su spletom saobraeajnica,
uredeni su rijeCni tokovi. Takoder su isuSene mnoge baruStine, na drugim mjestima izgradena
su vjestaeka jezera Cija snaga se koristi za proizvodnju eleketricne energije.
Dakle Ziva ineZiva priroda uzajamno djeluju jednalJ!' drugui ovisne su jedna 0 drugoj,
tako da grade neraskidivo jedinstvo.
i (
Zajednicke osobine Zivih bica
Sva ziva bi6a, pa i brast i vjereverica, prestavljaju organizovana prirodna tijela, oni
su organizmi iIi jediHke. Organizovanost zivih bi6a
ogleda se prije svega u posebno slozenoj gradi kakva /
se ne srece kod tijela neZive prirode. !
Sva ziva bica gradena su od 6elija!stanica.\
Nasuprot tijelima nezive prirode, sva Ziva bica rastu, ':,
hrane se, disu, razmnozavaju se i razvijaju.
Razmnozavanjem organizmi proizvode sebi sliene
potomke, pri cemu stalno nastaju nove jedinke-
potomci eime se obezbjeduje neprekidnost zivota na
Zernlji.
Rastenjern rnlade jedinkepostaju sve veCe i slienije
roditeljima. Iz sitnog oplodenogjajeta sisararazvija,
se krupni organizam. lz male proklijale U PRIRODI)
izraste ogromni brast. Kako brast postaje veei, na njemu nastaju i druge promjene.
Uporedo s rastom (poveeanjem tijela) odvija se i razvoj zivih biea, D. nastaju novi
organi iii se postojeeijace razvijaju.
12
Ziva bi6a u toku svogzivota se mijenjaju i prilagodavaju uslovima spolj"snje sredine
P ..... · ..Nv .••.•.•.••..•..• * ....{t ...... \ ..............

" ..
J
teliska

\--_1II_le-
mot ...----
lSi ...... !llllllliaaie
12.1. ZAlEDNICKE OSOBlNE ZIVIH BICA I RAZLlKE IZMEDU BlLJAKA I ZIVOTINJA
NAJVAZNIJE GRADIVO
" Priroda je sve !ito nos okruzuje aiflije nastalo ljudskom djelatnoscu.
" Prirodu i'ini zivi i nezivi dio sa svojim materijalnim tijelima.
" Povezanosl zive j nezive prirode ogleda se u staEnom knitenju tvarl izmeilu
zive i nezive prirode i obratno.
II Zajednii'ke osobine z;vih biea su: eelijska grail a, ishrana, rast,
razmnozavanje, osjetljivost, prilagoilavanje i mijenjanje.
fPJ:rANJA:
1. Staje priroda i kako je dijelimo?
2. Objasnite kruZenje!vari u prirodi!
3. Sta su uslovizivota?
4. Koje su osobiue zivih bica?
j
1
I
1
j
:]
I
PROUCAVANJE ZIVIH mCA I POJAVA ZIVOTA
Do naucnih istiua (znanja) tesko se dolazi, a posebno kada se istrafuju pojave Zivota.
U istraZivanju pojavanaucniknajprije postav)ja problem iii pitanje na koje ne moze
dati odgovor. Zatim uspostavlja hipotezu (pretpostavku) moguceg uzroka date pojave.
Da bi pretpostavku provjerio, naucnik se sluii posmatranjem, eksperimentom,
obavjestavanjem iz knjiga i od )judi koji
su se bavili tim problemom. Na kraju rada
naucnik je u stanju da potvrdi ili odbaci
kao netacnu postavljenu hipotezu (sl.br.
13.1).
Za upoznavanje i odredivanje Zivih biea
i pojava zivota potreban je raznovrstan
pribor i materijal. Na slici 14.1 i 14.2.
Prikazan je laboratorijski pribor i materijal
koji je neophodan za posmatranje i
izvodenje eksperimenata. Tako eo8,
naprimjer, skalpel, makaze i anatomsku
iglu koristiti kad budd proucavao/la
unutr"snju gradu organizma. Pincetu ces
koristiti za pridrzavanje nekog dijela
organizma, kapaljku/pipetu za uzimanje i
stavljanje kapi teenosti na predmetno
staklo.
Upoznavanje pribora
za povecauje predmeta
Neki organizmi iii njihovi dijelovi su
veoma sitni i ne mogu se vidjeti golim okom.
Organizme i njihove dijelove koje
posmatramo nazivamo predmeti ili objekti.
Da bi se oni mogli vidjeti potrebno je uve6ati
njihove likove. To se postiie lUPOID i
mikroskopom (sl.br. 15.1.).
Lupa je prosti pribor za uvelicavanje.
Glavni dio lupe je staklo za uvelicavanje.


i.Problem
problemski zadalak
2. 0
problemu
- citam
- sluSam
- pftam
3. Posiavljam !tipotezu
- nagailam
4. Provjeram hipotezu
- ogledom
5. Potvrdujem hipotezu
Heureka, problem je
rijden.
Rezultat potvrduje
hipotezu
13.1. KAKO RJESAVAMO PROBLEM U NASTAVI
BIOLOGlJE
13
14,LPRIBOR KOl! SE UPOTREBLJAVA U BlOW5KOM
KABJNETU
14.2. PRIBOR ZA DISEKCIJU
Ono se sastoji od dvojno ispupeenog stakla koje je uramljeno u metalni iii plastieni
okvir s drskom.
Rucnom lupom mogu se uvecati predmeti od 2 do 25 puta. Ako zelis posmatrati
predmet pomocu lupe, lupu uzmi u lijevu ruku i pribliZije sto vise predmetulobjektu da
bi sto jasnije vidiofla njegove obrise. Ako su predmeti suviSe sitoi potrebanje mikroskop
(grcki, mikros-malen, skopein-gledati). U skoli se koriste svjetlosni mikroskopi koji
mogu uvecati predmete od 250 do 25000 puta.
Grana mikroskopa
Mikroskop ima vise dijelova. Glavni mikroskopa su staldene leee/sociva za
uvelicavanje smjestene u supljoj metalnoj cijevi zvanoj tnbus. Na donjem dijelu tnbusa
moze biti smjesteno jedno iii vise leea zvanih objektiv (latinski, objektnm-predme1J
objekat).Tubus je zakacen zametalni stativ koji je zglobno spojen sa postoljem (stopom)
mikroskopa.
Pomocu velikog i maIog vijkalzavrtnja, tnbus mozemo spuStati prema dolje i podizati
prema gore. Ispod objektiva nalazi se predmetni stocic na koji se stavlja predmet koji
se posmatra. Na stativuje postavljeno ogledalo koje sluii za sakupljanje dnevne ili
vjestacke svjetlosti. Iznad ogledala nalazi se blenda i kondenzator. Blenda sluZi za
reguliranje propustanja svjetlosti prema predmetn,dok kondenzator sluii za pojaeavanje
svjetlosti.
Pripremanje objekata za posmatranje
Oni bioloski objekti koji nisu prozimi, prije nego sto se stave pod mikroskop, moraju
se posebnom obradom pripremiti za posmatranje. Na primjer, ako zelimo posmatrati
14
:,i

II
\1
I
,
!
1
1
pokozicu lozice (tradeskancije) ostrim
Ziletom s donje strane lisla moramo skinuti
prozirni djelic. Ovaj prozirni djelic
pokozice lozice nazivamo preparat.
Preparat se stavlja u kap vode nanesene
pipetom na predmetoo staklo i pokriva
se pokrovnim staklom. Ovi preparati se
moguodmahposmatrati(sl.br.15.1). Za
razliku od ovakvih privtemenih
preparata, trajni preparati (sl.br. 16.2.)
su suhi i oni se vise puta mogu koristiti.
Njihova izrada je vrlo slozena, pa se u
skoli koriste gotovi trajni preparati. Da
bi se pojedini dijelovi preparata bolje
vidjeIi, koriste se odredene hoje koje neke
dijelove staniea oboje u plavo, crveno iii
druguboju.
Rnkovanje mikroskopom
-=====
r vijak
"rJ)ost,olje (stopa)
15.1. SVlETWSNI MIKROSKOP
. Mirkroskopiranj,:m nazivamo posmatranje raznih o&jekata pomoou mikroskopa. Da
b!. se moglo !zvest! ovo posmatranje potrebno je ovladati tehnikom
m!kroskoprranJa, sto ce biti cilj sljedeceg samostalnog rada.
15.2. POSMATRANlE OBJEKTA.' a) GOLlM OKOM, b) LUPOM. c) MIKROSKOPOM
15
Cilj: Upoznajemo tehniku mikroskopiranja.
Pribor i materijal: mikroskop, predrnetno staklo, pokrovno
staklo, pipeta, pineeta, anatomska igla, gotov preparat,
voda, jelenska koiiea ili flanelska krpiea.
Postupak:
- Jelenskom koiieom ili flanelskom krpicom ocistite
okular, objektiv i ogledalo mikroskopa.
- Mikroskop stavite na sto, tako da njegov driac bude
varna okrenut, vodeci racuna takoder da suncevi zraci ne
padaju direktno na ogledalo mikroskopa.
- Gledajte kroz okular i pokreCite ogledalo dok ne
dobijete ravnomjemo osvijetljenkrug u vidnom polju.
MIKROPPREPARATA _ Podignite tubus mikroskopa, okreeuei veliki vijak
premasebi.
- Postavite preparat na predmetni stoCie mikroskopa.
Preparat mora lezati taeno iznad olVora stoCiea.
-Narnjestite najmanji objektiv (najmanje poveeanje).
- Spustite oprezno tubus pom06u velikog vijka
okre6uCi ga od sebe do visine 6-7 mm iznad preparata.
Gledajte sa strane da objektiv udarivsi ne polomi
16.2. TRAJNIPREPARAT pokrovno staklo. Oprez!
- Pogledajte kroz okular i okrenite polagano veliki'
vijak prema sebi i slika predrneta 6e se pojaviti u vidnom polju.
- Sliku izostrite laganim pomjeranjem malogvijka.
_ Ako ±elite zm:nijeniti objektiv, paZljivo okreCite postolje na kome se nalaze objektivi.
Objektiv je u dobrom polozaju kad se cuje slab zvuk U±ljebljenja (skljoeanje).
16
Prilikom ertanja obratite pafuju na slijedece:
- Pri ertanjukoristite dobro zasiljenu olovku (grafituu-mebku).
_ Pocmte sa ertanjem onog mjesta na preparatu koje je bitno.
_ Crtajte isjeeak slike sasvim da ertez odraZava one sto vidite.
- Crtajte uvecano i pregledno bez velikog brisanja.
- Stalno uporedujte svoj ertez sa slikom predrneta u vidnom polju mikroskopa.
- Opisite ertez (obiljezite) tacno i uredno.
NAJVAZNIJE GRAD/VO
II Za istrazivanje predmeta, pojava i procesa zivota koristi se raznovrstan
pribor, materijal i hemikalije.
II Lupa i mikroskop su pribori za uveeavanje objekata koji se ne mogu vidjeti
golim okom.
II Najvazniji dijelovi mikroskopa su: objektiv, okular, kondenzator, ogledalo
tubus, vijci za grubo i fino podesavanje tubusa, drzai'ilstativ, postolje. '
II Prilikom mikroskopiranja koriste se privremeni i trajni preparati, koji se
nalaze u vodi iii nekoj drugoj tekucini izmeilu predmetnog i pokrovnog stakia
(ba/zam, glicerin).
PITANJA
1. Koje objekte 6es posmatrati lupom, a koje mikroskopom?
2. Koje metode naucnikkoristi za provjeravanje svoje hipoteze u istraZivanju
po java Zivota?
3. ZaSto se pristupa pravljenju mikroppreparata?
4. ?asto koristimo boje kod izrade preparata?
5. Sta je mikroskopiranje?
17
GRADA I FUNKCIJA BILJAKA
BILJKA CVJETNICA
Paradajz, krompir, sljivu injima sliene biljke nazivamo C\jetnicamajerposjeduju cvijet.
Cilj: Upoznajmo gradu biljke evjetniee .. .,
Pribor i materijal: lupa, sestar, ravnalo, bdJke eVJetmee
s biljnirn organirna (korijen, stabljika, list, eVIJet, plod):
rusomaca, hajducka trava, snneokret ili bilo kOla drug
a
evjetniea. Biljke drZite u posudi s vodom da ne bl uvehnule.
Postupak .. ' "
_ N acrtajte biljku koju ste domJeh na cas. ..
_ Oznaeite na svom crteZu osnovne diJelove bllJke. Neka
yam u tome pomogne ertez u udZbeniku 18.1)
_ N acrtajte listove na biljei te utvrdite i oznaClte kOJI Je
raspored listova na stablu (sl.br.18.2). .
_ Izmjerite u milirnetrima rastojRnJe ;zmedu"listova I te
podatke unesite na ertez. Posluzlte se sestarom I
ravnalom. . .
_ Naertajte sto vjemije oblike listova i uporedlte Ih sa
oblieima listova na slici 47.2. u udZbeniku.
NAIZMJENICAN
NASPRMlAN
PRSLJENAST
18.2. RASPORED LISTOVA NA STABLU .
18
18.1. BILJKA CVJETNICA 1
NJEN1 B1LJN1 ORGAN1
Clanak
koll·nca
18.3. CLANK9V1TO STABW
'1


11
II
]
I
1
I
I
I
- Uporedite gomju i donju strauu !ista i ustanovite da li postoje razlike. Ako postoje
upisite ih. PosluZite se pri tome i lupom.
- Na osnovu slike br. I 8.3. iz udzbenika utvrdite koliko imakoljenaea i clanaka na
stabljiei biljke koju posmatrate.
- Pomocu lupe razgledajte evijet biljke. Ako se na vrhu biljke naJazi vise evjetova na
zajednickoj drSei ondaje to cvat. U stanovite koliko u evijetu ima lapova, latiea,
praSnika i tuckova.
- Nacrtajte i sto vjemije opiSite evijet posmatraue biljke.
-Ako se na biljcina1aze plodovi, odredite da li su to suSni iii sOCni plodovi,jednosjemeni
ili visesjemeni. PIodove i sjemenke paZljivo razgledajte lupom. Obratite pamju na
pominu sjemenke da lije glatka, hrapava iIi irna kukiee na povrsini.
- Opisite korijen biljke koju posmatrate. Ustanovite na osnovu erteza 33.1 u svom
udZbenika da li postnje glavni i sporedni kOljenovi.
- Raspitajte se zasto covjek koristi biljku koju posmatrate.
- Osusite jedan primjerak posmatrane biljke pom06u novinskog papira.
- Presovanu biljkuzalijepite "selotejpom" na tvrdi papir, obiljeZite organe biljke, ime,
naueno i narodno, posmatrane biljke, mjesto gdje je nadena i zasto sekoristi.
POSMATRANJE CELIJA POKOZICE CRNOG LUKA
Priprema
1. Posmatrajte sobno ukrasno bilje: fikus, pelargoniju (muskat), mindusicu,
ajricku ljubiCicu i utvrdite sto imje u gradi zajedniCko!
Izueavanjem grade biljaka bez upotrebe mikroskopamogli su se upoznati sarno vanjski
kmpniji dijeIovi grade. Mikroskop je omoguCio da se sagleda od cegaje gradenlist, a i
drugi biljni organi i njihova unutrasnja grada. Za pocetno upoznavanje nnutraSnje grade
biljaka upotrijebit cemo list lukovice cmog luka. Opisat cemo citav postupak izrade
mikropreparata i tehnike mikroskopiranja.
Cilj: Upoznajmo tehniku izrade privremenog preparata i tehnike mikroskopiranja.
Pribor i materijal: lukovica cmog luka, noz, tilet, pineeta, pipeta, predmetno i pokrovno
staklo, crveno mastilo.
Postupak
-Nozem rasijecite lukovieu cmog luka (1).
19
_ Sa jedne polutke lukoviee izdvojite jedan socru list (2).
_ Ostrim ziletom s unutrasnje strane tog lista napravite
vise kvadrati6a na tankoj pokoZiei !ista (2).
_ Pomocu pineete jedan kvadrati6 pnkoZiee stavite u kap
vodekojustepipetomkanulinapredmetno staklo (3,4).
_ Iglom i pineetom rasirite pokozieu tako da ona
ravnomjemo nalijeZe na predmetno staklo.
_ Komadi6 pokozice na predmetnom stakIu pokrijte
pokrovnim stakom (5,6).
_ Posmatrajte priredeni preparat pod manjim, a zatim pod
ve6im uve6anjemmikroskopa(sl.br. 20.1)
_ Naertaj!e sto vidite u vidnom polju mikroskopa.
_ Sa strane pokrovnog stakla na predmetno staklo dodajte
malo ervenog mastila.
_ Posmatrajte preparat pod velikim uve6anjem.
_ Uporedite neobojenu i obojenu sliku.
_ Posmatrajte preparat pod ve1ikim uvecanjem.
- Kakva je uloga bojenja?
ZADATAK
1. Upnredite svoj crteZee!ijascrtefum6e!ijeizudZbenika
(sl.br. 20.2) i obiljeZite dijelove celije: 6elijski zid, celijsku
opnu, eitopJazmu,jedro i vakuole.
20
BILJNA CELIJAISTANICA
Priprema:
I. Oljustite plod pomorandZe i jednu krisku.
Pazljivo skinite opnu sa kriske. Sta zapazate u
unutrasnjosti? 8ta predstavljaju medusobno spojeni
mjehovi ispunjeni sokom?
2. Nabavite prozimu plasticnu kutijieu (npr.za
ukrasni prsten) velicine lOx6xl em. Napunite
vodnm malu plastifuu vreCicuza caj koja pristaje
uz kutijieu. Stavite zatim u vreCieumalu ervenu
kuglieu od plastelina, manje zelene kugJiee od
plastelina, zatvorite i urnetnite u
20.i.PRIPREMA
PRlVREMENOG PREPARATA
CELIJA POKORlCE CRNOG
LUKA
20.2. BlLlNA CELIJAJSTANICA
·21.1. MODEL CELIJE
kutijicn. PoloZite plastifuu kutijieu na staklo grafoskopa,
projieirajte i opisite dobijenu sliku ! (sI.21.1.)
Otkrice celijel stanice
Prvu napravu slicnu danasnjem mikroskopu
napravio je l673.holandski opticar Anton van
Leeuvenhoek (Antorti van Levenhuk). Ta naprava
poveeavala .Ie predmete i do 270 puta. Daljim
usavrsavanjem te naprave nastali su savremeni
svjetlosni mikroskopi koji povecavaju predmete do
2500 puta. Pronalazak mikroskopa omoguCio je
21.2. M1KROSKOP KOJIM JE
ROBERTHUKPOSMATRAOCELIJE engleskom naucniku Robertu Hooke (1635-1703)
PLUTA (Robert Huk) da zapazi na presjeku plute odvojene
komorice naliknapce/inje sace (21. 2). ove komorice
nazvali su kosnije celija/stanica (21. 3)
Oblik i velicina celije
Bitjne eeIije su razlicitog oblika(21. 4).
Posmatranjem mjesaka socnog dijela pomorandZe
ustanovili ste da te eelije imaju odreden oblik, duZinu,
sirinu i visinu. To znaci, da su celije
trodimenzionalne(modelcelije). Celije su najces6e
mikroskopskih velicina tj. mogu se vidjeti sarno
pomocu mikroskopa (21.5). Ali postoje biljne celije
koje se mogu vidjeti i golim okom, kao sto su
21.3. CELIJE PLUTA KOJE JE VIDIO mjeskolike celije narandZe iii vlakua lana i konoplje.
ROBERT HUK Biljne celije imaju slozenu gradn (21. 6.)
Gradu biljne celije dobra ste upoznali i na primjeru
izrade modela celije i rrtikroskopski posmatrane celije
pokoZiee luka. Svaka celija sastoji se od zitko tekuce
osnovne tvari -celije, celijske citoplazme omedene
tankom elasticnom opnom-celijskom membranom.
Unutar 6elijske citoplazme nalazi se 6elijsko jedrol
L _______ jezgro. Biljne celije okruZene su stabihtim eelulozrtim
21.3. RAZLICITIOELlel
BILlNlH CELIJA
celijskim zidomlstjenkom. Gradu celije pokoZice luku
mOZete uporediti s plasticnom kutijicom (22. 1). Popu!
plasticne kutijice i 6eJija je prostrana tvorevina. Slieno
kao sto stijenke plasticne kutije okruZuju sadrZaj modela tako i stanicna stijenka! zid
21
okruZuie celiisku mernbranu, celiisku citoplazmu,
ceJijsko jedro i druge uldjucke. Naucnici su
ustanovili daje jedro celije vrlo slozene grade. U
jedru celije nalaze se posebne koncaste tvorevine
koje se nazivaju hromosomi (greki, bromos=boja,
soma=tijelo). Hromosomi imaju vamu ulogu u
razmnoZavanju celije i nasljedivanju osobina Celije.
BezjedraCelija brzo ugiba U citoplazmi biljnih Celija
na1aze se mala loptasta U Celijama
22.1. raznih organa njihov broj je raznolik. Npr. u svakoj
celiji lista nalazi se 20 -100 plastida. Razlikujemo zelene, mte, narandZaste, crvene i
bezbojne plastide. Od boje plastida ovisna je i boja biljaka. Zahvaljujuci zelenim
plastidima-hloroplastima, u listovima biljaka i drugim zelenim dijelovima odigrava se
vaZan proces izgradnje hrane. Kodmladih biljnih celija najve6i clio zapremine zauzimaju
vakuole. One nisu prazne, vee su ispunjene biljnim sokom. Ovog soka ima puno u
vakuolama celija zrelih plodova(mjeSkolike celije pomorandZe). Celijski sok cini voda,
mineralne soli, seceri,organske kiseline i dr. U celijskom soku rastvorena
jeu vodi limunskakiselina i C vitamin. Pored toga u eelijskom sokunalaze se, takoder,
nizlieite boje koje daju boju pojedinim biljnim organima, kao npr. crvenu boju laticama
cvijeta iIi korijenu cvelde. Postoji stalna razmjena tvari izmedu celije i spoljne sredine.
Rastvorene tvari koje se nalaze izvan celije prolaze kroz pore celijskog zida i celijske
opne i ulaze u citoplazmu. Ove tvari stupaju u pf<lmet tvari u eeliji, pa!re'djelimieno .
koriste za odvijanje iivotuih procesa.
Dioba bUjne celije
U toku zivota biljne ceIije rastu i dijele se. Dijeljenje celije je slozeno i protice kroz
cetiri faze(22. 2). Na poeetku diobe biljne celije dolazi do uvecanja celijskogjedra i u
njemu do pojave vidljivih, aspiralnih i koncastih tvorevina bromosoma. Kasnije se
bromosomi ispruiaju. Potom dolazi do podvostrucavanja kada bromosomi postaju kraCi,
deblji i vidljiviji. Ova faza diobenaziva sc pripremua faza(a). U narednoj fazi dijeljenja
hromosoma(b), bromosomi se poredaju oko srediSta( ekvatora-celiju mozerno uporediti
saZemljom) celije i podijele se uzdliZno. lzmedu polovacelije stvaraju seniti diobenog
vretena od guscih citoplazmaticnih niti. Svaka nit zakaCi polovinu hromosoma i
skraCivanjem vuee tu polovicu hromosomaprema polovima. Ovu fazu nauCnici sunazvali
faza putovanja (c). Nakraju ovog <<plesID> hromosomadolazi do fate ponovne izgradnje
celije( d). U isto vrijeme podijeli se i citoplazma. Od jedne celije «majke» nastale su
dvije celije <<kceru> sa istim brojem hromosoma, kao i eelija <<majkID> ..
22
1
;.· ..- i
,
1
NAJVAZNIJE GRADIVO
• Sve biljke imaju celijsku grailu.
• Celiju je otkrio Robert Huk u XII
stoljeeu.
• Veeina celija moze se vidjeti samo pod
mikroskopom.
• Dijelovi biljne celije su : celijski zid,
celijska opna. celijska citoplazma,
celijsko jedro, plastidi, vakuola,
hromosomi jedra i dr.
• Odvija se stalan promet Ivari izmeilu
celije i sredine, te promet tvari u
citoplazmi.
• Biljne celije se umnozavaju diobom. To
je slozen proces.
1.!5-0ji suosnovni dijelovi biljne Celije?
2. Stasuhromosomi?
3. Stanazivamo prometom tvari biljne Celije?
4. NavediteCetiri fuzeudiobicelije!
5. Stasuplastidi celije?
1. SPIRILlZACIJA
HROMOSOMA
2. UDVAJANJE
HROMOSOMA
3. RAZ1LAiENJE
HROMOSOMA
PREMA
POLOVIMA
CELIJE
4.
FORMlRANJE
NOVIH CELIJA
23.1. FAZE DIOBE BIlJNE CELIJE
23
OD CELDE DO ORGANIZMA
Tijelabiljaka maze biti gradeno izjedne iii vise 6elija. Biljni organizmi gradeni iz
jedne ceJije/staniee zovn se jednocelijski iIi jednostanieni organizmi. Ovi orgaoizmi
nemaju !kiva ni orgaoa. Sve zivotne radnje obavljaju se narazinijedne celije i njenih
dijelova. Jednocelijski organizmi medu biljkama SUI bakterije, alge i gljive (sl.br.24.l)
Medulim, vecina biljaka gradenaje iz vise celija, !kiva i organa, pa se ovi biljni
organizmi zovn visecelijski ili visestanieni organizmi (sl.br.24.2)
Priprema
. 1. Donesite na sljedeCi cas O/gane nekih biljaka (korljen, stablo, list, cviiet, plod i
sjemenku).
2. Izradite model tkiva, taka sto eete viSe modela eellja napravljenih od kutija sibica
povezati "selotejpom". Za pomoc u radu karistite sliku iz udibenika 25.2.
Kadaste poSllllltrali mikroskopom pokoZicu cmog lukazapazili stedase sastoji odmnoStva
medusobno sraslih 6elija Ove 6elije su slienog oblika, velicine i nruyusliene uloge.
Slicnu gradu ima i pokoriea loziee u .sto se mozete uvjeriti ako je posmatrate pod
mikroskopom.
24
;\
I
'1
j
I
I
I
!
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
j
:!>l
Cilj: Upoznajmo gradu tkivaloziee ..'
Pribor i materijal: donja pokoricalista lozice, mikroskop, predmetno staklo, pokrovno
staklo, pineeta, pipeta, voda, zilet i skalpel.
Postupak . .
- Pomocu ostrog zileta iii skalpela skinite tanku pokoricu/pokoZICU sa don]e straoe
lista lozice (sl.br. 25.2a.)
- Pineetom taj djelic stavite u kap vode koju sle pipetom
kaouli na predmetno staklo .
- Pokrijle djelic pokoriee pokrovnim staldom.
- Posmatrajte preparat pod malim povecaojem, a zatim pod
velikim poveeanjem.
- Nacrtajte sta ste zapazili u vidnom polju mikroskopa
ZapaZanja
I. 1z cega je gradeno tkivo pokorice lista lozice?
2. Na sta vas podsjeca izgled tkiva pokoriee lista 25.l. MIKROSKOPSKA
3. Izvrsite uporedenje crteZa pokoriee listaluka i lozice (sl.bJWll;;1):ELJJE POKOZlCE
'-' radn kul LOZlCE
Svoje zakljucke pregledno uplslte u u sves . 1. eelije zatvaraCice
Tkivo
2'5.2. MODEL TKiVA
2. stoma - ustaSca
Mikroskopiranjem
pokoziee emog luka i
loziee zapazili stemnogo
sliCnih 6elijakoje izgradUju
pokozicu. Te celije imaju
mnogo zajednickih
osobina: slienog su oblika.
veliCine, medusobno su
tijesno povezaoe i imaju
zastitnu ulogu. One
25.2a. SKIDANJE POKORICE
USTA LOZICE Z4
MIKROSKOPlRANJE
. predslavljaju zastitno
tkivo. tkivo je skup
25
celija slicnih po obIiku, gradi i ulozi. U unutraSnjosti lista, stabla i korijena imamedusobno
povezanih 6elija u obliku cijevi koje provode vodu s rastvorenim mineralnim materijarna i
organske tvari. To su provodna tkiva. Unutar samog lista nalaze se celije s mnogo zrnaca
bloroplasta u oblik:u palisada (ograde s tarabarna), ili s malo Woroplasta u oblik:u spuzl'e. Ptve
celije grade palisadno, a druge sunderasto tkivo ili tkivo za provjetravanje. U gradi biljaka
susre6eroo i tkivakoja daju cvrstoCu i WVli se mehanicka tkiva.
Organi sn gradeni ad tkiva
List lozice graden je od raz!icitih tkiva: pokorienog, provo<ioog, pa1isadnog, stmderastog
i mehanickogtkiva Sva ta tkiva su medusobno povezana izajednicki ueestvuju U obavljanju
odredenih funkcija lista. Dalde, skup tkiva izgraduje organ
(sl.br. 26.1). U ovomslueajuto je list Organi biljkecvjetniee, ,---;;-;-----,
koju ste ranije upozua1i, suo korijen, stablo, list, cvijet, plod i
sjemenka.
Organizam
Tijelo biljke cvjelnice, kako yam jepozoato, izgradeno je
iz vise organa lako svaki od tih organa ima posebnu ulogu,
svi organi cine jednu cjelinu koju nazivamo organizam.
26
NAJVAiNIJE GRADIVO
" Na osnovu broja celija koje grade biljni
organizam, oni se dijele na jednocelijske i
viseeelijske.
tI Tkvivo je skup celija istog oblika graae i
funkcije
#I Organ se sastoji od meilusobno povezanih
razlicitih tkiva s jednom ili viSe funkcija. 26.1. OD DO ORGANIZMA
#I Organizam sacinjava vise meausobno povezanih organa koji cine jednu
cjelinu.
PITANJA
1. U cemu se ogleda razlika izmeifujednocelijskih i viseeelijskih organizama?
2. Sta su lkiva, asia organi?
3. Navedi!e organe biljke cvjetnice!
4. Navedite neka biljna tkiva!
GRADA SJEMENKE
Hiljke koje imaju cvijetrazvijajuse iz sjemenke. Sjemenkaje organ zarasprostiranje
biljaka cvjetnica. Ona sadrZi privremeno mirujuCu kiicu i hranjivo tkivo neophodno za
razvice !dice u mladu biljku kad se za to stvore povoljni uslovi.
:fA
Cilj7 grndtesjemenkegrahaizmakullcuruza
Priborimaterijal: lupa, skalpel, pinceta, igla, stakleneease, sjemeake grahaizmakukmuza.
Postnpak
- Sjemenke graha i zrna kukuruza ostavite u casama s vodom oko 24 casa.
- Sa sjemenke graha pomocu pineete i igle skinite tanku pokozicu koja obavija
sjemenku.
- To pokusajte uciniti i sa pokozieom koja obavija zrno kukuruza.
Kakvu razliku uOCavate?
- Rastavite oljtiStenu sjemenku graba na dvije polutke. Nacrtajte ih i obiljeZite pojedine
dijelove prema slid 27.1.
- PomoCu lupe rnzgledajtema1i blijedi "izraStaj" koji
se nalazi na jednoj polutki sjemenke. To su .
kliee: korijenak, stabalce, pupoljci.
- Skalpelom iii Ziletomrnzgledajte unutraS'1iu gradu
zma Nacrtajte Sto ste zapaziJi i uporedite sa slikom
br.28.1.
- Lupom paZijivo rnzgledajte unntraSnju graduzma.
Nacrtajte Sto ste zapaziJi i uporedite sa slikom 28.1.
ZADACI
1. Naertajte u biljeZnici i popunite donju uporednu
tabelu grade sjemenke graha i zma kukuruza:
DIJELOVI SJEMENKEGRAHA ZRNAKUKURUZA
sjemcnjaca
supke
korijenak
stabalce
pupoljcic
2. Kakve sle razlike u gradi u06ili na osnovu uporedne tabele grade sjemenki graha i
zrna kuJkuruza. ZapaZanja ubiljezite u svoju radnu svesku.
27
ProucavajuCi gradu sjemenke graha/pasulja zapaziolla si
da ona ima bubreZast oblik. U udubljenom dijelu sjemenke
graha postoji oziljak, koji se naziva pupak. Pored pupka
nalazi se mali olvor koji omogueava da u sjemenku ode voda
s mineralnim Ivarima Zato je sjemenkakoju si drzaolla u
vodi povecala svoju zapreminu. Ova po java primanja vode i
pov:,eanja zapremine sjemenke naziva se bubreuje.
Cvrsti spolja.snji omotac sjemenke naziva se sjemenjaca/
lupiua. Ona ima zastitnu ulogu. Ispod sjemenjaee nalazi se
kliea koju cine dvije bjeIicaste polutke. To sn klieini listiei
-supke iIikotiledoni u kojima se nalazi rezervnahrana za
kIielL Izmedu supki nalaze se ostali dijelovi klice: kOrijenak, '---2"'8-.1":::. /
slabalee i pupoljcic (sLbr. 27.1). JEDNOSUPN1CE (KUKURUZ)
" koje i:naju klien sastavljenu iz dvije supke iIi kotilodonanazivaju se dvosupuice
iII d,kotile (latmski, di-dva, kotilodon-kliein listie, supka). NajveCi broj biljaka pripada
OVO] grupl.
Zmo kukuruza razlikuje se od sjemenke grahajer ima klieu s jednim klieinim listieem iIi
supkom. Supka je mala i ne sadrii rezervnu hranu. Rezervne Ivari kod zma kukuruza
nalaze se izvan kliee.
Biljke kod kojih klica ima same jedou supku ili kotiledon nazivaju se jednosupnice ili
monokotile (latinski, mono-jedan, kotiledon-klieinlistie, supka). Porodkukuruza takvu
gradu kliee imaju i ostaIe Zitirriee: pseniea, zob, raZ,jecam, riZa i dr.
Hemijski sastav i znacaj sjemenki
Eksperimentima se moze dokazati da sjemenke sadrze neorganske i organske Ivari.
Od neorganskih Ivari. sjemenka sadrZi vodu i rnineralne soli. Poznalo yam je da modu
organske Ivan spada]u: skrob, seeer, bjelancevine, masti i uIja. Organske Ivari mogu
sagoIJelI, dokneorganske Ivari nisu sagorljive i daju pepeo.
Skroba ima dosta u zrnima zitariea.
Kod zrna pseniee bjelancevine se nalaze u spremiSnom tkivu ispod sjemenjaee. Pri
nIljevenju i prosijavanju sjemenjaea se odbacuje u vido mekinja, a za hljeb se koristi sarno
(bijelo brasno). Ukoliko se brasno prosijava ljedim sitom, bjelancevine prolaze i
mlJesaJu se sa skrobom (cmo brasno). Stogaje samo po sebijasno da je emi hljeb
bogatiji bjelancevinama, sto znaei i kvalitetniji za Ijudsku ishranu. Bjelancevina ima
dosta u sjemenkama graha, gra.ska, Ieee. Iz sjemenki nekih biljaka dobivaju se ulja koja
se koriste u ishrani, ali isto tako i u tehnicke svrhe. Sjemenkell,ilnogih biIjaka koriste se
28
1
I
I
u proizvodoji lijekova i drngih proizvoda farmaceutske industrije.
Posto razlicite sjemenke sadrZe razne kolicine organskih Ivari, potrebno je voditi
racuna da nasa hrana bude storaznovrsnija.
NAJVAZNIJE GRAD/VO
GRADA SJEMENKE
GRAHA
I "
SJEMENJACA
I
DVA KORlJENAK STABALCE
GRADAZRNA
KUKURUZA
I
PUPOLJCIC
KOTILEDONA KOTILEDON
SASTAV SJEMENKE
I I
VdDA MINERALNE ORGANSKE
I
SKROB
PITANJA .

