You are on page 1of 52

NASLJEDNO PRAVO

UVOD Nasljedno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se uređuje sudbina subjektivnih prava i obveza poslije smrti njihova dosadašnjeg nositelja. Nasljedno pravo u subjektivnom smislu je ovaštenje određene osobe ili određenog kruga osoba da stupe u građansko pravne odnose umrlog. Naslj.pravo u subj.smislu naziva se i PRAVOM NASLJEĐIVANJA, za razliku od nasljednog prava pod kojim se razumijeva pravo u obj.smislu. Nasljedno pravo u objektivnom smislu je građansko pravo, a u subjektivnom smislu je apsolutno pravo. Objekt ovog pravnog odnosa je imovina – ostavina. Teorije o pravnoj prirodi nasljeđivanja: 1. učenje da je nasljeđivanje nastavljanje ostaviteljeve osobnosti; 2. učenje da je nasljeđivanje stjecanje ostavine; 3. učenje da je nasljeđivanje sredstvo za prevladavanje krize u pravnim odnosima koja nastaje smrću DRUŠTVENO-GOSPODARSKA FUNKCIJA NASLJEDNOGA PRAVA Nasljeđivanje je nastalo razvitkom privatnoga vlasništva, dakle još u robovlasničkoj društveno-ekonomskoj formaciji. Čitavo je nasljedno pravo posvećeno vlasništvu odnosno reproduciranju vlasničkih odnosa između drugih subjekata koji su s ostaviteljem u pravilu povezani značajnim socijalnim vezama (krvno srodstvo, bračna veza, usvojenje ili jednostavno bliskost s ostaviteljem kod npr. oporučnoga nasljeđivanja). Postojali su pokušaji da se nasljeđivanje ukine (zahtjev za time je istaknut u Komunističkom manifestu iz 1848.) jer je ono reproduciralo nepravedne odnose u društvenoj razmjeni u kapitalizmu. Nasljedno pravo, međutim, nije ukinuto ni u socijalizmu (osim u SSSR-u od 1918. do 1922.). U suvremenim nasljednopravnim sustavima s jedne strane postoji tendencija ograničenja kruga osoba koje mogu biti zakonski nasljednici pa ako tih osoba nema nasljeđuje država, a s druge strane oporezivanjem se smanjuje nasljedni dio (u pravilu je porez veći što je stupanj srodstva s ostaviteljem viši). OBILJEŽJA NASLJEDNOG PRAVA Apsolutnost – djeluje prema svima, erga omnes pa su sve osobe dužne poštovati nasljednikovo pravo, suzdržavajući se od akata kojima bi ga povrijedile Jedinstvenost – sadržaj nasljednog prava ne može se dijeliti Neprometnost – povezano je uz nasljednikovu osobu, nije prometno i njime se u pravilu ne može raspolagati pravnim poslovima inter vivos Nasljedivost – nasljedno pravo nije u prometu, no nasljedivo je.

1

IZVORI NASLJEDNOGA PRAVA Ustav RH (čl. 48. st. 2.) – jamči se pravo nasljeđivanja Zakon o nasljeđivanju (2003.) – primjenjuje se od 12. rujna 2003. Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti (1974.) Zakon o rješavanju sukoba zakona i nadležnosti u statusnim, porodičnim i nasljednim odnosima (1979; preuzet 1991.) Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (1982.) Zakon o parničnom postupku (1991., 2003.) Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1996.) Zakon o obveznim odnosima (2005.) OSNOVNA NAČELA NASLJEDNOG PRAVA Osnovna načela nasljednog prava su: 1. Načelo ravnopravnosti svih fizičkih osoba u nasljeđivanju 2. Načelo ravnopravnosti bračne i izvanbračne djece te izvanbračnog i bračnog druga 3. Načelo zatvorenog broja pravnih osnova nasljeđivanja 4. Načelo slobode oporučnog raspolaganja 5. Načelo kumulacije pravnih osnova 6. Načelo kaduciteta u korist državnog vlasništva - ošasna ili kaduktna imovina - sud oglasom poziva potencijalne nasljednike - ako se nitko ne javi nakon proteka godinu dana ostavina pripada nadležnoj jedinici lokalne samouprave 7. Načelo ex lege nasljeđivanja i dobrovoljnosti nasljeđivanja

1. Načelo ravnopravnosti svih fizičkih osoba u nasljeđivanju. Načelo podrazumjeva u prvom redu ravnopravnost muškarca i žene u nasljeđivanju, ali se odnosi i na ravnopravnost stranaca s državljanima RH pod uvjetom uzajamnosti. Uzajamnost se predmnijeva, no na zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes utvrđuje se postoji li doista uzajamnost ili ne. 2. Načelo ravnopravnosti bračne i izvanbračne djece te izvanbračnog i bračnog druga. Ovo načelo dosljedno provodi ZN. 3. Načelo zatvorenog broja pravnih osnova nasljeđivanja. Naslijediti se može po dvije osnove: Po zakonu (zakonsko nasljeđivanje) i Po oporuci (oporučno nasljeđivanje). Zakonsko nasljeđivanje je pravilo, a oporučno iznimka. Oporučno nasljeđivanje ima prednost pred zakonskim. Do zakonskog nasljeđivanja dolazi onda kad nema oporuke. 4. Načelo slobode oporučnog raspolaganja. Prema ovom načelu svatko je ovlašten da za slučaj svoje smrti oporukom odredi sebi nasljednika, kao i da pravo svojega nasljednika ograniči optereti. 5. Načelo kumulacije pravnih osnova nasljeđivanja. Naslijediti se može istodobno i po oporuci i po zakonu. Ovo načelo omogućuje pravilno rješavanje u onim slučajevima kad ostavitelj nije oporučno razredio cijelu svoju imovinu, nego samo njezin dio. Po ZN se nad ostalim dijelom ostavine otvara zakonsko nasljedno pravo. Ako je oporučni nasljednik istodobno i zakonski nasljednik dobit će ono što mu pripada po oporuci i ono što mu pripada po zakonu.

2

6. Načelo kaduciteta Kaducitet ili ošasnost znači u nasljednom pravu činjenicu da ostavitelj poslije smrti nema nasljednika. Kod kadukne imovine, sud će oglasom i na drugi prikladan način pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu. Ako se nakon 6 mj. ne javi nijedan nasljednik, utvrdit će se da je ostavina prešla u vlasništvo općine, odnosno grada, ali se time nasljednik koji bi se pojavio kasnije ne lišava nasljednog prava. Ako se ostavina nalazi u posjedu poštenog posjednika, nasljednik mora u roku od godine dana zatražiti ostavinu. Rok počinje teći od dana kad je nasljednik saznao za svoje pravo – subjektivni rok. No, bez obzira na saznanje, nasljednikovo pravo zastarijeva za 10 god. – objektivni rok. Prema nepoštenom posjedniku ostavine, nasljedno pravo zastarijeva za 20 god. Nekretnine i s njima izjednačena prava predaju se općini odnosno gradu na čijem području se nalaze, a pokretnine i s njima izjednačena prava općini odnosno gradu na čijem području je ostavitelj imao prebivalište u slučaj smrti. Tužba kojom se štiti subj.naslj.pravo naziva se NASLJEDNIČKOM TUŽBOM (hereditatis petitio). Podiže se protiv onog koji drži ostavinu, a tužitelju osporava svojstvo nasljednika. 7. Načelo ex lege nasljeđivanja i dobrovoljnosti nasljeđivanja. Dobrovoljnost nasljeđivanja je zajamčena pravom na odricanje od nasljedstva. Onaj koji se odrekne prava na nasljedstva uzima se kao da ga nikad i nije stekao.

PRETPOSTAVKE NASLJEĐIVANJA Pretpostavke nasljeđivanja su: Smrt ostavitelja ili proglašenje umrlim ostavitelja, Ostavina, nasljednik, temelj ili osnova nasljeđivanja. 1. SMRT OSTAVITELJA ILI NJEGOVO PROGLEŠENJE UMRLIM Ostavitelj je osoba koja se nasljeđuje. Može biti samo fizička osoba bez obzira na spol, dob, nacionalnost, rasu, religiju i sl. . Dan i trenutak smrti su važni zbog tzv.otvaranja nasljedstva. Otvaranje nasljedstva je nastup takvih okolnosti koje uzrokuju postanak nasljednog prava u subjektivnom smislu. Te okolnosti su: 1. smrt ostavitelja ili 2. njegovo proglašenje umrlim. Trenutak otvaranja nasljedstva je važan jer se u tom trenutku određuje obujam ostavine, krug nasljednika, sposobnost nasljednika. Najvažnije je da se u tom trenutku stječe naslj.pravo i da ostavina prelazi na nasljednika, čime postaje njegovim nasljedstvom. Smrt neke osobe dokazuje se u prvom redu maticom umrlih ili ispravama koje se izdaju na osnovi te matice (Zakon o državnim maticama). Ako to nije moguće, smrt se dokazuje pravomoćnim rješenjem suda nakon provedenog postupka za dokazivanje smrti. Treće sredstvo dokazivanja činjenice smrti je pravomoćno rješenje suda o proglašenju nestale osobe umrlom (2. i 3. uređuje Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti – 1974.). Radi se o oborivoj presumpciji. Ako u rješenju nije naznačeno vrijeme smrti, uzima se da je to dan kad je rješenje postalo pravomoćno. Ovdje je dopušteno dokazivati suprotno, tj. da je osoba proglašena umrlom živa. Takvim dokazom rješenje o proglašenju umrlim se ukida, a učinci zasnovani na predmnijevanoj činjenici smrti prestaju i uspostavlja se prijašnje stanje.

3

Smrt se utvrđuje i upisuje po službenoj dužnosti u maticu umrlih na temelju potvrde o smrti koju izdaje zdravstvena ustanova ili mrtvozornik Postupak za dokazivanje smrti – izvanparnični (pokreće ga osoba koja ima pravni interes; minimum dokaza; oglas; donosi se rješenje) Postupak za proglašenje nestale osobe umrlom – izvanparnični Opća nestalost (od rođenja nestale osobe proteklo je 60 godina; vjerojatno je da nije živa; od nestanka proteklo više od 5 godina) Posebna nestalost (događaj koji je izazvao smrtnu opasnost; od nestanka je proteklo više od 6 mjeseci, odnosno godina dana ako je nestanak u ratu) Objavljuje se javni oglas; nakon 3 mjeseca donosi se rješenje; određuje se dan smrti; Presumpcija smrti je oboriva Važnost utvrđivanja točnog datuma i trenutka smrti: U trenutku smrti dolazi do otvaranja nasljedstva Otvaranje nasljedstva je nastup takvih okolnosti koje uzrokuju postanak nasljednoga prava u subjektivnom smislu Prema trenutku smrti utvrđuje se sastav ostavine Utvrđuje se krug osoba koje mogu postati nasljednici Procjenjuje se sposobnost i dostojnost za nasljeđivanje Počinju teći rokovi zastare

2. OSTAVINA Ostavina je ukupnost prava i obveza koji se objekt nasljeđivanja Ostavina je uži pojam od imovine jer u nju ulaze samo otuđiva, nasljediva prava, za razliku od imovine u koju ulaze i strogo osobna prava. Istovremeno ostavina je širi pojam od imovine jer u nju mogu ući i subj. neimovinska prava (npr.autorsko, moralna prava), a u imovinu ulaze samo imovinska prava. Razlika u odnosu na imovinu je što ostavina obuhvaća i obveze Ostavinska aktiva – zbroj vrijednosti svih imovinskih prava Ostavinska pasiva – zbroj vrijednosti svih imovinskih obveza Čista vrijednost ostavine – razlika između aktive i pasive Ostavinska masa je skup dobara koja s ostavitelja prelaze na nasljednika – to je ekonomski pojam ostavine Ležeća ostavina Budući da su delacija i akvizicija vremenski odvojene, to se ostavina u tom vremenskom razmaku naziva LEŽEĆA OSTAVINA (hereditas jacens). Ležeća ostavina (hereditas jacens) ima svojstvo pravne osobe, a postoji u onim pravnim sustavima koji razlikuju delaciju i akviziciju. Imovina mora imati svoga nositelja, a kako je dosadašnji nositelj mrtav, a novi nositelj još nije stekao ostavinu na koju ima pravo, jedini je izlaz proglasiti ostavinu pravnom osobom. Kod nas to ne postoji no može se osnovati zaklada koja predstavlja pravnu osobu. MOGUĆI SASTAV OSTAVINE Da bi neka stvar, pravo, obveza ili drugi pravni entitet bio u sastavu imovine mora: 1. pripadati ostavitelju u trenutku njegove smrti 2. biti nasljediv 3. biti slobodan za nasljeđivanje SASTAV OSTAVINE 1. skupina – dobra koja su u trenutku ostaviteljeve smrti bila njegova pravna dobra – ostaviteljeva imovinska dobra (stvari, subjektivna imovinska prava, pravima slični entiteti) i ostaviteljeva neimovinska dobra (autorska prava i sl.) 2. skupina – ostaviteljeva dogovanja – obveze i obvezama slični pravni entiteti

4

OSIGURANJE OSTAVINE Redovito se kroz neko vrijeme nakon ostaviteljeve smrti još ne zna kome ostavina pripada – zato ju je potrebno osigurati (popis onoga što je preostalo u ostavini, čuvanje, pečaćenje, privremene mjere osiguranja stvari i prava, postavljanje skrbnika ostavini) Izdvajanje Izdvajanje zahvaća u pravilu pojedine predmete iz ostavine, dok odvajanje zahvaća cijelu ostavinu. Kod izdvajanja treba paziti na zajedničku imovinu bračnih drugova; javlja se još i u izdvajanju u korist potomaka koji su privređivali s ostaviteljem, kao i u slučaju izdvajanja kućanskih predmeta. Neovisno o svome nasljednom pravu ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem živio u zajednici te je svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina poveća, časom njegove smrti stječe pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala dok su živjeli u zajednici. Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu te se ne uzima u račun pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio. Izdvajanje kućanskih predmeta Nadživjelom bračnom drugu i ostaviteljevim potomcima koji su živjeli s ostaviteljem u istom kućanstvu u času smrti, pripadaju kućanski predmeti koji služe za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao što su pokućstvo, kućanski aparati, posteljina i slično, ali ne ako su ti predmeti znatnije vrijednosti. Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u račun pri izračunavanju nužnog dijela niti se uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Oni stječu izdvojene predmete u suvlasništvo, na jednake dijelove.