ULJE MASTI
1. Kakvaje razlika izmedujednosupniea i dvosupniea?
2. Koji su osnovni dijefovi sjemenke?
3. Iz kojih biljaka se dobija ulje?
4. Zasto je erni hljeblkruh hranljiviji od bijelog
5. Kaka se dobija erni kruh?
ZADACI
1. Sakupite razne sjemenke i od njih, stavljajnei ih u plasticne vreCiee, izradite malu
zbirku.
KLIJANJE SJEMENKE
Priprema eksperimentaiopita
1. Na kuhinjskoj vagi izvazite 100 grama sjemenki graha. a zatim driite 24 sata
u vodi. Poslije ga izvadite, osusite i ponovo izvaiite. Utvrdite razliku u teiini i
29
objasnite zbog cega je nastala.
2. Sedmieu dana prije ('asa biologije postavite ovqj
eksperiment: Odbrojte 100 sjemenki graha iii zrna
iitarice i stavite ih na plasticnu taenu na koju ste prije
stavili tanak sloj vlaine vate. Pokrijte taenu poklopeem
kako biste odriali vlaznost. Sve ostavite na toplom
mjestu. Ako imate Petrijevu iioiju iskoristite je umjesto
taene(s1.br. 30.1)
3. Utvrdite koji su uslovi potrebni za klijanje
sjemenke
Postupak
- U plastifuu caSu I stavite suhu vatu i na nju sjemenke
graha.
- U plastifuu casu II stavite sjemenke graha i preko njih
nalijte sloj prokubale vade, ali prethodno ohladene.
-U plastifuu CaSu III stavite vlaZnu vatuinanju sjemenke
grahai drZite plastifuu CaSu u drugoj vefuj CaSi obloZenoj
ledom, iii je jos balje casu sa sjemenkama drZati u
zamrzivaeu(s1.br.30.2).
- U plasticnu caSu IV (koja predstavlja kontrolni
eksperiment)' stavite sjemenke grahana VlaZtlU vatu i
na toplo mjesto.
ZADACI
1. U donju tabelu upisite koji uslovi nisu bili
obezbijedeni zaklijanje sjemenki graba u I, II i
III casi?
2. Zasto su sjemenkeklijale u IV casi?
Naertajte u biljeZnici i popunite tabelu
30.1.0GLED.KLlJANJE
SJEMENKI
30.2 OGLED KOJ1M SE
DOKAZUJU POTREBN1 USLOV1
KLJJANJA
Plasticna casa Nije bio obezbijeden uslov za klijanje
I
II
III
IV
30
'J
1
i.'. 1' •. ' ...


,
I
I
I
11
I
j
1
Potrebni uslovi za razvoj blljke
Eksperimenli koje ste postavili pokazali su da sjemenke
nisu k1ijale u I, II, III caSi jer nije bilo: viage (I caSa), kiseonika
(II casal jer se on izgubio kuhanjem, toplote (III jer je
stavljena uzamrzivac. Sjemenke su sarno proklijale u IV caSi
jer su bili obezbijedeni uslovi za klijanje: viaga, oksigen
(kiseonik) i topiota. Ako jedan od ovih neophodnih uslova
nedostaje, sjemenke neee k1ijati. To su ustvari osnovni uslovi
klijanja. Porednavedenih uslova spoljaSnje sredine,neophodni
su i drugi uslovi. Da bi mogla da k1ija sjemenka ne smije biti
ostecena g. mora imatiklicu sasvim dijelovima. Sjemenka,
pored toga, mora bili zdrava i zrela da bi imala moguenost
klijavostf. Klijavost je osobina sjemenki da u povoljnim
usiovima razviju klicu iii da proklijaju (s1.br. 31.1 i 31.2).
Procenat proklijalih sjemenki iii zma (zadatak pod brojem
2) odredit eeteprema sljedeeoj formuli?
bra} proklijalih sjemenki x 100
%=-=:.:::.====:....:..,.....:..,.----
bra} sjemenki u klijalistu
Ako je proklijalo 80 sjemenki, procenat k1ijavosti bi mogli
ovako izracunati:
80 x 100
80%
100
Obicno se smatra da je klijavost sjemena dobra ako
procenat bude oko 80%. Podatke 0 k1ijavosti upisite u tab.39.
koju cete nacrtati u biljeZnicu
Vrsta
Klijavost sjemena po danima
zrna
1 2 3 4 5 6
7 I
8 9 10
Psenica
Kukuruz
i
Zob (ovas)
KLIJAVOSTSJEMENA PODANIMA U%
31.1. KLlJANJE SJEMENKE
GRAHA
312 KLlJANJE KUKURUZA
Ukupno
Isklijala
zrna u %
31
v P?slije odredivanja klijavosti sjemena one se pomo6u strojeva cisti. Odstranjuju se
ostecene sJemenke 1 sJemenke korovskih biljaka. Da bi iznikle biljke bile zasti6ene od
raznihbolesti; i:.:rna zitatica se zaprasuju odredenim srcdstvima. Za sjetvuje
kuplti pTOVJereno sJeme u poljoprivrednim apotekama Ovom sjemenu je ispitana
klijavost i izvrSeno zapraSivanje.
NAJVAZNIJE GRADIVO
USLOVI KLIJANJA
I
VODA
I I
OKSIGEN TOPLOTA
I
KLlJAVOST
PRIPREMA SJEMENA ZA SJETVU
I I
CISCENJE ODREDIVANJE
KLlJAVOSTI
l'.lTANJA
1. Koji su uslovi neophodni za klijanje?
I
ZAPRASIVANJE
2. Zasto sjemenke truhnu u vodi iii za vrijeme poplava?
3. Sta je klijanje, a sta klijavost sjemenki?
ZADACI
. I. Bocicu s uskim grlom napunite suhim graSkom, a zatim vodom i ostavite na toplom
mJes!u. Opisite sto ste zapazili?
2. Proucite slikuklijanje grabai zmakukuruza. Utvrilite razlike koje postoje?
KORlJEN
l'riprema
1. U vecu plasticnu casu so strugotinom iii pijeskom stavile nekoliko sjemenki
graha. To sve driile na toplom mjestu i redovno zalijevajte. Kad se razviju mlade
bilike s listovima, a to je poslije 10 dana, izvadite pailjivo jednu biljCicu i posmatrajte
joj korijen i ,yegove dijelove.
2. Donesite na cas korijenove mrkve, repe, kukuruza iii neke druge trove. zatim
nekog zbuna i brsliana.
32
I
!
!
1
I
Grada korijena
Cilj: upoznajemo spoljasnju gradu korijena
Postupak
_ Na osnovu slike 33.1, nakorijenu grabakoji ste odgojili
kod ku<\e, pronadite glavni i boene korjenove.
_ Razgledajte njihov oblik i poloZaj.
_ Posmatrajuci nacrtajte korijen u svoju svesku.
_ Uporedite pojedinacne oblike korijenakoje ste donijeli
lla cas iz prirode sa korijenima prikazanim na slici
br.34.11
_ Uradite crteze korjenova razlicitih biljaka u svojoj
radpoj svesci. Napisite imena biljaka od kojih poticu i
nazivvrste oblika njihovog korijena
Korijen vecine biljaka razvija se i raste u
zemljistu. Na njemu nema listova pa se po tom
razlikuje od stabla. Osnovna mu je uloga da pricvrsti
biljku za tlo/zemljiste i da iz ujega upija vodu s
rastvorenim mineralnim tvarima. Voda i mineralne
tvari provode se dalje prema stablu i listovima.
Kodnajveceg brojabiljaka izklieinog korijenka
razvija se pravi korijen. Na korijenu razlikujemo
glavni korijen koji raste dublje u tlo, a sa njegove
strane razvijaju se boeni korijenovi (sl.br. 33.1).
Glavni kotijen s bOCnim korijenovima cini korijenov
sistem.
33.2 OBLICJ KORJ./ENA
Ako iscupamobiljku s korijenovima iz tla vidjecemo da se na nekim dijelovima
korijena nalaze cestice !la. Na tim mjestima korijena nalaze so korijenove dlaCice. Na
vd1l1korijena nalazi se vegetativna kupa Cije se colije neprestano dijele pa tako korijen
raste u duzinu. Ispod kupe je korijenska kapa sastavljena od cvrs6ih 6elija koje stite
vrhkorijena (sl.bI. 34.1).
U nnutrasnjosti korijena nalazi se provodno tkivo koje upijenu vodu s rastvorenim
mineralnim tvarima provodi prema stablu (sl. bI. 34.1)
33
Rast korijena

Cilj: upoznajemo zonu rasta
korijena.
Pribor i materijal: plasticna
casa, veca staklena casa, veta
staklena tegla iii stakleno zvono,
sjemenke graha, ravnalo, cmi tuS '--__
i perce.
34.1. CRTEZ GRADE KORlJENA NA OSNOVU
Postupak
POSMATRANJA POMOCU MIKROSKOPA
- U vecu plasticnu casu sa strugotinom stavite 5 sjemenki ,---------,
graha i to sve drZite na toplom mjestu i redovito zalijevajte.
- Kad serazvijUkorijenovi duiioe 2 do 4 ern izvadite jedan
korijen.
- PomoCu ravnala i pera na korijenu nanesite crnim tosem
podioke ad 1 mrn. I
- Sjemenku s obiljezenim korijenom stavite na gazukoja
se nalazi iznad case s vodom.
- caSu sa sjemenkom i korijenom pokrijte vecom teglom
iii staklenim zvonom (sl.br. 34.2). Ostavite ogled oko 24
sata. '---3-4- . .1-. O-G-,L-E-V- .. -P-Rl-P-'RE-.M,-A-'
- Posmatrajte rast korijena i uporedujte sa slikom br. 34.3.! KLIJANJA KORlJENA RADI
- Utvrdite gdje se nalazi zona rasta korijena. ISPITIVANJA ZONE RASTA
Korijen raste iz stabla i lista
Korijenkoji nastaje iz stabla iii listanaziva se adventivni
korijen. Sposobnost biljaka darazvijaju adventivno korijenje
covjek je iskoristio u uzgoju zitarica npr. kukuruza.
Okopavanjemkukuruza iz stabla nastaje mnostvo adventivnili
korijenova koji biljku snabdjevaju vecom kolicioom vode i
mioeralnih soli. Vrtiari koriste ovu pojavu da ukrasno bilje
razmnoze listoID. List se zarete oka provodne file i stavi na
vlaZan pijesak. Tako i vi mozete razmnoziti, na primjer,
begoniju i dr.
34
34.3. NA OSNOVU SLIKE
USTANOVITE KOJI SE DIO
VRHA KORIJENA NAJVISE
IZDUZIO
I
j
/
Preobrazbe korijena
Osim uCvrScivanja biljke i upijanja vade s mioeralnim tvarima, korijen moze da obavlja
i neke druge uloge. Pri tome mu se mijenja - preobrazava i oblik i grada.
Kod nekih biljaka korijen sluZi za smjestaj rezervne brane. Takav je slueaj kod mrkve,
repe i persuna. Kod georgine i lediojaka u bocnim korijenovima se gomila rezervna
brana, pa se oni preobraZavaju u korijenske krtole. Kodnekih biljaka tropskih krajeva
korijenovi su preobraieni u vazdusno korijenje kao kod filadendrona na primjer.
,
NAJVAiNIJE GRAD/VO
I
GLAVNI
KORIJEN
I
GRANAT
DIJELOVI KORlJENA
!
KORIkNSKE
KORIJEN DLACICE
OBLICI fORIJENA
I !
ZILICAST VRETENAST
RAST KORIJENA
!
I
KORIJENSKA
KAPA
I
REPAST
I
ZONA
RASTA
- I
SILA
ZEMLJINE
PITANJA
TEZE
PREOBRAZBE KORIJENA
I
REZERVOARI
HRANE
KORIJENSKE
KRTOLE

KORIJEN
L Kako se naziva korijen koji se razvija iz korijenka klice?
2. Iz kojih biljnih organa se razvijaju adventivni kOljenovi?
3. Sto cirri korijenov sistem biljke?
4. U Cemu je raz1ika izmedu glavnog gnl11atog korijena i Zilicastog korijena jedne trdve?
5. Koju ulogu imaju adventivni korijeni?
ZADATAK
Oko centralnog rebra Ii.sta begonije ziletom nacinite vise rezova. List postavite na
vlaZan pijesak u plasticnu casu. Casupokrijte papirom. Posmatrajte sto ce se dogoditi?
35
UPlJANJE I PROVODENJE VODE S MINERALNIM TVARIMA
Unutrasnja gradakorijena omogucava da korijen upija i provodi vodu s mineralnim
tvarirna u pravcu stabla i lista.
36
Priprema
- U dvije menzure iii uie boce ad 0,5 I nalijle vade
do jedne polovine
- Uzmite dvije biijCice graha koje sle ranije
odgojili i njihove korijene operile pod mlazom
vade.
- U prvu menzuru iii bocu slavite biijCicu graha
taka da su joj korijenske dlaCice potopijene u
vadi. Iznad vade dolijte 1 em jestivog uija. Kao
lakSe uije ce plivali na povrsini i onemoguCiti ce 36J OGLED, ULOGA
isparavanje vode. KORI.1ENSKIH DLACICA
- U drugu menzuru iii bocu stavite drugu biijCicu
i dolijte s!oj jestivog uija u koliCini ad 5 cm taka do su
korijenske dloCice u sloju uijo.
- Da bi bi1jCice staja!e uspravno, poduprite ih sa dvije palovice
plutnog zapusaca.
- Menzure iii bace s biijCicama ostavite no svijetlom mjestu (sl.br.
36.1)
- Komadic kristala obCijene soli (p!ava galiea) iii nekoliko kapi
tinte spustite paiijivo u casu s vodom.
- U toku narednog dana utvrdite i opisite sto se dogodilo s
kristalom soli adnosna tintom? (8l.br. 36.2)
- Od komadica ovcijeg crijeva iii celofana napravite kesicu, pa 36.2. DIFUZIJA
je napunite gusCim rastvorom secera.
- Kesicu cvrsto koncem priveiite uz plasticnu cjevCicu za varni sok.
- Sve to stavite u casu vode kaju ste prethadna abojili crvenom iii plovam tintam.
- Pas!ije nekalika casova provjerite sta Se dogodilo u C;jevCici vocnog soka.
- Poku§ajte objasniti nastalu pojavu (sLbr. 37.1)
Kao sto smo naprijed utvrdili, voda je jedau od neophodnih uvjeta zivota biljaka.
1
I
1
1
t
j
I
1
I
.1
1
1
I
I
'I
'I
i
I
1
Zato je potrebno u slucaju suse zaljevati ukrasno cvijece, povrce i
drugeusjeve. .
Suhozernne biljke vodu s mineralnim tvarirna upijaju iz zemljista
korijenovim sistemom. To su nam potvrdili rezultati eksperimenta u
pripremi (sl.br. 36.1)
Drugim eksperimentom u pripremi dokazali smo da biljka iz
spoljru,'uje sredine upija vodu s mineralnim tvarima sarno pomocu celija
pokoriee/pokoziee korijena i korijenskih dlacka.
Eksperimentima u pripremi upoznali ste se sa dvije pojave znacajne
za upijanje vode s mineralnim solima iz zemljista putem korijenskih
dlaCica. To su difuzija i osmoza.
Kad ste spustili kristal obojene soli u casu s vodom, boja se 37.1 PROCES
postepeno sirila od mjesta kristala, dok voda u casi nije OSMOZE·
bila obojena do vrha case. Pojava poznata pod nazivom
difuzija (latinski, difundere-kretanje) dovela je do tog sirenja
boje.
Kad obojen kristal padne u vodu u casi on se pocne
rastvarati. Njegove vanjske cestiee (kristali su gradeni od
cestica) se odkidaju i slobodno se krecu u vodi prema_
manjoj koneentraciji cestica okolne vode u casi. Dakle,
difuzija je pojava kretanja cestica iz mjesta vece
koneentratije prema podrucju manje koneentracije (36.2).
Osmozu mozemo shvatiti kao naroCiti tip difuzije koja 37.2. KRETANJE CESTICA ZA
se odvija preko polupropusne opne. VRIJEME OSMOZE
Tanka celijska opna korijenskih dlaCica predstavlja polupropustljivu opnu (reklo bi se
ona "bira" tvari koje ce propustiti).
Posto je eitoplazma celija korijenskih dlaciea gusca (vece koneentracije) od
koncentracije okolne sredine (vode s rastvorenim minera1nim tvarima) dob ce do upijanja
vode s mineralnim tvarirna. Prodiranje Ijooetecnosti prema gus60j kroz polupropustljivu
opnu naziva se osmoza. Ova pojava objasnjava se i time sto su cestice vode manje i
mogu da produ kroz otvore opne erijeva (sl.br. 37.1,2).
Osmoza moZe vrsiti pritisak na zidove celije i taj se pritisak naziva osmotski pritisak
(sl.br.37.1).
Prema tome korijenske dlacice upijaju vodu s mineralnim tvarima osmotskim
Jz korijenske dlaeice voda s mineralnim tvarima prelazi u susjedne celije, iz ovih u
sliJedeCe 1 taka sve do provodnih ejevCica u sredisnjem dijelu korijena (sLbY. 38.1). Takoder,
konjenskl pntJsak (sl.br.43.2) svojom snagom utice na kretanje vode u biljci.
37
PlIANJA
1. Kojim pojavama mozemo objasniti
upijanje vode s mineralnim tvarima
korijenskim d1aeicama?
2. Sto je difuzija, a sto osmoza?
3. Raspitajte se kod roditelja iii
cvjecara stacme da bi im sobne
biljke bolje rasle i obilnije
cvjetale?
38.1. PRES.1EKKORJ.1ENA UZONl UPIJANJA
VODE
IZDANAK
U biljakakao sto su brast, lijeska i ledinjak iz zemlje raste stabljika iii stablo, na
kojima su listovi i cvjetovi. To su nadzemni dijelovi biljke (38.2), koje oznacavamo kao
iZiianak: Stablo je organ biljaka stabljaSica. Ono moze biti razlieitib oblika i velicma.
Stablo nekih biljaka nije dme od 1-2 mm, dok stable drugih biljaka raste i preko 100
metara i ima debljinu od nekoliko metara. Stabla americkog kvrgavog boramogn dozhjeti
starost i do 5000 godina. Hrast u Rankovicima kod Novog Travoika dozivio je starost
od 1200 godina.
Priprema:
38
I. Donesite na Cas granCice s pupovima raznog drveca,
sibova zbuna i zeljaste izdanke, npr. cvjetnica.
2. Na granCici divljeg kestena iii nekog drugog drveta
odredite poloZaj tjemenih i boCnih pupoljaka.
3. Rastavite jedan pup divljeg kestena. Opisite
rtiegovu gradu.
4. Uporedite pupove raznog drveca na osnovu
velieme i oblika. Koje f'dzlike uocavate? Vee kf'djem
ljeta i poeetkom jeseni na ovogodisnjim izdancima
drvenastih biljaka razvijaju se pupoljci. Jedni pupovi
nastaju u pazuhu listova tj. boeno, adrugi na vrhu
izdanka, tako da se prema polozaju razlikuju boeni
i gemeni pupoljci. Pup je ustvari nerazvijeni izdanak
obavijen zastitnim ljuspastim listiCima (39.1).
38.2.IZDANAK
Spoljasrtii listiCi pupoljka su Ijuspasti, kozasti a
mogu biti prevllceni i smoloID. Unutrasnji IjstiCi
pupoljka su izrazito d1akavi. I spoljaSnji i uuutraSnji
listiCi stite pupoljak od Wadnoce i raznih povreda.
U sredini pupoljka je bjelieasti kapasti izrastaj,
nazvan vegetaciona kupa. Ona je gmdena od celija
koje se staIno dijele i tako se razvija novi izdanak.
Tako i stablo raste putem razmnozavanja eelija
tjemenih pupoljaka. U proljeee pup poeinje da se
razvija. Listiei pupa pocmju da se razmicu, pup se
b.dufujeJrnijenja boju. Iznovih pupova se razvijaju
listovi, a iz nekih cvije!. 1z lisnih pupova se razvija 39.1. RASPORED PUPOVA-T.1EMENl
list, a iz cvjetnih pupova se razvija cvijet(39.2). 1 BOCNl PUP
Stablo veiSine biljaka raste iznad tla i naziva se nadzenmo stablo.
Nadzernno stable nekih biljaka ci!;lvog zivota ostaje soCno i zeleno, dok
kod drugih biljaka ono oevrsne i odrveni. Prve biljke zovu se zeijaste a
druge drvenaste. Stablo drvenastih biljaka sastoji se ()d izdanka i emi
glavnu noseeu osovmu zvanu deblo. Od glavne osovine razvijaju se boeni
izdanci razliCite velieme. To su grane. Naein grananja, pravac grananja
odreduju oblik krune drveta. U zavisnosti ad ndcina grananja i visine
stabla gdje poCinje grananje drvenaste Iiiljke imaju oblike kao sto su :
drvo, sib i grm (40.1). Drvo je drvenasti izdanak koji se grana visoko
iznad tlil. Sibom nazivamo drvenasti, nadzemni izdanak, koji se
odruah iznad tla. Takav oblik izdanka imaju, npr.lijeska, divlja ruZa i dr.
. 39.2
Grmje nadzemni drvenasti izdanak Cije grananje na metar RASPORED
iznad zemlje. U obliku zbuua mstu, npr. drijen, glog, zohva i dr. PUPOVA
Zeljasti izdanci su socni i mekani. Nalazimo ih kod cvjetnica (npr. 2)
ledinjak). Stabljike paviti, lubenice, tikve, brsljana i nekih drugih biljaka ' .
nemaju cvrste izdanke, pa se perrju 0 druge predmete iii puze po podlozi. Biljke sa
ovakvim izdancima nazivaju se Iljane iii puzavice.
39
40.1 NADZEMNIIZDANa I) DRVO (HRASTA); 2) SIB (llJESKA), 3) ZEUASTI (UDlNJAK)
Podzemni Wanei
Podzemna stabla svojim oblikom lice na korijene, Ovi
izdanei razlikuju se od nadzemnih izdanaka sto imaju ljuspasto
izakrZljalo i bezbojno lisce u Cijim pazuhima se nalaze pupovi.
Takva su stabla: krtola iIi gomolj, lukovica i podauak. Krtola
je zadebljalo podzemno stablo u kome je nagomilana rezervna
hrana. Na krtoli se uoeavaju oZiljci Iistova u eijim pazuhima
su smjestena 2-3 pupakoji se nazivaju okca, upr. krompir( 40.
2). Lukoviea ima kratko stablo od koga nanize rastu korijeni.
Oko pupa smjesteni su soeni, ljuspasti i bezbojni listovi, Oni
u sebi sadrze rezervnu hranu, npr. Ijiljan, emi i bijeli luk i dr,
(40.3). Podanak suzadebljala granata podzemna stabla. Na
vrhu svakog izdanka smjesteni su gusto zbijeni, kofusti listovi
npr. perunika, slatka paprat, trska, rogoz i dr, (40.4)
Preobrazaj stabla
Nadzemni dijelovi stabla, kao sto su izdanei mogu da
promijene obliki gradu i da dobijunovu ulogu, Takva promjena
zove se preobrazaj. Izdanei divlje kruske, gloga, tmjine i dr,
preobraZavaju se u tTn, dok se izdanci vinove loze
preobraiavaju u rasljike koje se prihvataju za neki cvrsti
oslonae (41. 1). Biljke susnih predjela, kao lito je kaktus imaju
40
40.2. GOMOU (KRTOLA)
KROMPIRA
403. LUKAVICA CRNOG
LUKA
PERUII,'lKE
'J','."
;
,
,
1
;
,
1
I
I
.1
f
I


i1
preobraieno stablo u rezervoar za vodu i izgradnju hrane.
Rast izdanka u tami 4U.
STABLA:
RASUIKE
VINOVE
Uzmite kartonsku kutiju i napravite prozorcic sa strane.
U saksiju, iii plasticnu casu zasijte sjemenke zobi. DrZite
pripremJjen ogled na svjetIu duevIlom iii vjeslackom 7 dana
sl. br. (41. 2)
Zapaianja:
L Utvrdite sto se dogodilo sa sjemenkama zobi?
2. Kuda su se nageli klijanei zobi i zasto?
d
OSVJ.fETIJENA STRANA
Iz anei biljaka brze rastu u tami nego na svjetlu. Ako u BRZE RASTE
podrurnu zaboravite krompir, njegovi izdanci biee visoki i
blijede boje. Sobne biljke koje duze stoje u prozoru povijaju se preme svjetlu.
Dzrok ovim pojavama je odsustvo svjetla. Pri smanjenoj koliCini svjetla (podrum,
dnevna soba) u biljkama se stavara manja kolicinajednog biljnog hormona-auksina,
Cvijeee se naginje prema prozoru jer se na manje osvjetljenoj strani izdattka cvije6a
stvara vise auksina koji utice na bIZ; rast neos,jetljene strane izdanka.
NAJVAZNIJE GRAD/VO
ZELJASTI
DRVO
I
l'iADZEMl\I
I
DRYENASTI
,
IZDANAK
SIB GRM LLTA:'IA
PUPOVI
TJE:\1El'oiI BOCNI LISNI

KRTOLA I,UKOVICA PODANAK
CYI,JETNI
41
PITANJA .
1. Kakva je razlika izmedu izdanka i stabla?
2. Navedite poznate drvene nadzemne
izdanke?
3. Staje auksin i kakvaje njegova uloga?
GRABAIULOGASTABLAI
STABLJIKE
42.1. GRADA VISEGODlSNJEG STABLA
;;0;:-,,-- Kambium
42.2. RASPORED PROVODNlH
SUDOVA I SUDOVA ZA
ORGANSKE TVARI filA
POPRECNOM PRESJEKU
42
STABLA
a) jednosupnice
b) dvosupnice
42.3. CRTEZPRESJEKA
TROGODlSNJEG STABLA
Priprema
Cilj: upoznajmo gradu stabla zohve
Pribor:
1. ostar noz
2. radna sveska
3. olovke u boji
Materijal:
I. mlado stablo zohve, breze, kruske i dr.
Postupak:
Posmatrajte grancicu zohve.
- N apravite poprecni presjek grancice ostrim nozem.
- Nacrtajte, sluzeei se bojicama, poprecni presjek.
- Utvrdite da li se dijelovi stabla razlikuju po boji
i cvrstoCi?
- Slozite ponovo stable iz dijelova,
U radnoj svesci, koristeci se slikom, napisite:
a) gdje se nalazi kora i kakve je boje?
b) gdje se nalazi drvo i koje je boje?
c) gdje je smjestena sci stabla i kojom bojomje
predstavljena?
1
1
J
I
~
·1· ·•.·

1
.
!I
~
.•1
)
Grada visegodisnjih stabala je slozena.
Posmatranjem poprecnog i uzduZnog presjeka stabla zohve ili svjeze odsjecenog
panja, zapazit cemo da stable ima slozenu gradu. Na poprecnom presjekn grancice ill
panja jasno se uocavaju tri sloja. Spoljasnji, tanji sloj zove se kora i sredisni, deblji sloj
koji se zove drvo. U centru stabla nalazi se sci stabla. Od sm premakori polazemehki
srini zraci. Drvo se najlakSe cijepa po ovimzracima. To znaju drvosjeee. Ako noktom
zaokruZite korn po drvetu osjeticete pod prstima vlaZrrost i ljigavost koja potice od
sokova koji se iz lista provode korom. Izmedu kore i drvetanalazi se prstenasti sloj koji
se naziva kambij (42. 3) U drvenoj masi stabla nalaze se sudovi u vidu cjevCicaza
provodenje vode s mineralnim solima(sirina cjevCica iznosi sarno 1/3 mm.) (42. 2). U
stablu biljaka dvosupnica Gorgovana, lipe, zohve) sudovi za provodenje vode i organskih
tvari rasporedeni su pravilno u vidu prstena, a kod biljaka jednosupnica ( zitarice i
drugihbiljska)sudovisurasporedenibezodredenogreda(42.2).Kambijumimaznaeajnu
ulogu u debljanju stabla, pa kambijum nazivamo graditeljem novih tkiva. Dijeljenjem
celijakambijuma prema unutrasnjosti stablanastaju novi dijelovi drveta. U toknjedne
godine stvori se jedna zona drvene mase koja se naziva god (42.3). Kambijum, lakoder,
prema vani tvori dijeljenjem nove dijelove kore sa sitastim cijevima za provodenje sokova.
Po godisnjim prstenovima na odsjecenom panju, ka,o po kompasu mozemo odrediti
strane svijeta. Godovi su siri sajmne, a uzi sa sjeveme strane panja( 43. 2). Prema
godisnjim prstenovimamoze se odrediti i staros! drveca (42. 3).
U I ~ g e stabla
Stablo, kao organ biljke, ima vise uloga. Ono povezuje korijen i list biIjke. Drvenim
dijelom stabla provodi se voda s mineralnim tvarima prema!istu.cvijetu ploda, a od
lista korom stabla provode se organske tvari nastale u listu. (45. 1). Stablo maze i da se
preobrazi, pa da ima i drngaciju ulogu. Pored toga, stablo moze da se koristi i u
razmnozavanju biJjaka .
Cilj: upoznajemo kojimdijelom stable upija vodu s mineralnim tvarima.
Pribor: 1. cetiri vece case iIi menzure, 2. noz. Materijal: 1. tri grancice topole s
liscem 2. dva izdanka persuna iii dva cvjetna izdanka s bijelim cvijetom:
43
1. Eksperiment
Postnpak: Svjeze odrezan izdanak persuna iii narcisa s
bijelim cvijetom potopite u casu vode koju ste obojili
crvenom tintom (44.1).
Zapaianja: Kakve promjene zapaiate na izdanku i cvijetn.
Objasnite!
2. Eksperiment
Postnpak
44.1. OGLED KG.!IM
SEDOKAZUJE
UZIMANJE VODE OD
STRANE BILJKE
U tri veee case iIi menzure stavite tri
grancice topole U prvu casu stavite
!,'fancicu topole s drvetom i korom. U
dlllgu caSu stavite grancicu lopole kojoj
ste ogulili koru. U treeu casu stavite
grancicu topole kojoj ste ostranili
drveni dio. Ulijte u sve case istu
koliCinu vode (44.2). Ostavite
eksperiment 24 sata i zabilje±ite
zapaianja.
442. DOKAZ/VAlv'JE KOJIM DIJELOM STABLO
UZIMA VODU
Zapaianja
1. U kojoj casi su uvehli listovi i zasto?
2. Kojim dijelom stabla se provodi voda?
ZakljuCci
l.
2.
Cilj: istrazujemo koje sile utieu na kretanje vode u biljci
Fribor: 1. plasticna iii staklena cijev dmine 20-25 cm. 2. gumena eijev 3. casa4.
noz. Materijal: 1. pel:rrgonija iii odrastao grah star 3-4 sedmice 2. Voda.
44
-
45.1. RASPORED PROVODNIJI SUDOVA ZA VODU I
ORGANSKE TVARJ NA UZDUZNOM PRES.JEKU STABLA 1
ULGCA KA.MBIUMA U RASTENJU DR VETA U SIRINU
Postnpak:
Ostrim nozem otkinite popreeno stabljiku
pelargonije, tako da iznad tla ostane 2-3 em
izdanka. Na izdanak (pani) navucite gumenu
cjevcieuduZine 3 cm. U gumenucijevcicu nalijte
malo vode i flomasterom na cijevi zabiljezite
visinu nivoa vade. U gumenu cijev utalmite
staklenu ili plasticnu cijev 20-25 em savijenu u
vidu koljena. U tlo saksije ugurajte drveni koeie
i uz njega zavezite staklenu cijev. Dobro zalijte
tlo u saksiji i sacekajte kratko vrijeme (45.2).
Posmatrajte stubae vodeu eijevi. Objasnite otkud
voda u cijevi. Kapilamomost kao snaga koja
podiZe vodu u stablu U staklenu kadicu iIi veeu
staklenu casu s vodom koju ste obojili s
nekoliko kapi plavogmaqtila stavite 3 plastitne
cjeveice za sok razlicitih promjera (45.3). U
kojoj cjevCicije najvisi stnbac vode.
Objasnite pojavu !
Izvode6i ove eksperimente saznali smo da se
voda s mineralnim tvarima provodi drvenastim
dijelom stabla, a da na kreta.nje vode u cjevcicama
drveta utice korjenov pritisak i kapilamost (45.1) .
45.2. KORIJLiVOV PRITISAK
45.3.KAPILARNOST
45
NAJVAZNIJE GRADIVO
GRADASTABLA
KORA DRVO SRi; SRZNIZRACI
PREOBRAZAJ STABLA
I I
RASLJIKE REZERVOARI VODE REZERVNA HRANA
I
LISCE
SILE KOJE DJELUJU NA PODIZANJE VODE
KORUENOV PRITISAK
KAPILARNOST
PITANJA
1. Koji su osnovni dijelovi u gratli visegodisnjeg stabla?
2. Kaleva je uloga kambrijuma?
3. Kojim se dijelom provodi voda, a kojim sokovi?
4. Navedite neke prim jere preobrazbe stabla?
5. Koje sile pokrecu vodu u biijci?
LIST
List je organ biljaka stablasica i najcesce je zelene
boje. Medutim, ima listova koji nisu zelene boje (sjetite
se klicnih lisova, Iistova lukovice luka i listova
pupoljaka). Listovi su ogranicenog rastenja. Rijetke su
biljke Ciji listovi rastu neprekidno. Lisee palmi moze
'--___ -'-_-'-__ ---' doseCi duzmu do 20 metara.
46
45.1. DIJELOVI LlSTA
Priprema
1. U gradSkom parku, iii oblii:njoj sumi, iii na livadi posmatrajte kalevog su
1\
I
!
oblika listovi razlicitih biijaka i koje
dijelave imaju? Posmatrajte listove
ukrasnih biljaka u svome domu.
Donesite listove nekih biljaka na cas.
2. Donesite granCice s Zistovima
divijeg kestena, topole, kukuruza.
3. Pronadite list koji je istruhno,
! p,'sI1lOtrajte ga lupom i nacrtajte list
47.1. NERVATURA LIST A: I) MREZASTA (HRAST); 2) kako izgleda!
PARALELNA (KUKURUZ); 3) LUCNA BOKVICA

Postupak
Dijelovi Iista
Cilj: upoznajemo dijelove lista.
Pribor i materijal: lupa, Iistovi raznih
biljaka.
- Uzmite jedan listi nanjemu pomoeuslike br. 46.1. utvrditenjegove osnovnedijelove.
- Posmatrajte lisnu plojku i utvrdite ima Ii razlike izmedu njezine gomje i donje straue.
- Uporedite kako su rasporedene lisne zice (nervi) lista hrasta, kukuruza i bokvice
(trputca). Koristite se slikom br. 47.1.
- Medu donijetim listovima pronadite slicne po obliku koristeei se slikom br. 47.2.
PosrnatrajuCi listsljive, 1opole,jorgovanai dmgih biljaka uoCili ste daimaju jedan prosireni
dio koji se naziva lisna plojka, zatim smeni dio, Iisna drikafpeteljka i Iisna osnova.
Svaki dio Iista ima odredenu ulogu. Lisnom osnovom, listje pricvrilcen za granCicu, lisna
drSkanosi lisnu plojku i izlaZe je svjetlosti, dok lisna plojka prima SUllCevu svjetlosti obavlja
forosmtezu.
Medutim, ima listovakoji nemaju Iisnu drSku. Za stabljiku su pricvrsceni osnovom
lisne plojke. To su sjedeci Iistovi. Takve listove ima kukuruz, psenica i druge trave.
Glavni dio lista je lisna plojka. Gomji dio lisne plojke koji je okreuut prema svjetlosti
naziva se lice, a donji nalicje.
Kad paZljivo razgledate list vidite mnostvo sitnijih i debljih Zilica. To sulisni nervi. Svi
lisni nervi jednog Iistacme nervaturu lista. Lisni nervi provodevodu s mmeralnim tvarima.
Raspored lisnih neravakod biJjaka jednosupnica i dvosupnica nije isti. Mrezastu i lucnn
nervaturn imaju biljke dvosupnice, aparaleInu biljke jednosupnice (sLbr. 47.1.).
Listovi sljive, topole, obraznju na lisnoj drscijednu lisnu plojku. Takvi Iis10vi se
47
zovu prosti listovi. Kad se na jednoj lisnoj dISci obrazuje
vise !isnih plojki,Iist nazivamo slozenim (sl.br. 48.1).
Preobrazaj Iistova
Listovi mogu biti prilagodeni i nekoj drugoj funkciji,
I osim ishrane biljke i tadamijel!iaju svoj oblik i gradu,
'--4-8-]-. "'SL"O:::Z"'E"NI"U"-Sl'-o-v-r-.- odnosno preobrazavaju se. Kod graska su listovi
DIVLJI KEsmv, BAGREM. preobraZeniu vitice(sl.br. 48.2)
KUKAVICrCA RANA Druge biljke kaotrJ!iina, glog, divljakillSkaimaju Iistove
i preobraiene u bodlje. Kodkaktusa one imaju zastituu
nlogu (sl.br. 48.3). Kotiledoni graha nisu nista drugo nego
preobraZeni IiSlDvi. Najeudnije su preobraZeni lislDvi biljaka
koje hvatl\iu kukce. U naSoj domovini imanekoliko takvih
biljaka RosikahvatakukcepomoeuljepljivihdlaCica(sl.br.
49.1). Listovi biIjke mjesinarke, koja Zivi u vodi bara
preobraZeni su u klopke iIi mje.sinice koje sMe zahvatal!ie
i "varenje" kukaca. Posebnim sokovirna mjesinarka
razgraduje tijela ulovljenih kukaca i tako dolazi, slieno
Zivotinjarna, do nitrogenih tvari (sl.br. 49.2)
48.2. VITICE KOD GRASKA
LISTOVI SU
PREOBRAZENIU
BODLJE
Opadanje listova (listopad)
U jesen veeina drvenastih biliakanaSegpodneblja odbacuje lisce.
· Ono prvo pocinje da mijenja boju, iuti i onda opada. Opadanje lis""
· je posebna prilagodenost biljaka na niske temperature. U drugim
• predjelimaZemlje, gdje su dugi periodi suSe, biljke takoder odbacuju
lisce i time se stite od isparavanja vode. Sve ove biIjke se nazivaju
· Iistopadne. Bor,jela, smrea i druge (i=ev arisa), IiS6e ne odbacuju
tukomzime.
Lisce opada zbog zacepljenosti sudova za provodenje vode s
mineralirna u osnovu lista. Time se prekida veza izmedu stabla i !ista
(sl.br. 49.3). Na mjestu gdje se nalazio Iistostaje Iisnl oZiljak (sl.br.
49.3).
Znacaj Iista za Zivotinje i covjeka
Listovi mnogih biljaka sadrZe hranljive, ljekovite i vitaminozne tvari koje covjek
koristi u isbrani i Iijecenjn, kao i isbrani zivotinja. Lisce ze\jastib biljaka (sijeno i Iisnik)
48
I
i1
koristi se kao s'ljeia iIi suha stoi'na brana.
Poznate su yam neke biljke Cije lisce co'ljek koristi u ishrani
kao lisee lukova, lisCe Spinatakoje je bogato vitaminima i ieljezom.
Lisee nekih biljaka sadrZirnirisne!vari (nana, Zalfija,
pa se koristi kao Ijekovite biljke. Listovi drugih biljaka sadrie
vitamine (jagorcevina sadrii tri puta vise C vitamina od zelene
paprike, aatlajski!uk, takoder, tri pula viSe C vitamina od "uvaZenog"
lirnuna). Iz liS6amnogih biljaka industrijski se dobivaju koncentrati
bogati vitaminima, a i narkotici.
NAJVAZNIJE GRADlVO
D1JEWVILISTA
rl ------1-1------1
LISNA LISNA DRSKA LISNA
OSNOVA (PETELJKA) PLOJKA
VRSTELISTOVA
r
----.l
l
----
j L
PROST SLOZEN
LIST LIST
I
PARALELNA
NERVATURALISTA
1
MREZASTA
PREOBRAZ&"1L1STOVI
I
LUCNA
I
BODLJEfTRNJE
(KAKTUS,DlVUA
I I I
PJ'IJ4]VJA
1. Sta je list?
VlTICE KLIClNl LISm:I KLOPKE
(GRASAK) (KOTILEDONl) (MJESINARKE)
2. Kakva je razlika izmedu prostog i slozenog
lista?
3. Kakvaje nervatura listakod biIjaka
jedoosupruca?
49.1. ROSULJA
4. Kakvu ulogu imalistkodkukcojednih biljaka?
5. Zasto lisce opada?
49.3. ODVAJANJE LISTA OD STABLA
VRSJ SE POSTUPNO
49

ZADACI
1. N apravite herbarsku zbirku raznih oblika listova. Listove osusite izmedu !istova
novinske hartije pod pritiskom nekog tezeg predmeta. Suh novinski papir mijenjajte
svaki dan, sve dok se listovi potpuno osuse.
UNUTRASNJA GRADA LISIA
Priprema
1.Donesite u skolu svjeie zelene listove oleandra, bokvice, zovine srake iii
stiropora. Pogledajte gradu pokoiice lozice na slici 25.2!
Cilj: upoznajemo unutrasnju gradu lista.
Pribor i materijal: stiropor, tilet, pineela, mikroskop, predmetno staklo, pokrovno
staklo, pipeta.
50
Postupak
- Uzmite list oleandra iii bokviee i utakoite ga u zarez stiropora iii zovine srcike
(sl.br.50.1)
- Stisnite paleem i kaziprstom lijeve ruke list u proejepu stiropora.
50.1. PRIPREMA PREPARATA ZA POSMATRANJE
UNUTRASNJE GRADE LISTA
50.2. PRESJEK GRADE LISTA
OStrim ziIetomnacinitenekoliko sto tanjih poprecnih presjeka !iSla (sl.br.50.2)
- Presjek stavite u kap vode sto ste kanuli pipetom na predmetno staklo i pokrijte ih
pokrovnim staklom.
- Posmatrajte presjek lista pod malim, a zatim velikim uvelicanjem.
- Uporedite mikroskopsku sliku presjeka sa slikom u udZbeniku i pronadite oznacene
dijelove.
- Sa naIicja lista skinite donju pokoZieu lista.
- To cete lahko uciniti ako savijete list bokviee
oko kaziprsta Iijeve ruke i pridrzite ga
palcem i srednjim prstom (51.1).
-Nalicje lisla malopopreeno zasijecite ziIetom.
- Pineetom uhvatite kraj i poYUeite;
- Skinuti komadic pokoZiee Slavite u kap vode
na predmetno staklo.
-Posmatrajte i naertajte izgled celija donje
pokoriee.
- Obratite pafujuna ceIije koje lice na ustasea.
- Gledajte ih pod veeim uvelicanjem.
Sta zapazate? Posmatranjem lista pod
)
.::idi se da je list s liea i nalicja 51.1 SKlDANJE POKOZICE
zastleen pokonemm tkivom (1,4), sastavljenim
od jednog sloj",! celija koje imaju plocast izgled. Na pokorici lista, s nalicja, nalaze se
po dvije celije zatvaraciee obieno pasuljasto,g oblika, koje izmedu sebe grade otvor. To
su stome (latinski, swma-ustasea) iii puei uvecaju iii smanjuju
Stome omogucavaju jJrolazak gasovitih IVaii iz spoljasnje srearneu
unutrasnjost lista iIi da ispustaju vodu u spoljasnju sredmu.
ISj:lOd pokoriee nalazese dvije vrste tkiva. Prema lieulista je palisadno tkivo (2) a
prema nalicju - simi"lerasto/spuZvasto tkivo (3). Palisadno !kivo Cini dugacke celije
slicno ogradi (palisad-ograda). One su vrlo bogate hloroplastima. U nekim
51.2. UNUTRASNJA GRADA
LlSTA
listovima ovo tkivo je sastavljeno iz viiie slojeva.
Hloroplasti su sitne tjelasea u kojima se nalazi zeleni
pigment hlorom, a pored njega i narandZasti karotin i
futi ksatom. U ovim tjelascima se odvija proees
fotosinteze. Celije su pravilnog oblika. Izmedu celija
sunderastog tkiva se nalaze meducelijski prastori slicno
supljinama sundera. SadrZe manje hloroplasta od celija
palisadnog tkiva. Meducelijski prostori slme za
provodenje vazduha i vodene pare kroz list. Ovi
meducelijski prostori Sli u vezi sa stomama. (s1. 51.2.)
Osim palisadnog i sunderastog !kiva nalaze
provodni snopici sastavljeni od sudova za provooenje
vode s rastvorenim mineralnim tvarima i sudova koji
51
provode biljni sok. To su !isni nervi .
Voda s rastvorenim mineralnim tvarima iz stabla ulazi u provodne snopice drske !isla, a
iz nje u lisne nerve koji se granaju u sve sitnije cjevCice po palisadnom isunderastom tlcivu
plojke. Biljni sok nastao u hloroplastima suprotnim praveem se provodi lisnim nervima
kroz drSkn lista a odatle ka stablu i korijenu.
Nedavno je utvrdeno da i pokoricne celije !ista mogu da upijaju rastvorene tvari u
vodi. Tako se skracuje kretanje mineralnih soli. Na ovaj nacin u poljprivredi se vrsi
dopunska isbrana biljaka.
Kroz otvore stoma u meducelijske prostore lista ulazi vazduh bogat karbondioksidom
neophodan za izgtadnju brane.
NAJVAZNIJE GRADIVO
52
I
GORNJA
POKORICA
I
UNUTRASNJA GRADA
I
PALISADNI
SLOJ
I
I

SLOJ
I
I
DONJA
POKORICA
I
ZASTITA HLOROPLASTI PROVJETRAVANJE STOME
I
FOTOSINTEZA
PITANJA
I
ULAZAK,IZLAZAK
GASOVA
I. Kako su gtadene celije palisadnog tkiva, a kako sunderastog tkiva?
2. Kakvajeulogastoma?
3. Ako se potpuno zatvore stome, sto ce se dogoditi?
4. Gdje u listu ulazi voda s mineralnim tvarima, a gdje gasovi?
5. Staje dopunska isbrana?
...
I

FOTOSINTEZA
Jedino su biljke na naSoj planeti sposobne da izgtaduju organskn branu. One to postiZu
putem proeesa fotosinteze (gtcki, foton-svjetlost, sintezis-izgtadivanje).
Priprema
I. Ponovite 0 unutraSnjoj gladi !ista
2. Donesite na cas biologije: svjeze listove biljaka, malo stirke, psenicnog brasna i
manji krompir.
3. Donesite nekn biljkn koja je bila ispod kamena iIi drveta.
Dobivanje blorofila
III II'! illl
Cilj: upoznajemo postupak dobijanjahlo:rotila.
Pribor i materijal: svjezi listovi, stalak s eprnvetama, makaze, poreulanski avan
(tarionik), kremeni pijesak, alkoho!.
Postupak
- Sitoo makazama izrente listove zelene biljke.
- Listove tuckom zgnjeCite u avanu u koji ste dodali nesto kvarcnog pijeska.
- Izgnjecenoj masi dodajte malo alkohola dok se rastvor ne oboji tanmo zeleno.
- Odlijte zeleni rastvoru eprnvetu i posmatrajte ga prema svjetlosti.
- Pogledajte kroz otvor eprnvete.
- Kakvu boju ima hlorofil?
ZakljuCak
Kako se dokazuje skrob
upozoaJemo Po,;tuI,akdolcaz.ivaJ1iaskfloba U UlaUl.
Pribor i materijal: skrob (stirak), psenieno braSno, krompir,jodna tinktura, stalak s
eprnvetama.
Postupak
- U eprnvetu stavite malo skroba (stirka).
- Dodajte malo vode i dobro promu6kajte.
- Rastvor skroba u eprnveti dodajte nekoliko kapi jodne tinkture.
53
,.
- Opisite promjene rastvora koje ste uocili.
-To isto ponovite s psenicnim brasnom.
-Sla zakIjucujete uporei!ivanjem rastvora?
- Presijecite krtolu krompira i na presjecenu povri3inu
-dodajte nekoliko kapi rastvora joda.
-Sla ste time dokazali?
- Sva zapaianja unesite u radnu sveku.
Cilj: upoznajemo proizvode fotosmteze
Pnooti materijal: plastienakada, stakleni lijevak, epruveta,
drvce sibice, treska od drveta, soda bikarbona, sijalica (150
W), vodene biljke (vodeni Ijutie)
Postupak
- Odsjecene izdanke vodenog Ijutiea staviti u staklenu iIi
plasticnukadu i pokrijte staklenim lijevkom.
-Vodu u kadi obogatite karbon-dioksidom, dopunjavanjem
malo sode bikarbone.
- Na lijevak nataknuti epruvetu punu vode, pazeCi da u
epruvetu ne ude vazdub.
- Pripremljen ogled clonte na prozoru dnevnoj svjetlosti iii
svjetlosti sijalice.
- iSta primjeeujete da se izdvaja iz biljke i potiskuje vodu u
epruveti prema niZe.
- Kada se u epruveti nakupi gasa, zaeepite prstom epruvetu
dok se jos nalazi pod vodom i naglo okrenite epruvetu.
- Sibicu koja tinja unesite u epruvetu (sl.br. 54.1)
- Zab!ljetite sta se dogodilo.
Uslovi potrebni za odvijanje procesa fotosinteze
Izgradnja organskih tvari u listu ovisi od nekoliko vainih
uslova. Prvo u listu je neophodno prisustvo ze1enog pigmenta
hlorofila. Ali hlorofil je ovisan 0 svjetlosti, posebno crvenoj.
Sjetite se kako je izgledala biljka pod kamenom, kojoj nedostaje
svjetlost. Bez svjetlosti biljke su izduiene sazakrZljaJim liseem
54
54.1. DOKAZ DA SE PRJ
FOTOSINTEZI
OSLOBADA OKSIGEN
Drugo, potrebnaje voda sa rastvorenim mineralnim tvarima koja mora dospjeti do
palisadnog tkiva, odnosno hloroplasta;
Treee, iz vazdubakroz stome mora dospjeti karbon-dioksid;
Cetvrto, neophodnaje sunoeva svjetlost koju upijahlorofil (sl.br. 55.1)
55.1. PROCES FOTOSINTEZE (SHEMA)
Proces fotosinteze
Proces fotosmteze je Veoma sloten, te ni do danas nisu poznati svi njegovi detalji.
Proces fotosmteze moze se shematski predstaviti ovako: i
Dokazali smo da se u procesu fotosinteze oslobada oksigen. Da u ovom procesu
nastaje organska tvar skrob, moze se dok§Z<lti oviJYtogledom:
Saksiju sa muskatlom drZite jedan dan u mraku, a zatim nekoliko listova prekrijte
a1uminijumskom folijom i oitavu biljku izlonle svjellosti. Poslije nekoliko casova otkinite
~ listove pokrivene folijom, kao i nekoliko listova koji su bili na svjetlosli. Ove lislove
stavljamo u alkohol dok se iz njih ne oslobodi hlorofil. Zatim se lislovi opel'll u vodi i
slave u rastvor joda. Listovi koji su hili na svjetlosti dobili su modru boju, a Iislovi koji
su bili pokriveni folijom, odnosno umraku, uopee nisu promijenili boju (sl.br. 56.1).
55
veda
alkehel
56.1. DOKAZ DA SE PRJ FOTOSlNTEZI STVARA SKROB
Znacaj fotosinteze
Eksperimentima smo dokazaIi da u procesu fotosiuteze nastaju organske tvari. U
organs kim tvarima vezana je energija Sunca. Jedino ,m zelene biljke u stanju da na naSoj
planeti procesom fotosinteze, stvaraju organske tvari iz neorganskih tvari - vode s
rastvorenim mineralnim tvarimai karbon-dioksida. Zato biljke nazivamo autotrofima
(grcki, autos-sam, tropheiu-hraniti se) iii proizvodacima organske hrane. Organizmi
56.2. ZNACAJ FOTOSINTEZE
56
koji nisu u startiu da stvaraju tuhranu i ovise 0 autotrofnim biljkama, nazivaju se heterotrofi
(grcki, heteros-drugi, razIiCit, trophcin-hrauiti se). To su fivotinje, bakterije, gljive i
co'Ciek.
Vezana euergija SUllca nalazi se takoder u naslagama uglja, nafti, zemnom gasu. U
procesufotosinteze oslobada se oksigenkoji se trosi u procesima disanja biljaka, Zivotinja
icovjeka.
Medutim, zelene biljke u procesu fotosinteze oslobadaju neograuiceno oksigen koji se
tako stalno nadoknaduje. U vazduhu se nalazi u stalnoj kolicini od oko 21 %. Isto tako,
biljke koriste karbon-dioksid koji nastaje u procesima disanja svih Zivih bi6a. ZahvaljujuCi
procesima fotosinteze i disanja u prirodi neprestano kruZe oksigen ikamon-dioksid.
NAJVAiNIJE GRAD/VO
USLOVI POTREBNI ZA PROCES FOTOSINTEZE
VODAS
RASTVORENIM
MINERALNIM
TVARJMA
KARBON-
DIOKSID
I
HLOROPLAST
I
SVJETLOSNA
ENERGIJA
TVARI KOJE NASTAJU U PROCESU FOTOSINTEZE
ORGANSKE TVARI
(SECER, SKROB)
I
OKSlGEN
PODJELA ORGANIZAMA U ODNOSU NA NACIN ISHRANE
AUTOTROFI-
PROIZVODACI
I
I
HETEROTROFI-
POTROSACI
1. Zasto se biljke smatraju izvorom oksigena u ptirodi?
2. Staje fotosinteza?
3. ZaSto biljke zoverno autotrofima?
4. Kakav znacaj za prir(ldu, fivotinje i covjeka una fotosinteza?
57
DISANJE BlLJAKA
Saznao si da je disanje jedno od zajednickih osobina zivih biea. Pri disanju se oksigen
trosi, a oslobada se voda, karbon-dioksid i energija. To je snprotan proces procesu
fotosinteze. Fotosintezom se izgradujn tvari i trogi energija a disanjem se razgraduju, i
energija osIobada. Medutim, iako su to suprotni procesi, bez njibovogjedinstva nema
:livota. Disanje se obavlja u svakoj :livoj eeIiji, !kivu i citavom organizmu. Ono traje
neprekidno sve do smrti organizma.
Priprema
I. Navedite koji su usIovi neophodni za kIijanje sjemenke?
2. Izvedite ovaj eksperiment:
- U casu naspite bistre tecnosti koja se nalazi iznad kreta (/cree prethodno razmutite
u vodi i pustite da se talog slegne).
- Kroz bistru tdnost duhajte vazduh iz pluca kroz plasticnu cjevCicu za sok.
- Sta primjecujete u cast?
Svi Zivi dijelovi biljke koriste oksigen.
Cilj: upoznajmo usIove potrebne zadisanje i osIobadanje topIote.
Pribor i materijal: tegIice iii bocice, termometar, zica, prokIijaIe sjemenke graha i
p s e n i c e ~ trescica, svijeca.
58.1. DOKAZ DA BlUKA U
TOKU DlSANJA KORlSTI
OKSIGEN (KlSIK)
58
PostupakI
Jednn bocicn napnnite do poIovine prokIijaIim
sjemenkama graha.
- Drngn boCicn napnnite do poloville suhim sjemenkama
graha. \
- Obje bocice hermelicki zatvorite zapugacima (sl.br.58.1).
- Sljedeceg dana nnesite u obje boCiee linjajnce tregCice iii
zapaljene svijece zakacene na :lici.
ZapaZalija
- Sta se dogodilo sa tinjajueom trescicom u prvoj i sta u
drngoj boCici?
- Koji gas sjemenke graha koristeu disanju?
PostupakII
- Uzmite dvije termos-boce iii vete me tegIe.
- Prvu boCicu.napunite do jedne cetvrtine zrnirna psenice koja su prethodno stajala
nekoliko sali u vodi.
-Drngu boCieunapunite do jedneeetvrtine prokuhaJirn ztnima
psenice kojima je kuhanjem unistena moe kIijanja.
- Obje bocice zacepite hermeticki zapusacima kroz koje su
proYUcerti tennometri (sI.br. 59.1).
ZapaZalija
- U kojoj boCici ste zapaziJi promjcne temperature?
-Sta je uticalo na promjenu temperature u prvoj bocici?
- (Ove eksperimente postavite u kabinetu biologije 24 sata
ranije od izvodenja zakIjucaka).
Uslovi neopbodni za disanje
Jedan od osnovnib uslova za disanje biljaka je da u vazduhu
59.1 PRILIKOM .
DlSANJA OSLOBADA
SE TOPLOTA
ima dovoljno dostupnog oksigena. Suhozenme biljke koriste slobodan oksigen iz
atrnosfere, a vodene biljke rastvoren u vodi. Neke rtiZe biljke kao bakterije, mogu da :live
u sredirti bez oksigena.
Drngi uslov za odvijanje procesa disanja biljaka je prisustvo organskib tvari, kao 8ta
su sceeri, ulja, masti i dr. U lim Qrganskim tvatima nalazi se pohranjena snnceva energija
u procesu fotosinteze.
. Istakli smo naprijed, da se pri procesu disanjaoslobada karbon-dioksid, voda i toplota.
Proees disanja moze se pojednostavljeno predstaviti ovako:
DakIe, disanje je proces razgradnje slozenib orgauskih tvari biljke na prosteneorganske
tvari liZ oslobadanje energije u svim dijelovima. Energiju u vidn toplote organizam otpuiita u
spoljafuju sredinu, a oslobodeni drngi vid energije kori,ti se za odrZavanje Zivota. Disanjem
se troSi oksigen. Prvim eksperimentom samostalnogradadokazali ste da proklijale sjemenke
graha trnSe oksigen jersetinjajuCa treSCica ugasila u flaSici s proklijaIimsjemenkama Proklijale
sjemenke koriste viSe oksigena od sjemenki u mimvanju. Umjesto sjemenki grabamogii ste
staviti i cvjetove iii plodovepri Cemu biste dobili iste rezu1tate.
Disanjem se. oslobada karbon-dioksid.lsklijale sjemenke graha stavite u teglu i
ostavite na toplom i mracnom mjestu. Poslije nekoliko sali ulijete u teglu bistarrastvor
krecne vode. Ona 6e se zamutiti. Pomocu krecne vode dokazuje se prisustvo karbon".
59
dioksida. U nal<em izdahnutom vazdubu ima karbon-dioksida.
Zato se zamutilakreiSna voda ksd sma u nju dubnuli vazdub (sl.br.
59.1)
Disanjem se osiobada voda. Ako se korijen mrkve stavi u
najlonsku kesicu koja je zavezana, poslije izvjesnog vremena
zapazit cete da se na zidovima kese ubvatila maglica i kapi vode.
Ova voda potice od disanja kOljenovamrkve.
Disanjem se oslobada toplota. Drugim eksperimentom 60.1. OSLOBADANJE
samostaluog rada utvrdili ste da se disanjem oslobada toplota. KARBON-DlOKSIDA
To se ocitovalo u promjeni visme Zivinog stuba u termomelru.
U sljedecoj tabeli uporedeni su procesi disanja i fotosmteze. Moze sevidjeti i zakljuCiti
da se radi 0 dva suprotoa ali ijedinstvena procesa bez kojihje zivot nemoguc.
FOTOSINTEZA DISANJE
Proces se odvija sarno u celijama hlorofilom Proces se odvija u svim celijama
Proces se odvija sarno na svjetlosti Proces se odvija neprekidno • danju i noeu
Pri procesu se trose karbon-dioksid i voda, a Pri procesu se troili oksigen, a
oslobada se oksigen oslobadaju se voda i karbon-dioksid
U procesu se izgraduju organske tvari U procesu se razlafu organske tvari
U procesu se vezuje L'tlergije U procesu se oslobada energija
Znacaj disanja
Disanje je veoma znacajan proces u zivotn biljaka. Pri ovom procesu oslobada se
energije neopbodna za aktivnOS! 6elija !kiva, organa i organizma u cjelini. Zahvaljujuci !oj
oslobodcnoj energiji moguCi su procesi i pojave zivota biljke: klijanje, rastenje, cvjetanje,
razmnozavanje i prome! tvari.
60
NAJVAZNIJE GRADIVO
USLOVI NEOPI-IODNI ZA DISANJE
SECER I DRVOE
ORGANSKE TVARI
OKSIGEN
TVARI KOJE NASTAJU DISANJEJ'vf
VODA SA RASTVQRENIM
MTNERALNTM TVARIMA
I
KA,RBON-DIOKSID
I!ITANJA
1. Sta je disanje?
2. Sta se dogada s organskim tvarima u procesu disanja?
3. Koji su proizvodi disanja?
4. U cemu je znacaj disanja?
5. ZaS!o moevarno tlo moramo uciniti rahlim?
TRANSPIRACIJA
Saznali sle da vod.a s mineralnim tvarima simi biljci u procesu
fotosmteze. Voda dnspijeva preko korijena i stabla u!isti ulazi u svaku
celijulista Ali, isto takovoda izlaziiz6elija umeduprostore sunderastog
!kiva, ruyceSCe u vidu vodenepare preko stoma odlazi vam.
l'riprema
Cilj: istaiujemo odavanje vade iz biljke Pribar: 1. dvije
case 2. karton 3. makaze
Materijal: 1. list tapole 2. vazelin 3. Voda
I eksperiment
Postupak: Napunite do 2/3 staklenu caSu vodom. Makazama
izreiite ad kartana figuru kvadrata i u sredini k-vadrata izbusite
rupu. caSu napunjenu vodom pala-ijte kvadratom ad kartana.
Provucite pailjivo kroz rnpicu u kartonu pellju lista tapole. Rupieu
aka peteljke namaiite vazelinom. Drugu izvrnutu caSu postavita
na kartan. Taka prireden eksperiment astavite s vanjske strane
prozara (61. 2).
Zapazanjo:
1. Sto primjecujete no zidovima izvrllute case?
2. Otkud palieu kapljiee vade?
II eksperiment
Pastupak: Uzmite dvije granCiee topale iste veliCine is istim
brojem listova (zimi moiele iwristiti granCiee tise) (62. 2). GranCiee
patopite u dvije staklene menzure iii uie tegle s istom iwliCinom
vade. Nalicje listova jedne granCice premazite vazelinom iii
maslaeem. Preko vadene povrsine nalijte u ob}e menzure tanak
sIa} jestivog uija (61. 3). Ostavite eksperiment 2 dana na vanjsku
stranu prozora.
61.1. lSPUSTANJE
VODE PUTEM
LlSTA
61.2. OGLEDoDOKAZ
ODVAJANJA VODE
61.3. ISTRAZIVA.NJE
POJAVE ODVAJANJA
VODE
61
Zapafanja
1. U kojem cilindruje niii nivo vade? Objasnitei
Zakljucak
1.
Voda je neophodna (var za sve zivotne procese u biljci. U slucaju dll biljka doZe
vremena ostane bez vode, ona ubrzo ugine.
Listovi biljke vehnu, suse se, a kasnije se susi
citava biljka.
Sarno jedna stabljika kukuruza utrosi za pe-
riod od aprila do olctobra mjeseca oko 200 litara
vode. Medutim, stablo bukve, koje je raslo
usamljeno, ispusta u atmosferu za 24 sata oko
100 litara vode. Voda neprekidno odlazi kroz
stome u atmosferu n vidu vodene pare. U
62.1. VELICINA OTVORA STOME 1£ izvjesnim vremenskim periodima smanjuju se
PROMJEN.TlVA otvori stoma, a time se smanjuje odvajanje vode
1j. transpiracija. Proces odavanja vode u vidu vodene pare preko listova naziva se
transpiracije.
Drugi uslov je pravilno funkcioniranje celijazatvaraeicakoje zatvarajuotvore stoma (sl.br.
62.1). Ukoliko je dnevna temperatura visoka, smanjuju se otvori stoma, a time se umanjuje
isparavanje vode. Pored stoma na kolicinu isparene vode uljeee i cjelokupna grada lista. U
toku izvodenja ogleda s grancicarna jorgovana i tise sigrmo ste zapazili da je tmnspiracija
manja kod tise. Njenp lisce je iglicastoi manje povrSine. Na ovaj naein cetinarsko drvece je
prilagodeno manjem ispuStanju vade. Dakle, na jaeinu transpiracije utice i sarna grada lisla.
62
Biljke koje rastu u sliSnim krajevima imaju
posebno gradene listove. Na povrsini lista se
nalaze mnogobrojne dlaCice koje uticu na
smanjivanje transpiracije. Kod nekih biljaka
listovi su debeli, a kad kaktusa su preobra::ieni u
bodlje. Ovako se biljke suhih stanista brane od
pretjeranog gubitka vode kojom inace
oskudijevaju.
Vjetar takoder ima uticaja na transpiraciju.
On odnosi zasicenu vadenu paru s lisne pomine,
62.2. POTETOMETAR - APARAT ZA tako da nove cestice vodene pare mogu hlapiti.
MJERENJE TRANSPlRAClJE Da se transpiracija obavlja preko stoma,
odnosno listova dokazali ste eksperimentom I i 2 u pripremi.
Kako se transpiracija odvija preko listova, moguce je dok;.azati l'0mocu uredajakojeg
i sami mozete prirediti. Taj uredaj zove se potetometar (sl.br. 622). Pogledajle sliku.
Potetometar s granCicom sa listovimana svjetlosti pokazuje i najmanju kolicinu odale
vade preko listova To mOZete posmatrati na horizontalnoj cjevCici koja je izdijeljena na
podioke kako bi se lakse vrsilo oCitavanje isparene vode.
U10ga transpiracije
Transpiracija omogu6ava podizanje vade kroz biljku i to u suprotnom smjeru ad djejstva
zemljine teze. Ona kao pumpa za vodu, zdruZeno skorijenovim pritiskom i silama
kapilarnosti, neprekidno uslovljava kretanje vode na velike visine (kod marnutovaca i do
150m).
Transpiracijom se biljka rashladuje, 1j. sniZava se njena temperatura i na taj nacin se
stiti biljkaodsuviSnog zagrijavanja
NAJVAZNIJE GRADIVO
TRANSPIRACIJAJE PROCES ODVAJANJA VODE
PREKO LlSTOVA U OBLIKU VODENE PARE
VODAlZTLA
DlZANJE VODE
S MLNERALIMA
UBILJCI
FUNKCIONISANJE STOMA
ZNACAJ TRANSPIRACUE
I
I
MALA
ZASICENOST ZRAKA
VODOM
RASHLAElIVANJE
. BIUKE
RITANJA d
1. U cemu je Zllaeaj transpiracije?
2. Kako se biljka stiti ad suvisne transpiracije?
3. Zasta se u Ijetnim danima poljoprivredne kulture navodnjavaju?
ZADACI
I. Izradite potetometar na osnovu slike 62.2.
63
CVIJET I CVAT
Cvijet je organ razmnozavanja biljaka
U proljeee, pa do jeseni n Sumama, poljima, vrtovima, parkovima cvjetllinrnzliCite
biljke. Cim se otopi snijeg u Sumi poeinju da se stvaraju bijeIi, plavi, Zliti i ljubiCasti cvijetovi
biljaka proljetnica-\jesnika proljeea. U naiiim vrtovima i parkovima pocinju cvijetati mirisni
narcisi, zumbuli, pa onda i vocke( 64. I).
Svi ti razno1iki c\jetovi ra7Jikuju se po obliku, izgledu, veIicini. Medutim, ako pailjivo
razmotrite njihovu gradu naCi cete dosta slicnih osobina n njihovoj gradi.
Pripremal.
Donesite na cas cvijet neke ukrasne biljke iz vaiieg stana iii ganabavite u c\jecari.
2. Ponovite gradivo 0 cvijetu iz prirode (IV razred)
Grana tresnje moze proc\jetati u vasem stanu vee u martu. Stavite Ii granu u posudu s
vodom ubrzo Ce se otvoriti c\jetui pupovi iz kojih Ce se razviti cvijet. U prirodi na otvorenom
temperatura potrebna za cvjetanje tresnje postiZe se tek kasnije. Tresnje na otvorenome
cvjetaju krajem maja. Tad se iz daljine uOCava
tresnja u cvijetu(heharu)zbog mnostva njeZnih
bijelih cvjetova. Pojedini cvjetovi treSnje (64 .
. I) sastoje se od razliCitih dijelova. Na vrhu
cvjetne drske nalazi se cvjetiste. Na rubu
cvjetista nalazi se pet, uskll zelenih listica. To
su lapovi, koji poput case prije cvjetanja
okruZuju i zaiitiCuju unutraiinje dijelove cvijeta.
Pet velikih bjeIieastihlatica tvore vjenCic cvijeta.
Latice su najuoeljiviji dio cvijeta.
lza !atice prema unutraSnjosti cvijeta niZe se
mnostvo prasnika. Svaki prasnik sastoji se od
tanke niti i Zlickastog zadebljanja na gomjem
dijelu praSnice. U praiinici se stvara fini c\jetni
prah, peludna zrnca. Kada se pri toplom
vrernenu praiinica otvon, oslobadaju se peludna
64
cvjetna
loza
64.1. GRAfJA CVIJETA
65.1. VRSTECVJETOVA
65.2 DVODOMNA BILJKA
zmca. Posto su praiinici muski plodni dio, obiljezavamo ill znakom ct. U sredini cvijeta
nalazi se jedan njegov dio koji liCi flasi a nazivamo ga tucak. To je zenski plodni dio i
obiljeiavamo ga Zadebljani dio tuckakoji se nalazi u cvjetiStu ili blizunjega
zove se pJodnik. lz plodnika kasnije nastaje socni plod tresnje. Gomji dio tucka ima
stiZeni dio stubic(vrat) i na samom vrhu prosireni, neravni i ljepljivi dio zvarii Zig (njoSka)
Plodnica cvijeta je gradena od jednog iIi vise plodnih listica. U njima se nalazi zmasto
i iIi visenjih, koje se zove sjemeni zametak ukome senalazi jajna celija (64. I)
I Pri dnu plodnika, u cvjetistu nalaze se zlijezde mednice (nektarije) koje luce slatki,
medeni sok, nektar, koji zbog prijatnog mirisa i okusa privlaei insekte ( peele).
RazIicitost grade cvjetova
Cvjetovi drngih biljaka, npr. mrtve koprive, gorusice, kamilice, mrkve gradeni su
drngacije, ali u osnovi svoje grade imaju plodne listove-praiinike i tnckove (65. I). Ako
cvijet ima sve, gore navedene dijelove, (kao cvijet tresnje), naziva se potpnn cvijet.
Medutim, lala i visibaba imaju cvjetove Ciji su listiCi(1apovi) i !alice iste boje. Cvjetovi
drveca i grmova (hrasta, lijeske i dr.) nemaju !atice u cvijetu, pa se takvi cvjetovi zovu
nepotpuni cvjetovi.
CvijettreSilje jepotpun i dvospoJan cvijet jerposjeduje oba spola i praiinike i tnckove
(obiljeiava seznakom"<l). Kod lijeske, topole i dr. biljaka, cvjetovi imaju same prasnike
iii tuckove. Takvi cvjetovi nazivaju sejednospolnim ( ct, (65. 2).
Na stabluJstabljici lijeske, kukuruza i dr. biljaka, prasnici i tuckovi nalaze se na
jednoj biljci. Biljke kod kojih se prasnici i tuckovi nalaze u cvijetu nazivaju se
65
66.3. JEDNODOMNA BILlKA
66.4. RASCVJETALA votKA (KRUSKA)
jednodomnim (66.3). Kod vrbe- ive, topole, konoplje, hme\jai drugih biljaka prasniei
se nalaze na jednoj, a luckovi na drugoj biljei. Takve biljke zovemo dvodomne (65.2).
Cvasti
U rano proljeee evjeta vrba-iva. Na jednoj biljcijavljaju se futonarandZasti evjetovi
koji su sknpljeni, po nekoliko evjetova u evast-mace. Te evasti imaju sarno praSnike i
zovu se muske mace. Na drugim biljkama opazit cete evjetove skupljene u evasti,
maslinastozclene boje. Ove evasti imaju sarno luckove, pa ih zovemo zenske mace.
Cvast je sknp evjetova koji su smjesteni na zajednickoj cvjetnoj drSci. Cvasti mogu
biti razliCitog oblika, pa su dobile i razlicite nazive. Kod mrkve evast liei na stit, pa se
zove stit, kod suneokreta evast liei na glavieu, pa se zove giavica, lijeska ima evast-
resu, kod pseniee je klas, kod zobi je metlica.
66
NAJVAiNIJE GRADIVO
CVJETISTE
I
LAPOVI
GRADAPOTPUNOG CVlJETA
I
I
PLODNI LISTOVI
I
I I
LATICE PRASNIK TUCAK
r---LI ----'1 I I
NIT
(VJENCIC)
PRASNICA PLODNIK STUBIC
I
MEDNICE
(NEKTARlJE)
J
ZIG
1: .Sto je evijet? 2. Iz ~ o j i h dijelova se sastoji evije!? 3. Koji evijet nazivamo potpunim,
a kOJ! nepotpunnn? 4. Sta su jednodomene, a sta dvodonme biljke? 5 Sto je evat?
ZADACI
Napravite modl'l eYijeta (npr. Ijiljana ili laIe). U izradi modela koristite raznobojni
krep-papir i raznobojni plastelin. Model evijeta velieine 20-25 em poklonite bioloskom
kabinelu skole.
67
GRADA CVlJETA
Pribor i materijal: cvjetovi sase i zeravca, pineeta, igla, lupa, filet, ljepilo papirno,
emei karlon.
Problem: Da Iije cvijet sase slieno graden cvijetnzeravea?
Pretpostavka (hipoteza): Vjerovatno u gradi ova dva evijeta postoji vise razlike nego
slieno;i:i.
Put Jjesavanja problema
RasClanjivanje evjetova
Postnpak
- lspitajte evjetove sase i zeravea.
- Pineetorn paZljivo otkinite caSicne Iistiee (Iapove), nalijepite ih na papir i upisite broj
listiea udonjoj tabeli.
- PaZljivo pineetorn otkinitekrunienelistiee (Iatiee), nalijepite ih na karlonski papiri
upisite njihov broj u donjoj tabeli.
- Utvrdite da Ii su latiee medusobno srasle?
- Pincetorn otkinite praSnike, nalijepite ih na papir i upisite njihov broj u donjoj tabeli.
-lzdvojite tnckove, nalijepite ih na papir i upisite njihov broj u donjoj tabeli.
- tiletom rasijecite plodnik tncka i izbrojite, uz pornoe lupe, broj sjemenih zametaka i
upisite njihov broj u svojoj biljeZnici prema donjoj tabeli.
DIJELOVI CVIJETA SASA
LAPOV!
LATICE
PRASN!C!
TUCKOVI
SJEMENl ZAMECI
,
Staje zajednieko u grad! eVJetova sase! zeravea?
U eemu su razlike u gradi ova dva cvijeta?
Samostalill zakljueci
I.
2.
Hipoteza je potvrdena DA NE
ZERAVAC
doprinosi postizanju veee raznolikosti medu biljkarna i boljih prinosa. Sjetite«e
68
OPRASIVANJE I OPLODNJA
Priprema
I. Ponovite gradu evijeta!
2. Napravite skicu okoline. Na skiei obiljeZite vocnjake gdje
rastu tresnje. Upitajte vlasnike voenjaka iIi vrtova kakav je
prosle godine bio urad treSnje. ZabiljeZite uzroke dobrog i loseg
uroda. Postoji Ii veza izmedu uroda i blizine pcelinjaka ?
Raspitajte se kako prskanje voca protiv stetnika utiee na urod?
Vjerovatno ste posrnatrali, kako za vrijeme suhog i toplog
proljetnbg dana ¢eleprelije6u sa evijetana cvijet tresnje. Peclu
privlace uocljive i mirisne latiee i slatki sok iz nektarija. Ako
evjetne latiee skinerno, peele neee dolaziti na taj evijet.
Kad pecla sleti na cvijet, pillZa prema njegovoj unutraSnjosti
duge riliee (0, 6 em) i sise slatki sok iz medniea. Nakon
zadrZavanja odnekoliko sekundi napusta cvijet, pa posjeeuje
drugi, treei evijet. Od skupljenog nektara peele prave l1!ed, a
od peludnih zrnaca brauu za uzgoj mladih peela.
Ako paZljivo posmatrate peelu na cvijetu, vidjet 6ete da
ona dotice prasnike svojim riliearna. Pri tome na njenorn
dlakavorn tijelu ostaju prilijepljena mnoga peludna zrnea
(70. 1). Ako takva, dok boravi na drugom cvijetn, dotakne
69.1.0PRAS!VANJE
Ijepljivi Zig tucka, peludna zrnca se zalijepe za l1iega. 69.2 VRSTE OPRASlVANJA:
Prenosenje peludnih zrnaea sa prasnika na zig tucka a) SAMOOPRAS!VANJE
b) UKRSTENO
nazivamo oprasivanje. Ako ne dode do oprasivanjaneee biti OPRASlVANJE
ill plodova tresnje. To se dogada za
vrijeme kiSnog, hladoog i vjetrovitog
proljeea(69.1)
Vrsta oprasivanja
PostojedvanaCinaopraSivanjakod
biljaka: ukrsteno oprasivanje
(69.2.b) i samoopraSivanje (69. 2.a).
Aka peludnazrnca s C\jetova jednog
69.3. AKO SE U
CVlJETU
JAGORCEVINE
NALAZE [ PRASNICI [
TUCKOVI.
OPRAS[VANJE JE
MOGUCE SAMO
IZMEDU RAZNlH
CVJETOVA. OPIS[TE
RAZLIKE U GRABI
CVJETOVA
69
stabla tresnje prenesu na zig tucka cvjetova drugog
stabla, tada se dogodilo ukrsteno oprasivanje. Takvo
oprasivanje dogada se kod vocaka i drugih cvjetnica.
Kod nekih sorti povrca (grah, grasak i zitarica) to se
dogada na drugi nacin. Plodovi lih biljaka razvijaju se
onda kada peludna zrnca iii praSnice dospiju na zig tncka
istog cvijeta. Tada govorimo 0 samooprasivanju. lJ
prirodije ova pojava dosta Ijeda jer razvitak prasnika i
tuckova he desava se u is10 vrijeme iii su prasnici i
tuckovi nizliCito gradeni, kaokodjagorcevine (69. 3).
70.2. PRENOSENJE
POLENOVOG PRAHA
POSREDSTVOM
COVJEKA
70
Nacini opraSivanja
70.1. RAZLICITOST GRADE
CVJETOVAI
PRILAGODENOSTI
OPRRASIVANJU
Kada prasnici u cvijetu sazriju, otvaraju se prasnicke
kesice i ogroman broj fuckastih peludnih zrnaca lebdi u zraku.
Prenosioci peludija s cvijeta na cvijet mogu biti : zivotinje (
insekti : peele, bumbati, leptiri, sijenice), ptice (kolibri), sisati
(sismisi), vjetar, voda i sam covjek. Cvjetovikoji se opraiiuju
posredstvom insekata imaju razvijene i upad!jivo obojene
latice koje jos i odasilju mirise. Postoji i odredena
prilagodenost cvjetova oprasivanju insektima. Tako leptiri
oprasuju cjevaste cvjetove u kojima nektar leziduboko i
oni imaju rilicu dugacku 1,5 cm. Biljke, Cije se opraSivanje
odvija putem vjetra, imaju neugledne cvjetove ciji prasnici
stvaraju ogromne koliCine polena, a vrhovi tucka kod tih
cvjetova su slobodni. Naprimjer, takve cvjetove ima
dvodomna biljka lijeska. Kod cvjetnica koje zive u vodi
morska trava) polen se prenosi vodom do ziga tucka. Covjek
svjesno vrsi ukrsteno oprasivanje cvjetova biljaka kad zeli
da dobije neku rodniju sortu voca. Postupakje s!jedeci :
pincetom se otkidaju prasnici u cvijetu, a vrecicom se
zaiiti6uju tuckovi. Kad tucak dozrije sa zeljenog cvijeta kistom
se na tucak nanosi pelud. Na ovaj nacin covjekje dobio
mnogo rodnih sorti voca, povrca i Zitarica (sI.70.2).
NAJVAiNlJE GRADIVO