3. NASLJEDNIK Nasljednik je osoba na koju u trenutku otvaranja nasljedstva prelazi cijela ostavina ili njen razmjerni (alikvotni) dio. Također to je osoba kojoj su oporukom ostavljeni jedna ili više određenih pojedinačnih stvari ili prava, ako se utvrdi da je oporučiteljeva volja bila da mu ta osoba bude nasljednikom, a ne npr. zapisovnikom. Kao nasljednik može se pojaviti i fizička i pravna osoba. Ali fizička osoba može biti oporučni i zakonski nasljednik, dok pravna osoba može biti samo nasljednik po oporuci. Mora nadživjeti ostavitelja te biti sposoban i dostojan za nasljeđivanje Nasljednik je univerzalni sukcesor – prava i obveze prelaze na njega jednim aktom i u jednom trenutku Trenutak u kojem ostavina prelazi na nasljednika naziva se trenutak OTVARANJA NASLJEDSTVA – otvara se u trenutku smrti ostavitelja ili njegovim proglašenjem umrlim. Komorijenti (npr. ostavitelj i potencijalni nasljednik) - smatra da ni jedna nije bila živa u trenutku otvaranja nasljedstva druge DELACIJA ili pripad nasljedstva je pozivanje određenih subjekata na nasljedstvo. – nema je u našem pravu. Pravni sustavi koji poznaju delaciju traže još poseban akt za stjecanje nasljedstva, a to je prihvat ili akvizicija. Izjava o prihvatu nasljedstva i izjava o odricanju od nasljedstva jednom dana ne može se opozvati, ali se može pobijati zbog mana volje. Nasljednik mora biti živ u trenutku smrti ostavitelja.

5

6 . ili kao nužni dio. Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga. razlozi koji se sastoje u tome što je nasljednik učinio kaz. U slučaju zakonskog nasljeđivanja njega predstavljaju njegovi živi potomci (načelo reprezentacije). ili na temelju oporuke. S nedostojnim nasljednikom postupa se kao da je umro prije ostavitelja. ali nasljednik koji ju želi dati može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom. Svatko je ovlašten. ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu. ili ga je spriječio da to učini b) krivotvorio oporuku c) uništo je ili sakrio oporuku u namjeri sprječavanja ostvarenja oporučiteljeve posljednje volje Razlozi koji se uvažavaju na prigovor: razlozi koji se sastoje u tome što se nasljednik teže ogriješio o zakonsku obvezu uzdržavanja prema ostavitelju prema kome je imao zakonsku obvezu uzdržavanja. razlozi koji znače povredu zakonom zajamčene slobode oporučnog raspolaganja a) ako je nasljednik silom ili prijetnjom natjerao ili prijevarom naveo ostavitelja da napravi ili opozove oporuku. Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo. odnosno neku oporučnu odredbu. ili i u ime svojih potomaka. Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedničku izjavu. odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome. Za dijete već začeto u trenutku otvaranja nasljedstva uzet će se da je rođeno ako se rodi živo. kao i potpis na punomoći za davanje nasljedničke izjave mora biti javno ovjerovljen. Nasljedničku izjavu potpisuju. Potpis na ispravi o nasljedničkoj izjavi. ne može ga se više odreći.Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom. koja će to zabilježiti u zapisniku. Ako nasljednik u nasljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono što mu pripada na temelju zakona. Ako se kao nasljednik javlja pravna osoba. mora postojati u trenutku ostaviteljeve smrti ili u tom trenutku mora biti pravna osoba u osnivanju. To je oboriva predmnijeva pa se može dokazivati i suprotno. Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnoga Oprost nedostojnosti od strane ostavitelja u oporuci Na nedostojnost sud pazi po službenoj dužnosti Nedostojni nasljednik smatra se umrlim prije ostavitelja i nema nikakva nasljedna prava ni po zakonu ni po oporuci Razlozi nedostojnosti mogu se svrstati u nekoliko grupa: Razlozi koji se uvažavaju po službenoj dužnosti: 1.Dogodi li se da dvije ili više osoba izgube život u istom događaju. prema ZN se predmnijeva da nijedna od njih nije bila živa u trenutku otvaranja nasljedstva druge. NEDOSTOJNOST znači nesposobnost da određena osoba naslijedi određenog ostavitelja. već samo nedostojnost. Prilikom davanja izjave o odricanju od nasljedstva sud će nasljednika upozoriti da se može odreći nasljedstva samo u svoje ime. navest će razlog ovlaštenoj osobi. smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo na bilo kojem temelju. odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik. ili mu nije pružio nužnu pomoć koju mu je mogao pružiti ne ugrožavajući vlastiti život ili ga je ostavio u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje (sud na ovaj razlog ne pazi po službenoj dužnosti). Naš zakon ne poznaje apsolutnu nesposobnost. djelo prema ostavitelju – namjerno ga usmrtio ili je to pokušao. Apsolutna nedostojnost bi značila da nema takvih osoba koje nika ni u kom slučaju ne bi mogle naslijediti. 2.

razmjerno njihovim nasljednim dijelovima.ako se odrekne zapisa . osim ako se iz oporuke vidi da je oporučitelj htio da oni odgovaraju na drugi način. za razliku od nasljednika. ne odgovara za dugove ostavitelja.ako je nedostojan . tada nije dužan ispuniti zapis u mjeri koja bi umanjila njegovo nužno nasljedno pravo. a najkasnije u roku od 5 godina od dana kada je mogao zahtijevati ispunjenje. Ali vlasništvo stvari dobiva tek onda kad mu nasljednik preda stvar. 7 . osim ako bi mu to ostavitelj oporukom naredio. Odredi li oporučitelj više onerata. zapis su dužni ispuniti svi oporučni i zakonski nasljednici. VINDIKACIJSKI ZAPIS ILI LEGAT daje zapisovniku stvarnopravno ovlaštenje na objektu zapisa.ako je zapis propao slučajno nakon oporučiteljeve smrti Zapisovnik. odnosno iz ostavinske mase dobiva pojedinu točno određenu stvar. Pravo zapisovnika utrnjuje. do te visine odgovara i svojom i naslijeđenom imovinom. a svom nećaku ostavljam svoj zlatni sat. Pr.ako zapisovnik umre prije oporučitelja . trpljenje ili propuštanje njemu ili nekoj drugoj osobi. Međutim. Ispunjenje se može zahtijevati i kada je onerat umro prije oporučitelja ili se odrekao nasljedstva ili je nedostojan da ga naslijedi. To je osoba koja iz ostavine dobiva samo pojedino točno određeno pravo. Na zahtjev i trošak vjerovnika sud može odrediti i čuvanje odvojene ostavine. svaki odgovara razmjerno svom nasljednom dijelu. U slučaju ošasnosti zapis je dužna ispuniti općina kojoj je pripala ostavina. zapisa: Svu svoju imovinu ostavljam svom sinu. To je DAMNACIJSKI ZAPIS ILI LEGAT. Zapisovnik može zahtijevati ispunjenje zapisa u zastarnom roku od 3 godine počevši od dana od dana kada je saznao za svoje pravo i bio ovlašten na njegovo ispunjenje.osobe u čiju korist je oporučitelj oporučno raspolagao zahtijeva neko davanje. Zapis može biti opterećen uvjetom. svaki do visine svog nasljeđenog dijela. odn zapis pada: .ako je zapis prestao postojati još za oporučiteljevog života . Ako je onerat nužni nasljednik. ONERAT (nasljednik opterećen legatom) odgovara za ispunjenje zapisa.ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVITELJA Za ostaviteljeve dugove odgovara nasljednik do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Naš ZN ga ne poznaje. Ako je više nasljednika. Tko je dužan ispuniti zapis ako oporučitelj nije odredio onerata ili je odredio više onerata? Ako je oporučitelj propustio odrediti onerata. Zapisovnik stječe pravo na zapis u trenutku ostaviteljeve smrti. ZAPISOVNIK (legatar) je singularni sukcesor (nasuprot nasljedniku koji je univerzalni sukcesor). vjerovnici ostavitelja mogu zatražiti ODVAJANJE OSTAVINE od imovine nasljednika (separatio bonorum). rokom ili nalogom.ako je oporučitelj otuđio ili potrošio predmet zapisa . činjenje. odgovaraju za dugove solidarno. Ako je nasljednik prezadužen. Taj zahtjev se mora podnijeti u roku od 3 mjeseca od otvaranja nasljedstva. kao i podzapisom. ZAPIS je oporučna odredba kojom se ovlašćuje zapisovnika da od nasljednika ili dr.

c) ili kad ostavitelj postojećom oporukom nije rasporedio čitavu svoju imovinu. pr. a oporučno izuzetak Moguća je kumulacija pravnih osnova nasljeđivanja Nužno nasljedno pravo je oblik ograničavanja slobode oporučnoga raspolaganja i predstavlja iznimku od pravila da oporučno nasljeđivanje ima prvenstvo u odnosu na zakonsko Do zakonskog nasljeđivanja dolazi: a) kad iza ostavitelja nije ostala nikakva oporuka. Zakonsko nasljeđivanje je pravilo. 4. d) kad je oporučni nasljednik umro prije ostavitelja. Budući da je iznimka jača od pravila. Kao bitne pretpostavke. prema tome postoji ZAKONSKO ILI INTESTATNO I OPORUČNO ILI TESTAMENTARNO nasljeđivanje. krvno srodstvo (cognatio). Izvanbračna djeca kao nasljednici – očinstvo mora biti utvrđeno bilo dobrovoljno bilo sudskim putem 8 . e) ili se odrekao nasljedstva. 2. PRAVNA OSNOVA NASLJEĐIVANJA Osnove nasljeđivanja su zakon i oporuka. Može biti bračno ili izvanbračno. dolaze u obzir ove činjenice: a) krvno srodstvo b) bračna veza c) izvanbračna veza d) posvojenje. srodstvo po tazbini ili tazbinsko srodstvo (affinitas). dakle kao osnove nasljeđivanja po zakonu. ili su se oporučni nasljednici odrekli nasljedstva. Zakonsko je nasljeđivanje pravilo. f) ili je u trenutku otvaranja nasljedstva bio nedostojan. ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO Zakonsko nasljedno pravo je nasljeđivanje na temelju zakonom predviđenih činjenica kao osnove kad iz određenih razloga nije moglo doći do oporučnog ili testamentarnog nasljeđivanja. Krvno srodstvo je odnos dviju ili više osoba povezanih podrijetlom. 5. A) KRVNO SRODSTVO Srodstvo je odnos između dvije ili više osoba zasnovan na međusobnoj vezi biološke. građansko srodstvo ili srodstvo po posvojenju (adoptivno srodstvo). pravne ili socijalne naravi. srodstvo po mlijeku između dojilje i dojenog djeteta i njegovih potomaka. bilo da potječu jedna od druge ili od zajedničkog pretka. svekar i snaha 3. do zakonskog nasljeđivanja dolazi samo ako iza ostavitelja nije ostala valjana oporuka. Vrste srodstva: 1. duhovno srodstvo ili srodstvo po krštenju (kumstvo).4. b) ili je oporuka ništetna. a oporučno iznimka.

šukununuk. Pobočnu liniju čine osobe koje potječu od treće osobe kao zajedn. c) u pogledu te zajednice bile su ispunjene sve pretpostavke koje bi trebale biti ispunjene i da bi brak tih osoba bio valjan 9 . uspravna (linea recta) i 2. pobočna (linea transversa). praunuka. stupnju. baka. unuk. kćerka.. unuka. Prema tom pravilu računa se i srodstvo u pob. ako se srodnički niz postavi od potomaka prema precima i NISHODNU (potomci – descendenti: sin..Naziva se još i KOLATERALNOM.liniji s tim da se uzima u obzir broj poroda u obje linije. stric i sinovac. ako je brak bio proglašen nepostojećim ili je poništen nakon ostaviteljeve smrti iz uzroka za čije postojanje je znao ili je morao znati nadživjeli bračni drug. djed. Pretpostavke: a) izvanbračna zajednica s ostaviteljem je bila zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca b) trajala je “dulje vrijeme” .) ako se srodnički niz postavi od predaka prema potomcima. Uspravnu liniju čine osobe koje potječu jedna od druge: preci (ascedenti) i potomci (descedenti). poništaj ili sporazumni zahtjev za razvod braka za koje se nakon njegove smrti utvrdi da su osnovani. Potomci se u tom slučaju nazivaju polubračom i polusestrama. majka. šukununuka itd.) . Pobočni srodnici su punokrvni ako su im oba roditelja zajednička (GERMANI). Prema Obiteljskom zakonu imovinskopravni učinci izvanbr.stupnju srodstva. 2 su linije: 1.. npr. a pobočni srodnici KOLATERALIMA. Do nasljeđivanja neće doći ako je ostavitelj još za života podnio tužbu za razvod. Tako su brat i sestra u 2. šukunbaka itd. C) IZVANBRAČNA VEZA Izvanbračna veza – izvanbračni drug je izjednačen s bračnim. Iznimno se mogu ti učinci priznati i za onu zajednicu koja je kraće trajala akoje u njoj rođeno zajedničko dijete. stric i strinovac u 3. prabaka.braća.Računanje (computatio) krvnog srodstva je razvrstavanje krvnih srodnika po linijama (lozama) i stupnjevima. pradjed. Unutar linije (loze) srodnici se razvrstavaju po stupnjevima ili koljenima prema pravilu: koliko poroda toliko stupnjeva (quot generationes tot gradus). zajednice priznaju se ako je zajednica trajala najmanje 3 god. roditelji – dijete – unuk. B) BRAČNA VEZA Bračna veza postoji između osoba koje su sklopile brak. Takav sustav računanja naziva se COMPUTATIO CIVILIS.pretka a ne jedna od druge. Isto značenje imaju i nazivi punorodno i polurodno pobočno srodstvo. Unutar te linije razlikujemo USHODNU liniju (pretci – ascendenti: otac. šukundjed. praunuk. Bračni drugovi imaju međusobno pravo nasljeđivanja po osnovi zakona – samo ako se u trenutku smrti ostavitelja nalazio u valjanom braku – status se dokazuje izvodom iz matice vjenčanih – oboriva predmjeva. ako je zajednica života bračnog druga i ostavitelja trajno prestala krivnjom nadživojelog bračnog druga ili u sporazumu s ostaviteljem. a polukrvni ako potječu od istog oca (CONSANGUINE) ili samo od iste majke (UTERINI). npr. osim rođenja zajedničkog pretka.