I
PELUD ZIG TUCKA
VRSTE OPRASIVANJA
I
UKRSTENO OPRASIVANJE
I
SAMOOPRASIVANJE
PRENOSNICI PELUDI
I
ZIVOTINJE
I
VJETAR
1. Stanazivamo 0praSivanjem?
2. Koje vrste oprasivanja ste upoznali?
3. Na koje naeine se oprasuju biljke?
I
VODA
I
COVJEK
71
OPLODNJA JAJNE CELDE
Uzimajuci iz spoljaSnje sredine sve neophodnetvari za
Zivot biljke, c;jetnice rastu, razvijaju se, c;jetaju i obrazuju
plod sa sjemenkom. Da bi doslo do obrazovanja ploda
potrebno je da se obavi polenov prah mora
pasti na Zig tuCka.
Priprema
1. Ponovite graau tucka i prasnika.
2. 1zvedite ovaj eksperiment: na dno plasticne sire
posude postavite nekoliko slojeva jilter-papira i dobro
ih nakvasite 30% rastvorom secera. Ostavite na toplom
mjeslu. Rasprsile cetkicom po jiller-papiru palenav
prah ukrasne biljke. Poslije Iri sola uzmile pomacu
pincete malo tog palena i posmatrajte lupom iii pod
mikroskapam. Zabiljeiite to crteiom (sl.hr. 73.1,73.2)
3. Danesite na cas biolagije sacne i suiine plodove.
Polenov prah raznih c;jetnica ima oblik malih 10ptiCli s
mnogo neravnina i izraslina po obodu (sl.br. 73.3) sto
omogu6ava da se
zrna polena
zadrie na zigu
tucka Zig tucka je
prosiren, neravan
73.1. KLIJALISTE POLENA
73.2. SLIKA POD
MIKROSKOPOM
fROKLIJALOG POLENA U
POLENOVU ClJEV
73.3.0BLICI POLENOVIH ZRNA
i ljepljiv od slatkog soka, sto takoder osigurava
uspjesno opraSivanje. Polenovo zrnce dospije na
Zig tuCka, zalijepi se za slatku !ernost i pocinje da
bubri. Uskoro proklija u cjevcicu. Vrh cjevCice
raste kroz stubi6 tucka sve dok ne stigne do
sjemenog zametka (sl.br. 74.1). U sjemenom
zametkuse nalazi zenskarasplodna6elija -jajna
6elija. SadrZina polenovog zrnca s dvije rasplodne
celije se spuStakroz cijevijedna od njih spaja se
sa jajnom celijom. Ovo spajanje polnih celija
naziva se oplodnja. Ovakvo razmnozavanje
oznaceno je kao polno.
73
Oplodena 6elija poCinje da se dijeli i tokorn vise uzastopnih dioba
nastaje klica. Nakon oplodnje listiei cvjetoog ornotaca i prasnici
se obieno smefuraju i opadaju. Plodnik se rnzvija i odnjega nastaje
plod, a od sjemenog zametka sjernenka. Koliko u plodniku irna
sjemenih zametaka toliko ee se razviti sjemenki.
Plod - grada, uloga i podjela
Poslije oplodnje iz plodnika se razvija plod. U gradi ploda cesto
ucestvuju i drugi dijelovi cvijeta. U plodovima se nalazirezervna
brana i sjernenka. Plod i sjernenke u njernu slme za rasijavanje,
odnosno rasprostiranje biljaka. I pored razlika veeina plodova
gradenaje iz istib dijelova: oplodnice i sjernenke(sl.br. 74.2).
Oplodnica raznib plodova rnoze biti suha i socna pa se plodovi
dijele na soene i sllsne plodove s obzirom na broj sjemenki na
jednosjernene i visesjemene. Susni plodovi se
prema otvaranju oplodnice nadalje dijele na one
koji pucaju (poeavee) i one cija se oplodnica ne
otvara iii nepncavce (sl.br. 74.3).
Cilj: upoznajrno gradu ploda.
Pribor i rnaterijal: plodovi razliCitib biljaka
(sljive, jabuke, paradajza, graba, javora, lipe,
graha, kupusa, psenice, oraba), skalpel, lupa.
Postupak
74.1. OPLODNJA
CVJElNICA
- Razvrstajte plodove koje ste donijeli na cas
na: socne i suSne.
74.2. GRAflA PLODA
74
-Utvrdite medu stiSnirn plodovirnakoji pucaju, a
koji ne pucaju?
- Otvorite plodove koji pucaju i utvrdite koliko
irnaju sjemenki?
- Rasijecite skalpelorn socne plodove i utvrdite iz
cega se sastoje i koliko sjernenki same.
\
" "
_ ® o..h

(j @
4uska J}
Zmo
Mahuna
_ Koswmca
Boba
£ @)

<ll .•
Kostunica
Saba
74.3. VRSTE PLODOVA
Rasprostiranje p!odova V
. Osnovna uloga ploda je da zastiti sjemenku do zrenja
Ida ta s]emenka posIuZi za rasijavanje sto daije od majke
biljke.
Sigurno ste vidjeli novoizgradeni put, nasip iIi kanal. U '\.,,,.
prvo vrijeme nerna u njirna biljaka. Uskoro na ovirn
pOvrSinama niknu oove biljke. Biljke vidamo i na starim
zgradama, uolucirna,pukotinama, izmedukamenja Kako
su biljke dospjele na ta rnjesta? Dlakave plodove
rnaslacka, vrbe, maka, brijesta i mnogib drugib biljaka
vjetar raznosi na velike daijine. Mnogi plodovi se u padu
vrte oko sredisnje osi i tako polaganije padaju, dok ib
vjetar odnosi dalje .
Irna rnnogo plodova koji same branljive tvari pa ib
zato rado jedu zivotinje. Prilikorn prolaska ploda kroz
njibovo probavilo sjernenke ostaju sposobne za klijanje.
S nesvarenom branorn sjemenke dospijevaju u tIo iii na
drveee (sjemenke irnele koje jede drozd irnelas).
Zanirnljivisuplodovisaraznirnoblicimakukicaskojirna
sepribvatajuzakrznoZivotinja iIinaSuodje6u (sl.hr. 75.2).
Neke biljke svojom aktivnoseu rasijavaju svoje
plodove i sjernenke. Taj se nacin naziva samorasprosti-
ranje. Divlji krastavac izbacuje sjemenke kao izkatapulta
cirn se dodirne. Kikiriki zavlaci plodnik poslije oplodenja
u zernlju gdje plod sa
sjernenkorn sazrijeva.
Mahune nekih biljaka
otvaraju se eksplozivno i
odbacuju sjernenke na
veliku udaijenost
Plodove rnoze i voda da
rasprostire s otoka na otok
(kokos, palma iii orasak).
75.1. RASPROSTlRANJE
PLODOVA I SJEMENKl .
UPOREDBA S NAClNOM
KRETANJA NEKIH
TEHNICKlH NAPRAVA
75.2. PLODOVI KOJE
RAZNOSE ZIVOTINJE
Plodove kultiviranib biljaka eovjeknamjemo prenosi urazne
krajeve i hotirnieoo i nehotice. Turnogu biti i sjemenke Stetnib
korova. Prevozuirn sredstvirna s kontinenta na kontinent
covjek je prenio neke pozeljne biljke.
75
Znacaj pJodova u ishrani Zivotinja i covjeka
U plodovima se nalaze rezervne tvari u obliku vocnog i
groZdanog secera, ulja, bjelancevina, kiselina, vitamina
neophodnih zarast i razvitakZivotinjsk:ih i ljudskih organizama.
Oni se koriste kao svjeZi u ishraniaJi iindustriji, naroCito u izradi
slatkih napitaka, spravljanju marmelada, dZemova,· kompota i
dr. Od ploda zitariea (pseno-krupa) proizvode se kruh i druga
peciva. lz suptropskih i tropskih krajeva stifu nam ukusni
plodovi: mandarina, narandZa, limun, hurma, kahva, kakao,
kokos, mango i avokado (sLbr. 76.1).
76.1. PLODOVI TROPSKlH
KRAJEVA 1) MANGO;
2) AVOKADO
U vanrednim uslovima divlji plodovi mogu biti vaZan izvor
branljivih tvari (plodovi: drijena, lijeske, mukinje, oskoruSe,
nbizle, tmjine, maslinei dr.). Prilikom prikupljanjaplodova divljib
biljaka treba paziti da se biljke ne ostecuju.
76
NAJVAZNIJE GRADIVO
I
-
I
UlSHJlANl
LJUDI
I
sotNI
I
VRSTE PLODOVA
I
I
JAIIUKA
I
PUCAVCl
I
I
su&m
I
lui
MAHUNA LJUSKA
KASPROS11llANjE PLODOVA
I
Uv011N}E SAMOllASPKOSTDtAN)1l VODA
ZNACAJ PLODOVA
I
I
NBPIJCAVCl
I
K'<tWA
I
toVJIIC
U 1NOUSTlUJ! U ISHRhNl
ZIVOTINJA
VANlUIDNI
USWVl
P/TANJA
1. lz eega se razvija plod, a iz cega sjemeuka?
2. Koji su osnovni gradevni dijelovi plada?
3. Kako se dijele plodovi na osnovuo plodniee?
4. Kako se rasprostiru plodovi?
5. Kakvo znaeenje za Zivotinje i covjeka imaju plodovi?
ZADACI
1. Od sakupljenih plodova izraditi lienu zbirku.
2. Lukovieelale i zumbulazasaditepoeetkom decembra u saksije s plodnomzemljom.
Cuvajte ih u toploj prostoriji i zalijevajte ib redovno. Pratite njihov razvoj do evjetanja.
Pojave koje zapazite zabiljeZite u radnu biljeZnieu.
3. Modelirajte plodove tresnje i mahune koristeci se plastelinom II bojL
VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE
Pored razmnoZavanja sjemenom, kod mnogih biljaka u prirodnim uvjetima, kao i u
poljoprivrednoj praksi eesto je i vegetativuo razmnoZavanje. Korijen, stablo i listzovemo
imenom vegetativni organi biljke. Pored poznatih uloga tih organa, pomocu ovih organa
biljke se mogu razmnoZavati.
Prlprema:
1. Razgovarajte s vocarom i napravite popis bi/jaka koje on vegetativno
razmnoiavaju.
2. Raspitajte se kod vocara kako se od divlje ruze moze dobiti pitoma ruiia lijepih
cvjetova.
U januaru odreZite 2 do 3 granCice topole iii vrbe doZine 30-50 em. GranCice potopite
u toplu vodu. Teglu stavite uz radijator i preme prozoru. Posmatrajte otvaranjepupova i
ozivljavanje granCiea. Zabiljezite svoja opaZanja. Mnoge biljke razmnozavaju se
kOljenovim rezmcarna koje mogu bili duge od 15 do 25 em. Na tim reznicama, posadenim
u plodno tlo, izniknuCe pupovi iz kojib ce se kasnije razviti nadzemni izdanei. KOljenovim
re:znjcamarazmnoZavaju se vrtna malina,jllbUka, sipak, masliiCak i mnoge ukrasne biljke.
77
!
Zadebljali kOljenovi georgine i ledinjakakoriste
se u njihovom razmnozavanju. Cesto oko
korijena topole jablana, "ljive i drugih biljaka
mozete vidjeti mlade izbojke izrasle iz korijena
tih biljaka (72. 1).
Medutim, u poljoprivrednoj praksi (voearstvu,
sumarstvu, vrtlarstvu)CeSCe se koristi vegetativno
razmnoZavanjeizdankom
Kada ste izucavali izdanak, upozna\i ste
podzernnastahlagomolj-krtolukrompira),lukavicu
lale, podanak perunike. Izdjeljeni ovi organi na
7B.1. DJETELINA SE RAZMNOZAVA
VRlJEZAMA
manje dijelovai posadeni u plodne tie daCe,nove biljke (Saznajte odroditeljakako se krompir
razmnoZava) . Ako aSovomrasjeeetepodanakkorovske biljke pirevine iz svakog dije1a u tlu
ee se razviti nova biljka. Vrlo je tes1w iii nemoguee iskOljeniti taj korov u oranieama
Djetelina,jagoda i ljubicica razmnoiavaju se izdancirna ZVanlln
vrijere(78.1). VrijeZe su poloZeni nadzemni izdanciizkojillse mogu
razviti nove biljke. Ako vrijeZe dohvati tlo na mjestu koljenaea s
njene donje strane pojavit ee se korijen, a izuad t1a nova biljka.
Drvenaste, zbunaste i ukrasne zeljaste biljke razmnoiavaju se
dijelovimanadzemnog stablazvanim rez.nice. Vegelativno razmnoZa-
vru,je simko se primjenjujeu sumarstvu, voearstvu i vrtlarstvu.
Remicamastahlamogu serazmnoZavatitopola, VIba,cmaicrvena
nbizla, ukrasne biljke (mus"katl (78. 2), georgina, fikus, bungeviljai dr.
78
78.3. VEGETATIVNO
RAZMNOZAVANJE
MAGROTlRANJEM
Rezniee su odsjeceni dijelovi
nadzemnog stabla duZine 25 do 50
em. U proljece, prije nego sto se 78.2. REZNJCA
olvore pupovi ovakve kolceve zasadujemo u vlafuo tlo. Do
jeseni ce se u tlu obrazovati adventivni korijeni. Kad odrastu
do visine I m, zasadujemo ill na planirana mjesta.
Kod vinove loze koristi se poseban nacin vegetativnog
razmnoiavanja-poIoZnicom (79. I). Odstablaseodvajajedoa
izdanakkoji sepoluZi u zem1ju i zatrpa. Na tom mjesturazviee
se adventivnikorijeni, a iznad tlanova biljka.
Radi brZeg oZivljavanja koriste se honnoni rasta . Kod
maguolijesekori'itirnzmnoZavanjeizdancimakojiseneodvajaju
odmatiene biljke (rnagiotiranje). Na grancici begonije, ispod
clanka, zareze se kora ispod koje se stavlja si\ni kamencic.
Oko togmjesta stavljase polivinilska kesicasa vlaZnim tlom.
Tlo se mora stalno odrZavati vlaZnim. Tekucina moZe
zadrZavati i honnon rasta.
U voCarstvusekao vegetativninaCinrazrnnoZavanjakoristi
kalemljenje. Kalem1jenjem sepostiZe prenosenje i oeuvanje
dobrih osobina s jedne biljke i !ada dolazi do sjedinjavanja
dobrih osobina te dvije biljke. Jedoaod tih biljaka, divlja biljka,
sluZi kao podloga, ana nju se kalemi grancica pitome biljke
cije se osobine Zele saeuvati. Kalem je dio nadzenmog stahla
s 1isnim pup6m. Prilikom postupka kalemljenja treba voditi
raenna da se dobro ''poje kora podloge i kalema. Postoje viSe
postupakakalemljenja: okuliranjem, progepom i spajanjem
(79.2).
Kalemljenje okuliranjem
Cilj: upoznajemo postupak kalemljenja.
Vrijeme: 1 sat (vannastavni rad).
Pribor: 1. ostar kalemarski not, 2. kalemarski vosak
3. plasticne trake iii rafija.
Materijal:
I. grancica s 1isnim pupom pitomeruZe 2. granCicadivljeruZe s
korijenom
Postupak: Na 10 do 20 em iznad tla, izdanak divlje ruZe
79.2a. KALEMLJENJE
SPAJANJEM I PROCJEPOM
Jl" 'IUO= '''L od sredine zareza
dolje u duZini od 3
em. Zarez treba da
irna izgled velikog
S1amparskog slova T.
Tupom stranom
kalemarskog noia,
ispod zareza,
odvojitekomda hi se
napravilo mjesto za
79.2b.
KALEMUENJE
OCENJEM
79
uvlacenje pupo!jka pitome ruZe, odnosno kalema. .
Kalem sepriprema tako da uznjega ostaje dio kore koji nosimalo drvenog dijela Prilikom
odsijeeanja kalema treba voditi raeuna da zarezi budu 1 em iznad i 2 em ispod pupoljka
Pupoljakuvuciteu zasjeCeni dio podloge, taka da citavom donjom povlliinom nalijeZe na
drvo podloge. Spoj kalema i podloge premaZite kalemarskim voskom i poveZite plastienom
trakomilirafijomiznadili ispod pupoljka(74. 1).
Poznato je i vegetativuo razmnoZavanje listom kod ukrasnih biljaka begonije, limuna i
drugjb biljaka Listtih biljakazareZe se oko srediSnjeg rebra i polon nalicjemna vlaZan pijesak
pomijesan sa malo humusa Nazarezanim mjestima pojavi6e se adventivno korijenje i mlade
biljCiee (74. 2).
UkrasnabilJ'kabriofilumrazrnnoZavasepupovimakojise obraznjunalis!u. Izpupovakoji
padaju na vlafuotlorazvijaju semlade biljke (74. 3).
NAJVAZNIJE GRAD/VO
VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE
I I
KORIJENOM IZDAl'.'KOM
I

LIsioM '"
q
o

KALEMUENJEM

OCENJEM U PROCJEP SPAJANJEM
I
I
PODZEMNIM
I
(OKULIRANJEM)
1. Sta je vegetativna razrnnazava'!ie
2. Navedite naCine vegetativnag razrnnaiavanja ?
3. Sta su :vrijeia, rezniea i paloiniea ?
4. Navedite primjere vegetativnog razmnozqvanja nadzemnim i podzemnim
stablima?
5. Sto je kalernljenje?
ZADACI
1. Priredite model postupka kalemljenja ocenjern karisteCi dvije granCiee bila
kag drveca iii grrnava.
80
BIOSISTEMATIKA BILJAKA
Nanka 0 grupisanjn biljaka prema srodnosti
Kada ste poceli kao dijete da spoznajete !ita su pas, macka, konj, orah, psenica,
kukuruz, bor, to je bio za vas prvi susret sa biosistematikom. Nehoticno ste svrstavali
pojedina ziva biea u istu grupu zato sta imaju neke zajednicke osobine, dok ste druga
odvojili u drugugrupu,jernemaju slicnosti s prethodnom grupom.
Priprema
1. Navedite nekalika biijaka koje imaju cvijet iii evat slicne grade?
2. Navedite nekolika biljaka koje znate da imaju vise narodnih imena?
Bezgranienaje raznolikost prirode. Dok setate sumom, kraj bare, patoka, zooloslcim
vrtom, gradslcim parkom, iIi posmatrate na filmu prostrane savane iii predjele dZungIe,
mora vas 7.adiviti raznolikost oblika zive prirode.
Do danas je proueeno i imenovano oko 2 miIiona vrsta biIjakai zivotinja (oko 500.000
biljnih i oko 1.500.000 zivotinjskih vrsta).
Nije tesko shvatiti kako bi bilo mukotrpno izueavati ove razliCite i brojne oblikdivota
bez odredenog sistemaklasifikacije iii svrstavanja. To bi bilo islO, kao na primjer, da se u
neku biblioteku smjesta veliki broj kujiga bez
ikakvog reda, iIi kako se drugacije kaze bez
sistema klasifikacije.
Ako bismo utrosili 10 minuta za proueavanje
svake od 2 ntiIiona poznatih vrsta, a danju radili
bezodmora,trebalo bi narn 38 godinanapomog
rada
Da bi se olaksalo izueavanje Zivog svijeta,
nauenici su doW na ideju da najvise skupine
biljaka i zivoitnja razvstavaju na skupine
na osnovu njihove srodnosti i slienosti grade.
Razvrstavanjem zivog svijeta na sistematske
skupine iii kalegorije bavi se biosistematika.
Prvi sistem nauene klasifikacije
(svrstavanja) zivih bica razvio je svedski
prirodnjak Karl Line (Carl Von Linne) (sl.br.
81.1) kojije zivio uxvrn stoIjeeu.
8U CARL VON LINNE (1707·1778)
81
Do Lineovog vremena niko nije poknsao nabrojiti sve poznate vrste zivih biea. Do
tada sn mnogobrojna Ziva biea mOOusobno zamjenjivana Cesto sn jedna biljka ili Zivoitnja
iniale nekoliko imena, iIi je nekoliko zivih bi6a imalo isto ime.
Line je ovaj problem razrijesio tako sta je svakom zivom bieu dao dvojno ima (na
latinskom iii grckom jezikn) koje je postalo jednako vaZeCe u citavom svijetn. Stvoreuje
tako sveobuhvatni (nniverzalni) jezik za sporazumijevanjem meau prirodnjaeima svijeta.
Ovo Lineovo imeuovanj e poznato j e pod nazivom binarna nomenklatura (latinski, bi-
dva, nomen-ime). Line je, na primjer, djetelini ervenoj dao ime Trifolim pratense, a
domaeem psu Canis familiaris (cita se Kanis familiaris).
Grupisanje Zivog svijeta VISi se prema spoljamjem izgledu, slienosti grade, naeinu Zivota,
razmnoZavanju, ponjeklu i srodnosti. Te grope srodnih organizama cine prirodne sknpine
iii prirodni sistem organizama. Tako je pas slicniji mackinego zeeu, ali su pas, macka
i zee slieniji mOOu sobom nego sa ribom. Pseniea i raZ imaju vise slienosti nego psenica i
lala. Medutim, razlika izmOOu psenice, rali i lale je manja nego izmOOu pseniee, raZi i lale
najednoj i paprati na drugoj strani. Pseniea, raZ i lala pripadaju biljkama evjetnieama, a
paprati biljkamanCC',jetnieama.
Biosistematske kategorije su jedinice kIasifikacije
NajniZa biosistematska kategorija je vrsta. Na primjer vrstn cine sve jedinke ervene
djeteline (sl.br. 82.1). Jedinke ervene djeteiine imaju slienosti u gradi tijela, nacinu Zivota,
82
razvicu i razmnozavanju, porijeklu i podrucju koje
naseljavaju.
Prema tome obiljeZja vrste su ova:
a) vrstaje gropa jedinki;
b) jedinke jedne vrste sliene su meau sobom (gradom,
funkeijama i dr.);
e) jedinke jedne vrste ukrstaju se mOOu sobom;
d) jedinke jedne vrste imaju zajednicko porijeklo, i
ukrstaju se mOOu sobom i daju plodno potomstvo i;
e) jedinke jedne vrstenaseljavaju odreaeno podrueje.
Vise jedinki jedne vrste cine populaciju (sl.br. 83.1).
Vrsta je dakle, sknp populacijakojenaseljavaju odrOOeno
podrueje, medu sohom su sliene, ukrStaju se i daju plodno
potomstvo.
82.1 VRSTA· CRVENA Visa biosistematska kategorija od vrste je rod. Rod
DJETELINA cini viSe mOOusobno slicnih i srodnih vrsta, a rijetko rod
Cini samo jedna vrsta. Crvenoj djetelini srodne su vrste
brdska djetelina i bijela puzaca. Ove vrste djeteline cine
rod djetelina. Rodovi: djetelina zvjezdan i bagrem koji
posjeduju dosta zajednickih osobina cine porodieu
\eptirujaca. Vise slicnih porodiea Cine red, dok vise
srodnih redova cine razred iii kIasu. Srodne kIase cine
pododjeljak (potkolo kod Zivotinja), a pododj eljei cine
odje\jke (iii kola). Najvisa biosistematska kategorija je
earstvo (sl.br. 83.2 i 83.3). Klasifikaeijski sistemzivih
odjeljak
razred
red
porodica
rod
vrsta
83.1. POPULAClJA
CRVENE DJETELINE
vrsta
rod
porodica
red
razred
odjeljak
83.2. OSNOVNE SISTEMATSKE
KATEGORIJE
83.3. ODNOS] BIOSISTEMATSKIH KATEGORIJA
CARSTVO
ODlELJAK (KOLO)
PODODJELJAK
RAZRED
RED
PORODICA
ROD
VRSTA
BILJNO
CVJETNICE
SKRlVENO SJEMENICE
DVOSUPNlCE
MAHUNARKE
LEPTIRANJACE
DJETELINA
CRVENA
biea mozemo zamisliti kao
piramidu. U njenoj osnovi
nalaze se stotine i hiljade
vrsta, dok su na vrhu
piramide-carstva. Iduei od
osnoviee ka vrhu piramide sve
je manji broj sistematskih
kategorija. Svaka prethodna
skupina ukljucena je u
narednu koja je njoj
nadredeua
83
84
NAJVAZNIJE GRADIVO
• Nauka koja grupise (klasijikuje) ziva biea prema slicnosti i srodstvu u
odreaene biosistematske kategorije naziva se biosistematika.
• Osnovne biosistematske jedinice iii kategorije su: vrsta, rod, parodica,
red, razred, pododjeljak, odjeljak i carstvo.
• Svedski prirodnjak Karl Line je osnivac biosistematike kao grane biologije.
On je u biosistematiku uveo binarnu nomenklaturu, y. imenovanje svake
vrste njenim imenom i imenom roda kojem pripada.
• Ova imena su data na latinskom iii grckom jeZiku.
1. Sta proueava biosistematika iii klasifikacija?
2. Kojije naucnik prvi razvio sistem klasifikacije zivih biea?
3. Kako je Line imenovao pojedinu vrstu zivih bica
4. Staje vrsta, a sta populacija?
5. Na osnovu cega se provodi klasiflkacija zivih bica.
PRIRODNI SISTEM BILJAKA
Zivi svijet se, na osnovu stepena slozenosti grade celija organizama i medusobnog
srodstva, moze svrstati u sljedeee dvije skupine:
1. Organizme cije celije ne posjeduju ob1ikovano jedro. Oni se oZllaeavaju kao
PROKARIOTI (greki, pro-prije, karion-jedro). Tu spadaju bakterije i
modroze1ene alge.
2. Organizme Cije celije imaju prava jedra te se stoga oznacavaju kao
EUKARIOTI (greki, eu-pravo, karion-jedro). Tu spadaju: a1ge, gljive, 1isajevi,
mabovine, papratujaee i sjemenjaee. U prirodi postoje takoder ob1ici koji nemaju
celijsku gradu, a tn spadaju virusi s kojima cemo se prvo upoznati.
VIRUSI
Priprema
1. Ponovite zajednicke osobine zivih biea i
graau celije.
2. SaCinite, uz pomoc roditelja iii zdravstvenih
radnika, spisak bolesti koje izazivaju virusi.
3. Donesite na cas biolagije satirane listove
povrca.g
,
85.2 RAZLlcm OBLle1
VlRUSA
Na graluFi zivog i
neZivog
85.1. ELEKTRONSKl
Postoji velika grupa MIKROSKOP (UVECAVA
ob1ika koji nemaju PREDMETE I DO MILlON
celijsku gradu i PUTA
oznaeavaju se kao virusi (latinski, virus-otrov). VIrusi pod
svjetlosnim mikroskopom se ne mogu vidjeti. Velieina
virusa je u rasponu od 10 do 250 nanometara Gedan
nanometar je milionitni dio mi1imetra) pa se zato jedino
mogu vidjeti i proueavati pomocu elektronskog
mikroskopa (sl.br. 85.1).
Oblikvirusamoze biti razlieiti (sl.br. 85.2).
Virusi se sastoje od nukleinske kiseline koja ima
85
nukleinsl<a klselina
l ~ ~ ~
omotac
1 2
J
3
86.1. VIRUS MOZAICNE BOLESTI DUHANA: I) LIST DUHANA NAPADNUT VIRUSOM; 2)
GRAflA VIRUSA; 3) KRISTAL VIRUSA
spiralan oblik i bjelancevinastoglproteinskog omotaeR (sl.br. 86.1). VIrus ne stvaraju
sopstvenu energiju kao Ziva bi6a, vec je koriste od domacina u kojem parazitiraju. VIrusi
lakoder stvaraju van celije kristale sto je osobina nezive prirode. Zato kaZemo da se
virusi nalaze na granici zivota, pokazujuCi osobine zive i nezive prirode.
Druge osobine virusa kao sta su: rast, raznmoZavanje, prornjenljivost i prilagodavanje
zivotnoj sredini, ukazuju na to da virusi ispoljavaju osobine Zivog svijeta.
Jedna od karakteristicnih osobina virusa je da rnogu da zive i da se razrnnozavaju
same u celijarna drugih organizarna, stoga virusi predstavljaju unutarcelijske parazite.
Druga vama osobina virusa je njihova "izbirljivost" zivih biea, tkiva i organa koje
napadaju i ukojirnaZive. Tako, na prirnjer, virus djeeije paralize pocinje tek da Zivi kad
dospije u :liveane celije covjeka ili ziveane celije njernu srodnih eovjekolikih rnajrnuna.
Nedavno suotkrivene forme jednostavnije ad virusa. To su viroidi. U svojoj gradi irnaju
nukleinsku kiselinu i djelirnicno ornotae. Napadaju biljke eije su opne eelija osteeene.
Zavisno od toga koje organizrne napadaju virusi su grupisani u tri skupine: virusi
kojinapadaju bakterije(bakteriofagi-Zderaci bakterija .
(sl.br. 86.2), virusi koji napadaju bi/jke, virusi koji
napadaju iivotinje i covjeka. Medutirn, nauenici i na
druge naeine razvrstavaju viruse.
Virusi izazivaj u opasne zarazne bolesti
Parazitiranjern u celijama biljaka, Zivotinja i &wjeka,
virusi izazivaju opake zarazne bolesti koje nazivamo
viroze. Kod biljaka to je mozaicna bolest duhana
(sl.br. 85.1), virusna oboljenja graha, paradajza,
krornpira i drugih kultnra. Vuusi u eelijama lista razaraju
hloroplaste, pa napadnuti dijelovi postaju rnjestimieno
-·86
86.2. GRAflA VIRUSA
BAKTERJOFAGA
87.1. GRAflA VIRUSA HIV
87.2. AIDS· BOLESNIK
Q
( , • ~ ' \ ; )3
Q
bezbojni iii satirani, a prinosi kultnrasu umanjeni.
MOOu virusnim bolestima Zivotinja poznate su;
slinavka, Sap, kuga i dr. Kod covjeka virusi
izazivaju viroze: grip, djeciju paralizu, ospice,
zauske, male boginje, upalu mozdanih opni i
"kugu" 20. stoljeca AIDS ill SID-u.
171lZivaeoveopakebolestijevirusnazvanffiV
(sl.br. 87.1). Izvor zaraze za covjekaje covjek
koji je nosilac ovog virusa. HTV se rnoze nalaziti
u krvi, spermi, vaginalnorn sekretn zene, rnlijeku
dojilja, hiruskirn instrumentirna koji nisu
sterilizirani. Virus se najcesce prenosi polnirn
kontaktorn rnuskarca i zene, rnuskarca i rnuskarca,
zarazenorn krvlju, presadivanjem organa i tkiva.,
zaraZenim hiruSkirn instrumentima (igle, Sprice, klijesta
i dr.). Djeca se zaraze preko rnlijekamajke iIi u toku
porodaja. Bolest se javlja poslije zaraze u roku od 6
rnjeseci do 6 godina, pa i vise. Za sada ne postoji
efIkasan lijek, tako da vise od 50% bolesnika urnire u
prvojgodini bolesti (sUr. 87.2). Zapazen je
nedostatak Olpomosti organizma i na druge bolesti.
Zastita covjeka i zivotinja od vimsa
Danas covjek vodi upomu borbu protiv virusa koji
izazivaju teSke viroze. U toj borbi pronaSao je efikasna
naein zaStite u vidu vakeina -mnrtvljenih i oslabljenih
uzrocnika bolesti koji se unose U organizam kako bi
ovaj postao olpomiji na zaraZavanje. Poznata je
Sejbinova vakcina protiv djecije paralize. Natalost,
vakcina protiv AIDS-a jos nije pronadena, a bolest se
siri u svijetn u vidu epidemije.
Virusi koji napadaju bakterije (bakteriofag) mogu
se iskoristiti za lijecenje bakterijskih bolesti kao, na
prirnjer, srdobolje, trbuSnog tifusa, kolere i drugih bolesti.
NapadajuCi te bakterije virusi ih unistavaju (sLbr. 87.3).
Covjek koristi viruse i za izazivanje epidernija
87
(zarazavanja) kako bi suzbio preveliko mnozenje insekata (gubara) i glodara (miseve i
zeceve).
ZnajuCi za veliku mogucnost zaraiavanja 'livih biea virusima i sirenje njihove zaraze,
naZalost, covjek ihkoristi kao tzv. biolosko borbeno sredstvo (BBS). Bioloska borbena
sredstva sn 'liva bica, njihovi otrovi (toksini) i prenosioci (vektori) 'livih biea i oprema za
koristenjeBBS.
Prakticni, ekonomski i medicinski znacaj virusa i viroida moei ee se lakse sagledati
kada nauCnici potpuno upoznaju njihovu prirodu.
NAJVAZNIJE GRADIVO
II Virusi su jednostavni oblici zivota koji su jedino vidljivi pod elektronskim
mirkroskopom.
#I Virusi nemaju celijsku graau.
#I Virusi su unutarcelijski paraziti.
II Virusi posjeduju osobine zive i nezive prirode.
II Virusi izazivaju bolesti-viroze.
II Virusi se mogu iskoristiti u /ijecenju bakterijskih bolesd i u ratu kao opasno
biolosko borbeno sredstvo.
II Covjek korisd vakcinu kao efikasno sredstvo u borbi prodv viroza.
I. ZaStakaZeino da sn vinisi unutareelijski paraziti?
2. Kako se nazivaju bolesti koje izazivaju vinisi?
3. StajeAIDS?
4. Kako se covjekstiti od viroza?
5. StajeBBS?
Jedan ml vinisazecije kuge upotrijebljenkao BBS u vodi za pice mogao bi da usmrti
8.000.0001judi.
88
PROKARIOTI
Biljke koje pripadaju prokariotima -bakterije i modrezeJene alge - irruiju tijelo gradeno
od jednoeelijske, nitaste iii kolonijalne steljke, pa se oznacavaju i kao steljnjace.
BAKTERIJE
Priprema
1. Sastavite spisak bakterijskih bolesti uz pomoc roditelja.
2. Raspitajte se sta izaziva balnu upa/u vasih krajnika.
3. ProCitajte tekst "Borci protiv mikroba" iz bioloske Citanke.
Grada bakterija
Upalu krajnika izazivaju biljni organizmi - bakterije. Bakterije su prisntne svuda oko
nas: u vodi koju pijemo, u zraku koji udisemo, u brani koju jedemo.
Bakterije su najjednostavniji biljni organizmi. Ta jednostavnost ogleda se u gradi
njihovog tijela (steljke) koju Cini jedna eelija. Njihova velicinamjeri se mikrometrom
(mikrometar je hiljaditi dio milimetra). Celija bakterija je gradena od celijske opne koju
stili eelijski zid i citoplazme. One nemaju formiranogjedfa, vee je jedrova tvar (nukieinska
kiselina) razmjestena ucitoplazmi. U citoplazmi se nalaze vakuole (sl.br. 89.2). Neke
bakterijena svom tijelu imaju biceve pomocu kojili se kreeu. Veeina bakterija sjedinjuje
se u lance iIi grupice zvane kolonije (sl.br. 90.1).
89.1 STAPICASTA
BAKTERIJA
89J GRADA BAKTERIJE
(SHEMA)
U· nepovoljnim uslovima
bakterije obrazuju spore,
obavijajuCi se cvrslom opnom.
Spore su bespolne ceIije
obavijene debelom opnom koja
ih stiti od visokih i niskih
temperatnra i od suse.
Da bi se unistile spore
bakterija u vodi i na predmetima
treba iii zagrijati na temperatnri
visoj od 100°C. Ovaj postupak
unistavanja bakterija i njihovih
spora naziva se sterilizacija.
89
DjeJimiena sterilizacijakoja se prunjenjuje, na prunjer,
kod mlijeka, odvija se naneSta niZoj toploti i oznaCava
se kao pasterizacija. Ovaj naziv potjece od
poznatog francuskog hemicara i biologa LujaPastern.
Kad ucahurene spore bakterija dospije u povoljne
uslove, iz njih ce se razviti nova bakterija. Spore se
lahko raznose 'ljetrom, vodom i raznim predmetima.
Bakterije se takoder razmnozavaju bespolno -
prostom diobom. Svaki 20 minuta u povoljnim
uslovima odvija se prosta dioba bakterijske celije
(sl.br. 90.2). Utvrdeno je da kod bakterija postoji polni
nacin razmnoZavanja. Bakterije imaju raz!icite oblike, pa
je prema tim oblieirna izmena i k1asifik:acija: na oktugle-
koke, stapiCaste - bacile, lucne - spirili i uvijene -
vibrioni (sl.br. 90.3).
Nacin zivota bakterija
UsloviZivota podkojirnZive bakterije surazliCiti. Neke
ad njih rastu i razmnozavaju se liZ prisustvo oksigena,
dok dmgima nije potrebanoksigen. Neke bakterije brane
se mineralnim tvarima, dok se vecina bakterija brani
90.1. KOLONlJE BAKTERIJA
13:40
gotovim organskim tvarima. Organizmi koji uzimaju 90.2. BESPOLNO
organske tvari iz tijela uginulih bica nazivaju se RAZMNOZAVANJE BAKTERIJA
. saprofitima, dok se organizmi koji se hrane organskim tvarima Zivih organizamanazivaju
parazitima. Medu bakterijama parazitimaimamnogo izazivaeazaraznih bolesti Te bakterije
90
.. "
.... ,. ~
aLI'
"'9',. It
okrugle
90.3. OBLlel BAKTERlJA
nazivaju se patogenim bakterijama.
Bakterijeualazimouzemljistu. U 1 gr
lIa nalazi ih se stotine miliona. Kolicina
bakterija u provjetrenim i nepro'ljetrenim
prost"rijamaje razliCita. U uCionicama
koje se ne provjetravaju poslije casova
nalazi se 13 puta vise bakterija nego ako
se izvrsi provjetravanje. Bakterijama ne
odgovara sunceva s'ljellos!. Pod uticajem
suncevih zraks mooge bakterije ugibaju
poslije 3 sata.
Znacaj bakterija za prirodu i covjeka
U prirodi svakodnevno ugiba veliki broj Zivih biea, a njihove 1e8ine razaraju bakterije,
pa zbog toga bakterije nazivamo razaracima. Bakterije razaraju uginuJa bie. do mineralnih
tvari koje uzimaju biljke i na taj nacin ucestvuju u ktuZenju tvari u prirodi (sl.br. 91.1).
Naucmci suizraCunali da bi za 10.000 godina, danije bakterija, sloj lesevanaZemlji bio
debeo2m.
91J ULOGA BAKTERlJA U PRIRODI
mineralne tvar!
Bakterije izazivaju vrenja i truhljenja u prirodi. Covjek odavno koristi vrenje u
proizvodnji Zivotuih namimica: sITCeta, sireva, maslaca, kiselog m1ijeka, kiselog kupusa i
alkohola. Osim toga, koristi ih urazgrodnji izmeta u septickimjamama, za proizvodnju
dubriva (komposta), pa u proizvodnji Iijekova (antibiotika streptomicina koji je dobijen iz
bakterija zemljista), za pripremanje stocne brane - silaZe. Neke od bakterija :live u
probavnim organima co'ljeka i neophodne su za varenje brane. Nepravilnom upotrebom
antibiotika, mogu se unistiti ove korisne bakterije, Sto se negativno odraZava po zdravlje.
U zelucu preZivara, mrava termitaZive bakterijekoje potpomafurazgradnju biljne brane.
U zemljistu, na korijenu mahunarki kao 8ta je djetelina, :live bakterije koje vefu nitro-
gen (azot) iz vazduha. Tako na korijenima mahunarki nastaju azolni spojevi koji cine
zemljiste plodnim. Ovo prirodno dubrenje tia naziva se "zeleno dubrivo" (Sl.br. 92.1).
91
92.2. PLODORED
Zato ratari koriste polodored. Uvijek iza djeteline siju
psenicu (sl.br. 92.2).
92.1. KVRZICASTE
nAKTERIJE
U odnosu na saprofitske, mnogo je poznatija uloga
parazitskih bakterija koje izazivaju teska zarazna oboljenja
cmrjeka, zivotinja i biljaka: tuberkulozu, tifus, guSobolju,
koleru, kugu, boginje, sifilis, kapavac, upalu grla, pluca; upalu krajnika (kod covjeka),
bedrenicu, zli grc (kod Zivotinja), bakterijske bolesti vOCa, povrea i drugih kultura. Zbog
velike sposobnosti zaraZavanja i sirenja bakterijske zaraze bakterije i njihove otrove
(toksine) covjek naZalost koristi u ratuim uslovima kao opasno biolosko borbeno sredstvo
~ ~ . '. .
U novije vrijeme biotehnoloskim postupkom covjek iz bakterija vrlo jednostavno 1
jeftino dobiva hormoue (insulin, zatim hormon rasta).
92
NAJVAiNIJE GRADIVO
II Bakterije su jednocelijske steljnace. One u gradi nemaju jedra.
II Razmnozavanje se bespoino (diobom) i polnim putem.
II Veeina bakterija su heterotrofni organizmi - saprojiti i paraziti.
II U prirodi su bakterije znacajne kao razarac; idina, cime doprinose
kruzenju tvari.
II Covjek koris!i bakterije u razne svrhe, nazalost i kao biolosko borbeno
"redstvo.
" U dana.<nje vrijeme bakterije se koriste za preciscavanje voda.
I
I
I
1. Gdje zive bakterije?
2. ZaiitakaZemo da bakterije nemajunivo pravih celija?
3. Koje bakterije nazivamo saprofitima, a koje parazitima?
4. Sta se dogada s bakterijama kad se nadu u nepovoljnim uslovima?
5. Kakvajeuloga bakterija u prirodi?
6. Pronadite u enciklopediji iii drugim kujigama tekstove 0 LujuPasteru.
JESTE UZNALI?
- 250 mg kristalnog otrova bakterija botulinusa u mesnimkonzervama bilo bi dov,?ljno
da urnsti Citavo covjecanstvo. Ovaj otrov je opasno BBS.
MODROZELENE ALGE
hranljive tvari
Priprema I zid
1. Donesite na cas biologije prevlaleu s
vlainog kamena koji se nalazi kra} puta.
Prevlaku stavite u satno staklo s vodom.·
Pipetom stavite kap teleuCine iz satnag staklo
na predmetno staklo, pokrijle pokrovnicam i
posmatrajte! Nacrta}te sta ste zapazili u
opna
vidnom polju
mikroskopa.
Modrozelene alge
93.1. SHEMA GRAIlE CELIJE
MODROZELENE ALGE
zive u kopnenim vodama i vodama mora. Neke naseljavaju vrlo
hladna stanista (Antarktik) izdrZavajuci temperaturu od _83°C.
Stanice (celije) modrozelenih algi, kao i celije bakterija su
prokariotske, tj. stanice koje nemaju fonniranogjedra. Vanjski
sloj I\iihove stanicne citoplazme je obojen zbog prisustva
hlorofila. Pored h1orofila tu je prisutan i modroplavi pigment od
koga potice karakteristicna boja ovih algi. (sl.br. 93.1)
Neke od modrozelenih algi su jednostanicne. dmge
93.2. MODROZELENA kolonijalne i mtaste. Poznate modrozelene alge su: nostok (sl.br.
ALGA· NOSTOK
93
94.1.
MODROZELENA
ALGA - ANABENA
93.2), anabena (sl.br. 94.2), oscillatoria, spirulina i dr.
MOOu modrozelenim algama najbrojnije su autotrofne alge
koje uz pomo6 hlorofila i sunceve svjetlosti stvaraju hranu.
Postoji izvjestan broj modrozelenih algi koje se brane i
heterotrofno. Poznate su modrozelene alge koje mogu vezati
slobodni dul/ik iz zraka cime doprinose plodnosti tla. Japanci,
na primjer, na rizinim poljima naseljavaju ove alge Cijom se
djelatnoseu poveeava kolicina soli nitrata u tlu koje pozitivuo
utiou na rast biljaka.
Neke od ovih algi, kao spirulina, poznate su po velikoj kolicini proteina (u suhoj
masi ove alge moze biti i do 70%). U neldm krajevima Afrike odavuo se zbog toga gaje
i za isbranu koriste ove alge.
Modrozelene alge igraju veoma znacajnu ulogu u preciseavanju zagadenih voda jer
se brane ,tetnim tvarimakoje su dospjele u vodu.
RazmnOZavanje modrozelenih algi odvija se diobom eelija. Kod ovih algi nije utvrden
polni naCin razmnozavanja kao kod bakterija. Uljetnom periodu, kad temperatura vodenih
stanista dostigne 30°C, modrozelene alge se namnoze izazivajuCi pojavu "cvjetanja vode".
Tada ove alge masovno truhnu i tako osiromasuju vodu kiseonikom sta jeopasno po iivi
svijet voda. Uz to se pojavljuju i stetni gasovi kao sumprovodonik (tnirise na pokvarena
jaja).
94
NAJVAiNIJE GRADIVO
• Modrozelene alge pripadaju grupi prokariotskih organizama, To su
organizmi bez oformljenog jezgra. Njihova boja potice od hloroflla j
modrozelenog pigmenta.
• To su autotrofne i heterotrofne alge.
• RaW;nozavaju se diobom .tanica.
• Njihovo tijelo graileno je odjedne celije, ili to mogu bin kolonije u vidunitL
• H eterotrofne modrozelene alge mogu koristin slobodni dusik iz zraka i u
tlu stvaran soli nitrala koje tlo cine plodnijim.
I. Zasta modrozelene alge pripadaju prokariotima?
2. Cime je ponekad izazvana pojava "cvjetanja vode"?
3. Kakav znacaj za prirodu i covjeka imaju modrozelene alge?
POSMATRANJE BAKTERIJA
Cilj: upoznavanje grade bakterijana uzgojnoj kulturi.
Pribor i materijal: veea tegla ili stakleno zvono, satno staklo, stakleni stapie, grijalica,
tnikroskop, predmetno staklo, krtola krompira, metilensko plavilo.
Priprema kulture za uzgoj bakterija
Postupak
- Skuhajte nekoliko krompira, zgqiecite ih u kasu.
. - Malo kaSe stavite u satno staklo \Ii manju plastieou posudicu.
- Pokrijte posurucu s kaSom vecom teglom iii staklenim zvonom.
- Poslije nekoliko dana, staklenim stapieern dodirnite kasu namjestu gdje yarn se cini
da je najljeda.
- Isperite stapie u nekoliko kapi vode iz friZidera (sliena je po sastavu destiliranoj vodi)
- J ednu kap isprane vode stavite pomocu stapiea na predmetno staklo i pustite da se
osuSi.
- Predite predrnetnim staklom preko plarnena grijalice_ da bi se kultura hakterija potpuno
ostiSila i ucvrstila za staklo.
- Pomoeu staklenog stapiea na preparat stavite nekoliko kapi metilenskogplavila i
sacekajte nekoliko minuta.
- Isperite preparat slabim mlazom vode da odatranite visak boje.
- Pustite preparat da se osusi.
- Pokrijte preparat pokrivnim staklom i posinatrajte kulturu bakterija pod velikim
poveeanjern.
- Nacrtajte vjerodostojno ono sta vidite u vidnom poljumikroskopa.
Zapaianja
Kakvog su oblika bakterije koje vidite u vidnom poljn i kojoj grupi bakterija pripadaju?
ZaSta smo izvrSili bojenje preparata?
Otkud poticu bakterije koje su se razvile na skrobnoj kaili?
Zakljueci:
95
EUKARIOTI
Biljke koje ne posje4uju pojedine organe: korijen, stablo i listnego im se tijelo sastoji
od steljke oznacavaju se kao steijnjace. U tu skupinu spadaju: a\ge, gljive i Iisajevi.
ALOE
Priprema
1. Donesite na cas zelenu prevlaku koju ste ostrugali s plota iii drveea sa
sjeverne strane.
2. Ponovite gradivo 0 !istu i ulogu hloroplasta!
Aige su autotrofne steljujace
Aige zive u svim mogucim stanistima do kojih moze da dopre dovoljno svjetlosti.
Mogu da oboje vjeCiti smjeg i ledna polovimaZemlje i da zive u izvorima vruce vode na
temperaturi i do 85°C. Zive ukopnenim vodama i vodama mora, vlainim mjestima na
stijenama, drvectl, ali i zemljistu. Jednocelijske alge lebde u gomjim slojevima stajaeih
96J ALOE - PROlZVODACI HRANE U STAJACIM
VODAMA I VODAMA MORA
96
voda (bara) i voda jezera i mora
cineCi plankton.
Zahvaljujuci hlorofilu u svojoj
steljci, alge mogu iz vode s
rastvorenim mineralnim tvarima i
karbon-dioskida uz prisustvo
hloroplasta i sunceve energije
(s1.br. 96.1) da stvaraju organsku
hranu. Zato se alge nazivaju proiz-
vodacima hrane. Posebno
maCajnu ulogu u planktonu stajaeih
voda i voda mora imaju zelene i
kremene alge. Pored stvaranja
brane, ovaj biljm plankton mora je
glavni proizvodac oksigena na
Zemlji. Oko 70% oksigena potiee
od biljnog planktona. Zato je
velika obaveza covjecanstva da stiti more od pretjeranog
zagadivanja koje stetuo djeluje na plankton.
Graila stelj ke algi
Aigepripadaju grupi organizama koji posjeduju prave
6elije g. cije celije imaju oformljeno jedro. Steljka algi moze
biti gradena od jedne 6elije, vise celija i kolonija celija
(sl.br.97.1).
Alge se razmnoZavaju bespolno - prostom diohom i
pomocu spora koje cesto nose biceve. Takoder se
razmnozavaju i spolno p0ll106u polnih 6elija. U toku
razvoja kod nekih algi se sll1jenjuju bespolno i polno
razmnoZavanje (s1.br. 97.2) g. putell1smjene generacija.
Osnovuza klasifikaciju algi cine pigmenti
Podjela algi na sistematske grupe izvrSena je na osnovu
pigmenata (obojemh tvari) koji se nalazi u steljei na:
zeleiene, smede, crvene i kremene alge (zlatno-fute).
Zelime alge
Jedno6elijske zelene alge imaju prave celije s fonnirdIlim
jedroll1 i zelenill1 pigmentoll1 - hlorofilom u steljci.
97.1. GRADA STELJK1.KOD
ALGI: 1. JEDNOCELUSKA
STELJKA (KlSNA
KUGLICA), 2. KOLONlJA
(VOLVOKS).3.
VISECELIJSKA STELJKA
(SPIROGIRA)