Nasljedni su redovi zasnovani na tzv. Temelji se isključivo na krvnom srodstvu Parentelarno-linearni sustav i parentelarno-graduelni sustav I. Parentela je skup krvnih srodnika koji čini rodonačelnik sa svojim potomcima. ZAKONSKI NASLJEDNICI: 1. SRODNIČKIM POSVOJENJEM nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane i posvojenika i njegovih potomaka s druge strane neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iz toga proizlaze. načelo načelo načelo načelo načelo grupiranja srodnika po parantelama isključivosti predstavljanja (reprezentacije) priraštaja prijenosa (transmisije) 1) Načelo grupiranja srodnika po parentelama. a ušli su u posvojiteljevu obitelj u kojoj su dobili status kao da je posvojenik posvojiteljevo dijete Posvojenje je odnos koji se temelji da aktu posvojenja (adopcije) tuđeg maloljetnog djeteta. Potomci Bračni dug Posvojenici i njihovi potomci Roditelji (posvojitelji) Braća i sestre i njihovi potomci Djedovi i bake i njihovi potomci Ostali pretci u ravnoj lozi (pradjedovi i prebake. 6. šukundjedovi i šukunbake itd. 7.4. nego se između posvojitelja s jedne strane i posvojenika i njegovih potomaka s druge strane zasnivaju prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece. RODITELJSKIM POSVOJENJEM ne nastaje između posvojenika i srodnika posvojitelja odnos srodstva. Akt posvojenja je odluka o posvojenju koju donosi Centar za socijalnu skrb. 8. 2. 4.) Izvanbračni drug (prema pretpostavkama iz obiteljskog zakona) NAČELA ZAKONSKOG NASLJEĐIVANJA 1. 3. Naš Obz zakon predviđa samo srodničko posvojenje. 4. Ipak činjenica krvnog srodstva nije jedina osnova nasljeđivanja. 2. 5. PARENTERALNOM SUSTAVU – temelji se isključivo na krvnom srodstvu. Istodobno prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika. 3. 5. POSVOJENJE Posvojenje – građansko srodstvo Posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika jer su posvojenik i njegovi srodnici izašli iz obitelji kojoj su do tada pripadali. parentela ostaviteljevi potomci rodonačelnik: ostavitelj 10 .

ako je otac ostavitelj. Nasljednom redu ostane bračni drug ostavitelja kao jedini nasljednik. tada se parentele dijele na loze (npr. parentela ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci rodonačelnici: ostaviteljevi roditelji III. parentela djedovi i bake po očevoj i majčinoj liniji i njihovi potomci rodonačelnici: djedovi i bake IV. Ako jedna parentela ima najmanje dva rodonačelnika. bakina i djedova grana) 1. Po tom načelu nasljeđuju isključivo potomci. a ako susrećemo više rodonačelnika. Stoga to načelo nalazi primjenu u prva tri nasljedna reda. 4. čine njegova djeca ako su živa.II. a u III. itd. loze dijelimo na GRANE. No.). nego ulazi u II.ulaze i njegova djeca. tada se dijele na LOZE. tada 1. majčina i očeva loza). 3. a ako ima još više rodonačelnika tada loze dijelimo na grane. parentela pradjedovi i prabake ostavitelja i njihovi potomci rodonačelnici: pradjedovi i prabake V. Pozivanje na nasljedstvo po nasljednim redovima znači da nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda. jer nije bilo potomaka.u kojem potomci uopće ne nasljeđuju. sam ostavitelj je tu rodonačelnik – dakle prvi zajednički predak svih potomaka. Iznimka: ako u I. neće mu pripasti cijela ostavina. Načelo je usvojeno unutar pojedinog nasljednog reda. Lozu djeda i bake opet dijelimo na djedovu i bakinu granu. sestrična.p. ako je koji od sinova i kćeri ostavitelja mrtav. parentela šukunbake i šukundjedovi i njihovi potomci rodonačelnici: šukunbake i šukundjedovi U II.p.ostaviteljevi). a sam ima djece. bračni drug će naslijediti kao jedini nasljednik u slučaju da se svi potomci odreknu nasljedstva. 2.parentelu čine pradjedovi i prabake ostavitelja i njihovi potomci. Npr. parentela sastavljena je isključivo od ostaviteljevih potomaka. ako je u I. nasljedni red u kojem nasljeđuje zajedno s roditeljima ostavitelja. 3) Načelo predstavjanja (reprezentacije). ali ne i u 4. 2) Načelo isključivosti. i daljnjima loze se dijele na grane (npr. tada u 1. nasljednom redu bilo potomaka. parentelu čine djedovi i bake ostavitelja po očevoj i majčinoj strani te njihovi potomci (stričevi i ujaci itd. u trećoj parenteli postoji loza djeda i bake po majčinoj strani i lozu djeda i bake po očevoj strani. 11 . Ako jedna parentela ima najmanje 2 rodonačelnika. parentela sastoji se od ostaviteljevih roditelja i njihovih potomaka (braće i sestara ostavitelja i njihovih potomaka – bratić. Ali. parenteli postoji majčina i očeva loza. Npr. Ono znači da pretka koji je umro prije ostavitelja predstavlja njegov živi potomak.

nasljednog reda. Nasljednici prvoga nasljednoga reda dijele ostavinu na jednake dijelove (djeca i bračni drug). ako je taj roditelj imao potomke. ½ bračnom drugu). njegov dio koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj (priraštaj). Do naslj. No. To je načelo prema kojem sunasljedniku prirasta dio drugog sunasljednika ako taj sunasljednik otpadne. pak. tada bi umjesto priraštaja došlo do primjene načela reprez.nasljednom redu neće doći ako je iza ostavitelja bilo potomaka. u 1.nasljedni red ulazi izvanbračni drug. ali su se svi odrekli naslj. a istog je stupnja srodstva i iste kvalitete sa sunasljednikom kojem njegov dio prirašćuje. U tom slučaju bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu. Ali. kako kod nas prevladava tip male obitelji koju čine bračni drug i djeca te se kao nepravda doživljava slučaj kad bračni drug mora dijeliti ostavinu s ostaviteljevom braćom i sestrama. samo jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja. Nasljednici 2. osobito načela reprezentacije i priraštaja. Po ovom načelu nasljeđuju nasljednici. u slučaju kad su oba roditelja umrla prije ostavitelja. posvojenici i njegovi potomci. tada oni nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove. Ako ostavitelj u trenutku svoje smrti nije bio u braku nego u izvanbračnoj zajednici. 12 . a drugu polovicu bračni drug ostavitelja. Po tom načelu uređuju se odnosi među sunasljednicima istog stupnja srodstva i iste kvalitete. Međutim.nasljedni red može doći do nasljeđivanja i po načelu reprezentacije i po načelu transmisije. Ono znači da potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom i svoje pravo prenosi na svoje nasljednike. te bračni drug ostavitelja.nasljednog reda dijele ostavinu tako da jednu polovicu dobivaju roditelji. 5) Načelo prijenosa (transmisije). pa bi njegov dio ostavine naslijedili njegovi potomci. POJEDINI NASLJEDNI REDOVI Prvi nasljedni red U njega ulaze ostaviteljevi potomci.u 2. zakonodavac je isključio primjenu načela reprez. braća i sestre i njihovi potomci nasljeđuju samo iznimno u slučaju kada nema bračnoga druga kao nasljednika. to načelo dolazi u obzir samo onda ako se u slučaju ispadanja sunasljednik ne može primijeniti načelo reprezentacije. U tom slučaju braćni drug ostaje u 1. Drugi nasljedni red Čine ga ostaviteljevi roditelji i bračni drug (1/2 roditeljima. Ako je. a ima slučajeva i akrescencije. I u ovom nasljednom redu mogu doći do primjene načela iz 1.nasljednom redu i nasljeđuje ostavinu kao jedini nasljednik. Ako su roditelji nadživjeli ostavitelja koji nije imao bračnog odnosno izvanbračnog druga. U 1.4) Načelo priraštaja (akrescencije).

načelo reprezentacije – predstavljanja 3.će npr. ni roditelje.bračni drug) ODNOS IZMEĐU SVAKOG POJEDINOG NASLJEDNOG REDA Postoje posebna načela zakonskog nasljeđivanja koja rješavaju konkurenciju unutar svakog pojedinog nasljednog reda: 1. Do reprez. prirasta drugom paru iste loze. tada bračni drug dobiva ve jer on isključuje sve nasljednike 3. a pola pradjedovi i prabake s majčine strane. ako nema pradjedova i prabaka jedne loze. načelo jednakosti nasljedničkih dijelova NAČELO ISKLJUČIVOSTI (PREDNOSTI PRI NASLJEĐIVANJU) Norme objektivnog nasljednog prava određuju koji od potencijalnih nasljendika u svakom pojedinom od nasljednih redova imaju pri nasljeđivanju prednost pred ostalima iz tog reda. a drugu polovicu djed i baka s majčine strane. dio koji bi mu pripao da su živi.nasljednog reda. Pretpostavke nasljeđivanja u ovom naslj. također i koliki im je nasljedni dio namijenjen Nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.redu su da ostavitelj nije ostavio ni potomke. Npr.djed. niti su roditelji ostavili nekog potomka. Pola dobivaju pradjedovi i prabake s očeve strane. Budući da nasljeđuju unutar loze na jednake dijelove.će doći ako djed i baka jedne loze umru prije ostavitelja jer tada dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja (1/4) nasljeđuju njegovi potomci. načelo isključivosti – prednost pri nasljeđivanju 2. isto tako. Naravno.Treći nasljedni red U njega ulaze ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci. Ovdje nema reprezentacije. Pritom jednu polovicu nasljeđuje djed i baka s očeve strane. 13 . ni roditelje. niti su ovi ostavili nekog potomka. a moguća je i reprez. Između pojedinih nasljednih redova vrijedi pravilo da bliži nasljedni red isključuje dalji (izuzetak . ni bračnog odnosno izvanbračnog druga. dio koji bi im pripao da su živi prirasta pradjedovima i prabakama druge loze. Peti nasljedni red Čine ga šukundjedovi i šukunbake (1/16 svakom šukundjedu i šukunbaki) Ostali nasljedni redovi Poslije pradjedova i prabaka nasljeđuju ostali pretci u ravnoj lozi (šukundjedovi i šukunbake). svaki od njih dobiva ¼. Do akr. Česta je akrescencija. a nisu ostavili nijednog potomka. niti su ovi ostavili nekog potomka. Četvrti nasljedni red Čine ga pradjedovi i prabake (1/8 svakom pradjedu i prabaki). Do nasljeđivanja u 3. a akrescencija je moguća. ako nema jednog para unutar loze. Dio ostavine koji bi im pripao prirasta djedu i baki druge loze i njihovim potomcima. ako je iza ostavitelja ostao bračni drug i npr.nasljednom redu dolazi ako ostavitelj nije ostavio ni potomke ni bračnog odnosno izvanbračnog druga.doći ako su djed i baka jedne loze umrli prije osavitelja. ni djeda ni baku. načelo akrescencije – priraštaja 4.

Zasniva se na jednakosti kvalitete srodstva. . potomci se odreknu – sve nasljeđuje majka) NASLJEĐIVANJE U DRUGOM NASLJEDNOM REDU U ovom nasljednom redu nasljeđuju ostaviteljevi roditelji / posvojitelji. Ako u ovom nasljednom redu nasljeđuje bračni / izvanbračni drug – dio roditelja koji neće ili ne mogu naslijediti prirasta bračnom / izvanbračnom drugu koji isključuje ostaviteljevu braću i sestre. Načelo reprezentacije ima prednost u odnosu na načelo priraštaja (akrescencije) NAČELO AKRESCENCIJE (PRIRAŠTAJA) Primjenjuje se samo kada nije moguće primijeniti načelo reprezentacije. dok je u četvrtom i daljnjim nasljednim redovima isključeno. Potomci mogu naslijediti samo ako predak ne postane nasljednik.nedostojnost. također i svi njegovi unuci od istog umrlog djeteta itd. Ovo načelo nije ograničeno u prva tri nasljedna reda. Sam će naslijediti jedino ako postoje ostali nasljednici prvog nasljednog reda. dakle. a ne po pravu svoga pretka (alieno iure). nedugo poslije ostavitelja umre i nasljednik pa naslijeđeni dio ostane očuvan) JEDNAKOST NASLJEDNIČKIH DIJELOVA Ako nije što posebno određeno djeluje načelo jednakosti dijelova – svim onim zakonskim nasljednicima istog ostavitelja koji ga nasljeđuju na temelju jednakih činjenica.NAČELO REPREZENTACIJE (PREDSTAVLJANJA) Načelo reprezentacije znači da pretka koji je umro prije ostavitelja predstavlja njegov živi potomak. Ako ostavitelj nije imao bračnog / izvanbračnog druga – dio roditelja koji neće ili ne mogu naslijediti primjenom načela reprezentacije prelazi na braću i sestre ostavitelja 14 . braća i sestre te njihovi potomci. no oni su se odrekli svog nasljednog prava (npr. posvojenici. . Ako je bračni / izvanbračni drug jedini nasljednik u prvom nasljednom redu. Kada jedan nasljednik ne želi ili ne može naslijediti njegov dio prirasta razmjerno (u jednakim dijelovima) nasljednim dijelovima ostalih nasljednika istoga stupnja i iste kvalitete srodstva. Razlozi zbog kojih nasljednik neće naslijediti: . neće sam naslijediti cijelu ostavinu nego nasljeđuje s nasljednicima drugog nasljednog reda. nesposobnost. sva ostaviteljeva djeca nasljeđuju jednake dijelove ostavine.smrt prije ostavitelja. pripadaju jednaki dijelovi nasljednog prava. Nasljednici koji naslijede po načelu reprezentacije nasljeđuju po vlastitom pravu (iure proprio). bračni / izvanbračni drug. Primjenjuje se u svim nasljednim redovima NAČELO PRIJENOSA (TRANSMISIJE) Načelo prijenosa znači da potomak koji je umro poslije ostavitelja sam postaje nasljednikom i svoje pravo prenosi na svoje nasljednike. Dakle.odricanje od nasljedstva samo u svoje ime. favorizira bračnog / izvanbračnog druga u ovakvoj situaciji. Dolazi do izražaja kada nasljedstvo ostane očuvano i u cijelosti se prenosi na nasljednikove nasljednike (npr. Naše pravo. Ponekada i bračni / izvanbračni drug. NASLJEĐIVANJE U PRVOM NASLJEDNOM REDU U ovom nasljednom redu nasljeđuju ostaviteljevi potomci. Dijele ostavinu na jednake dijelove. Po ovom načelu nasljeđuju isključivo potomci određenih nasljednika.