/'olno ,,"mnO,.,.n,. 1
bespolno razmnozavanje /
...
... 0
0
-
__
bespolna
generacija
97.2. SMJENA GENERAClJA KOD ALGE ULOTRIKS
97
Predstavnikjednocelijskih zelenih algije kisna kugJica (sLbr.
96.1) koju ste pronasli na vlaZnom plotu iIi stablu drveca
okrenutom prema sjevemoj strani (mozete se orjentisati u prirodi
prema mjestu ove alge na drvecu).
Ako malo prevlake stavite u vodu i posmatrate pod
mikroskopom opazicete mala okruglasta ljelaSea zelene boje s
jedrom u sredini i hloroplastom zelene boje.
Predstavnici visecelijskih algi suo ulotriks (sLbr. 97.2),
spirogira, morska salata (sLbr. 98.1) i druge. Od kolonijalnih
algi upomacemo.
Smede alge
Ove alge imaju visecelijsku steljku i smedi pigment pored
zelenog pigmenta - hlorofila. Stanovniei su priobalnog podrucja
mora i srecu se ispod zone zivljeuja zelenih algi. Kod nekih
algi sjevemih mora steljka moze doseci velike duzine, na
primjer, laminarije. Predstavniei smedih algi u Jadranskom
mom suo bratic (sJ.br. 98.2) i cistozira.
Crvene alge
Crvene alge, uglavnom, nalazimo u vodama mora. U
visecelijskoj steljei pored zelenog pigmenta - hlorofila nalazi
se i crveni pigment koji omogucava proees fotosinteze na
dubinama ispod 70 m. One :live dublje ispod zone zivota
smedih algi (8J.br. 98.3).
Kremene alge
!maju jednocelijsku steljku u kojoj se pored hlorofila nalazi
i zlatuo-futi pigment. U njihovom prometu tvari stvaraju se
kapljiee ulja, a ne secer i skrob. Vazan su sastavni dio
planktona voda mora (sJ.br. 99.1).
Kolonijalni bieari su preei visecelijskih algi
Jednocelijske zelene alge smatraju se
potomeima prvih zivih bica nastalih u
98.3. CRVENE ALGE
98
98.1. ZELENE ALGE-
MORSKA SALATA
98.2. SMEBE ALGE -
BRAeit
99.1 KREMENE ALOE ILl DIJATOMElE
vodi. Smatra se da su se neki bieari
prilagooavajuci se kolonijalnom naeinu Zivou.:
razvili u vise6elijske alge. Tako jekod volvoksa,
koji ima 8 do 17.000 celija ukoloniji doslo do
podjele rada celija: za kretanje bieaste celije,
celije, celije s hlorofilom za stvaranje hrane,
okmgle celije izunutrasnjosti tijela za
razmnozavanje.
Alge su izvor hrane za covjeka buducnosti
Danas se u svijetu ulaiunapori da se iz algi mora proizvede jeftinahrana. U Japanu se
od algi proizvodi brasno. Od ervenih algi dobiva se zelatinoma tvar agar, a od smeilih algi
a1ginati. Ove tvari bez boje, mirisa i okusa upotrebljavaju se za ocvrscivanje podloga
koje se koriste za uzgoj bakterija, za otezavanje tkanina, konzerviranje hrane, pravljenje
kremova Gestivih i kozmetickih), za proizvodnju piva, sladoleda, boja, lijekova u obliku
tableta i kapsula, emulzija za film, sintetiekog konea i kao hrana. Kremeni pijesak koji
stvarajukremene alge sluZi za pravljenje eksploz-iva, dodaje sepastamaza zube, filterirna,
eleklrienim osiguraeUna
NAJVAZNIJE GRADIVO
" Alge ~ u jednocelijske, kolonijalne i viseeelijske steljnjace.
#I Alge su autotrofne biljke proizvodaCi hrane u stajaCim vodama.
#I Alge se razmnoz6avaju bespolno - prostom diobom, poino - polnim celijama
j smjenom generacija.
#I Alge zauzimaju znacajno mjesto u Zivotu covjeka.
PITANJA
1. Kako se naziva tijelo algi?
2. Kako je gradeno tijelo algi?
3. Sta predstavljaju alge u vodamamora, barama i jezerirna?
4. Zasto je potrebno stitit mora ad zagadivanja?
5. Zaiito covjekkoristi alge?
JESTELlZlNALI? .
Kisna kugliea daje po hektam 25 puta veti prinos biljne ll1ll$e nego pseniea. Ona se
._ koristi u vasiollSkim brodovima za proizvodnju hrane.
99
POSMATRANJE ALGI
Cilj: proueavanje grade jednoeelijskih i viseeelijskih algi.
Pribor i materijal: mikroskop, predmetno staklo,
pokrovno staklo, igla za prepariranje, pincela, prevlaka s
plota, zelena prevlaka iz akvarija,jodna tioktura.
I zadatak: upoznavanje grade kisne kuglice
Postnpak
- Malo zelene prevlake sa starog plota razmutite u vodi.
- Jednu kap, pipetom, kanite na predmetno staklo.
- Pokrijte kao pokrovnim staklom.
- Ako zelite bolje vidjetijedro 6elije dodajte pipetnmjednu kap
jodnetinktnre.
- ertajte sta vidite u vidnom polju mikroskopa.
Zadatak
3
-Uporedite sliku vidnog polja rnikroskopa sa crtezom i zapisiteu svojoj radnoj svesci
kojim brojevima su oznaeeni: 6elijska opna, citoplazma,jedro
i hloroplast.
n zadatak: upoznavanje grade spirogire
Postnpak
- Pincetorn uzmite nekoliko koncica alge spirogire iz zelene
prevlake akvarija.
-PaZljivo izdvojite jedankonei6 i stavite ga na predmetno staklo
ukapvode.
- Pokrijte konei6 pokrovnim stalkom.
- Posmatrajte preparat pod rnikroskoporn pri pove6anju 56 puta (okular 7,
objektiv 8).
ZapaZauja
- Iz eega se sastojeniti spirogire.
- Zapisite u svojim radnim sveskama kojim brojevima su oznaceni: celijska opna,
citoplazma,jedro, hloroplast i vakuola na crteZu.
100
GLJIVE
Priprema
1. Donesi!e na cas hljeb iii limun s razvijenom p/ijesni.
2. Donesi!e na cas osusene iii konzervirane gljive.
3. Donesi!e na cas komadic hljeba i komadic pogace.
Grada steljke gljiva
Gljive su organizmi bez hlorofila. Njihovo tijelo moze biti gradeno od jedne iii vise
celija. Posto nernaju hloroplasta, gljive ubrajamo u heterotrofne organizme. Kao i
Zivotinje, one ne rnogu stvarati organsku hraou izvode i karbon-dioksida. One su saprofiti,
jerpretefuo nve na uginulim bi6imai razaraju ih. Zato gljive i bakterije nazivamo razaracima
koji polpomaZli kruZenje tvari u prirodi.
Gljive se razmnoZavaju bespolno - sporama i pupljenjem i polno - polnirn 6elijama.
KJasifIkacija gljiva
Zbog nv..a posebnih osobina sisternaticari novijeg =ena gljive izdvajaju iz biljnog
carstva i uvrstavaju ihu zasebno carstvo. Stariji sistematieari pak, gljive uvrstavaju u
biljnocarstvo i to uakupinu steljnjaea.
Gljive se razvrstavaju u nekoliko skupina prerna naeinu stvaranja spora na: plijesni iii
bndi, mjesinarke i stapcare.
101.1. GRABA STELJKE
GLAVICASTE Bum
Plijesnilbudi
Vamaje svirna poznata siva plijesan mukor (sLbr.
101.1). Ova gljiva eesto se pojavljuje u vidu sivkaste
prevlake na hljebu, pekmezu i konjskom izmetn. Ako na
sloj vlaZliog pijeska u plastienoj caSi stavite komad hljeba
i pokrijete caSu sirom teglom, ostavite na toplom mjestn
nekoliko dana, pojavice se siva prevlaka s cmim glavicama
na nitirna. Pod mikroskopom mozete vidjeti da se steljka
ove gljive zvana micelijum sastoji iz mnostvatankih
bezbojnih niti zvanih h1fe.
Pljesni se razmnozavaju sporama koje se shraraju U
glavicama na vrhu niti - sporangijama.
101
Kad sazriju sporangije pucaju, a spore iznjih raznosi
vjetar. Ako spora padne na pogodnu podlogu onaklija i
iz nje se razvija mukor. Posta ne posjeduje hlorofil ona
se bruni gotovirn organskim tvarima iz, na primjer, ljudskih
namimica
Neke od plijesni zive u vodi. Njihovo rammozavanje
i razviee protice sHcno algama sto ukazuje na njihov
historijski put razvoja od algi. Zato se ove gljive nazivaju
gljive algasice.
Mjesinarke
Ova gmpa gljiva irna plodonosna tijela u vidu mjesina
u kojima se stvaraju spore (4 iH 8 s p ~ r a ) (sl.br. 102.2).
Najprostije mjesinarke su kvasci. Najpomatiji su vinski
i pivski kvasci. To sujednoeelijske gljive koje zive u
hranljivim rastvorima koji sadrze seeer. K vasci se
razmnoZavaju bespoIno pupljenjem, tako sta se od eeIije
majke odvoji mali pupoljak iz koga nastaje nova eeHja
(sl.br. 102.1). Ove gljivice izazivaju vrenja, pri cemu se
dobivaju vino i pivo, asluie i za pripremanje hljeba i dmgih
vrsta peciva. KoristeCi pivski kvasac, pekari uspijevaju
danam pripreme probavljiviji hljeb,jermjehuriCi karbon-
dioskidakoji nastaju vrenjem, cine hljeb supljikavirni IakSe
probavljivirn od stegnute pogaee.
Od posebnog macaja za covjeka je gljivca kistac
(sl.br. 102.3), koja stvara antibiotskn tvarpenicilinkoji
sprecava razmnozavanje i razvoj bakterija i koristi se u
lijeeenju upalnih procesa pluCa, grla, krajnika, mokraenih
puteva i gnojnib upala rana. PM anttbiotik dobio je engleski
biolog Aleksandar Fleming (1928). Ova mjesinarka se
razvija nakruhu, limunu i dmgom voeu i povreu u vidu
zeleukastih prevlaka. Neke mjesinarke su jestive kao
smrcak (s1. br. 103.1) i gomoljika. Mjesinarke ucestvuju
u gradi steljke lisajeva.
Svakom od vas su pomate gljive pecurke koje rastu
ua poljima i u sumi: rudujaca, vrganj, suneanica,
]02
102.1. P]VSKIKVASAC
102.2. GRADA PLODONOSNOG
TlJELA - MJESINE
lOLl. KISTAC
103.1.lESTIVA GLJIVA-
SMRCAK
103.2. JESTIVA GLJIVA-
VRGANJ
blagva, lisicarka i dr. Kod pecurki steljkaje gradena
od drSke i sesira/klobuka. Na mjestima u sumi gdje
rastu gljive tlo je humusno i rahlo. U tIu se nalazi mnostvo
bijelih niti zvanih hife koje cine micelij gljive. To je
najvaZniji dio svake gljive. Sesir i drSkasu gradeni odhifa
micelijuma. Na donjem dijelu sesira kodnekih pecurki
nalaze se rupice, kao kod vrganja i ove pecurke se zovu
rupicarke. Kod pecuraka, kao rudnjace, nalaze se s
donje strane sesira listiei (lamele), pa se ove pecurke
nazivaju listiearke. Spore se stvaraju na stapkama iIi
drskama (po 4 spore) pa se zato ova skupina gljiva naziva
stapcarka. DrSka i sesir gljiva s!apcara cine plodonosno
tijelo.
U rupicama i listieirna plodonosnog tijela obrazuju se
milioni situih sporakojeraznosi vjetar. Raznosenje spora
VIse puievi i insekti, vjeverice i zecevi koji se hrane
pecurkama. Spore gljiva su ueprobavljive u traktu
vjeverice i zeca pa se izbacuju s izmetom vani. Kad spore
padnu na vlafuo tlo one klijaju. Iz njih se razvijaju hife
micelija koje grade plodonosno tijelo pecurke.
Neke pecurke su jestive kao: rujnica, vrganj (sLbr.
103.2), rudnjaea , blagva, lisicarka, dok su dmge vrlo
otrovne: muhara (sl.br. 103 .3), pupavke (bijela i zelena),
ludara, bljuvara i panterovka.
Treba izbjegavati pecurke s bijelim sesirom i listieirna,
suknjicom na drski i kozastim bojkomjer su najceS6e
otrovne. Zbog sigurnosti, gljive koje koristite u isbrani
dobro je proknhati, jer se otrov raspada na visokoj
temperaturi. Koristiteu ishrani one gljive koje ste dobro
upomali. U tome yam mogu pomoei isknsni sakupljaCi i
brojne knjige 0 gljiva s mnostvom ilustracija u boji.
Medu korijenovirna drveea i bifama gljiva uspostavlja
se intimna veza. Celijebifa prodirumedneeIije korijena.
Rife gljiva uzimaju vodu s rastvorenim mineralima iz tla i
predaju je drvetu, a za nzvrat gljiva uzirna od drveta
organske tvari koje su nastale u .
103.3. OTROVNA GLJIVA - procesu fotosinteze. Ovakav, za
MUHARA
oba organizma koristan zivot
103
nazi va se simbioza. Ova
zajedniea gljiva i drveeanaziva
semikoriza
Medu stapcarama ima
mnogoparazitskih gljivakao
sta su iitna hrda, garke i dr.,
koje umanjuju prinose
poljoprivrednihkultura.
Znacaj gljiva za covjeka
iprirodu
104.1. STAPCAR· RUDNJACA (POLJSKA PECURKA)-
RAZVICE RUDNJACE
Saprofitske gljive razlain organske tvari, cime
razaraci doprinose kruienju tvari u prirodi. Hljeb,
pivo, vino i razna peeiva pripremaju se uz pomoc
kvasaca Jestive gljive \,sumsko meso") imaju veliku
branljivu vrijednost i predstavljaju znacajne izvore
brane u mirnodopskim i ratoim uslovima. Mnoge
bolesti lijece se antibiotieima dobijenim iz gljiva.
Medutim, neke parazitske gljive mogu kod
biljaka, kao krompira , zivotinja i covjeka izazvati
oboljenja. Kod covjeka obole koza, nokti, kosa,
pluca, bubrezi i jetra. Ako spore gljiva dospiju u
pluca nastat ce oboljenje poznato pod imenom
"farmerska bolest". Bolesti koje izazivaju gljive
zovu se 104.2. MIKORIZA
mikoze. Gljive koje izazivaju oboljenja covjeka,
zivotinja i biljaka mogu se u ratu iskoristiti kao
opasno biolosko borbeno sredstvo (BBS). Iz
gljive-raZova glavniea dobiva se narkotik LSD.
Nastanak gljiva
Smatra se da gljive vode porijeklo od prastarib
algi. Na to ukazuju pokretue zoospore s bicevima
kod vodenih plijesni. Kod gljiva nalazimo oblike
104.3. GLJrVrCNO OBOLJENJE KROMPIRA koji pokaznju postepeni prijelaz ka kopnenom
- GNJ1LENJE KROMPlRA
104
nacinu Zivota. Peronospora vinove loze, koja spada u plijesni, stvara pokretoe zoospore
sarno u prisustvn vode. Kod glavicaste plijesni mukora, spore sazrijevaju sarno u prisustvn
povecane vlainosti. Najizrazitiju neovisnost spora prema vodi pokazuju stapcare.
NAJVAZNIJE GRADIVO
" Gljive su jednocelijske i visecelijske steljnjace.
" Steljka gljiva gratlena je od hifa koje cine tijelo gljiva i/imicelijum.
" Gljive nemaju hloroplaste, pa su zbog toga heterotrofi-saprofiti i paraziti.
To su razaraCi uginulih organizama.
" Razmnozavaju se bespolno - sporama i pupljenjem i paino - polnim
celijama.
" Gljive imaju vaznu ulogu u zivotu covjeka. Koriste se kao RRS.
fBl1'ANJA .
I. Sta je micelijum i od cega je graden?
2. Sta predstavlja plodonosno tijelo i koja znate plodonosna tijela?
3. Stajemikoriza?
4. Zasto sumari kod presadivanja sadniea preporucuju da se donese tIo iz sume sa
sadnieom? -
5. Sta su mikoze?
POSMATRANJE GLJIVA
Cilj: mikroskopskim posmatranjem upoznajemo gradu gljiva.
Pribor i materijal: plitke posude (plasticni tanjiri), veee tegle, stakleno zvono,
mikroskop, predmetoo i pokrovno stkalo, pineete, igla, stakleni stapic, plasticne caSe,
parce Wjeba, parce genne, voda.
I zadatak: upomajmo gradu sive plijesni
Postnpak
- U plasticni tanjiric stavite komadic ovlaZenog Wjeba.
- Pokrijte hljeb izvrnutom teglom iIi staklenim zvonom .
- Sve ostavite na tamnom i toplom mjestu (l8-2S°C).
105
- Poslije tri dana opisite sivu bud kako izgleda.
- Pineetom stavite malo prevlake s glavieama na predmetno staklo u kap vode.
- Prekrijte prevlako pokrovnim staklom i posmatrajte pod mikroskopom pri uveeanju
56 puta (okular 7, objektiv 8).
- Zatim posrnatrajte budpri uvecanju 300 puta.
106.1. PRIPRELvlA
KULTURE GLAVICASTE
PLlJESNI . MUKORA
Zapafanja
106.2. MIKROSLIKA MUKORA . GRADA MUKORA I
SPORANGlJE
- Pronadite tanke konCice-hife, zatirn erne glavice sporangije koje se nalaze nahifama
zvanirn sporangionosci.
- Nacrtajte bud s sporangijarna i zapisitekojim brojevima na sl.br. 106.2 su obiljeZeni:
hife, nosaei sporangija, sporangije i spore.
II zadatak: upoznajmo kvasceve gljivce
Postupak
- Stavite malo pekarskog kvasea (germe) u malo vode i izmutite gao
- Staklenim stapicern kap bijelog rastvora prenesite na predmetno staklo.
- Pokrijte preparat pokrovnim staklorn.
- Posrnatrajte pri uvecanju 600 puta.
- Naertajte gljiviee!
Zapafanja
- Kakvog obIika su ceIije kvasea?
- Sta prirnjecujete unutar celija?
- Sta predstavljaju male izrasline na eeIiji?
Zakljucke zabiljeZite u svoje radne sveske!
106
LISAJEVI
Priprema
1. Ponovite: Stale mikoriza i simbioza?
2. Donesile razne lisajeve na cas biologije.
3. Lisa} zdrobite i slavile ga u casu s prokuhalom vodom.
4. Casu pokrijte staklenom plocom i izloiileje svjetlosti.
5. Paslije tri dana utvrdite sta se nalazi u casi. Navlaien lisaj stavile na plavi
lakmus-papir. Sia ce se dogoditi s plavom bajom lakmusa?
Lisajevi su simbiotski organizmi
107.1. KORASTI LISA)·
PLITICARA
Lisajevi zauzimaju najnegostoljubivije predjele. Oni
dopiru na sjever ijug dalje nego bilo koja grupa zivih
biea. Mogu darastu na stijenama i u postinjama, tundri,
na mjestima jako izlozenim surreu, mrazu i vjetrovima.
Mogusenaei u vodarnaAntartika, a u tundri sudominantni
stanovnici.
Steljku lisajeva izgraduju autotrofne jedno6eIijske
modrozelene i zelene aIge udruZene s heterotrofnim
gljivama - rnjesinarkarna (sl.br. 107.2).
Gljiva svojom steljkom stiti algu i hifama micelija
pribavlja joj vodu s mineralnim solima, a alga
zahvaljuju6i hlorofilu stvara u procesu fotosinteze
organsku hranu. Ovakav zajednicki iivot dva
organizma koji imaju uzajamnu korist naziva se
simbioza. Zahvaljujuei sirnbiotskom nacinu zivota,
Iiilajevi mogu da podnesunepovoljne uslove: suSu, vrlo
niske temperature i vjetrove. Dok biljke evjetnice
uzimaju vodu korijenom iz till, lisajevi upiju vIagu
povrsinom svoje steljke iz kise, rose i magle. To
omogucava lisajevima da zive na goIim, neplodnim
povrsinama: stijenama, kori drve6a, stakIu, u
pustinjarna.
107.2. GRADA LISAJA (SHEMA)
107
RazmnoZavanje lisajeva je bespolno. Od steljke liSaja odvoji
se nekoliko algi obavijenih nitima gljiva koje vjetar raznosi (8l.br.
107.2.b). Unutar steljke, gljive se razmnoZavaju sporama, a alge
prostom diobom.
Glavne grnpe liSajeva
Lisajevi se dijele prema izgledu steljke ua tri skupine i to na:
korastelkorase (sJ.br. 107.1) ciji je pred8tavnik pliticara;
zbunasteizbuuase (sl.br. 108.2) cijijepredstavnik gorovez-
108.1.ISLANDSKI
LISAJ
djedina brada, islandski lisaj (sl.br. 108.1) i dr. i listasteilistase (sl.br. 108.3) Ciji je
predstavnik plueni lisaj i pasji lisaj.
Zbuoasti i listasti lisajevi zive u vlafnim predjelima, dok korasti preovladavaju u
pustinjama.
Lisajevi su visestrnko znacajni
Lisajevi su poznati kao indikatori (pokazatelji)
zagadenosti vazduha, pa se u tu svrhu i primjenjuju.
Tamo gdje iroa liSajeva, bez ispitivanja zagadenosti,
mogu se graditi stambene zone ugradovima. Na ~ i e v e m
u toku duge zime oni slliZe kao hranaZivotinjama tundre.
Oni u svojoj steljki sadrze znacajne koliCine sccera,
neophodne za tako snrove uslove u ;shrani zivotinja.
Medutim, utvrdeno je da lisajevi upijaju velike kolicine
radioaktivnih Ivari, pa stoga predstavljaju veliku
opasnos! za irvase i druge zivotinje, a i ljude koji se
hrane njihovimmesomi mlijekom. Islandski liiiaj i dauas
se upotrebljava 7"" lijecenje plucnih bolesti. Od nekih
lisajeva spravlja se parfem, lakmus-papir, antibiotici,
alkohol i spirit. Nekada su se lisajevi koristili za bojenje
tkanine (poznate skotske kiltove).
Za prirodu, liSajevi su znacajni kao pioniri u
osvajanju negostoljubivih predjela. Svojom lisajnom
kiselinom (Priprema 3) razaraju stijene nakojima se
stvaraju cestice plodnog tla za razvoj drugih biljaka.
108
108.2. ZBUNASTI LISAJ -
GOROVEZ (DlEDINA BRADA)
108.3. LISNATI LISAJ - PASJI
LISAJ
NAJVAiNIJE GRADIVO
(I Lisajevi su graiJeni od algi i gljiva. Ova zajednica u kojoj oba clana imaju
korist od udruzivanja naziva se simbioza.
(I Lisajevi se razmnozavaju bespolno - dijelovima steljke koje vjetar raznosi
na velike udaljenostL
(I Lisajevi imaju prakticni znacaj u zivotu covjeka. Oni su indikatori
zagadenog vazduha.
(I Lisajevi su pioniri osvajanja negostoljubivih predjela.
PITANJi4
I. Gdje Zive lisajevi?
2. Sta omogucava lisajevima opstanak na negostoljubivim mjestima?
3. Kako se brane lisajevi?
4. Zaiito lisajeve nazivamo piouirima prirode?
5. Kakav znacaj imaju lisajevi u zivotu covjeka.
JESTELIZNALI?
Lisajevi sporo rastu (1 mm godisnje), pa se koriste u odredivanju starosti stijena.
109
STABLASICE
Biljke koje posjeduju biljne organe. Tu su mahovine, papratujace i sjemenjace
(c\jetniee)
MAHOVINE
Priprema
1. Donesite no cas biologije razne vrste rnahovina.
2. Suhu mahovinu izvagajte, po je stavile polorn u teglu s vodom. Poslije
deset minulo izvagajte mahovinu.
Sta ste zapazi1i?
Nacin zivota i grada mabovine
U jelovim i smreevim sumama, gdje vlada polumrak,
pravo je earstvo zelenih mahovina. Njihov pokrov je vrlo
mehak pa se ima osje6aj da se krecemo po mehkom
Cilinm. U tom pokrovu se zadrZava velikakolicina vlage.
Na taj nacin mahovine stite sumu od bujica i ispiranja
tla. U jelovoj sumi najcesca mahovinaje zeleni vlasak
iii buscojaca (sLbr. 110.1). Ta je mahovina vrlo
prilagodljiva uslovima Zivota. Kada nastupi velika
hladuoca iii susa vlasakprestaje rasti.
Vlasak ima do oko 30 em dugo stabalee s gustim 110.1. LlSNATA MAHOVINA·
uskim zelenim listiCima. Umjesto korijena, vlasak ima VLASAK (BUSENJACA)
blijede nitaste izrasline zvane rizoidi (sLbr. 11 0.2). Oni
umjesto korijena upijaju vodu s mineralnim tvarima.
Zelene mahovine hrane se kao i ostale zelene biljke. Iz tla
rizoidi upij'\iu vodu s rastvorenim tvarima. U zelenim Iisti6ima
odvija se proees fotosinteze, pa mahovine pripadaju autotrofuim
organizmima.
Na vrhu stabaleeta vlaska izraste sporogon koji se sastoji iz
drske i cabnre iii sporangije. Cahura obieno ima valjkast oblik
i poklopac koji se odvaja kad spore sazriju. Mahovine nemaju
provodue hIe za vodu i hranljive tvarikao ni mehanicke celije. 110.2. GRAIlA LISNATE
Zato su one male rastom. MAIIOVINE VLASKA
110
I

se razmnozavaju bespolnim putem - pomocu spora i polnim putem-
pomocu polnib celija. U razvojnom eiklusu mahoviua jeclan za drugim slijede ova dva
proeesu: razmoZavanja.
Takav nacinrazmno711vanja poznat jepod imenom smjena generacija.
Spora, kojanastajeu sporangiji, paduena vlamo tlo. Iznje se razvijakoncasta hiljcica
sliena steljei zelenih algi zvana proklicnica. Iz pupoljaka ove biljCice razvijaju se mlade
biljke n,:ahovine koje na vrhovima nose zenske i muske polne organe karakteristicllog
oblika. Zenski polni organ ima izgled hoce amuSki buzdovana. U polnim organima stvaraju
se zenske celije - spermatozoidi. Oplodujom, spajanjem muske i zenske polne ceIije
nastaje zigot ili oplodenajajna 6elija. Iz zigota se nadalje razvijasporogon. Oploduja se
vrSi ukapivode iIi rose. Bicastom sperrnatozoidu uvijekje potrebna voda za oploduju.
Kod mah6vina jerazvijenija polna, od hespolne generacije. Polnu generaciju cine: mahovina
sa organima, a bespolnu sporogon (sLbr. 11 1.1)
1ll.1. RAZVOJNI CIKLUS MAHOVlNE VLASKA
111
Podjela mahovina
Razlikuju se dvije grope mahovina:
jednostavnije gradene - reznjevite; slozenije
gradene - prave iIi lisnate mahovine.
Reinjevite mahovine iii jetrenjace
112.1. REZNJEVITE MAHOVTNE
Ove mahovine zive na vlaZrrim lI\jestima. Tijelo refujevitih mahovina je slienije steljci
nizih biljaka, sto upucuje na zakljueak da mahovine vode
porijeklo od steljnjaea. Njihovo tijelo nosi rizoide (sl.br.
112.1 ).
Prave Iisnate mahovine
ave mahovine imaju jasno diferencirane biIjne organe:
stabalce i listie, dok ulogn korijena me rizoidi. Predstavnici
ove grupe su: vlasak, viljuskara, (vodena mahovina),
treselna mahovina (sl.br. 112.2).
ad tijela tresetnih mahovina, kroz veoma dugi period,
nastao je ugalj treset koji moze da se koristi kao gorivo, za
popravljanje glinovitog zemljiSta i uzgoj cvije6a
U listicima tresetne mahovine, pod mikroskopom,
uocavaju se dvije vrste celija. Jedne su vr:lo male i sadrze
hloroplaste dok su druge krupnije, lisene citoplazme i
ispunjene vazduhom. Ovakve celije nalaze se i u stabalcu.
celije s
112,3. GRAUALISTA TRESETNE
MAHOVINE
112
Zahvaljujuei ovakvoj
gradi listiea stabalaca, ova
mahovina moze vezati
velike kolieine vode za
dulti period (moze 112.2. TRESETNA
sadrzavati 20 - 25 puta MAHOVINA
vise od svoje tezine)(sl.br. 112.3).
Porijeklo mahovina
Mahovine imaju mnogo slienosti s algama, pa se
pretpostavlja da vodeporijeklo od Teslicnosti se
!
1\
'I
ogledaju u razvoju, odnosno u smjeni generacija, pojavi bicastih sperrnatozoida slicnih
zoosporamaalgi, vodi potrebnoj zaoplodnju, proklicnici slicnoj koncastim algama, steljd
refujevitihmahovinaitd.
NAJVAZNIJE GRADIVO
" Mahovine su vise biljke iii stablaSiee.
" Na stabaleu imaju zelene listove. Nemaju korijen vet rizoide.
• Dije/e se na reznjevite i lisante mahovine.
II Razmnozavaju se bespolno - sporama i polno - po/nim celijama.
" Razvoj proti!!e uz smjenu bespolne i polne generaeije.
I. Koje biljne organe imaju mahovine?
2. Sta predstavlja prokJicnica, a sta sporogon?
3. Kakav znacaj ima tresetnamahovina"
PAPRATNJACE
Priprema
1. Donesite na cas biologije Gitav" biljku paprati. Operite u vodi podzemni dio
- podanak s korijenirna.
2. U plasticnu casu stavite nekoliko slojeva vlainogji.lter-papira. Iglom
nastruiite malo smedeg praha so nalicja
lista. Pokrijte sirom teglom.
Sta ce se razviti?
Nacin zivota i graila papratnjaca
Papratnjace su prve kopnene biljke koje posjeduju
sva tri biljna organa: korijen, stablo i list (sl.br. 113.1).
Papratnjace lJaSih srnna su vise6elijske zeljaste biljke
kojerastnna vlamim, sjenovitim i hrnnusnim rlimasrnne.
Posebno mnogo papratnjaca Zivi u tropskim sumama.
One ovdje cesce zive na drvecu nego na zemljistu.
Svojom gradom papratnjace su prilagodene na
113.1. NAVALA
113
smanjenu kolicinu svjetlosti u sumi. VJaga u sumineophodna
imje zarazmnozavanje.
Korijen paprati nije pravi, vee adventivni. On nastaje
iz podzemnog stabla papratujaca - podanka. List je obieno
perasto slozen i krupan kako bi zarobio one malo svjetlosti
koja dopire kroz krosnje drveca. Napredak u razvoju
papratujaeaogleda se u pojavikorijena i provodnib sudova
u stablu (sl.br. 114.1). Korijenje papratujaeaje otrovno. Iz
njib se nekad dobijao lijekza unistavanje parazitskib glista,
na primjerpantljicare. sloien list
·Razmnozavanje i razvice papratujaca protice slieno
razmnazavanju i razvicu mahovina.
U tolm ljeta, na nalicju lista papratujaca vide se smede
nakupine u vidu mjesinica u kojima spore sazrijevaju
(Priprema 3). Ti organi nazivaju se sporangije. Kada podaMi<
sporangije sazriju pucaju i iznjih ispadaju spore koje vjetar i
raznosi. Spora padne na vlatuo tlo. Klija i iz nje se razvija
srcolika biljeica zvana protalija (predklica), koja je za lUI GRADA PAPRATI .
podlogu pricvrscena rizoidima kao steljka mahovina SLATKA
jetrenjaca.
Na protaliji se razvijaju muski i zenski polni organi. U ovim organima razvijaju se
114.2. RAZVOJNI CIKLUS PAPRATl
114
muske poIne celije spermatozoidi i zenske
polne celije - jaja. Oplodnja se vrsi uz
prisustvo vode.lz oplodene jajne 6elije zigota
razvija se mlada biljka papratujaca.
Kako vidimo i kod papratnjaca
razmnozavanje se odvija: bespolno-sporama
i polno-polnim celijama. Polna i bespolna
generacija se smjenjuju u razvojnom eiklusu
papratujaca (sl.br. 114.2). Bespolnageneracija
koju cini biljka paprat j.ee je razvijena od polne,
koju Cini srcolika biljcica protalija sa polnim
organima i polnim 6elijama.
Podjela papratnjaca
Papratujaee su vrlo raznovrsna gmpa biljaka.
Postoji oko 10.000 vrsta papratujaea. One se dijele u tri skupine:
- prave paprati gdje spadaju navala, bujad, vilina vias,
jelenak(sl.br.115.1), vodenapaprat(s1.br.115.2),
- preCice iii crvotoCine Cijije prestavnik selaginela i
- presliee iii rastavici Ciji je predstavnik poljska presliea
(sl.br.I15.3).
Papratnjace vode porijeklo od prastarih algi
115.1. JELENJI JEZIK
Za objasnjenje postanka kopnenih biljaka narocito su
znacajne precice kao sta je selaginela (s1. br. 115.4) koje se smatraju
prelaznim oblicima prema cvjetnicama.
115.2. VODENA
PAPRAT
115.3. PRESLICE!
BESPOLNA I
SPOLNA
GENERAClJA
KIasice selaginele mozemo uporediti sa jednostavnim dvospolnim
cvjetovima. ListiCi koji nose male sporangije sa sitnim sporama
odgovaraju prasnicima i polenu, dok listiCi koji nose velike sporangije
odgovaraju sjemenim zamecima s jajnom celijom. Zbog slicnosti u
razmnozavanju, smatra se da su cvjetnice nastale ad izumrlih
papratujaca slicnib preCicama.
Papratujace su najstarija grupa suhozemnib
biljaka. Mnoge vrste drvenih papratujaca su izurnrle,
a nekada su, u srednjem dobu Zemljine istorije
(karbonu) cinile guste sume. RastaviCi tib suma rasli
su i do 30 m u visinu, a preslice i do 1 m u sirinu.
Danas su same poznati njibovi fosilni ostaci od kojih
jenastao kameni ugalj.
Mahovine i papratujace vode porijeklo od algi,
a na to nam ukazuju slicnosti u razvoju (uporedite
razvoj ulotriksa, vlaska inavale). 115.5.
Prelazni oblik od algi prema stablasieama su PAPRATNJACE
izumrle papratujace pSilofite (grcki, psilon-
ogoljen, fita-biljka). Za razvoj biljnog
svijeta, takoder je bila znacajna grupa
izurnrlih sjemenih paprati od koje vode
porijekJo biljke sjemenjace.
NAJVAZNIJE GRADIVO
115.4. PRECICA
• SELAOINELA
115.6. SJEMENE
PAPRAT[
]15
NAJVAZNIJE GRADIVO
• Papratnjace su suhozemne stablasice koje imaju adventivni korijell,
zadebljalu podzemllu stabljiku - podanak, krupno perasto slozeno lisee.
• Paprarnjace imaju provodlle We sta je uslovilo IIjihov krupan rast.
• U razmllozavanju i razvieu papratlljaca zastupljeni su bespolno i pollio -
razmnozavanje i smjella generacija.
1. Kako su gradene papramjace?
2. Gdje rastu papramjace?
3. Kako se razmnozavaju papramjace i koja generacijaje razvijenija?
4. Ukom organu se obrazujn spore kod papramjaca?
116
SJEMENJACE ILl CVJETNICE
Biljke koje pored korijena, stabla i !isla posjeduju i organe za razmnoiavanje,
(cvijet, plod i sjemenku) nazivaju se sjemenjace iii cvjetnice.
GOLOSJEMENJACE
Priprema
1. Ponovite gradivo 0 sjemenom zametku, oprasivanju i oplodnji.
2. U ob/iinjem parku iii .§umi posmatrajte neke cetinarske vrste i donesite na
cas njihova lisce i sisarike.
117.1. CETINARSKA SUMA
3. Sisariku/Ceser bora iii smrce slavite oko
sat vremena na toplo mjesto (uz pec iii
radijatOl), a kasnije ga prenesite u casu s
vodom. Utvrdite i zabiljeiite kakve su
promjene nastale na ceseru i kakvog su
znacaja ave promjene za rasijavanje
sjemenki.
U staro doba zemljine historije, nesta prije
pojavedzinovskih papramjaca pojavile su se
medu papramjacama biljke sa sjemenkom. To
su bile sjemene paprati. Sjemenka je biljni
organ koji sadrzi klicu i hranjivo tkivo. U
sjemenki je klica zasticena i moze da mimje dok
ne nastupe povoljni uvjeti zarazvice !dice. Od
sjemenih papramjaca prije 250 miliona godina
nastale su golosjemeujace (sl.br. 117.1).
Osnovne odlike i nacin zivota golosjemenjaca
Biljke golosjemenjaee su iskljucivo drvenaste biljke Cija stabla stalno debljaju. Medu
golosjemenjacama najbrojniji su cetinari. Listovi su im iglicasti iii ljuspasti i nazivaju se
celine. Zavisno od vrste one traju 2 do 13 godina.
Odlike cetinara mozemo upoznati na primjeru crnog bora (sl.br. 118.1). Kao i kod
drugih cetinara, tako se i kod bora organi zarazmnozavanje nalaze u cvijetu. Cvjetovi su
jednopolni, dok su biljke, uglavnomjednodomne. Muski cvjetovi nalik su na cesere i
117
Cetine bora
118.1. CETINARI· BOR·
GRANCICA S MUSKlM
CVJETOVIMA, ZENSKIM
CVATlMA I SISARIKOM
..
"".,Polen,l;v< zma !
I
118.2. RAZVOJNI CIKLUS BORA
javljaju se u proljece ua kratkim izdancima, s velikirn brojem Ijuspastih listica koji
predstavljaju muske c>:ietove - prailnike. Na donjoj strani ljuski razvijaju se dvijepolenove
kese s nmogobrojnim polenovim zmcima koja imaju vazdusne kesice, sto ih cini lakSim za
rasijavanje vjetrom.
Medutim, ienski cvjetovi = ~ j a j u se u proljeeeu ceserastim cvatimanaduZim izdancirna,
Cvati irnaju osobinu oka koje su spiralno rasporedene zastitne ljuske, au njihovom pazuhu
se nalaze plodne ljuske. One na gomjaj strani
nose dva nezasticena (gola) sjemena zametka,
te otuda i naziv ave skupine (sLbr. 118.2)
Odrvenjeli ceseri magu biti razlicitog oblika i
poloiajana granarna sto cesto shili za odredivanje
golosjemenjaca (Sl.br. 118.3).
Oprasivanje golosjemenjaca vrsi se vjetrom.
Kad polenovo zmce padne na goli sjemeni
zarnetak ono isklija u polenovu cijev. Polenova
cijev nosi dvije muske polne celije koje nisu
pokretne i zovu se spermalne celije. Jedna od
njih spoji se sjednom jajnom celijom u
sjemenom zametku i nastaje zigot. Nakon ove
118
118.3. POLOZAJ CESERA NA
GRANAMA . JELA
oplodnje iz sjemenih zametakarazvijaju se dvije okriljene sjemenke koje vjetar labko
raznosi. Za suha vremena odrvenjeli zenski ceserilsisarke se otvaraju i padajuna tlo, kao
kod SIlll'Ce ili se reseri krone i ljuske padajuna tlo. BespoIna generacija kod golosjemenjaca
je jace razvijena od polne. Bespolnu cini orijasko drvo, a polnu jako pojednostavljen
muSki i ienski garnetofit.
Raznovrsnost i znacaj golosjemenjaca
Nekadlj je grupa golosjemenjaca bila najbrojnija naZemlji. Danas je to manja grupa
biljaka sa oko 700 vrsta, grupisanih u:
- rasljasto-iglicaste golosjemenjace i
- perasto-lisnate golosjemenjaee
GRUPE
RASLJASTO-IGLICASTE
GOLOSJEMENICE
PERASTO·LISNATE GOLOSJEMENICE
Cetinari
KLASE
GINKOIDE
CETINARI
ClKADINE
Cetinari sudrvenaste biljke i zbunovi. Cetine su viSegodiSnje
(izuzev ariSa). Po ceti11Bl11ll, koje mogu biti iglicaste iii ljuspaste,
ova najrnnogobrojnija grupa golosjemenjaca dobilaje svoje
ime. Vecina cetinara moze se labko prepoznati na osnovu
grupisanja cetina, oblika i polozaja cesera.Tako jela i smrca
imaju pojedinacne iglice, borovi 2 do 5, a aris u gomilicama
Unutar grupe cetinara postoji nekoliko porodiea.
Borovi. Predstavnici su: crni bor, bijeli bor,jela, smrea,
omorika, munika, molika, aris i sekvoja.
Cempresi - Predstavnici su obicni cempres i kleka (sl. br.
119.1). Njihove cetine su ljuspaste.
Tise - Tise se javljaju u obliku drveca iii zbunja. To su
dvodornne biljke. Citava biljka tise je otrovna, osim bobieavog
cesera. Tisaje bila najrailirenije drvo Balkana, ali su ga stari
Rimljani prorijedili upotrebljavaju6i gaza izradu lukova i strijela
(sl.br.119.2).
PREDSTAVNICI
GINKO
CRNIBOR
CIKAS "PALMA"
119.2. TISA
119
,,:;
Covjekje vjekovima koristio cetinare kao gradevinski materijal, a u novije vrijeme ih
koristi za proizvodnju papira, smole i lakova (terpentinakoji daje karakteristicanmiris
svjeze odsjeceuom stablu). Cetinari se od davnina koriste kao ukrasno bilje vrtova i
parkova. Danas cetinarskim sumama Evrope prijeti opasnost od "kiselih Idsa", koje
nastaju zbog zagadivanja vazduha, a to bi moglo dovesti do izumiranja
suma.
Ginkoide
Predstavnik ove grupe je ginko iIi "sveto drvo" koje se
gaji oko japanskih i kineskib hrarnova. Ovo drvo je preneseno
i u nase krajeve i gaji se kao ukrasno drvo po parkovima. To
je dvodomna biljka. Oplodnjajajne 6elije vrsi se pokremim
spemlatozoidima kao kod papramjaca (s1.br. 120.1).
1201. GINKOIDE •
GlNKO
120.2. CIICAS· PALMA
Cikadine
Cikasi su najstarije golosjemenjace koje svojim
izgledom, a narocito oblikom lisea,lice na pahne. Neke
vrstedostizuvisinu do 10 m. Naseljavaju tropske i
suptropske krajeve. lone kao ginkoide imaju pokretue
spermatozoide, za razliku od cetinara ciji su
spennatozoidinepokretui i nemaju biceve (s1.br. 120.2)
NAJVAZNlJE GRAD/VO
" Golosjemenjai'e sa drvenaste biljke (drveee,
grmovi) i'ije je Lisee tvrdo, iglii'asto iii Ijaspasto i
visegodi .• nje.
" To sa veCinom jednodomne biljke s jednop-
olnim cvastima. Musk; cvjetovi raileni su od
ljaspastih listica na kojima se nalaze prasnii'ke kese. Zenske cvasti sastavljene
sa od plodnih Ijaspi na kojima sa smjesteni sjemeni zamecL
" Oprasaja se vjetrom.
III Kod veCine oploilenja se vrsi pomocu nepokretnih muskih polnilt celija.
120 .
'PJ!fANJA .
I. Kako su gradeni cvjetovi i evati golosjemenjaca?
2. Zastaje sjemenka pogodniji organ razmnozavanjaod spora?
3. Sta predstavlja polnu, a sta bespolnu generaciju kOdgolosjemenjaca?
4. Kako se grupisu golosjemenjace?
5. Kojaje opasnost danas za cetinare u svijetu?
ZADACI
I . SaCinite zbirku cesera raznih vrsta celinara.
'JES:TELlZNALl? . '
Danas se u svijetu prave zgrade po uzoru na raspored grana smrce. Stanovi se
rasporeduju oko nosaea po principu rasporeda grana na stablu. Na ovaj nacin svi stanovi
dobivaju jednaku kolicinu svjetlosli.
Najvise drvo na svijetuje cetinar sekvoja. Drvo je vise od 100 m, a obim muje
14 m. Moze da dozivi 1.000 godina starosti, jer postoje sekvoje visoke i do 142 m
(oboreno je jedno stablo u Kalifomiji nazvano "Otae sume" - tako se zvao i indijanski
poglavica.
U "BioloSkom listu" broj 4 1995/96. Nalazi seprilog 0 sekvoji.
Procitajte!
Americki kvrgavi bod:ivi i do 5.000 godina. Takvo drveee unauci se naziva
melu7.alem.
KLJUCEVI ZA ODREDIVANJE BILJAKA
Osnovna uputstva za odredivanje (determinaeiju)
Rijee determinacija (Iatioski, detemlinare-odredivanje) predstavlja veliku vjerovatooeu
da se tacno utvrdi ime nekog predmeta ujednoj odredenoj grupi biljaka. Prvenstveno
odredujemo kojoj sistemskoj grupi pripadaju bioloski objekti (biljke i zivotinje).
Svako odredivanje shili pronalaZenju imena vrste, imena grupe. Odredivanjem, kao
samostalnim radom, upoznajemo kOnkremo osobine koristeei, pored objekata i prirucnu
literaturu (izradene kljuceve za odredivanje grupa, knjige s ilustraeijarna i dr,). Ovim
radovima najbo\je uCvrScujemo naSe znanje 0 gradi i sistematici biljaka. Odredujuci biljke
vjezbate se u preeiznom posmatranju i logickom zakljucivanju.
121
Kljucevi za odredivanje zasnivaju se na pracenju: oblika, osobina, karaktera objekta
kog odredujemo. Ti karakteri koji se posmatraju i prate nazivaju se dijagnostiCki karakteri
(latinski, dijagnosticere-otkrivanje).
Postoje dva tipa kljuceva za odredivanje. Kod jednostavnijeg, koji cete vi koristiti,
kontrastni parovi obiljezja stoje neposredno jedni liZ druge. Na primjer:
Cvijet bijele boje
Cvijetplave boje
Kod drugogtipa suprotni parovi obilje;ga su manje iii vise udaljenijedni od drugih. Na
primjer:
(I) Stabljika duga
(2) C\Cietovibijeli
(3) C\CietoviZuti
(4) Stabljika uspravna
U kljueu se obieno iskazuju uporedo po dvije mognenosti iii alternative . .Tedna od
ponudenihmognenosti odgovara organizmu koji se odreduje. Mognenosti su povezane u
jedan logieki sistem pomocu brojeva, koje treba slijediti tokom odredivanja. Kljucevi se
cesto dopunjavaju slikarua i crtezima sto olaksavaodredivanje.
Kljue se uvijek poCinje citati od prve alternative oznaeene brojem I. Odluka 0 izboru
mognenosti donosi se nakon paZljivog razmatranja svihraspoloZivih podataka. Broj koji
se nalazi na kraju izabrane mognenosti vodi vas prema narednoj alternativi.Ukoliko na
kraju izabrane mognenosti stoji ime neke vrste iii roda, znaci da je utvrdena pripadnost
posmatrane biljke. Ako iza naziva stojijos broj, postupak odredivanja se nastavlja
razmatranjem daljnjih alternativa.
ODREDIVANJE GOLOSJEMENJAC:A PREMA KLJUC:U
CUj: odredivanjem golosjemenjaea upoznajerno njihove osobine.
Materijal: tilet, lupa, listovi (cetine) i ceseri: tuje, cempresa iIi kleke,jele, smrce,
bijelog bora, arisa.
Postupak
lristovi (celine) Ijuspasti .......................................................................... 2
I
(}; . t . (' . ). I" . 3
' IS OVl cetIne 19 lcastL .......................................................................... .
2. ( a) Listiei u obliku trouglastih Ijuspi poredanih u cetiri reda. Ceseri malii loptasti
do 2 em, sa 6-14ljuspastih trnova ............................... Cempres (tuja) (193)
122
2. (b) Listiei s ostrim vrhom.
mali, mesnati i plave boje, beztrnova ............................. K1eka (194)
3. (a) Cetine uvijek stoje pojedinacno ............................................................. 4
3 . (b) po dvije skupa iii u cupereima ..................................................... 5
4. (a) Celine spiralno rasporedene oko granCiea, na vrhuostre, ana presjeku
rombicne. Sa nalicja listanemaju bijele pruge.
Ceiieri vise na granarna i opadaju eijeli ........................................ Smrca(J 95)
4. (b) Cetine rasporedene u dva reda oka granCiee. Cetine na vrhu usjecene u vidu
slova "v" s dvije bijele pruge s nalicja lista. Ceseri uspravno stoje na granarna a
njihove Ijuspe opadaju, ana granarna ostaju sarno stosci. .. ............ J ela (196)
5. (a) Po dvije celineu bijelomrukaveu, tanke siljaste i bjelicaste boje. Na presjeku
su cetine polukruZne. Ceseri konusni s gustim plodnim ljusparna i nakratkim drSkarna
Borbijeli(197)
6. Cetine grupisane u cupereima. Cetine kratke i mebke. Opadaju u jesen. Ceseri
mali,jajolikog oblika, 3-4 em ...................................................... Aris (198)
T
193. CEMPRES 194. KLEKA
195. SMRCA
196. JELA
197. BOR BIlELl 198. AR1S
123
SKRIVENOSJEMENJACE
Krajem srednjeg dobazemljine historije, prije oko 140 miliona godina, razvile su se
biljke slozenije grade od golosjemenjaca. One su se takoder razvile od sjemenih
papratnjaca. Ta nova grupa biljaka s novim osobinama su skrivenosjemenice. One imaju
veliku sposobnost prilagodavauja razliCitim uslovima, pa dauas predstavljaju najsloZeniju,
najrasprostraujeniju i najmnogobrojniju grupu biljaka na Zemlji.
Priprema
1. Fonovite gradivo: sjemenka, korijen, stab/o, list, cvijet i plod.
2. Pronailite u prirodi i herbarizirajte: 5 biljaka sa nervaturom paralelnom i 5
biljaka sa mreiastom nervaturom lista.
3. Ustanovite koliko tih biljaka ima potpune, a koliko nepotpune cvjetove.
Koliko od tih biljaka ima srasle latice, a koliko odvojene krunicne listiee?
Gratia i nacin zivota skrivenosjemenica
Danas postoji opisauo 200.000 vrsta skrivenosje-
menica koje obuhvataju drveee, zbunove, jednogodis-
nje, dvogodisnje i visegodisnje zeljaste biljke. Pored
korijena, stabla, lista (vegetativlli orgaui) koji sU'Tlo
sloiene grade, one imajujos i orgaue: cvijet, plod i
sjemenku.
U cvijetu su smjesteni casiCili iknmicni listiei kao
pomoeni dijelovi i praSnici i tuckovi kao glavni dijelovi
cvijeta (sthl'. 124.1). plodniku tucka, pa se zato
cvjetuice nazivaju skrivenosjemenice - uu
golosjemenjaca kodkojih su
sjemeni zameci nezaStieeni goli
(sl.br. 124.2). Cvijetskriveno-
sjemenice moze biti dvopolau
i jednopolan, a biljke
jednodomne i dvodomne.
Oprasivanje cvjetova vrsi
vjetar, zivotinje, voda, a i
covjek vrSI vj estaeko
oprasivanje. Poslije oplodnje 124.2. POLOZAJ SJEMENIH ZAMETAKA KOD GOLO I
SKRlVENOSJEMENJACA.
124
125.1. RAZVOJNI CIKLUS
SKRlVENOSlEMENJACA (SHEMA)
(sl.br. spajaujanepokretnemuSkeeelije
s jajnom eeHjom nastaje klica iz sjemenih
zametakasjemenka, aizplodnika tucka plod. Plod
je orgau svojstven skrivenosjemenjaeama. Unutar
ploda sjemenke skrivenosjemenjaca su dobra
zaStieene od kise, suSe, mraza i dmgihnepovoljnih
uslova. Tako zasticena sjemenka uslovila je
prilagodav3!1ie i omogucila ±ivot skrivenosjeme-
njacauraznovrsnim uslovima. Nalazimo ih usvim
ob1astima Zemlje: u Wadnim predje1ima, tropima,
pustinjama i u vodama. Tako da skrivenosjeme-
nice dauas gospodare mOOu biljkama na Zemlji.
Neke meau njima zive vrlo kratko dok su
druge, kao hrastovi, dngovjecne i mogu zivjeti
stotinama godina. Neke imaju dzinovske
dimenzije. Tako eukaliptnsi dostiZu visinu do ISO
metara, dok su neke kao vodena leea, vrlo sitne.
Kod skrivenosjemenjaca bespolna generacija preovladavanad polnom generacijom
koju cine pojednostavljeni gametofiti.
Podjela skrivenosjemenjaca
Skrivenosjemenjace su razvrstaue u dva velikarazreda:
125,2, ODLIKE JEDNOSUPNICA I DVOSUPNlCA
Jednosupnice iii
monokotile s jednim klicinim
Iistieem - kotiledonom i
dvosupnice iIi dikotile, biljke s
dva Idicina listiea - kotiledona.
Svrstavauje skrivenosjeme-
njaea u ova dvarazreda izvrSeno
je na osnovu: broja supki
(kotiledona), oblika korijena,
nervatuTe lista, broja casicnih i
knmicnih listiea u cvijetu (sl. br.
125.2).
Po broju vrsta, brojnije su
dvosupnice, dok jednosupnice
125
zauzimaju veee povr!iinenaZemlji (stepe, savane, pampasi, Ijanosi).
Mnogobrojne skrivenosmjerniee su svrstane prema slicnosti grade evijeta u 250
porodica. Ove porodice se dalje svrstavaju u veliki broj redova, a redo vi, kako je vee
napomenuto u dva razreda.
NAJVAZNIJE GRADIVO
II Skrivenosjemenjace su zeljaste i drvenaste biljke.
II Cvijet skrivenosjemenjaca najcesce je pot pun i dvospolan.
II Sjemeni zameci su zasticeni plodnicom od koje nakon oplodnje nastaje
plod sa sjemenkom.
til Skrivenosjemenjace se dijele na dva razreda: jednosupnice i dvosupnice.
II U zvotu covjeka skrivenosjemenjace imaju veliko znacenje. IzucavajuCi
porodice skrivenosjemenjaca to cete shvatili.
1. Zaiito se skrivenosjemenjaee obiljefuvaju ovimnazivom?
2. Kojije organ omoguCiove1ikurasprostranjenost ovih biljaka?
3. U cemu se skrivenosjemenjace razlikuju od golosjemeniea?
4. Na osnovu cega je izvr!ienapodjela skrivenosjemenjacana dva velika razreda?
5. Koja je generaeija razvijenija kod skrivenosjemenjaea?
DVOSUPNICE (DIKOTILEDONE)
Skrivenosjemenjace cija sjemenka saddi dvije snpke
Parodica Ijntiea
Priprema
I. Donesite na cas biologije evjetove divlje tresnje,jabuke, poljskog ljutiea, bijele

Opea obiljezja porodice Ijuti!'a
Biljke koje pripadaju ovoj porodiei su preteZno zeljaste s pravilno gradenim cvijetom,
tj. s cvijetom potpunim i dvopolnim (simbol). Cvijet je graden od slobodnih knuticnih
126
listiea mnogobrojnih prasnika i slobodnih tnckova
poredanih u viSe krugova iii zavojito. U osnovi listiea
kruniee nalaze se nektarije (medniee). Plod je susna
orasiea koja ne puca.
Biljke iz ove familije sadrzeu sebi ljutn tvar, koja je i
otrovna. Ona se pri susenju sijena gubi, tako da ne skodi
stoei u ishrani.
Predstavnik ove familije je futoevjetni ledinjak iii
zlatiea koji zivi po vlaznim livadama i evjela u rano
prolje6e, pagamoZemo ubrojiti i u 'ljesnikeproljeca Rano
cvjetanje omogucava mu rezervna brana u korjenastim
krtolama.
127.J. LJUTICI - LEDINJAK Slovima i brojevima vi ste se navik1i oznacavati raz1iCite
(ZLATICA) matematicke formule. Tako moterno sastaviti i forrnulu
cvijeta. Cvjetnom formulom predstavljamo broj evjetnih dijelova, dok cvjetnim
diagramom (sLbr. 127.1) prikazujemo raspored evjetnih dijelova.
U c'ljetnoj formuli dijelovi cvijeta se oznacavaju velikim poeetnim slovima, a brojevima
njihova velicina Veliki broj c'ljetnih dijelova obiljeZava se znakom 00, a srastanje evjetnih
dijelova s malimzagradama ( ). Tako, na primjer, c'ljelna formula ledinjakaizgledala bi
ovako: (;5 Ks poo Too
U porodieu ljutica spadaju takoder biljke: livadski ljutie, vodeulljutie, kaljmnica,
kukurijek, sasa, bijela sumarica (sLbr.127.2), zuta ilumariea, plava sumarica (sLbr.
127.3)
127.2. BIJELA
SUMARlCA
127.3. PLAVA SUMARICA
Porodiea rufa
Rute su pretdno
drvenastevisegodisnje biljke
i zbunovi, a rjede zeljaste
biljke. Listovi kod biljaka ove
familije su slozeni i
naizmjeniCni, nazubljeni iii cijeli
po obodu.(sLbr.128.1)
Cvijet rnZa je pravilan,
potpun i dvospolan (\").
Njegovu gradu mozemo
127
prikazati c\jemom fonnulom: CsKsP= T = (kod uekih
Tl), a raspored cvjetnih dijelova cvjetnim dijagrdl1lom
na slici br. 128.2. Plodovi biljaka iz ove porodice
suo SGena jednosjemena kostnnica (sljiva), soeni
visesjemeni plodjabuka (kruSka), a kod nekib vrsta
nalazimo zbirni plod jagoda, malina i kopina.
U ovu familiju spada: sljiva, tresnja, visnja,
kajsija, breskva, mareliea, badem, jabuka ,
kruska, duuja, malina,(sl.br. 128.4)
jagoda, kupina"(sl.br.128.5)jarebika,
mukinja, brekinja, oskorusa.
NAJVAZNIJE GRADIVO
128
II LjutiCi, takoife imaju pravilne
j potpune, dvospolne cvjetove sa
slobodnim krunicnim listiCima i
mnogobrojnim prasnicima i
tuckovima spiralno raspore-
ilenim na cvjetistu. Bilje iz ove
familije koriste se kao ukrasno bilje.
II Ruze imaju potpune, dvospolne cvjetove
grailene od 5 lapova, 5latica, vise prasnika i
tuckova iii samo jednog tucka. Plod je
kostunica,jagoda i slozeni plod. Biljke iz ove
porodice Zllacajne su kao Ijudska hrana
bioloski vrijedna i kao ukrasno bilje.
128.4. ZBIRNI PLOD MALINE
128.1. TRESNJ A U BEHARD
128.2. CVlJEDH DIJAGRAM
128.5. ZBlRNl PLOD KUPINE
128.3. PORODICA RuZA·
DIVLJA RUZA
1. KakvugraduimacvijetdivljeruZe?
2. Z a ~ t a sluZi cvjema. fOll1lula, a zaSta cvjemi dijagram?
3. Kako mozemo zapisati fonnulu cvijeta ledinjaka?
4. ZaSta simi voce u ishraui eovjeka?
ZADATAK
1. Nacrtajte tabelu u biljemici i popunite podatke u tabeli:
BRO] CVJETNIH DJELOVA
CV1ETNA PORO·
BILJKA
PLOD
FORMULA DICA
LAPOVA LATlCA PRASNIKA TUCKOVA
DIVLJA
RUZA
LIVADSKl
LJUTle
129
PORODICA LEPTIRNJACA
Priprema
1. Donesite na cas biologije cvjetove zlatne kise,graska, djevojaCke trave,
bijele gorusice i dr.
Opec odlike porodiee leptirnj aca
U porodicu leptimjaca ubrajamo zeljaste i drvenaste
biljke. Listovi ovih biljaka sunaizmjeniCni, vecinom sloZeni,
rjede cjeloviti s razvijenim zaliscima. Cvijet je dvospolan
s cvjetnam fonnulom: CSKI+2+(2)P(9),' iii (IO)T!.
(zagrada znac; da su latiee i prasnici medusobno srasli).
Svojom gradom cvijet podsjeea na leptira s rasirenim
krilima po cemu je ova porodica i dobima ime (sl.br.
130.1)
vltlca
Gomja latiea leptirastog vjenCiea zove se jedaree, a 130.1 GRADA eVIlETA 1
dvije latice sa strane zovu se krilea, dok se donje dvije PLODA LEPTIRNJACA
latiee koje su medusobno srasle zovu Iadiea iii
cunak. U cvijem ima 10 praSnika od kojih su 9
medusobno srasli, a jedan je slobodan. Rjedije slueaj
da je svili 10 prasnika sraslo, kao kod graska (sLbr.
130.2).
Plodje mahuna, susni, pucavi plodkoji sadrZi viSe
sjemenki.
130.3. VUCIKA!
LUPINA
130
Mnoge vrste leptimjaca
znaeajne su u ishrani covjeka
(grab, grabk, soja, bob,
rogae i druge), kao
stocna brana (lueerka,
zvjczdan - djetelina,
grahorica, vncika -
s!.br. 130.3), ili kao
130.2. PORODICA -
GRASAK
ukrasno hilje (zanovijet, 130.4.
tilovina, zlatna kisa ZLATNA
sl.br. 130.4 i dr.). Soja -
biljka buduenosti. Osim BlLJKA
131.l. PORODICA KRSTASICA:
POLJSKA REZUHA
ulja od soje se dobija vise proizvoda koji imajuukus
mlijeka i mesa. U uljarice spada i kikiriki. Biljke
leptlrnJace suznacajne i kao tzv. "zeleno dubrivQ". Na
korijenima leptimjaca zive kvrZiCaste bakterije koje
mogu direktno uzimati slobodni nitrogen iz vazduha i
predavati ga biljkama. Time bakterije doprinose
plodnosti tla. Ratari zbog togakoriste u radu plodored
tj. poslije djeteline siju psenicu, znajuei da je tIo
nadubreno i da ee prinos psenice sigumo biti veei kada
se na istommjestu bude pouovo sijala.
Porodiea krstasica
Krsta.sice suzeljaste biljke s dvopolnim cvijetom
gradenim potipu broja4 (sl.br. 131.1).
i njegovu gradu mozemo predstaviti
cvjetnom fonnulom: C4K4P (4)+2Tl i
cvjetnim dijagramom prikazanim na slici
br.13!'2. Cvijet je graden od cetiri
unakrsno postavljena lapa i eetiti slobodne
unakrsne latice, sest pra.snika od koj ih su
cetiti dliZaidvakraca, te odjednogtucka.
Plod je Ijuskalkomuska iIi Ijuscical
komusiea, susni visesjemeni pucajuci
plod. Mnoge biljke iz ove familije vaine
131.2. GRADA CVlJETA I PLODA KRSTASICA
su privredne kulture jer se koriste u
Ijudskoj isbrani (kupus) karfiol (sl.br.
131.3. KARFIOL
131.3), keij, keieraba, repa, repica,
rotkva i druge, a kao zacin sluZi hren. Od
biljaka, uljarica (bijela gomsica,ljuta gom.ica,
repa, repica) proizvodi se ulje.
131
NAJVAZNIJE GRAD/va
• Leptirnjace imaju cvijet leptirastog izgleda, potpun i dvopolan sastavljen
od 51apova, 51atica Gedarce, dva krilca n euna od dvije latice).
" Plod je susna, pucajuca visesjemena mahuna.
" Biljke iz ove familiie znacajne su kao ljudska i !;ivotinjska hrana, kao i
rasno bilje.
" Krstasice su zeljaste biljke sa dvopolnim i potpunim cviietom gradenim
ad celiri lapa unakrsno postavljena, celiri lalice, sest prasnika j tucka. Plod
je suha, pucajuca visesjemena ljuska iii ljusCica. Biljke iz ove familiie koriste
se kao ljudska hrana i za dobivanje ulja.
I. ZaSta se leptimjace jos zovu i mahunarke?
2. 8ta je "zeleno dubrivo" i plodored?
3. Zasto sukrstaSiee dobile ovakvo ime?
4. Zasta se koriste biljke izporodiee krstasiea?
ZADATAK
I. Naertajte u biljezniei i popunite donju tabelu:
BRO] CVJETNIH DJELOVA
CVJETNA PORO·
BlUKA
PLOD
FORMULA meA
LAPOVA LATICA PRASNIKA ruC:KOVA
BAGREM
GORUSICA
Nauenici su dobili grasak Cije se sjemenke i mahune mogn jesti prijesne (sirave).
132
I
ODREDNANJE LEPTIRNJACA NA OSNOVU KLmCA
Cilj: odredivanjem biljaka bolje upoznajemonjihovu gradu.
. Priborimaterijal: pineeta, lupa, igla, ravnalo, svjeze iii herbarizirane biljke: djetelina
hvadska, dJetehna puzava, kokotae bijeli, kokotae zuti, livadska grahoriea, grahoriea
sumska, grahor veliki, grahor mnogoevjetni, vucika futa.
Postupak
1.@Listtrodjelaniliperasto slozen ...................................................................... 2
I •.® List perast .................................................................................................... 4
2{' )lSI' rd' r "
'Cay . ozen 1St 0 tn lsnea ................................................................................... 5
perasto slozeni i sastavljeni od 5-1llistica ......................................... 9
3. (li) Cvjetovi skupljeni u glavicasti evat ............................................................. 4a
3. (b) Cvjetovi skupljeni u cetkasti evat ............................................................... 4b
VjenCic purpurne boje. Stabljike uspravne ...................... Djetelina, livadska
4. (b) VjenCic bijel do ruZicast. Stabljike polegle (puzece)
ukori
i
en
i
enepuze6imizdaocima D' t I' • :J :J ................................................... Je e ina, puzaca
5 ()V' ... b" I
': Jenele lJe .................... : ..................................................... Kokotac, bijeli
Sfh\ V· '''' .
Jenelc zut ............................................................................. Kokotac, zuti
6. (a) Listovi s jednim palisticemi vitieama ............................................................ 7 a
6. (b) Listovi s nekoliko palistica i sa vitieama ...................................................... 7b
7. (a) Stabljika uglata bezuvijanja, cvjetovi futi ....................... Grahorica livadska
7. (b) Stabljika vrpcasta, obrubljena s obje strane sirokim zelenim obodima,
evjetovi ruZicasti. Vanjski dio jedareeta i donji dio zastavice i
cuniica zelenkasti G h .• k
:J ••• •••••••••••• •••••••• ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ra onca sums a
8. (a) Listovi perasti sa 6-10 listi6a.
VjencicruZicaste boje, duiine20·25 em .......................................... Grahor, velila
8. (b) List sa 6-16listica. Vjencic tamnoljubicaste boje.
Cvati su u grozdovima, 7-10 rom ......................................... Grahor, mnogocvjetui
9. (a) Cvjetovi u grozdovima, ;tute boje. Cunji6 jako povijen premagore i
kljunasto zaostren. Listovi perasto slozeni s 5-12listiCa ....................... : Vui'ika, zuta
133
PORODICA USNATICA
Priprema
1. Panavite vrste izdanka, raspared
Usca na izdanku.
2. Danesite za cas bialagije biljke:
mrtvu kaprivu, livadsku kadulju,
maslacak, razlicak.
Opee karakteristike porodice
usuatica
133.1. GRADA CVIJETA I PLODA USNATICA
Usnatice su visegodisnje zeljaste biljke ili visegodisnji
ibunovi s naspramnim listovima bez zalizaka. Stabljika je
cetverobridna sa mebanickim eeIijarna na rubovima, sto joj
dajeposebnu cvrstoeu (sl.br. 134.1).
Cvijet usnaticaje potpun i dvopolan ( ~ ) i nepravilan sa
sraslim laticama (sl.br. 134.1). Cvijet usnatica moiemo
predstaviti evjetnom formulom: C5K(2)",)P2+2Tl.Dvije gomje
latiee su meausobno srasle i cine gomju usnu, dok tri srasle
donje latiee cine donju usnu. PraSnika najcesce ima 4, od kojih
su dva duia, a dva kraea. Kod nekih usnatiea (kadulja i
ruzmarin) nalazirno sarno dva prasnika. Plod je stiSni ejepavael
kalavae, a rjeae orasiea.
Veeina usnatiea sadrie etericna, mirisna ulja, pa se zato
sabiraju i uzgajaju levanda, ruzmarin, dobricica (sl.br. 134.3),
majcina dusiea, kaduljalzalfija i dr.
Upotrebljavaju se kao Ijekovito bilje iIi u kozmetickoj
industriji. Veeina biljaka iz ove porodice su medonosno i
Ijekovito bilje (kadulja, vrijesak, metviea, majcina dusiea,
ruzmarin, lavandai dr.).
134
134.2. CVIJET USNATlCE
PRILAGODEN
OPRASIVANJU
INSEKTIMA
1343. DOBRICICA
PORODICA GLAVOClKA
Glavocike su visegodisnje ijednogodiSilje zeljaste biljke, a
ponekad i poluibunovi. Listovi su naizmjenicni, rjeae
naspramni, bez zaiizaka. Cvjetovi su skupljeni u evat - glavicu
po kojoj je porodiea i dobila ime (sl.br. 135.1). Glavicasta
evat je i spolja zaStieena ovojem prievjetnih listiea sliCnib caSici.
Pojedini cvjetovi u glavici mogu biti dvopolni ( ~ ) ijednopolni
(0' iii ?) a neb neplodni. Casiea je iii potpuno zakrZljala ilije
preobraiena u dlaCiee koje kasnije slme rasijavanju plodova.
VjenciC moze biti cjevast iIi jezicast. Prasniei su redovno
prirasii na vjenCie.
135.1. PORODICA
GLAVOClKA-
SUNCOKRET
135.4. KAMILICA
cjevastl cvijet ---'
135.2. GRADA CVATI GLAVOCIKA
Graaa evijeta kod glavocikanije je jednaka pa se one
razvrstavaju u dvije porodiee: cjevnjace ijezicnjace.
U grupu cjevnjaea spadaju: snncokret, kamilica, pelin,
bnbac, podbjel, razlieak, cicak, oman;nmolist, georgina,
cinia (sl.br. 135.3), tratincica i dr .. Giaviea ejevnjaca se
sastoji od cjevastih ijezicastih evjetovaili sarno cvjevastih.
Jezicnjace imaju gla\\iee gractene sarno od jezicastib
evjetova
U grupi jezicnjaea su: maslacak, vodopija, kozja
brada, lavlji zub i druge.
Neke biljke iz porodiee glavocika su hranljive i
upotrebljavaju se kao ljudska hrana (Cifuka, ajricoka), druge
se upotrebljavaju u Ijekarstvu kao Ijekovito bilje (karniliea,
pelin, oman), neke kao biljke uljariee (suneokret).Ima
glavocika koje se koriste kao ukrasno bilje (dalije,
hrizanteme, margarete i druge) ..
135
NAJVAtNIJE GRADIVO
II Usnatice su visegodisnje zeljaste biljke iii poluzbunovL
II Cvijetje potpun i dvopolan, sastavljen od 5 lapova i Slatiea (dvije garnje
srasle cine gornju usnu, i tr; donje srasle cine donju usnu, 4 prasnika i
tucak). Plod je cjepavac, a tjede orasico.
II Glavoi'ike su zeljaste viSegodisnje biljke iii f;bunovi. Cvjetovi su skupljeni
u cvat zvani glavieo. N eke ad evati mogu biti jednopolne, dvopolne i
neplodne. Kod ejevnjai'a su vanjski jezicasti evjetovi obojeni i jednopoini,
dok su unutrasnji dvopolnL Glavoi'ike se dijele na jezii'njai'e i ejevnjace.
Plod je saha rosko.
PITANJA < • ····1
I. Zasta porodica usnatica nosi ovo ime?
2. Kakvu privrednu vaZnost za covjeka imaju usnatice?
3. Otkud potice ime glavocika?
4. Kako se dijele glavocike?
5. Nacrtajte u biljefuicu i popunite podacima donju tabelu.
BROJ CVJETNIH DJELOVA
CVJETNA PORO·
B1LJKA
PLOD
FORMULA mCA
LAPOVA LATlCA PRASNIKA TUCKOVA
MRTVA
KOPRNA
MASLACAK
- Poznavanje grade cetverobridne stabljike usnatica posluZila je graditeljima za izradu
nosaca (traverzi) mostova.
- J edna vrsta suncokreta (smrdas) uvijek kao kompas pokazuje pravac sjever -jug.
ZADATAK
1. Pojedine c\jetove iz glavice maslaeka paZljivo izdvojite pomoCu pincete i posmatrajte
. ih lupom iIi mikroskopom.
136
JEDNOSUPNICE (MONOKOTILEDONE)
Skrlvenosjemenjaca cija sjemenka sadrZijednn snpkn (kotiledon)
PORODICE LnLJANA I TRAVA
Priprema
1. Ponovite gradivo: sjemenka i podjela
skrivenosjemenjaca?
2. Donesite na cas biologije cvjetove vrtnog
/ji/jana, lale,jeiiviee, div/jijeeam i druge.
Osnovna obiljezja porodiee Ijiljana
, 137.1. DIVLJI LJILJAN
Naziv porodici dat je po rodu Ijiljana, lijepih biljaka s (ZLATAN)
krupnim, razliCito obojenim cvjetovima.
Ljiljani su zeljaste visegodisnje biljke, najcesce s
podzemnim stablima (lukovicom, podaukom, a rjede s
gomoljem).
U ovu porodicu spadaju: divlji Ijiljan iii zlatan (sLbr.
137.1), wtni Ijiljim iii zambak, bosanskiljiljan (sLbr.
137.2) koji raste sarno u Bosni, dnrdevak, salamonov
pecat, vranino oko, proejepak, presliea, znmbul, razne
vrste Inkova, capljan, veprina, nards.
VeCina biljaka iz ove porodice naseljava zarka, suha, 137.2. BOSANSKI LJILJAN
stepska i pustinjska stanista. Cvjetaju rano u proljece
zahvaljujuCi rezervnoj hrani koja se nalazi u podzemnim
izdancima. RazmnoZavaju se Ccsce vegetativno nego putem
sjemenki. Listovi ljiljana su cjeloviti, lancetasti paralelnom
nervaturom. C\jetovi su dvopolni (\'), !jede jednopolni (d' iii
\,) i gradeni po tipu broja 3. Lapovi i latice sujednobojne i
Cine tzv. perigon. Jednobojni perigon ima 6 c\jetnih listica
poredanih u dva kruga (3+3). Boja perigona moze biti
razliCita: bijela, playa. crvena, futa, roza. U svijetu se nalazi
6 prasnika poredanih u dvakruga (3+3) i tucak sastavljen iz
I3 7.3. LALAI .
TULIPAN
137
tri plodna lista. Grada cvijeta Ijiljana moze sepredstaViti
C\je1nom formulom: P3+3P3+3T 1 i cvjetrriro dijagramom
na sl.br.13 8.1. Plod kod ovih biljaka je toboiac/cahura,
subi pucavac i visesjemeni, a rjede boba. Sjemenke
posjedujujednu supku pa se zato ljiljani svrstavaju u
jednosupnice.
Mnoge biljke iz porodice ljiljanazbog ljepote svojih
cvjetova poznate su kao ukrasne (dekorativne) biljke
rulliih slanova, gradskih parkova i Skolskih vrtova (ljiljan,
lala, zumbul, durdevak, i dr.). U islnani covjekkoristi
lnkove (cmi luk, bijeli luk, prazilnk) sparogn, a u
vanrednim uslovima za pripremu hljebnih kaSa mogn se
koristiti lukoviee divljeg Ijiljana - zlatana, pticijeg
mlijeka, capljana, veprine i dmgih biljaka. Medutim,
izvjestan broj vrsta iz ove porodice sadrze i otrovne
tvari, pa ih treba dobra poznavati (durdevak, cemerika,
vranino oko i dr.). Meau vrstama ljiljana ima i ljekovitih
biljaka (cemerika, mrazavae, bijeli Ink).
Obiljezja porodice trava
138I PORODICA LlILJANA -
CRVENlLUK
Trave su visegodiSnje zeljaste biljke zilicastog korijena.
Clankovita stabljika zvana vlat je na poprecnom presjeku okmgla
i najcesce suplja. Listovi trava su Iinealni, eijeIi s paralenom
nervaturom, bez lisne drske, ali sa razvijenim mkaveeni koji .
obuhvata stabljiku.
Cvjetovi trava su dvopolni (\I), a rijetko jednopolni (d' iIi
kao, na primjer, kodkukuruza. Cvjetovi su skupljeni u evati: ldas
(kodjecma sl. br 139.2) i metlica (kod zobi sl. br 139.3). Klas je 138.2. PORODICA
graden od vise klasica koji su u oSIfovi zasticeni sa dva zelena TRAVA - LIVADAR}C..'\.
Iistica iIi ljuske zvane pljeva. Ispod pljeva su dva manja listica
zvana pljevice koje nose osje.
U evijetu se nalaze tri prasnika i tucak s plodnikom na kome se isticu dva perasta
ziga (sl.br. 138.1.). CVjetua formula trava je ovakva: P(2)+2P3Tl. Oprasivanje se odvija
vjetrom. Poslije oplodnje obrazuje se suhi plod krupalpseno kojije u ista
vrijeme i sjemenka iIi zmo trava.
U ovu farniliju ubrajarno nase zitarice Ciji se plod upotrebljava u islnani (psenica,
mi, kukufuz, zatim krmne biljke koje se koriste u islnani stoke (jenvica
138
Sl.br. 139.1. GRADA CVATI I PLODA TRAVA
- sLbr. 139.2 - Ijulj,
mirisavka, maciji i
lisiciji repa\{, pahovka,
krijestac, lucerka), neke
mocvame biljke (rogoz,
trska - mogn se koristiti
kao krusne biljke u
vanrednim uslovima. U
trapskim krajevima iz
139.2. JECAM-
KLAS
139.3. ZOB (OVAS)-
METUCA
secerne trske dobiva se
secer, a bambusove stabljike koriste se u gradevinarstvu.
NAJVAZNIJE GRAD/VO
" Ljiljani su visegodisnje zeljaste biljke s podzemnim
izdancima. Cvjetovi ljiljana su dvopo[ni graileni po tipu
broja 3. Jednobojni perigon sastavljen je iz listiea
poredanih u dva kruga. U cvijetu se naTazj 6 pra.'nika i
jedan tucak. Plod je cahura, rjeile boba.
" Trave su visegodisnje zeljaste biljke. Viat trava je
clankovita j najCdce suplja. Cvat - klas i metlica su
najCeiice dvopolne. U cvijetu se nalaze tri prasnikaijedan
tucak. Plod trava je krupa/pseno.
1. Na osnovu kojih obiljezja ljiljane i trave svrstavarno u
istuk:lasu?
2. Zasta sluii evjetna formula i evjetni dijagrarn?
3. Staje cabura, a stakmpa?
JESTELI ZNALI?
- Neki lukovi sadrie tri puta vise "C" vitamina od limuna.
- Prineip grade vlati trava koji omogncava cvrstocu i
elasticnost posluZio je za izradu antena na automobilu.
- Barnbusovi izdanei imaju dnevni rast i do 30 em.
139
ODREBIVANJE JEDNOSUPNICA PREMA KLJUCU
Cilj: upoznajemo osobine biljaka jednosupmea
Pribor i materija: pincela, lupa, igla, biljke s;jeze iii herbarizirane: visibaba, drijemavac,
ptiCije mlijeko, me(hjedi luk, procjepak, mrazovac, Ijiljan, zavrata crvena,jeZiviea,jeeam
divlji.
l.(a) Cvijetupadno obojen ................................................................................... 2
Postupak
- Cvijet bijel ......................................................................................................... 2
_ Cvijetplavoljubicast ........................................................................................... 3
_ Cvijetzut ........................................................................................................... 4
- Cvijet erven ....................................................................................................... 5
1. (b) Cvijet neugledan .......................................................................................... 6
2. (a) Cvijet zvonast. Perigon sa;,iavljen nd 6 e;jetnih lisMa jednake velicine. Na rubovima
c;jetnih listiea zelene pjege ................................................................... Drijemavac
2. (b) Postoje tri spoljaSnja veea c;jetna listiea perigona sasvim bijele hoje i tri unutraSnja,
manja sa zelenom pjegom na vrhu ............................................................. Visibaba
3. (a) Cvatgrozdasta, sastavljena od vise cvjetiea plave boje. Proljetnica, imalukovicu
Procjepak
3. (b) Cvjetovi pojedinacm, ljubicasti do svijetlo plavi .................. SafranJpodljesak
4. (a) Cvjetovi zvjezdasti. Perigon sastavljen od 6 Zlitih cvjetnib listiea. Proljetmea s
lnkavicom .......................................................................................... Baloee, zuto
4 . (b) Cvijet pojedinaeanna izdanku. Perigon sastavljen od 6 ZUM Iistiea Biljka s podankom
......................................................... , .................. , ................ Perunika, mocvarna
5. (a) Cvjetovi naizmjenicno postavljeni na evjetnoj drsci. Listiei perigona ervene do
fliZicaste boje s tamnim tackieama na listieima perigona. ListiCi perigona zavrnuti pozadi
Zlatan/ljiljan
5. (b) Cvjetovi naizmjenicni i sjedeei u pazuhu listova, purpurno ervene boje. Biljka s
podankom .................................................................................... Zavrata, crvena
6. (a) C;jetovi neugledni. C;jetovi skupljeni umetlice ................................ Jezevica
6. (b) Cvjetni klasiei skupljeni u kiasaste evati. Na kiasu se nalazi osje. Jecam, divlji
140
PREGLED KLASIFIKACIJE BILJNOG SVIJETA
C
"""'''''''.
o !iJ£MENKE .0 +-SJEMENJ,\¢E""'" L
GOLOSJEMEN.lItCt'i
t
"- RASLJASTO
,,,",,,",,
PEAASTO
us",,,
-E
'R ... .,_n
PAEC,1CE
PRESUCE
M.o.HOVlNE
lISNATl: I PAAVE
Bel HlOROFll.A
SAHl.OROFlLOM AlGE f=NE
'"".,
""" ...
e:::e
LUCNE
SPlRAUlE
""""""'"' '''''
_ 141
PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA
Razvoj biljnog svijeta i njihove srodnicke veze
najbolje cete shvatiti ako se taj razvitak prikaze u vidu
razvojnog stabla biljnog svijeta (sl.br. 142.1)
Na samom dnu stabla nalaze se najjednostavniji, a
sto se ide prema vrhu stabla sve su mladi i slozeniji biljni
orgamzull.
Od prastarih autotrofuih zelenih bicara vjerova1nO Sll
nastale jednocelijske alge. Njihovim udruZivanjem u
kolonije nastala su visecelijske alge (sl.br. 142.2). Gljive
su se razvile u dva pravca.
ledna grupa gljiva (vodena
plijesni - gljive algasiee)
nastale su od bezbojnih
heterotrofuih bicara, a neke od
jednocelijskih algi koje Sll
naknadno izgradile hlorofil.
Neke prastare alge, u toku
svog dllgOg razvoja,
prilagodile su se uslovima
vazduSne sredine. To je utiealo
na usloznjavanje njihove
grade. Medu tim prastarim
algama vjerova1nO se nalaze
ostaei kopnenih biljaka.
142.1. RAZVOJNO STABLO Najstarije kopnene biljke su
BILJNOG SVIlETA papratnjace koje su u nauei
16
32
poznate pod imenom psilofite
(grcki, psilon-ogoljen, fita-biljka). Ove biljke bez listova
zivjele su na blatnim, vlainim mjestima oko vodenih bazena,
a isto tako i u priobalnim plicacima.
Klima je tokom citave godine, kada su na Zemlji
preovladale papra1njace, bila topla i vlama. Krajem vladavine
papratnjaca, na Zemlji klima postaje suhlja i hladnija.
Dzinovske papra1njace pocinju izumirati. Od sjemenih
142
142.2. POSTANAK
VISECELIJSKlH OBUKA
ZIVOTA
I