POSEBNE ODREDBE ZA NEKE NASLJEDNIKE Nasljedno pravo bračnog druga. a nasljednike 3. a kod ostalih nasljednika uopće ne mogu doći u obzir.naslj. Novi ZN ne poznaje tzv. varijabilni nasljedni bio bračnog druga (to je kad je bračni drug nasljeđivao s nasljednicima 2. taj dio ostavine nasljeđuju baka i djed iz druge loze.. Npr.g najmanje). a poslije smrti ostaviteljeve utvrdi se da su tužba /sporazum bili osnovani. Dolazi do primjene načela reprezentacije (npr. Ako nema nikoga ni u četvrtom ili nekom daljnjem nasljednom redu. c) da su bile ispunjene pretpostavke koje se zahtijevaju za valjanost braka. djeda koji je umro nasljeđuju njegovi potomci. Kod bračnog druga kao nasljednika treba razlikovati 2 moguća slučaja: 1. u četvrtom nasljednom redu ½ nasljeđuju prabake i pradjedovi iz očeve. dok drugu ½ dobivaju ostaviteljevi roditelji. a drugu ½ baka i djed majčine loze (svatko od njih nasljeđuje ¼ ostavine). Prvi je slučaj kad bračni drug redovito nasljeđuje. nasljednog reda ili čak i cijelu ostavinu).NASLJEĐIVANJE U TREĆEM NASLJEDNOM REDU U ovom nasljednom redu nasljeđuju ostaviteljeve bake i djedovi (iz majčine i očeve loze) i njihovi potomci. 15 ..reda isključuje u slučaju kad su oba roditelja umrla prije ostaviteljeve smrti.naslj. 2. b) da je izvanbračna zajednica trajala dulje vrijeme te da je prestala ostaviteljevom smrću (3. a nije imao nužnih sredstava za život.naslj. Drugi slučaj nasljednog prava bračnog druga za njega je nepovoljan jer se radi o gubitku prava nasljeđivanja iz određenih razloga koji su karakteristični samo za bračnog druga. ostavina je ošasna i sveopći sljednik ostavitelja postaje jednica lokalne samouprave (općina..redova bračni drug uvijek isključuje.reda.redu dijeli ostavinu na jednake dijelove s potomcima i posvojčetom.4. ako ih nema nasljeđuje baka. b) ako je njegov brak proglašen nepostojećim ili je bio poništen poslije ostaviteljeve smrti. Bračni drug gubi pravo na nasljedstvo: a) ako je ostavitelj za života podnio tužbu za rastavu ili poništaj braka. no ne i njihovi potomci kao što je to slučaj u prethodnim nasljednim redovima. a u 2. Pravo nasljeđivanja izvanbračnog druga uvjetovano je sljedećim pretpostavkama: a) da je između njega i ostavitelja postojala izvanbračna zajednica kao životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca. U tom slučaju bračni drug u 1.naslj. odnosno sporazumni zahtjev za rastavu braka. i ostalih naslj.. drugu ½ prabake i predjedovi iz majčine loze. Nasljednike 2.redu dobiva ½ ostavine.) NASLJEĐIVANJE U ČETVRTOM I DALJNJIM NASLJEDNIM REDOVIMA U ovim nasljednim redovima nasljeđuju samo preci – rodonačelnici parentela ostaviteljevih srodnika. Ako nema ni nje. Nasljedno pravo izvanbračnog druga. ½ nasljeđuju baka i djed očeve loze. sud je mogao odlučiti da dobije povrh svoje polovice i jedan dio ostavine drugih nasljednika iz 2. svatko nasljeđuje 1/8 ostavine. grad). Ako svi od njih nasljeđuju. c) ako je njegova zajednica života s ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivnjom ili po sporazumu s ostaviteljem.

nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela. Kad dijete posvoji očuh ili maćeha međusobno pravo nasljeđivanja posvojenika i roditelja koji je u braku s posvojiteljem i roditeljevih krvnih srodnika ne prestaje. Posvojče gubu pravo nasljeđivanja prema svojim krvnim srodnicima i oni prema njemu. Bračni drug ostaje u prvom nasljednom redu i njemu će pripasti nasljedstvo u cijelosti. Ako je dijete rođeno u braku. potomak koji može samostalno raspolagati svojim pravima može se ugovorom s pretkom odreći nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti pretka. odnosno u svoje ime i ujedno u ime svojih potomaka U pravilu. Djetetovom majkom smatra se žena koja ga je rodila – mater semper certa est – majka je uvijek sigurna. Nasljednik stječe nasljedno pravo ipso iure u času ostaviteljeve smrti. no nitko nije dužan biti nasljednikom protiv svoje volje pa takva osoba ima pravo na odricanje od nasljedstva. ako se ostali nasljednici prvog nasljednog reda odreknu nasljedstva. odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno (anticipirano odricanje) u pravilu nema pravnog učinka (postoje iznimke od tog pravila). Odricanje u korist određenog nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva. Isto vrijedi i za slučaj kad se bračni drug odriče nasljedstva koje bi mu kao bračnom drugu pripalo nakon smrti njegova bračnog druga. Kod srodničkog posvojenja pravni se položaj posvojenika i njegovih potomaka potpuno izjednačuje s pravnim položajem posvojiteljevih potomaka. a samo jedan bračni drug ako je drugi bračni drug roditelj djeteta koje se posvaja. To je iznimka od pravila da bračni drug koji nije imao potomaka ulazi u drugi nasljedni red i ostavinu dijeli s roditeljima ostavitelja. Odricanje od nasljedstva ne odnosi se na naknadno pronađenu imovinu. Izvanbračno dijete nasljeđuje izvanbračnog oca samo onda ako je očinstvo utvrđeno. Iznimno. RASPOLAGANJE NASLJEDNIM PRAVOM Odricanje od nasljedstva Nasljednik se može odreći nasljedstva od trenutka otvaranja nasljedstva pa sve do donošenja prvostupanjske odluke. Ako se dogodi da se nasljedstva odreknu svi nasljednici najbližeg nasljednog reda u trenutku ostaviteljeve smrti. Srodničko posvojenje mogu zasnovati samo bračni drugovi zajednički. vrijedi pravno pravilo: pater est quem nuptiae demonstrant – otac je onaj koji je po zakonu bračni drug majke. na nasljeđivanje se pozivaju nasljednici sljedećeg nasljednog reda. Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno nema pravnog učinka. 16 . Nasljednik se može odreći nasljedstva u svoje ime.Nasljedno pravo izvanbračnog djeteta. Nasljedno pravo posvojenika. Odricanje od nasljedstva ne može biti djelomično ni pod uvjetom. Zahtijeva se da je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili tijekom 300 dana od prestanka braka.

potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku. Ovo odricanje vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao. b) nasljedničkim zahtjevom (zahtjev kojim nasljednik na temelju svog nasljednog prava traži izručenje nasljedstva od osobe koja bespravno igra ulogu ostaviteljevog nasljednika) PRESTANAK NASLJEDNOG PRAVA Nasljedno pravo je trajno pravo i traje dok god postoji išta što čini pravni položaj nasljednika – ono ne prestaje protekom vremena niti ne zastarijeva. ako ugovorom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije što drugo određeno. Bilježnici i suci dužni su pročitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora.Ugovor o odricanju od nasljedstva valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i: . ZAŠTITA NASLJEDNOG PRAVA a) utvrđenjem nasljednog prava u ostavinskom ili parničnom postupku (rješenjem o nasljeđivanju donesenom u ostavinskom postupku ili presudom kojom se nadomješta nepostojeće ili se ispravlja neistinito utvrđenje u postojećem rješenju o nasljeđivanju). Relativan prestanak – smrt dotadašnjeg nositelja nasljednog prava nakon čega će ono prijeći dalje na njegove nasljednike 17 .sastavljen u obliku javnobilježničkog akta. Ako je nasljedno pravo ograničeno raskidnim uvjetom ili završnim rokom – prestaje nastupom roka ili ispunjenjem uvjeta.ovjeren od suca nadležnog suda. ili . Apsolutni prestanak – valjano odreknuće od nasljedstva. ili .

. jasno i određeno b) Oporuka je strogo osobni pravni posao .za njezin nastanak ne treba ničiji pristanak.oporuka postaje neopoziva ako oporučitelj izgubi sposobnost za rasuđivanje .valjani su samo oblici predviđeni ZON-om d) Oporuka je opoziv pravni posao. osim imenovanja nasljednika. a oporučni su nasljednici najčešće ostaviteljevi srodnici. Svaka fizička osoba je slobodna svojom voljom očitovanom u obliku oporuke odrediti tko će je nakon njezine smrti naslijediti te odrediti modalitete toga nasljeđivanja. Kodicil sadrži sve moguća i dopuštena očitovanja ostaviteljeve posljednje volje osim imenovanja nasljednika Sposobnost za pravljenje oporuke (testamenti factio active) Oporuku može sastaviti svaka fizička osoba ako je navršila 16 god. Oporučni nasljednici mogu biti fizičke osobe bez obzira na srodstvo s ostaviteljem i pravne osobe. Da bi oporuka bila pravni temelj nasljeđivanja mora postojati u trenutku otvaranja nasljedstva (smrt ostavitelja) i ne smije biti nevaljana. Sposobnost za pravljenje oporuke traži se i za opoziv ili izmjenu oporuke. a ako to i učini ne uzima se u obzir .jednostrana izjava volje izjavljena slobodno. . Oporuka (testament. SLOBODA OPORUČIVANJA Jedno od osnovnih načela građanskog prava – načelo dispozitivnosti izražava se u slobodi oporučnog raspolaganja.oporučitelj je mora osobno napraviti . testamentum) je očitovanje ostaviteljeve posljednje volje kojom raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti Kodicil je razredba posljednje volje koja može sadržati sve moguće i dopuštene odredbe. (u našem pravu nema više razlike između oporuke i kodicila).OPORUČNO NASLJEDNO PRAVO Oporuka je razradba posljednje volje kojom ostavitelj raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti. Oporuka ima sljedeće karakteristike: a) Oporuka je jednostrani pravni posao . Onaj koji svoju oporuku opoziva mora imati navršenih 16 god. lat. i mora biti sposoban za rasuđivanje. Praksa pokazuje da najveći broj ljudi umire bez oporuke.ne može se napraviti preko punomoćnika c) Oporuka je strogo formalan pravni posao . (objektivni element) i ako je sposobna za rasuđivanje (subjektivni element) – praesumptio iuris.oporučitelj se ne može odreći prava na opoziv.za opoziv se traže jednake pretpostavke kao i za pravljenje oporuke 18 .

a najdulje za 10 godina od proglašenja oporuke 4.subjektivni rok: godinu dana od saznanja za uzrok nevaljanosti . ostavinski sud će uputiti na parnicu onu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim (u pravilu to će biti osoba koja ukazuje na nevaljanost oporuke) OPORUČNA SPOSOBNOST Svojstvo fizičke osoba da očitovanjima svoje volje može valjano oporučiti. prijevara) . a to su najčešće zakonski nasljednici ili oporučni po nekoj drugoj oporuci istoga oporučitelja. Valjana je: 1. 2. ako je sadržaj oporuke moguć i dopušten. od proglašenja oporuke u odnosu na osobu koja je prouzročila mane volje oporučitelja ili je za njih znala (nepoštena osoba) 3. Da bi osoba imala oporučnu sposobnost. Ako ostavinski sud ne utvrdi nevaljanost oporuke. nedostatak propisanoga oblika . ako je očitovanje volje učinjeno u nekom od oblika predviđenih za oporučno raspolaganje 4.poništenje može zahtijevati osoba koja ima pravni interes i to u roku od godinu dana od saznanja za oporuku. a 20 g. NEVALJANOST OPORUKE Oporuka će se poništiti zbog sljedećih razloga: 1. ako je on oporukom očitovao svoju volju bez mana volje. Razlozi nevaljanosti mogu se odnositi na cijelu oporuku ili na pojedine njezine odredbe (potpuna i djelomična ništetnost ili pobojnost). već mora biti i valjana. oboriva predmnjeva) 19 .poništenje može zahtijevati samo osoba koja ima pravni interes . nemogućnost i nedopustivost sadržaja oporuke (ostavljanje bilo čega osobi koja je napravila oporuku. sila.objektivni rokovi: 10 g. Na nevaljanost oporuke može se ukazivati tijekom ostavinskoga postupka. od proglašenja oporuke. O ništetnosti se radi jedino u slučaju nemogućnosti i nedopustivosti sadržaja oporuke. zabluda. Poništenje može tražiti jedino osoba koja ima pravni interes. 3. potomcima. oporučnim svjedocima kao i pretcima. a naročito ako o tome postoji spor između zainteresiranih strana.VALJANOST OPORUKE Da bi oporuka proizvodila svoje učinke nije dovoljno da postoji i ima određene karakteristike.sposobnost za rasuđivanje (predmnijeva se. pobočnim srodnicima do zaključno četvrtoga stupnja srodstva i bračnim drugovima svih ovih osoba. mane volje kod oporučitelja (prijetnja. mora zadovoljavati kriterije postavljene u pogledu uzrasta (objektivni kriterij) i u pogledu mentalne sposobnosti (subjektivni kriterij) Objektivni kriterij – navršenih 16 godina Subjektivni kriterij . g. i sposobnost za rasuđivanje) 2. dok se kod ostalih razloga nevaljanosti radi o pobojnosti. nesposobnost oporučitelja (16. nepostojanja oporučne sposobnosti i sile. ako ju je učinio oporučitelj koji je sposoban za oporučivanje.

Vlastoručna ili holografska oporuka je ona koju je oporučitelj sam vlastoručno napisao i potpisao.) i subjektivne (bolest. pisana oporuka pred svjedocima. U pravilu će biti napisana na papiru i pomoću olovke. međunarodna) 6. no naša je sudska praksa tolerirala i drukčiji oblik potpisivanja pri čemu je bila važna izvornost potpisa. diplomatsko ili konzularno predstavništvo RH u inozemstvu Međunarodna oporuka je podvrsta javne oporuke. a rok valjanosti organičen. Ne smije biti napisana mehaničkim pomagalom (kompjutor i sl. javni bilježnik. Vlastoručnu oporuku može praviti samo onaj tko zna čitati i pisati. 5. usmena oporuka) Privatna oporuka može biti: a) vlastoručna (holografksa) b) pisana oporuka pred svjedocima (alografska) ili c) usmena oporuka pred svjedocima. Osim da bude vlastoručno napisana i potpisana ne traže se nikakve druge formalnosti (npr. Redovita oporuka je oporuka koja se može napraviti u svakoj prigodi (normalnim okolnostima). Te izvanredne okolnosti mogu biti objektivne (rat. velika udaljenost od naseljenih mjesta). a rok valjanosti neograničen. sudski savjetnik u općinskom sudu. ovjera potpisa i slično). Njen je oblik blaži. b) javna opopruka i c) međunarodna oporuka 4. Može biti napisana na bilo kojem materijalu i pomoću bilo kojega sredstva. Relativno nepouzdana oporuka – mogućnost krivotvorenja. pisana oporuka pred svjedocima. Javna oporuka je načinjena uz sudjelovanje javnih tijela (javna oporuka. poplava itd. Oblik joj je strog. Pod vlastoručnim pisanjem podrazumijeva se rukopis ili eventualno stenografsko pismo. požar. (vlastoručna. kompjutorom ili tehničkim pismom i nakon toga samo potpisana.) Treba biti potpisana punim imenom i prezimenom. pisaćim strojem. javna. 3. međunarodna Redovite su oporuke: a) privatne pisane oporuke. Izvanredna oporuka je ona koja se pravi u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije moguće oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku (usmena oporuka). međunarodna oporuka) Ovlašteni su je sastaviti: sudac općinskog suda.OBLIK OPORUKE 1. Privatna oporuka je ona koju oporučitelj pravi bez sudjelovanja javnih tijela ili tijela koja u danom slučaju nastupaju kao javna tijela. vlastoručna. 20 . Usmena oporuka ima usmeni oblik (usmena oporuka) Osnovni je obilk oporuke pisana oporuka. Za njenu valjanost nije nužno da se u njoj naznače mjesto i datum sastavljanja. a ne radi se o vlastoručnoj oporuci ako je napisana npr. javna. pisana oporuka pred svjedocima. Samo jedna izvanredna oporuka postoji: usmena oporuka pred svjedocima. Redovita pisana privatna oporuka može biti ili halografska ili alografska. Pisana oporuka ima pisani oblik (vlastoručna. Pisana oporuka pred svjedocima (alografska oporuka) je oporuka koju može načiniti samo oporučitelj koji zna čitati i pisati i u danom trenutku može čitati i može pisati. 2.

Smatra se da je najčešća u praksi. a to je oporučiteljeva izjava da je to njegova oporuka. upozoriti ga na propise. može mu je napisati netko drugi. Pisana oporuka pred svjedocima (alografska) postoji ako je oporučiteljeva volja očitovana u vidu isprave. putovnice ili dva svjedoka istovjetnosti). Oporučitelj potpisuje zapisnik nakon što je upoznat s njegovim sadržajem. Ovlaštene osobe za sastavljanje javne oporuke: sudac i sudski savjetnik u općinskom sudu. priopćit će razlog ovlaštenoj osobi koja će ga zabilježiti na oporuci / zapisniku. diplomatsko-konzularni predstavnik RH. javni bilježnik. objasniti mu pravne posljedice oporučnog raspolaganja i dati mu da pred njim oporuku potpiše. Bitno je da pred ovlaštenom osobom i u nazočnosti dvaju svjedoka izjavi da je podnesena isprava njegova 21 . ali ne smije vršiti nikakav pritisak. Mora biti napisana na papiru (isprava) bilo rukopisom ili što je još češće mehaničkim pismom. Oporučitelj ne mora vlastoručno napisati oporuku. Svjedoci ne moraju znati jezik na kojem je sastavljena oporuka. javna i pisana oporuka. ali tek nakon što ju je potpisao oporučitelj prethodno izjavivši da je to njegova oporuka. ali onaj koji ne zna čitati i pisati ili ne može čitati i pisati MORA praviti javnu o. Ovlaštena osoba će tada sastaviti zapisnik. Ovlaštena osoba smije preformulirati oporuku radi jasnoće. Oporučitelj mora biti sposoban čitati i pisati. pomoću osobne iskaznice. savjetovati ga. Ako oporučitelj nije u stanju potpisati sastavljenu oporuku / zapisnik. a ovlaštena osoba unese tu izjavu u ispravu što je vjernije moguće. za koju je oporučitelj pred svjedocima izjavio da sadrži njegovu oporuku i potpisao je. a potpisuje ga i ovlaštena osoba. Potrebna su dva svjedoka radi nunkupacije. oporuka je nevaljana. Nakon te izjave i potpisa oporučitelja stavljaju svjedoci svoje potpise. ali i ne moraju znati sadržaj oporuke. Ovlaštena osoba utvrđuje istovjetnost (identitet) oporučitelja (osobno ga poznaje. Ako na to ne pazi. potrebne su sve one formalnosti koje se zahtijevaju za pisanu oporuku pred svjedocima. potpisuju je i svjedoci i ovlaštena osoba. pa makar je pisao i sam oporučitelj. Svjedoci mogu. ali ne smije mijenjati sadržaj pa mora unijeti i odredbe na kojima oporučitelj inzistira. Redovita. a on će ju u njihovoj nazočnosti potpisati pošto izjavi da je to njegova oporuka. Međunarodna oporuka – mora biti sastavljena u pisanom obliku. pročitat će mu je ovlaštena osoba pred dva svjedoka koji razumiju jezik na kojem je napisana. Ovlaštena osoba dužna je saslušati oporučiteljevo izlaganje. Oporučitelj može tražiti od neke druge osobe da ga potpiše.Sastavlja se tako da je netko drugi napiše po kazivanju oporučitelja. Za oporuku pisanu na stroju ili računalu. bez obzira tko ju je sastavio. U slučaju da oporučitelj nije u stanju pročitati sastavljenu mu oporuku. koji je mora potpisati pred dva svjedoka izjavljujući da je isprava koju potpisuje njegova oporuka. Nakon toga ovlaštena osoba će pročitati oporuku oporučitelju. ali moraju znati jezik na kojem je oporučitelj izjavio da je to njegova oporuka Javna oporuka – ovlaštena osoba sastavlja oporuku na osnovi kazivanja oporučitelja i to tako da oporučitelj izjavi svoju posljednju volju. Svjedoci moraju biti istodobno nazočni i potpisati oporuku. Svaki građanin može praviti javnu oporuku.

1973. javan i pisani oblik oporuke. samo će kasnije u ostavinskom postupku mnogo teže biti ponoviti sadržaj oporučiteljeve izjave. ali ne moraju znati čitati i pisati – bitno je da razumiju jezik na kojem je oporučitelj očitovao svoju posljednju volju. privatan i usmeni oblik oporuke. ali mogu i naši državljani. usljed bolesti) zbog kojih oporučitelju nije moguće oporučiti u bilo kojem drugom obliku. Izvanredan. gdje i pod kakvim je okolnostima oporučitelj očitovao svoju posljednju volju. Ovlaštena osoba je dužna oporučitelju izdati potvrdu o sastavljanju međunarodne oporuke iako njeno nepostojanje ili neispravnost ne utječe na valjanost oporuke u smislu oblika. Najprije se utvrđuje identitet oporučitelja. Oporučitelju se izdaje potvrda da je pred ovlaštenom osobom propisno načinio međunarodnu oporuku. Koriste je stranci. Svjedoci usmene oporuke dužni su što prije napisati ono što im je oporučitej izjavio i to predati sudu ili javnom bilježniku.oporuka i da je upoznat s njenim sadržajem. nesreća i sl. Potvrda stvara oborivu predmnjevu da oporuka ima valjani oblik međunarodne oporuke. potres. Ta se oporuka pravi tako da oporučitelj pred dva istodobno nazočna svjedoka usmeno izjavi svoju posljednju volju. ali nije bitan uvjet za valjanost oporuke Usmena oporuka se može praviti samo u izvanrednim prilikama (objektivne naravi – požar. poplava. Svjedoci mogu biti samo osobe koje mogu biti i svjedoci javne oporuke. Ovlaštena osoba stavlja na kraju oporuke datum njena potpisivanja bez kojega oporuka ne bi bila valjana.) – potpisana i ratificirana od strane RH te unijeta u tekst ZON-a. Propuštanje ove dužnosti od strane svjedoka neće dovesti do nevaljanosti oporuke jer će se ona utvrditi u ostavinskom postupku. Oporuka vrijedi samo još 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je sačinjena. subjektivne naravi – neposredna smrtna opasnost npr. ali oporučitelj je može s njime upoznati. oporuka je ipak valjana. a zatim izvornost sadržaja i potpisa. Redovit. odnosno samo ako se nije mogla napraviti oporuka u nekom od ostalih oblika SVJEDOCI OPORUKE 22 . obavezan je datum i svjedoci. rat. Konvencija o jednoobraznom zakonu o obliku međunarodnoga testamenta (Washington. Oporučitelj izjavljuje pred ovlaštenom osobom u nazočnosti dvaju svjedoka da je isprava koju je on ili netko drugi napisao njegova oporuka i da je upoznat s njenim sadržajem. Ovlaštena osoba ne zna sadržaj oporuke. Ako svjedoci tu dužnost ne izvrše.. Usmena oporuka je najmanje pouzdani oblik oporuke i samo iznimno se smije koristiti. ili to usmeno ponoviti pred sudom ili javnim bilježnikom te opisati kad.

Posvojitelj oporučitelja. Pretci oporučitelja bez obzira na stupanj srodstva. njegovi srodnici u pobočnoj lozi do 4. njegovi posvojenici i njihovi potomci.Ne mogu biti svjedoci pisane oporuke pred svjedocima. Kod usmene oporuke svjedoci moraju razumjeti jezik kojim je izjavljena oporuka. SVJEDOCI OPORUKE – APSOLUTNA NEPODOBNOST Nedostatak poslovne sposobnosti. ne smije imati nikakve koristi iz oporuke. Pobočni srodnici oporučitelja zaključno do četvrtoga stupnja srodstva. njegovi preci i posvojitelji. Svjedok oporuke. da bi se sačuvala puna objektivnost. Bračni drug ostavitelja. niti kod sastavljanja javne oporuke niti mogu u svojstvu ovlaštne osobe sastavljati oporuku po kazivanju oporučitelja: potomci oporučitelja. Bračni drugovi svih ovih osoba. Posvojenici oporučitelja i njihovi potomci. stupnja. nasljednog reda). niti jedan nasljednik 1. bračni drugovi svih navedenih osoba te oporučiteljev bračni drug (dakle. ali ne moraju znati čitati i pisati SVJEDOCI OPORUKE – RELATIVNA NEPODOBNOST Potomci oporučitelja bez obzira na stupanj srodstva i bez obzira da li su bračni ili izvanbračni. Ako netko od navedenih osoba bude svjedok to je razlog nevaljanosti oporuke. Kod pisane oporuke pred svjedocima i javne oporuke svjedoci moraju znati čitati i pisati. SADRŽAJ OPORUKE 23 .

oporučitelj to može učiniti bilo određenjem tog dijela putem razlomka. Određivanje izvršitelja oporuke 8.institut je nasljednik koji je prvenstveno određen za nasljednika. b) ako se institut odrekne nasljedstva ili zapisa. Određivanje zamjenika (supstituta) nasljedniku i zapisovniku . 24 . Opoziv ranije oporuke 11.supstitut će naslijediti ili će mu pripasti zapis ako: a) institut umre prije ostavitelja. ako je nekoj osobi ostavljena samo pojedina stvar iz ostav. Zamjene (supstitucije) – može biti obična ili vulgarna i povjerbena ili fideikomisarna.mase ili pojedino pravo iz ostavine tada se takva osoba naziva zapisovnik (legatar). isključenje i lišenje nužnoga dijela 3. Po oporuci. ako se nalog nikako ne može ispuniti nasljednik zadržava dobiveno 6. Oprost nedostojnosti 9. Iznasljeđenje. Oporučna odredba o iznasljeđenju može se pobijati ako je njome povrijeđen novčani dio zakonskog nasljednika. dugovi) 10. Određivanje nasljednika i nasljednih dijelova (u obliku alikvotnoga dijela i ex re certa) 2. nasljednik je onaj koji nasljeđuje cijelu ostavinu ili njen razmjerni (alikvotni) dio. a supstitut je njegov zamjenik . Upravo za taj posljednji način određivanja nasljednikova dijela po ZN se predmnijeva da je doista zapis. Međutim. Uvjeti. oporučitelj može iznaslijediti jednog ili više zakonskog zastupnika izrijekom. a ono što joj je ostavljeno naziva se zapis (legat).ako je nasljedno pravo ograničeno rokom. Kad ostavlja samo dio imovine nasljedniku. Imenovanje nasljednika – iako to po našem pravu nije više bitno. Priznanje duga. nemoralni. nalozi .obična zamjena ili vulgarna supstitucija . osim ako se ustanovi da je oporučiteljeva volja bila da mu osoba kojoj ostavlja pojedinu stvar ili pravo bude nasljednik.nemogući.fideikomisarna supstitucija (povjerbena zamjena) znači imenovanje nasljednika nasljedniku ili zapisovnika zapisovniku što je u nas zabranjeno 5.ako nasljednik opterećen nalogom ne ispuni nalog gubi ono što je trebao dobiti jer se nalog smatra raskidnim uvjetom .uvjeti moraju biti objektivno mogući i pravno dopušteni . Osim prešutno (imenovanjem oporučnog nasljednika). određivanje mjesta i načina sahrane itd. nerazumljivi i protuslovni uvjeti smatra se kao da ne postoje . bilo naznakom stvari ili prava iz imovine (ex re certa).Sadržaj oporuke bili bi: 1. rokovi. nedopušteni. a u nekim slučajevima i uvjetom i nalogom dolazi do sukcesivnoga nasljeđivanja pri čemu dolazi do prethodnoga i potonjega vlasništva . c) ako institut postane nedostojan .za nedopuštene i nemoralne uvjete uzima se kao da ne postoje. Određivanje odnosa među sunasljednicima (dioba. Kod oporuke se u prvom redu mora utvrditi prava volja oporučitelja. Osnivanje zaklade 7. Priznanje očinstva izvanbračnoga djeteta 13. Storniranje opoziva oporuke 12. Određivanje zapisa (legata) 4.