I
l I

143IRAZVOJ BILJNOG SVIJETA - PRELAZIZ VODE
NAKOPNO
Sll nastale PRVE PRVE prve golosjemeniee. 1. Skl;"",,),m,"',,, 250000
Pojava sjemenke znacila je bolju prilagodenost ::
na suh!iu i hladniJ' u klimu. 4. M,ho.""2000
5. Gljlve. 70 000
Bilo je takoder znacajno i to sta se kod
sjemenjaca vise ne javlja ovisnost 0 vom u 8. Bakterlj93000
proeesu oplodnje (sjetite se, muske polne 143.2. SKRlVENOSlEMENJACE SU
. staniee nisu pokre1ne). Jedino pokre1ne muske Np,JRASPROSTRANJENIJE BILJKE
staniee nalazimo kod ginka, sta nas upucuje na srodnicke veze sa stahlasieama.
Jedanod osnovnih razloga sto su sjemenjace najrasprostranjenija grupa i najslozenija
grupa biljaka na Zemlji, a posebno skrivenosjemenjaca, je sto su njihove sjemenke
zasticene u plodu.
Osnovne karakteristike razvoja biljnog svijela su:
(1) sve veca slozenost grade,
(2) prijelaz zivota iz vode nakopno (sl.br. 143.1),
(3) smanjivanje polne i povecavanje bespolne generaeije,
(4) neovisnost oplodnje od prisustva vode
(5) danas na Zemlji vladaju skrivenosjemenjace (sl.br. 143.2).
NAJVAZNIJE GRADIVO
/I Razvoj biljnog svijela i srodnicki odnosi meilu grupama biljaka zorno su
predslavljeni razvojnim stablom biljnog svijeta. U osnovici stabla su
jednostavniji, a premo vrhu sve slozeniji organizmi.
/I Pretpostavlja se da su biljke nas/ale od pras/arih bicara.
/I Udruzivanjem jednocelijskih biljaka u kolonije nastale su viseeelijske
biljke.
143
" Vjerovatno su psilofite prve kopnene biljke.
" Sjemenka zastiCella u plodu omogucila je rasprostranjenost
skrivenosjemenica. . .
" Razvoj biljnog svijeta tekaa je uz oslobailanje biljaka od vodene s r e d l ~ ~ I
prelaska na kopno, smanjivanjem spolne i pove/:anjem bespolne gelleraclJe.
1. Kako zomo mozemo predstaviti razvoj biljnog svijeta?
2. Sta su psilofiti?
3. Koji fosilni ostaci biljaka svjedoce 0 razvoju biljnog svijeta?
4. Sta je omogucilo vladavinu skrivenosjemenjaca na Zem1ji?
5. Raspitajte se otkud kameni ugalj na sjeveru Zemlje?
JESTELI ZNALI?
Daje sjemenkalotosanadena u kineskim bramovima proevjetala poslije 1000 godina.
144
ZNACAJ BILJAKA
ZNACAJ BIUAKA ZA PRIRODU, ZNOTINJE I COVJEKA
Priprema
I. Ponovite gradivo iz poznavanja prirode 0 znacaju biljaka u iivotu covjeka.
2. Ponovite grailu 0 Jotosintezi.
Biljke sujedini proizvodaci hrane na Zemlji
Bilo sta da jedemo, za sve moramo zahvaliti biljkama. Hljeb, voce i povrce poticu
izravno od biljaka, dmga hrana jaja, meso, mlijeCni proizvodi potieu od Zivotinja Medutim,
kokoske koje nose jaja i stoka koja daje meso i mlijecne proizvode brane se biljkama.
Zato kaZe jedua izreka: "Svako meso je trava".
Kako varnje poznato jedini proizvodac organske brane na nasoj planeti su biljke.
Zivotinje mesojedi hrane se zivotinjarna biljojedima koji se brane biljkama. Lisiea se brani
mesornzeca, azecjede biljnubranu (sl.br. 145.1). U morn, tuna sebrani sitnomribom,
ova sitnlin raci6ima koji se brane mikroskopskim zeleniill algama. Kako vidimo ovi lanci
ishrane zapocinju biljkama.
Kako biljke stvaraju hrann
145.1. OVISNOST ZlVIH BICA 0 BILJKAMA-
LANAC ISHRANE
145.2. TVARI POTREBNE ZA FOTOSINTEZU I
TVARI KOIE NASTAJU TIM PROCESOM
145
Znaeenje zelenih biljaka za prirodu je izuzetno veliko.
Od ranog jutra do zalaska Sunca na Zemlji se odvija
znacajni proces fotosinteze kojim se stvaraju organske
tvari.
Stvaranje brane odigrava se u zelenim dijelovima
biljaka koji sadrZe zeleua - hloroplaste. Tu Zivu
i!maSinu" potrebno je snabdjeti "gorivom" tj. neorganskim
tvarima: vodom i u njoj rastvorenimminemlnim sastojcirna
koje biljka uzima iz tla i karbon-dioksidom iz atmosfere. 1451. BtUKE ry
. .. . ... hl I·li UKRASAVAJU NAS dVOT
Uzpomoc sunceve energue kOJu uptJaJu orop ash 8ta
i drngih zelenih dijelova biljke nastaju organske tvari: secer, skrob, mast;' ulja, bjelancevine,
vitamini i oksigen (sl.br. 145.2).
To je velikikrug Zivota. Sunce sija, biljkeproizvode branukojom se same brane, ali ta
brana sluii i zivotinjama i cmrjekukao materijal za njihov 'livo!. Energija koja dolazi od
Sunca odrzava Zi;:ot svakoj biljci, zivotinji i co;:ieku. Ova sposobnost biljaka da same
stvaraju branu naziva se autotrofija (grcki autos, sam trofein, braniti se). Zbog ove
sposobnosti stvaranja hrane, biljke se svrstavaju u proizvoilace brane na Zen:lji. Sve
biljke na nasoj planeti proizvode godisnje 383 milijarde tona organske tv.ari. Covjek i
zivotinje za svoju isbranu koriste same 20% te brane.
Zelenom masom koju proizvode biIjke brane se Zivotinje biljojedi. One u ishrani koris!e
sve biIjne dijelove: list, stabljiku, korijen, plod sjemenke. One, takoder, obogacuju
aimosferu oksigenomneophodnim za disanje svih Zivih organizama, Ciste vazduh, posebno .
od karbon-dioksida.
Mnogo godinanntije misljenje naucmka je bilo da Citavom eovjecanstvu i svemu Zivom
prijeti opasnos! od smrti karbon-dioksidom. Tada se tvTdilo da ce se iz godine u godinu
povecavali kolicina karbon-dioksida, zbog industrije i pojave razliCitih loZista. To se nije
dogodilo jer biljke koriste ovaj gas u procesu fotosinteze i tako Ciste atmosferu, od ovog
gasa.
Znacenje biljaka u Zivotu covjekaje visestruko. Biljke daju covjeku branu i oksigen,
sluZe kao izvor toplote, grailevinskog materijala i razliCitih sirovina za proizvodt!ill, narocito
lijekova, tekstila, papira, ulja i drngih covjekovih potreba.
Ako posmatrate oko sebe vidjet cete mnoge predrnete izgradene od biljaka. One
uljepsavaju sredinu u kojoj boravirno (sl.br. 145.1), uljepsavaju nase stanove, parkove,
vrtove, gradske avenije. Zelene povrSine velikih gradova cine vazduh zdravijim, zadrZavaju
sitne cestiee prasine i druge primjese opasne po zdravlje covjeka. Zato zelene povrsine,
odnosno parkove grada nazivamo i "plucima grada". Biljke nas stite i od velike gradske
buke, ublaZuju udare vjetra, ljeti osvjeZavaju.
146
Zalosno je sto neka djeea ne postnju zelene povrsine u gradu. Oni gaze travnjake,
lome drvece i ukrasno siblje kojem je trebalo vise godina da uzraste.
Dufuostje ucenika da cuvaju gradsko zelenilo. Dobro je, takoder, da se ukljuce u
akcije sadenja novih biljaka i njihovog njegovanja. To nije sarno korisno vee pruza i
veliko zadovoljstvo.
koji zasadijedao drvo, planeti Zemlji ostavlja lijepu uspomenu" - Cehov.
Covjeku svom prakticnom Zivotn koristi "iznme" prirode. Tako jekonstrnirao velike
sale pokrivene folijama koje drZe unutraSnji pritisak, slieno pritisku celijskog soka na
opnll, nosaee mostova (traverze) projektovao je na osnovu grade stabljike usnatica, gradi
solitere i raspored stanova u njima po uzorn na raspored grana smree. Grana biologije
koja se bavi ovim "izumima" ("patentima") prirode i njihovom prirnjenom u tehnicke svrhe,
naziva se bionika.
NAJVAZNIJE GRADIVO
• Biljke su jedini proizvoilaci hrane i oksigena na Zemlji. Sva astala ziva
hiea su zhog toga avisna a biljkama.
" Biljke daju zivim biCima hranu i oksigen koji nastaju u procesu Jotosinteze.
" Pored toga biljke sfuze kao grailevinski materijal, ogrijev i "irovine za
mnage industrijske grone.
" Biljke Ciste vazduh i ukrasavaju nasu sredinu po ih zata treba cuvat; i
pastavalL
1. Kakvo znaeenje za prirodu irnaju biljke?
2. Kakvo znaeenje za Zivotinje i covjeka irnaju biljke?
3. Staje autotrofija?
BILJKE U ISHRANI I LIJECENJU U VANREDNIM USLOVlMA
Priprema
1. Raspitajte se kad roditelja zasta cavjek u ishrani malo karisti divlje
(samanikle) biljke?
2. Ponovite gradiva 0 iskoriscavanju biljnih organa u ishrani cavjeka.
147
Koristenje samoniklog biJja n ishrani.
Do nestasiee hrane moze doei ne sarno uslijedratnih vee i drugih okolnosti, kao na
primjer, elementarnihnepogoda (pozara, poplava, zemljotresa, odvajanja Ijudi ad izvora
snabdijevanja). Zbogtoga je neobicno vaZno dacovjek upozna veeinu jestivih i Ijekovitib
samoniklih biljaka. Covjek danas smatra, staje pogresno, da hranu predstavlja sanlO one
sto je sam proizveo. Medutim, samoniklo jestivo bilje moZe i u normalnim uvjetima zivota
slmiti kao zdrava dopunska hrana. U tome, nazalosl, predrasude, neznanje i navike u
ishrani, stral1 i gadljivost mogu biti ozbiljne prepreke.
Samoniklo bilje bogatije je vitaminima od kultiviranog
Ovu tvrdnju potkrijepit eemo uporednom tabelom sadrZaja vitamina CiA (karotina)
u 100 g samoniklih i kultivirauih biljaka:
SAMONIKLO
C A
KULTIVIRANO
C A
BILJE 100g BILlE JOOg
KOPRIVA J05mg 5,6 SPANN': 59mg 5,65
STAVALJ 123 mg 6,3 KUPUS 50mg 0,06
JAGORCEVINA 305mg 2,8 SALATA 7mg 0,32
PLOD SIPURKA 368 mg 4,8 PAPRIKA 120mg 0,38
Posto dnevua potreba covjeka za vitaminom C iznosi u prosjeku 75 mg, a 3 mg
vitaminaA na osnovu gore iznijetih uporednih podataka, da se zakljuCiti da te potrebe
covjekmoze lal1kopodmiriti sa 100-200 grama odredenih samoniklih biljaka
KlasifIkacija samoniklog bilja
Samoniklo bilje prema svojoj namjeni i bioloSkoj vrijednostirazvrstano je u nekoliko
grupa.
Povrtne i salame biljke. To su zeljaste biljke Ciji se zeljasti listovi i stabljike
upotrebljavaju za pripremanje salata, corbi, supa, variva i nadjeva. Takve su biljke:
crijemus/medvedi luk, stavalj, kopriva, loboda, cesnjaca, zeCija soea, maslacak i druge
biljke.
Krusnelhljebne biljke. Tosu biljke cija se steljka (alge) korijen, lukoviee, krtole,
podanci, plodovi i sjemenke, zbog bogatog sadrZ'!ia skroba, mogu koristiti za pripremanje
148
i
I
1
pirea,. kasa, pogaciea (podanak trske, rogoza, lokvanja, ceplijesa, pticijeg mJijeka,
lukoV1ea dlVljeg IjIljana, plodoVl vodenog oraSka, bukve hrasta, pitomog kestena). Od
steljki algI mora pnpravlja se "zeleni hljeb mora".
Ljekovite-cajne biljke. To su biljke ciji se nadzemni izdanei (listovi, cvjetovi, cvati),
mlade stabljike upotrebljavaju za spravljanje Ijekovitih cajeva i vitaminoznih napitaka
(zohvma - n,azeb, evat gloga i - srcane smetnje, kunica, bokvica _ krvarenje,
nana, majcma dUSICa, kadulja - stomacne smetnje, lipov cvijet - iznojavanje, plod sipurka
- prehlade ltd.).
eva! Zohve se koristi kao cuj
protiv nazeba i znojenje i kao
napitak
Kadullja (ta{fya) koristi se za
spravljanje ca/eva za bolju
probavu i dezinjekciju grla
evat od Claga koristi .'ie kao cal
kad srcanih smetrlji
Kantarija se koristi kad
posjekotin(J, opekotilla i drugih
rana
149.1. LJEKOVlTE BILJKE
Melvica (Nana) karisti za
(ajeve ko}i djeluju na bolju
probavu i prot;v grceva u
stomaku .
LipOl! cVijet koristi se za .
.\pravljarye cajeva za
·149
Mladi listovi Lobode koriste se za Mladi listovi tare korjste se kao Medjetli [uk koristi za salate i kao
nadjeve i variva varivo i nadjevi za pite (prisnae) nadjev
Vranino oko (Origanum) karisti
se kao zaCin
Sumski plodavi (agrazd) kariste Sumske gljive karisle se u
se II svjeiem stanju svjeiem slanju, pecene i kuhane u
ishrani
149.1. JESTIVEBILJKE
Zacinske biljke. To su biljke cijim se biljnirn dijelovimamoze poboljsati ukus brane,
te tako mogu zamijeniti biber, papriku i druge zacine: kopitnjak-sumski biber, divlji
persun, divlja mrkva, cesnjacallucac i druge.
Sumski plodovi. Ovi plodovi su znacajan izvor seeera, orgaoskih kiselina, vitamiua,
masti: sumskajagoda, malina,kupina, tmjina, drenjina,mukiuja,jerebika, oskomSa, divlja
kruska, divlja jabuka, divlja tresuja, borovnica, brusnica, ljesnik, orah, kesten i drugo
sumsko voce.
Gljive. Razne vrste sumskih i livadskih gl jiva (PeCuraka) odlicao su izvor bjelaucevina
i zbog toga gljive imaju visoku biolosku vrijednost kao brana. Na primjer, 100 g vrgnja
saddi 4,2 bjelaocevina. To je mnogo vise nego sto sadde kultiviraoe biljke. Od jestivih
gljiva mogu se pripremiti ukusne come, paprikas, mot, a mogu se jesti prijesne i prZiti na
. valli Treba biti jako oprezan kad se gljive koriste kao brana,jer su neke od njih smrtonosno
otroVDe (pupavke).
150
.j
I
Kako se bern, pripremaju i cuvajujestive i ijekovite biljke
Samoniklo bilje Ciji se izdanci koristetreba brati dok je mlOOo, soCno i bogato vitaminima
Bere se narocito u ranirnjulamjim satima, pri cemu se izbjegavaju uvehle, pomtjele i
biljkeneprijatnog okusa i mirisa. Najlakse cemo sacuvatijestivo i Ijekovito bilje ako ga
susimo na tamnom i prozracnom rnjestu (tavanice), a zatim ga pobranjujemo u platnene
vreeice i tako cuvamo. Jestivo samoniklo bilje labko cemo sacuvati postupkom
salamurenja (kiseljenja) tj. kiseljenjem u kaeama (slicno kiseljenjukupusa). Sumske
plodove mozemo sacuvali kiseljenjem i susenjem.
NAJVAiNIJE GRADIVO
" Priroda pruza sve pretpostavke za zadovoljavanje normalnih covjekovih
potreba u ishranL
" Samoniklo bilje sadri; sve bioloske sirovine za normalan razvoj fjudskog
organizma.
II Da hi se sirovine za ishranu mogle koristiti moramo raspolagati znanjem
i vjestinama i biti spremni da prevladamo predrasude, neznanje, gadljivost,
strah i navike isltrane. ~
1. Objasnite zaSlo je traienije samoniklo bilje?
2. Cime trujemo kultivisaoo bilje?
3. Kada treba brati i kako pripremati samoniklo bilje?
4. 8ta je salamurenje?
5. Kako se klasifikuje jestivo samoniklo bilje?
Da se listovi maline, kupine ijagode izlam postupku fermentaeije i tako preparirani
dsju cajne napitke koji so po ukusu jos sliCniji ruskom caju. U tu svrhu listovi se rasprostiru
i ostave i za 24 sata uvehnu (ne treba ih susiti). Zatim se lisce usitni medu dlanovima i
naslaie u plosnatu posudu u sloju oko 2 em, prekrije vlafuom krupom i ostavi na toplom
~ . ..' .
mjestu daljnja 24 sata. Posmedeni (fermentirani) listovi oSuSe se u otvorenoJ peeme! pn
40°C. Takve cajeve mozete pripremiti od lisea ribizle, borovniea, brusnica i drugog bilja .
151 .
Sadrzaj
KAKO SE KORISTITI UDZEENIKOM ................................................................ 5
UVOD ................................................................................................. 7
BIOLOGIJA - ZNANOST 0 ZIVOTU I ZIVIM BICIMA ..................................... 7
POVEZANOSTIOVlSNOSTZIVEINEZIVEPRlRODEIZAJEDNICKEOSOBINEZlVlliBICA . 10
PROUCAVANJEZrvmBICAIPOJAVAZIvOTA .................................................................... 13
GRADA I FUNKCIJA BILJAKA ................................................. 18
BIUKA CVJETNICA ........................................................................................... 18
POSMATRANJE CELIJA POKOZICE CRNOG LUKA ...................................... 19
BILJNA CELIJAISTANICA ................................................................................. 20
OD CELIJE DO ORGANIZMA ............................................................................ 24
TKIVO ..................................................................... : ............................................ 25
GRABASJEMENKE ............................................................................................ 27
KLIJANJE SJEMENKE ........................................................................................ 29
KORIJEN .............................................................................................................. 32
UPIJANJE I PROVOBENJE VODE S MINERALNIM TVARIMA .................... 36
IZDANAK ............................................................................................................. 38
GRABA I ULOGA STABLA / STABLJIKE ......................................................... 42
LIST ...................................................................................................................... 46
UNUTRASNJA GRADA LISTA .......................................................................... 50
FOTOSINTEZA .................................................................................................... 53
DISANJE BILJAKA .............................................................................................. 58
TRANSPIRACIJA ................................................................................................ 61
CVIJET I CVAT ..................................................................................................... 64
GRABA CVIJETA ............................................................................................... ,68
OPRASIVANJE I OPLODNJA ............................................................................. 69
OPLODNJA JAJNE CELIJE .......................................................................... co.:.: 73
VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE ................................................................ 77
BIOSISTEMATIKA BILJAKA ............•..................................•.•... 81
PRIRODNI SISTEM BlLJAKA ............................................................................ 85
VIRUSI ................................................................................................................. 85
PROKARIOTl ...................................................................................................... 89
BAKTERIJE .......................................................................................................... 89
MODROZELENE ALGE ...................................................................................... 93
POSMATRANJE BAKTERIJA ........................................................•.................... 95
EUKARIOTl ......................................................................................................... 96
ALGE .................................................................................................................... 96
POSMATRAw.'lJE ALGI ....................................................................................... 100
GLJIVE ............................................................................................................... 101
POSMATRANJE GLJIVA ................................................................................... 105
USAJEVI ......................................................................................................•..... 107
STABLASICE ..................................................................................................... 110
MAHOVINE ....................................................................................................... 110
PAPRATNJACE .................................................................................................. 113
SJEMENJACE ILl CVJETNICE ......................................................................... 117
GOLOSJEMENJACE ......................................................................................... 117
KLmCEVI ZA ODREDIVANJE BILJAKA ....................................................... 121
ODREDIVANJE GOLOSJEMENJACA PREMAKLmCU ............................... 122
SKRIVENOSJEMENJACE ................................................................................ 124
DVOSUPl\'[CE (DIKOTILEDONE) ................................................................... 126
PORODICALEPTIRNJACA ............................................................................. 130
ODREDIVANJE LEPTlRNJACA NA OSNOVUKLmCA ............................... 133
PORODICA USNATlCA .................................................................................... 134
PORODICA GLAVOClKA ................................................................................ 135
JEDNOSUPNICE (MONOKOTlLEDONE) ...................................................... 137
PORODICELJILJANAITRAVA ....................................................................... 137
ODREDIV ANJE JEDNOSUPNICA PREMA KLmCU ..................................... 140
PREGLED RAZVOJA BlLJNOG SVIJETA ........................................................ 142
ZNACAJ BILJAKA .......................•............................................. 145
ZNACAJBILJAKA ZA PRIRODU, ZIVOTINJE I COVJEKA ......................... 145
BlLJKEUISI-IRANIILIJECENJUUVANREDNIMUSLOVIMA ................... 147
SADRZAJ ........................................................................................................... 152
154
Izdavac
1zdavacka kuca "Vrijeme", Zenica
Zaizdavaca
Muamer Spahic
Lektor
Jasmina Koljanac - Demir
DTP
AlmirSehic
S1ampa
Dom slampe
Zenica. 2002.
155

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->