Osnivanje zaklade Oporukom se može narediti osnivanje zaklade i odrediti dio ili cijelu ostavinu za postizanje njezine svrhe koja mora biti pravno dopuštena. Njegova osnovna dužnost je postarati se da oporuka bude izvršena po oporučiteljevoj volji. Po završetku posla dužan je položiti sudu račun o svome radu. ako me iz bilo kojih razloga neće moći naslijediti. brine o isplati dugova i zapisa. (npr. Ima pravo na naknadu opravdanih i potrebnih troškova koje je imao pri obavljanju dužnosti. Izvršitelj oporuke može biti svaka poslovno sposobna osoba. odnosno dobar domaćin. Uvjeti.Obična zamjena (vulgarna supstitucija) znači imenovanje zamjenika nasljedniku. neka me naslijedi B”). pa nalogom opterećeni gubi ono što mu je oporukom ostavljeno. nego tek ispunjenjem pretpostavki koji zahtjevaju propisi o zakladama. npr. Postojanje izvršitelja oporuke ovisi isključivo o oporučiteljevoj volji.mogući i pravno dopušteni. Oblik naloga ima i oporučna odredba o tzv. Nemogući. Ne postoji nikakva javna dužnost biti izvršiteljem oporuke Osoba koju oporučitelj odredi za izvršitelja nije dužna prihvatiti tu dužnost. Povjerbena zamjena (fideikomisarna supstitucija) znači imenovanje nasljednika nasljedniku odnosno zapisovniku. nalozi. odnosno pojedina stvar ili pravo iz ostavine upotrijebi za ostvarenej neke dopuštene svrhe. ako ne ispuni nalog.za zbrinjavanje napuštene djece. sud može opozvati izvršitelja ako neuredno obavlja dužnost. ali će se smatrati da ju je prihvatila ako ju odmah po proglašenju oporuke ne odbije.: “Određujem da me naslijedi A. Uvjeti moraju biti obj. Zaklada ne nastaje pravljenjem oporuke. Zapisi (legati) – osoba zapisovnika mora biti određena ili bar odrediva. Zabranjena je po našem zakonu. Osoba koja prihvati dužnost izvršitelja oporuke dužna je obavljati taj posao uredno i savjesno kao što bi obavljao skrbnik imovine. rokovi. Nedopušteni i nemoralni nalozi uzimaju se pro non scripto. IZVRŠITELJ OPORUKE Izvršitelj oporuke može biti jedna ili više osoba (fizička ili pravna) koju je oporučitelj u oporuci odredio da brine o potpunom i točnom izvršenju oporuke. Supstitut će doći do nasljeđivanja ako nasljednik (institut) umre prije ostavitelja. nedopušteni i nemoralni uvjeti smatraju se kao da ne postoje – ne izazivaju ništetnost oporuke – ta iznimka in favorem testamenti pravda se činjenicom da u vrijeme utvrđivanja valjanosti oporuke ostavitelj više nije živ da bi mogao otkloniti ništetnost. Namet ili nalog – smatra se raskidnim uvjetom. ima pravo na primjerenu nagradu koja se isplaćuje iz ostavine o čemu odlučuje sud. ali s time da se ne umanji vrijednost nužnog dijela. On ima pravo.nesamostalnoj zakladi kojom oporučitelj određuje da se dio ili cijela ostavina. na teret ostavine. se odrekne nasljedstva ili postane nedostojan. Izvršitelj oporuke brine o točnom i potpunom izvršenju oporuke. čuva ostavinu i njome upravlja. na naknadu troškova i primjerenu nagradu za svoj trud. Oporučitelj je ovlašten odrediti oporukom jedan ili više zapisa ili legata. odgovara za štetu koju počini nasljednicima TUMAČENJE OPORUKE 25 .

ako je prijetnjom ili silom natjeran da sastavi oporuku ili ju je sastavio zbog prijevare ili zablude. a u suprotnom će doći do nasljeđivanja po zakonu. nesposobnost oporučitelja.Tumačenje oporuke se usmjeruje na utvrđivanje prave volje odnosno namjere oporučitelja. raspolaganja suprotna pravu na nužni dio – to pravo ima samo nužni nasljednik u roku od 3 god. Razlozi pobojnosti oporuke su: 1.) rok 10 god. ili nije bio sposoban za rasuđivanje. s tim da taj rok ne može početi teći prije proglašenja o. U slučaju sumnje o njegovoj namjeri. pa će se tu raditi o djelomičnoj ništetnosti. taj rok je 20 god. U dvojbi se treba držati onoga što je povoljnije za oporučnoga. Odredbe oporuke treba tumačiti prema pravoj namjeri oporučitelja. 2. Razlozi ništetnosti oporuke su: 1. Načelo priraštaja primijenit će se samo ako je to bila namjera oporučitelja vidljiva iz oporuke. NEVALJANOST OPORUKE Oporuka ili neka njezina odredba čiji sadržaj je nemoguć ili nedopušten nevaljana je. Rok za tužbu na poništenje je godina dana od saznanja za razlog pobojnosti. nedostatak propisanog oblika – rok godinu dana. a ne zakonskoga nasljednika. od proglašenja oporuke. tj. ako u vrijeme sastavljanja oporuke nije imao 16 god. ali prema osobi koja je prouzročila mane oporučiteljeve volje. Poništenje oporuke može zahtijevati samo osoba koja za to ima pravni interes – najčešće zakonski nasljednici. OPOZIV OPORUKE 26 . a ne zak. 3. njihovih potomaka. a za ništetnu odredbu će se uzeti kao da nije ni unesena u oporuku. unošenje odredbe o fideikomisarnoj supstituciji. Prigodom tumačenja sud se može poslužiti svim dopuštenim dokaznim sredstvima. Taj razlog zahvaća samo pojedine odredbe u oporuci. mane volje kod oporučitelja. U pravilu ako je neka oporučna odredba ništetna. nemogućnost i nedopustivost sadržaja oporuke. od proglašenja oporuke. objekrivni rok 10 god. 2. bračnih drugova itd. U dvojbi o oporučiteljevoj namjeri. Cilj tumačenja oporuke je utvrđivanje prave namjere ostavitelja. odnosno njegove posljednje volje. tj. npr. Načelo reprezentacije neće se primijeniti ako oporučni nasljednik ne naslijedi iz bilo kojega razloga jer nije moguće kod oporučnoga nasljeđivanja. Do tumačenja dolazi kada volja ostavitelja nije dovoljno jasno izražena. Krajnji je (obj.od proglašenja oporuke. radit će se o djelomičnoj ništetnosti pa će ostatak oporuke ostati na snazi.nasljednika. treba prihvatiti ono što je povoljnije za osobu kojoj je naložena neka obveza.. svjedoka oporuke. treba prihvatiti tumačenje koje je povoljnije za oporučitelja. raspolaganja u korist suca koji je sastavio oporuku.

Konkludentne radnje. međutim. odredbe ranije oporuke koje nisu u suprotnosti s kasnijom ostaju na snazi). paljenjem itd. Oporučitelj može oporuku opozvati strogo formalnom izjavom o opozivu. trganjem. npr. Odredbe ranije oporuke prestat će samo ako su u suprotnosti s odredbama novije oporuke. sudska oporuka može se opozvati na privatan način. to nije nova oporuka jer sadrži samo opoziv) 2. Izjava o opozivu oporuke koja je sastavljena u formi oporuke predstavlja izričit opoziv oporuke. Izjava o opozivu. radnjom druge osobe. u obliku vlastoručne oporuke. Prešutan opoziv: 1. Opozivost je temeljna karakteristika oporuke kao pravnoga posla. Uništenjem isprave. Izjava o opozivu može se dati u bilo kojem obliku u kojem se oporuka može napraviti. ako je izgubljena. Izričit opoziv: 1. opoziv u obliku vlastoručne oporuke. Na primjer. konkludentne radnje (oporučitelj za života raspolaže svojom imovinom protivno oporuci. 3. Ako je oporuka uništena slučajno. 2. nova oporuka treba biti valjana te njezin sadržaj treba biti suprotan potpuno ili djelomično sadržaju ranije oporuke 4. trganjem. Opoziv se može odnositi na cijelu ili dio oporuke. To je slučaj kada oporučitelj još za života raspolaže svojom imovinom protivno oporuci. spaljivanjem i sl. Pravljenje nove oporuke. To. oporučitelj je za života potrošio ili otuđio imovinu ili njezine dijelove koji su trebali biti predmetom oporučnoga nasljeđivanja. 27 . Za opoziv se traži jednaka sposobnost kao i za pravljenje oporuke. To je najjednostavniji način opoziva oporuke (npr.Oporučitelj može uvijek svoju oporuku opozvati u cijelosti ili djelomično. Nova oporuka treba biti vremenski kasnije napravljena. Bilo koja se oporuka može opozvati novom bilo kojom oporukom. za života potroši ili otuđi imovinu ili njezine dijelove koji su trebali biti predmetom oporučnoga nasljeđivanja Postoji više načina na koje se oporuka može opozvati: 1. ne znači da određeni oblik oporuke mora biti opozvan u tom istom obliku (npr. pravljenje nove oporuke (nova oporuka mora biti vremenski kasnija i sadržajno potpuno ili djelomično suprotna ranijoj oporuci. opoziv oporuke pred svjedocima koji može biti u pisanom i u usmenom obliku. sakrivena.). 1. To ne predstavlja novu oporuku jer sadrži samo opoziv. pred svjedocima u pisanom ili usmenom obliku. dakle pred svjedocima usmeno ili pisano). Spada u izričit oblik opoziva. 2. a ostat će na snazi one odredbe koje nisu u suprotnosti s novom oporukom. Tako postoji opoziv oporuke pred ovlaštenom osobom.). Mora se osnivati na volji ostavitelja i treba biti izvršeno od strane samoga oporučitelja. izjava o opozivu (formalna izjava pred ovlaštenom osobom. a sve bez znanja oporučitelja to ne znači opoziv oporuke. 2. uništenje oporuke (treba biti izvršeno od oporučitelja npr.

do dokazivanja uništene. podatke smije koristiti samo oporučitelj. je moguća isključivo putem parnice. osim oporučitelju ili osobi koju je on posebno ovlastio. Podatke u HUO dostavljaju nadležni sudovi. Ovlaštena osoba (sud) stavlja oporuku u posebnu omotnicu te je pečati i pohranjuje u sudski deposit. odvjetnici i osobe koje su napravile oporuku.ČUVANJE OPORUKE Oporučitelj može čuvati oporuku na različite načine i to bez obzira na oblik u kojem je napravljena. a to nije posljedica valjanog opoziva oporuke. Ako se sve to dokaže. sam upis ne mijenja ništa vezano uz tu oporuku u pravnom smislu. izgubljena. a i svatko tko zna da gdje se oporuka nalazi dužan je o tome obavijestiti općinski sud. U ovaj upisnik se za nečiju oporuku moraju unijeti sljedeći podaci: da je navodna oporuka sastavljena. UPIS U HRVATSKI UPISNIK OPORUKA To je javni upisnik koji vodi Javnobilježnička komora. To je javni upisnik. Prije smrti oporučitelja u pravilu se podaci iz Upisnika ne mogu nikome stavljati na raspolaganje (osim oporučitelju ili osobi koju je on ovlastio) 28 . da je i gdje je pohranjena. a može je predati i ovlaštenoj osobi (sudu. javnom bilježniku ili u inozemstvu konzularnom. odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Republike Hrvatske na čuvanje). Dođe li. Tada će sudska presuda imati učinke oporuke. REKONSTRUKCIJA OPORUKE Zainteresirane osobe mogu dokazivati pred sudom da je oporuka postojala. sakrivene ili zamtenute oporuke. bankovni sef). U Hrvatskom upisniku oporuka koji vodi Hrvatska javnobilježnička komora evidentiraju se podaci o sastavljanju. da je proglašena (nakon što bude proglašena). Svatko tko posjeduje ispravu u kojoj je oblikovana nečije oporuka. Oporučitelj uvijek može uzeti natrag oporuku predanu na čuvanje. ostavina pripala općini ili gradu. da je bila sastavljena u zakonskom obliku. izgubljena. među zainteresiranim osobama do spora o pravno relevantnim činjenicama ili je ostavinski postupak već okončan. Proglasiti se moraju sve oporuke bez obzira na to koliko ih ima i bez obzira na to jesu li po zakonu valjane ili nevaljane. a ona ne može odbiti primitak oporuke na čuvanje. može je ostaviti na čuvanje pri nekoj pravnoj osobi (npr. da je uništena.odvjetnika ako bi. Može je čuvati kod sebe. Ako oporuka nije evidentirana u HUO to ne dovodi do njezine nevaljanosti. Čuvanje oporuke od ovlaštene osobe možda je i najsigurniji način čuvanja. dolazi do rekonstrukcije oporuke – tj. Da bi sud mogao proglasiti oporuku ona mu mora biti predana. Za valjanost sporazuma o postojanju oporuke potrebna je suglasnost drž. rekonst. te da je imala određeni sadržaj. dužan je nakon oporučiteljeve smrti predati tu ispravu bilo kojem općinskom sudu radi proglašenja. Ako oporuka bude slučajno ili nečijom radnjom uništena. može je predati na čuvanje nekoj drugoj osobi (to može biti i oporučni nasljednik i zapisovnik). da nema oporuke. međutim. skrivena ili zametnuta. PROGLAŠENJE OPORUKE Proglašenje oporuke je sudska radnja u kojoj sud sve oporuke određenog oporučitelja otvori i pročita pred dva punoljetna građanina i o tome sastavi zapisnik. izgubljene. sakrivena bez oporučiteljevog znanja. oporuka ne mora biti upisana u Upisnik ako oporučitelj to ne želi. javni bilježnici. Ovlaštena osoba čuva oporuku s posebnom pažnjom i odvojeno od ostalih spisa te o tome obavještava Hrvatski upisnik oporuka. tada će se oporuku rekonstruirati u obliku SUDSKOG ZAPISNIKA. Činjenica da oporuka nije evidentirana u HR upisniku oporuke nije od utjecaja na njenu valjanost. pohranjivanju i proglašavanju oporuke. no podaci koje sadrži ne mogu se prije oporučiteljeve smrti nikome staviti na raspolaganje. U Upisnik se ne upisuje sadržaj oporuke.

moraju biti trajno nesposobni za privređivanje (rad) i 2. On postaje nasljednikom protiv volje ostavitelja. Postoje dvije kategorije nužnih nasljednika: 1.za nužne nasljednike vrijede pravila o dostojnosti. prabake i pradjedovi itd.NUŽNO NASLJEDNO PRAVO Nužno nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se određuje krug osoba kojima je oporučitelj dužan ostaviti određeni dio svoje imovine. NUŽNI NASLJEDNICI Nužni nasljednik ima pravo zahtijevati nužni dio samo ako je u konkretnom slučaju istodobno i zakonski nasljednik. načelo reprezentacije itd. 29 . Dakle. Apsolutni nužni nasljednici imaju pravo na nužni dio bez ikakvih dodatnih uvjeta.). isključivosti između pojedinih nužnih nasljednih redova. Relativni nužni nasljednici ostvarit će pravo na nužni dio samo ako se kumulativno ispune dva dodatna uvjeta: 1. Pravo na nužni dio je nasljedno pravo. ostaviteljevi posvojenici i njihovi potomci i njegov bračni drug. dio onog dijela koji bi nužni nasljednik kao zakonski nasljednik dobio da nema oporuke. oporučitelj ne može slobodno raspolagati nužnim dijelom. odgovornosti za ostaviteljeve dugove. U relativne nužne nasljednike ubrajaju se ostaviteljevi roditelji. Postati nasljednikom znači postati univerzalnim. raspoloživim dijelom. ali ne i sa nužnim dijelom. Pripada im jedna trećina njihova zakonskoga dijela. Naravno nužni nasljednici istodobno moraju biti i zakonski nasljednici. nikada po službenoj dužnosti. nužni je nasljednik univerzalni sukcesor. U teoriji nasljednoga prava postoje dva shvaćanja o pravnoj prirodi prava na nužni dio 1. Nužni dio daje se samo na zahtjev. nasljedničkoj izjavi. U apsolutne nužne nasljednike spadaju ostaviteljevi potomci. Prema tome. fikcija “nasciturus pro iam nato”. tj.na nužno se nasljeđivanje primjenjuju pravila zakonskoga nasljeđivanja . odnosno koje imaju pravo na dio ostavine. posvojitelji i ostali predci (bake i djedovi. apsolutni i 2. Oni nisu nužni nasljednici. Švicarskoj i Austriji i u OGZ-u) Prihvaćanje stajališta da je pravo na nužni dio oblik nasljednoga prava ima veliko praktično značenje: . a ne singularnim sukcesorom. relativni. pravo na nužni dio obvezno je pravo (prihvaćeno u Njemačkoj. nužni je dio jedan oblik nasljednoga prava (prihvaćeno je kod nas i u većini država svijeta) 2. Pravo na nužni dio ni u kojem slučaju ne mogu ostvariti braća i sestre (što je prije bilo moguće) te potomci djedova i baka. Nužni dio je određeni dio zakonskog dijela. ne smiju imati nužnih sredstava za život (nemaju nužnih sredstava za život). zahvaljujući zaštiti koju mu pruža nasljedno pravo svojim kogentnim propisima. Oporučitelj može raspolagati samo s tzv. Imaju pravo na jednu polovinu zakonskoga dijela.

a načelo reprezentacije se ograničeno primjenjuje samo u prvom nužnom nasljednom redu dok je u daljnjim nasljednim redovima isključeno IZRAČUNAVANJE NUŽNOG DIJELA Ako je oporučitelj povrijedio nužni dio ne samo oporukom nego i darovanjima za života (dakle.00 Kod zakonskoga nasljeđivanja supruga i svaki od dva sina nasljedili bi 1/3 ostavine Kao nužnim nasljednicima pripada im 1/2 od zakonskoga dijela što iznosi u konkretnom slučaju 1/6 ukupne ostavine Obračunska vrijednost ostavine 300.000.000. ono što je preostalo naziva se raspoloživi dio i njime se može slobodno oporučno raspolagati.00 KN (nakon oduzimanja od aktive pasive i troškova pogreba) ČISTA OSTAVINA 200. posvojenici i njihovi potomci te ostaviteljev bračni drug. a bračnom drugu 1/2 zakonskoga dijela III.00 KN PASIVA 90. nužni dio može biti povrijeđen i neovisno od toga da li postoji oporuka). nužni nasljedni red čine bake i djedovi ostavitelja.00 KN ČISTA OSTAVINA 200. pred-davanja (npr.000. Pripada im 1/3 zakonskoga dijela Teorijski se može govoriti o četvrtom i daljnjim nasljednim redovima Kod nužnoga nasljeđivanja ne primjenjuje se načelo priraštaja.00 KN TROŠKOVI POGREBA 10. Na taj se način dobilo čistu vrijednost ostavine. Iz tako izračunate vrijednosti ostavine koja se može nazvati obračunska vrijednost ostavine.000 nužni dio za drugog sina 30 . Roditeljima pripada 1/3 zakonskoga dijela. Čistoj ostavini priračunava se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio nekom zakonskom nasljedniku bilo kada. Priračunava se također i vrijednost darova koje je ostavitelj učinio trećim osobama u posljednjoj godini svoga života. određuju se sada nužni dijelovi. nužni nasljedni red čine ostaviteljevi roditelji (posvojitelji) i bračni drug.000.000 sin kojem je darovan stan 50. U prvom redu treba od cjelokupne aktive ostavitelja odbiti pasivu.00 KN OBRAČUNSKA VRIJEDNOST OSTAVINE 300. popisa i procjene ostavine.000 kn Nasljednici ostvaruju nasljedstva: 150. što znači dugove. Kad se podmire nužni dijelovi.NUŽNI NASLJEDNI REDOVI I.00 KN STAN DAROVAN SINU +100. Pod darom se podrazumijevaju i tzv. na zahtjev nužnih nasljednika pristupa se izračunavanju nužnoga dijela. Svakome pripada ½ zakonskoga dijela II. kao i troškove pogreba.000. nužni nasljedni red čine ostaviteljevi potomci.000 oporučni nasljednik (supruga) 100.000.000. ostavitelj je nekoga zakonskoga nasljednika izdržavao na fakultetskim studijima). Ne priračunavaju se darovi učinjeni u opće korisne svrhe kao ni darovi koji se na temelju zakona ne uračunavaju nasljedniku u njegov dio. Primjer izračunavanja nužnog dijela Postoji oporuka kojom se cjelokupna ostavina ostavlja supruzi Osim supruge ostavitelj ima i dva sina koji su zakonski nasljednici AKTIVA 300.000:6=50.

Oporučna se raspolaganja umanjuju u istom omjeru osim ako što drugo ne proizlazi iz oporuke. vraćaju se darovi. Vraćanje počinje od posljednjega dara i nastavlja se obratno od reda kojim su učinjeni. već isključivo na zahtjev nužnih nasljednika.nasljedniku uračunavaju u njegov nasljedni dio sve ono što je dobio na ime dara ili zapisa od ostavitelja za života. . tako da realna k. Tužba ta umanjenje oporučnih raspolaganja i tužba za vraćanje dara podnose se u roku od tri godine. . Rokovi su zastarni i njihovim istekom gubi se pravo. oporučna raspolaganja će se umanjiti. naziva se IDEALNIM URAČUNAVANJEM ILI IDEALNOM KOLACIJOM. Predviđeno je da nasljednik ima pravo vratiti darovanu stvar u ostavinu i tako izbjeći idealno uračunavanje. Darom se ne smatra samo davanje neke stvari ili novca nego i oproštaj duga.Uračunavanje (collatio) je institut po kojem se svakom zak. kao i svako drugo raspolaganje učinjeno bez naknade.manji uobičajeni darovi. Najprije se umanjuju oporučna raspolaganja. Za vraćanje darova ZN je predvidio red vraćanja.vrijednost plodova i drugih koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari. . može zahtijevati razmjerno umanjenje zapisa koje on treba isplatiti. pa kad time nužni dio ne bi bio namiren. a kod tužbe za vraćanje dara od dana ostaviteljeve smrti odnosno proglašenja umrlim. Nužnom nasljedniku u nužni dio se uvijek uračunavaju dobiveni darovi i zapisi. ISKLJUČENJE NUŽNIH NASLJEDNIKA 31 .troškovi uzdržavanja i školovanja. ali samo kao iznimku. Ovakvo uračunavanje koje je izvršeno samo računski. a darovi vratiti u mjeri potrebnoj da se dopuni nužni dio. uzimaju se u račun samo onoliko koliko premašuju njegov nužni dio. tj.zapravo ni nije uračunavanje.darovi za koje je ostavitelj izjavio u vrijeme darovanja ili kasnije ili u oporuci da se ne uračunavaju ili se iz okolnosti može zaključiti da je to bila njegova volja. Onaj oporučni nasljednik čiji bi nasljedni dio trebao biti umanjen. Kad je došlo do povrede nužnoga dijela. Rok kod tužbe za umanjenje oporučnih raspolaganja računa se od proglašenja oporuke. Oni pak darovi i oporučna raspolaganja koji se uračunavaju nužnom nasljedniku u nasljedni dio. Oni koji su učinjeni istodobno vraćaju se razmjerno. ali samo u granicama ostaviteljeve obveze da nasljednika uzdržava i školuje. Smisao odredaba o uračunavanju je da se ostavina pravično raspodjeli na zak. ZN poznaje i REALNU KOLACIJU. Do umanjenja oporučnih raspolaganja i vraćanja darova nikad ne dolazi po službenoj dužnosti. Ne uračunavaju se u nasljedni dio: . Umanjenje oporučnih raspolaganja i vraćanje darova zbog povrede nužnog dijela Nužni je dio povrijeđen kad ukupna vrijednost raspolaganja koja je ostavitelj učinio oporukom i darovima premašuje raspoloživi dio ostavine što znači da je oporučitelj raspolagao preko onoga što mu je dopušteno.nasljednike. Mjerodavnom se kod dara smatra ona vrijednost koju darovana stvar ima u času ostaviteljeve smrti.bez vraćanja darova u ostavinu. Pri utvrđivanju ukupne vrijednosti oporučnih raspolaganja i darova uzimaju se u račun i ona raspolaganja i darovi za koja je ostavitelj naredio da se nužnom nasljedniku ne uračunavaju u njegov nasljedni dio. Umanjuju se i zapisi.

nužni nasljednici čiji dio je povrijeđen. 2. nikada sud to neće učiniti po službenoj dužnosti. ako se odao neradu i nepoštenom životu. pod uvjetom da su punoljetno dijete i unuk nesposobni za rad i da nemaju nužnih sredstava za život. Lišeni nasljednik nasljeđuje ostavitelja ako je lišenje djelomično i kad u trenutku ostaviteljeve smrti više ne postoje pretpostavke za lišenje. Nužni dio može biti povrijeđen u pogledu njegove veličine i vrijednosti. no do toga dolazi samo na njihov zahtjev. Smisao lišenja nužnoga dijela je zaštita i uzdržavanje druge ili treće generacije ostaviteljevih potomaka. njegovom bračnom drugu. mogu pobijati takva raspolaganja. ako je povrijedio neku zakonsku ili moralnu obvezu koja proizlazi iz njegovog obiteljskog odnosa s ostaviteljem i time se teže ogriješio prema ostavitelju. Primjenjuje se načelo reprezentacije. ako je učinio kaz. Ostaviteljeva besplatna raspolaganja koja vrijeđaju nečiji nužni dio pobojna su (ako žele. 3.djelo protiv RH ili vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. pr. 4. Ostavljanje i određivanje nužnog dijela 32 . se odnosi na potomke: mogu biti lišenikovo maloljetno dijete ili unuk od prije umrlog djeteta ili lišenikovo punoljetno dijete ili unuk od prije umrlog djeteta. Razlozi isključenja moraju postojati u trenutku sastavljanja oporuke Izjava o isključenju može se dati jedino u oporuci Isključenje može biti potpuno i djelomično Isključenje treba razlikovati od nedostojnosti Isključeni nužni nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je isključen Lišenje nužnog dijela Oporučna odredba o lišenju nužnog dijela bit će valjana samo ako su ispunjene 2 zakonske pretpostavke: 1. Lišenik mora u trenutku sastavljanja oporuke ili kasnije u vrijeme ostaviteljeve smrti biti rasipnik ili prezadužen. Lišenje može biti potpuno i djelomično. Povreda nužnog dijela Nužni dio može biti povrijeđen ostaviteljevim besplatnim raspolaganjima – oporukom i darovanjem. U slučaju potpunog isključenja nužnog nasljednika s njim se postupa kao da je umro prije ostavitelja. djetetu ili roditelju. povrijedio je zakonsku obvezu uzdržavanja ostavitelja ili moralnu obvezu poštovanja njegove osobe 2. ako je namjerno počinio neko teže kazneno djelo prema ostavitelju. se odnosi na ostaviteljeva potomka kojeg on želi lišiti nužnog dijela.Nužni nasljednik može biti isključen: 1.

a ponekada i presudom. u obliku oporučnoga nasljednoga dijela (ako je ostavitelj u oporuci odredio koji dio ostavine treba pripasti nužnom nasljedniku) 3. Zahtjev zastarjeva u roku od 3 godine od dana proglašenja oporuke.1. NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI 33 . u obliku zakonskoga nasljednoga dijela (ako u oporuci uopće nije spomenut nužni nasljednik ili je ostavitelj neovlašteno raspolagao darujući svoju imovinu ili je neopravdano isključio nekoga nužnoga nasljednika iz prava na nužni dio 2. odnosno ostavinski postupak je proveden i okončan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju. ako je izostao ostavinski postupak (npr. te veličina njezinog nužnog dijela određuje se u pravilu rješenjem o nasljeđivanju nakon provedenog ostavinskog postupka. Zaštita nužnog nasljednog prava Nužno nasljedno pravo štiti se zahtjevom za utvrđenjem nasljednog prava u ostavinskom ili parničnom postupku. a također i nasljedničkim zahtjevom (tužbom) – actio supletoria. u obliku zapisa Utvrđivanje nužnog nasljednog prava Da je neka osoba postala nužnim nasljednikom nakon ostaviteljeve smrti. no njime nije utvrđeno nasljedno pravo nužnog nasljednika i nije izvršena odgovarajuća redukcija ostaviteljevih oporučnih raspolaganja). Zaštita nužnog nasljednog prava povezana je sa zahtjevom za umanjenjem oporučnih raspolaganja koja vrijeđaju nužni dio. okončan je bez provođenja ostavinske rasprave.

niti volja nasljednika. Prema drugom shvaćanju smatra se da država samo stupa na mjesto nasljednika. ali sama nije nasljednik 3. pravo građenja) pripadaju onom gradu/općini na čijem se području nalaze. 34 . Prema prvom shvaćanju država se smatra nasljednikom. Dolaženje u pravni položaj ostaviteljevog nasljednika U ovaj pravni položaj dolazi osoba koja je zbog ostaviteljeve smrti stekla subjektivno nasljedno pravo.Nasljednopravni ugovor je ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života IZOSTANAK NASLJEĐIVANJA I PRELAŽENJE OŠASNE OSTAVINE Ošasna ili kaduktna ostavina je ona koju nema tko naslijediti Ostavitelj uopće nema nasljednika (ni po zakonu ni po oporuci) ili su nedostojni (nesposobni) za nasljeđivanje ili su se odrekli nasljedstva Ošasna ostavina mogla bi se prepustiti prisvajanju (okupaciji) pojedinaca. Postoje tri shvaćanja glede toga: 1. Prema trećem shvaćanju koje prihvaća i ZON. Osoba koja je na taj način došla u pravni položaj nasljednika još uvijek nije definitivno u tom položaju jer ako ne želi biti nasljednikom ima pravo na odricanje od nasljedstva. država postaje ostaviteljevim univerzalnim sukcesorom s onakvim pravnim položajem kakav bi inače imao nasljednik Za razliku od nasljednika koji se može odreći nasljedstva. niti neki čin suda. nekih daljnjih prava i obveza koje su nastale za nasljednika zato što je naslijedio ostavitelja. nasljedstva (pravnih dobara i dugovanja koja su iz ostavine prešla na nasljednika postavši njegovo nasljedstvo) te od 2. no suvremeni nasljednopravni sustavi prihvaćaju načelo fiscus post omnes (državna blagajna poslije svih) U RH ostavina bez nasljednika postaje vlasništvo grada ili općine Može se kazati da ošasna ostavina postaje državno vlasništvo. Nije potrebne uručba nasljedstva. njegove pokretnine prelaze na grad/općinu gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu državljana RH U teoriji nasljednoga prava postavilo se pitanje smatra li se država kod preuzimanja ošasne ostavine nasljednikom. Naše nasljedno pravo usvojilo je sustav ipso iure nasljeđivanja – nasljednik je stekao nasljedno pravo u istom trenutku u kojemu se nasljedstvo otvorilo (smrt ostavitelja). Pokretnine pripadaju onom gradu/općini na čijem je području ostavitelj imao prebivalište (a ako nije imao prebivalište onda se uzima u obzir boravište) u trenutku smrti Ako ostavitelj nije imao ni prebivalište ni boravište u RH u trenutku smrti. država mora prihvatiti nasljedstvo PRAVNI POLOŽAJ OSTAVITELJEVOG NASLJEDNIKA Pravni položaj ostaviteljevog nasljednika sastoji se od: 1. no tome se prigovara jer zakonski nasljednik može biti samo fizička osoba 2. Nekretnine i s njima izjednačena prava (npr. pa ni njegovo znanje o smrti ostavitelja.

Nasljednik ne mora ispuniti jedino zapis koji je utrnuo (utrnuo je ako je zapisovnik umro prije ostavitelja / ako je nedostojan / ako je ispunjenje zapisa postalo nemoguće zbog okolnosti za koje nasljednik ne odgovara). no nastale su za onoga tko je naslijedio ostavitelja upravo zato što je njegov nasljednik. da nastavi posjedovati stvari i stvarne služnosti itd.Položaj s obzirom na nasljedstvo Nasljedstvo se sastoji od pravnih dobara ostavitelja (imovinskih dobara i nekih neimovinskih dobara) te od ostaviteljevih dugovanja (obveza i obvezama sličnih pravnih entiteta). Načelno nema zapreke da nasljednik odmah izvršava svoju pravnu vlast u pogledu naslijeđenih stvari. Temelj je za izračunavanje nužnog dijela. Vrijednost AKTIVE NASLJEDSTVA je granica nasljednikove osobne odgovornosti za ostavitljeve obveze. Ipak. Položaj u pogledu nasljeđenih dobara Od trenutka ostaviteljeve smrti stvari. dakle do visine vrijednosti onoga što je naslijedio (no nasljednik odgovara i svojom i nasljeđenom imovinom). on za te obveze ne odgovara većom vrijednošću od zbroja vrijednosti stvari i imovinskih prava koja su u njegovu imovinu ušla time što je naslijedio dužnika tih obveza (ostavitelja). Položaj u pogledu ostaviteljevih zapisa Ostaviteljev nasljednik je obvezan zapisovniku ispuniti zapis pa ovaj od njega ima pravo zahtijevati ispunjenje činidbe određene takvim zapisom. Vrijednost Pravni položaj nasljednika ima neku vrijednost koja se može izraziti u novcu – imovinsku vrijednost. Ako nije ništa posebno određeno zakonom ili oporukom. prava i drugi nasljedivi pravni entiteti koji su preostali u ostavini postali su nasljednikovi. no ta odgovornost dolazi tek iza odgovornosti za ostaviteljeve dugove. Položaj s obzirom na prava i obveze koje nastaju za ostaviteljevog nasljednika Zbog ostaviteljeve smrti ponekada nastaju za nasljednika neka nova subjektivna prava i obveze koje za ostaviteljevog života nisu postojale. Položaj u pogledu nasljeđenih dugova Za obveze za koje je ostavitelj odgovarao osobno cjelokupnom svojom imovinom nakon njegove smrti odgovara njegov nasljednik također cjelokupnom svojom imovinom. ČISTA VRIJEDNOST NASLJEDSTVA = vrijednost aktive nasljedstva umanjena za vrijednost pasive nasljedstva. Sastav nasljedstva se podudara sa sastavom ostavine uz odbitak onoga što iz ostavine nije prešlo na nasljednika zbog relativne nenasljedivosti (relativno nenasljedivo je ono što je nasljedivo. OBRAČUNSKA VRIJEDNOST NASLJEDSTVA – vrijednost koju bi nasljedstvo imalo da ostavitelj nije za života činio darove i druga besplatna raspolaganja. Nasljednik osobno odgovara zapisovniku za ispunjenje zapisa. 35 . samo na za onu osobu koja je ostaviteljev nasljednik) te zbog izdvajanja iz ostavine. ova odgovornost je kvantitativno ograničena – nasljednik za dugove ostavitelja odgovara do vrijednosti aktive nasljedstva. u pogledu tih prava i obveza nasljednik se nalazi u položaju koji se ne razlikuje od onoga kakav ima u pogledu naslijeđenih prava i obveza. da izvršava ono na što ga naslijeđena prava ovlašćuju.

obvezama i ostalim pravnim entitetima. Razdvajanje pravnog položaja nasljednika Ponakada se pravni položaj ostaviteljevog nasljednika razdvaja od njegovog vlastitog pravnog položaja. Usklađivanje faktičnog s pravnim položajem nasljednika. Ostaviteljev nasljednik za dugove ostavitelja odgovara i vlastitom i naslijeđenom imovinom/ tražbine koje je imao prema ostavitelju prestaju jer dolazi do sjedinjenja dužnika i vjerovnika u jednoj osobi / naslijeđene tražbine koje je ostavitelj imao prema njemu tim sjedinjenjem također prestaju / nasljednikovi vjerovnici mogu se namirvati i iz onih dobara koje je nasljednik naslijedio. sve ono što je na tog nasljednika prešlo ili nastalo zbog ostaviteljeve smrti postaje njegovo i sjedinjuje se s njegovim pravima. nakon ostaviteljeve smrti za nasljednika nastaje obveza naknaditi ono što je ostavitelj primio na temelju rješenja centra za socijalnu skrb na ime stalne pomoći ili stalnog smještaja. Korisniku naloga ne pripada pravo zahtijevati od nasljednika ispunjenje činidbe koju je ostavitelj nalogom odredio – tek kada mu nasljednik izvrši činidbu korisnik dobiva pravo na ono što je nasljednik primio na temelju ostaviteljevog naloga. Prisila na ispunjenje naloga ovdje je posredna – ako nasljednik ne ispuni nalog. njegovo naslj. skrbniku ostavine). posjednika ostavine (osobe koje u pogledu toga vrijeđa nasljednikovo nasljedno pravo jer bespravno igra ulogu ostaviteljevog nasljednika.Položaj u pogledu ostaviteljevih oporučnih naloga Nasljednik je obvezan ispuniti naloge valjano određene oporukom. Sjedinjenje pravnih položaja Kada netko postane nasljednikom u trenutku ostaviteljeve smrti. prava ili čega drugoga iz sastava nasljedstva od tzv. Faktično zauzimanje položaja ostaviteljevog nasljednika Kod ipso iure nasljeđivanja nasljednik je ovlašten odmah po ostaviteljevoj smrti sam. Položaj u pogledu zakonske obveze naknaditi socijalnu pomoć koju je primao ostavitelj Ako je nasljednik na temelju zakona bio dužan uzdržavati ostavitelja.nasljednički zahtjev Nasljednički zahtjev – specifičan zahtjev nasljednopravne naravi kojim nasljednik na temelju svog nasljednog prava traži izručenje cijelog ili dijela nasljedstva ili pojedinih stvari. makar mu se imovinsko stanje znatno popravilo. Ova obveza nastaje za njega. pravo prestaje. bez intervencije suda. 36 . a ne samo iz njegove vlastite imovine. Odvajanje – dok je ostavina pod upravom izvršitelja oporuke / skrbnika oporuke / na zahtjev ostaviteljevih vjerovnika (separatio bonorum) zbog prezaduženosti nasljednika. faktično zauzeti onaj položaj u pravnim odnosima koji mu pravno pripada. To može samo onaj tko se već pravno nalazi u tom položaju jer je ostaviteljev nasljednik. bez obzira što ostavitelj za života nije imao obvezu naknaditi ono što je primio. U nekim iznimnim situacijama nasljednik će biti suspendiran od toga – izvršavanje tih prava i obveza biti će povjereno nekoj drugoj osobi (izvršitelju oporuke. onemogućujući time ‘pravom’ nasljedniku da u pogledu toga bude i faktično u onom položaju koji mu pripada na temelju njegovog nasljednog prava).

a posjedink ostavine mu može izvansudski udovoljiti. dok nepošteni “posjednik” može zahtijevati naknadu samo nužnih troškova i to samo onih koji bi bili nužni i vlasniku. obveze i dr. ukidaju i zaustavljaju nasljednički zahtjev. pogoršalo se ili nestalo u međuvremenu. posjednik ostavine tj.subjektivni zastarni rok – 1 god. Protuzahtjevi i prigovori suprotne strane Protuzahtjev u pogledu troškova – pošteni “posjednik” ima pravo naknade nužnih i korisnih troškova (ne i luksuznih). naknadu za uporabu. Glavni zahtjev – predaja predmeta zahtjeva. Protiv nepoštenog ‘posjednika’ – objektivni rok – 20 god. . Zastara nasljedničkog zahtjeva Protiv poštenog ‘posjednika’ . naknadu za zanemarene koristi. kada nije utvrđeno tko je ostaviteljev nasljednik (takav nasljednik treba prethodno utvrditi svoje nasljedno pravo). Od poštenog “posjednika” ne može zahtijevati sve ono što i od nepoštenog (ne može zahtijevati naknadu za ono što je oštećeno ili uništeno). štetu zbog propasti stvari. Zahtjev. 37 . odnosno kada je već pravomoćno utvrđeno da nasljedno pravo pripada drugoj osobi (neistinito utvrđenje kome pripada nasljedno pravo). tj. Prigovori – oni koji negiraju. protuzahtjevi i prigovori Predmet zahtjeva – pojedinačno sva ona prava. od kojih se sastoji pravni položaj nasljednika. faktično izvršava prava. svaka osoba koja igrajući ulogu nasljednika.Subjekti nasljedničkog zahtjeva Aktivno legitimiran (tužitelj) – onaj tko je ostaviteljev nasljednik jer se nasljednički zahtjev postavlja na temelju nasljednog prava prema pasivno legitimiranoj osobi. naknadu za ostale koristi koje je ovaj imao dok je pošteno posjedovao. Sporedni zahtjevi Od poštenog “posjednika” može zahtijevati plodove i dijelove stvari koji su na temelju zakona postali vlasništvo tog “posjednika”. od saznanje za vlastito pravo i ‘posjednika ostavine’. od proglašenja oporuke (za oporučne nasljednike). od smrti ostavitelja (za zakonske nasljednike). obveze i sl. Pasivno legitimiran (tuženik) – tzv. Nasljednička tužba može se podići kada se nasljednik može pozvati na pravomoćno utvrđenje svog nasljednog prava (rješenjem o nasljeđivanju). koje pripadaju ostaviteljevom nasljedniku na temelju njegovog nasljednog prava. Od nepoštenog “posjednika ostavine” može zahtijevati predaju svih stvari i prava koje faktično ima i to u stanju koje upravo postoji + naknada za sve ono što je propalo.objektivni rok – 10 god. predaju sve koristi koje je “posjednik” imao od te stvari. Ostvarivanje nasljedničkog zahtjeva Izvansudsko – nasljednik može svoj zahtjev postaviti izvansudski. Od nepoštenog “posjednika” može zahtijevati naknadu sve štete koja je nastala na stvarima tijekom neopštenog posjeda tj. Sudsko – zahtjev se stavlja u obliku tužbe (nasljednička tužba) i ostvaruje se u parnici.

ili je nedostojan Predmet ustupa i raspodjele Ustupom i raspodjelom može biti obuhvaćena samo ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapanja ugovora. ovjeren od suca nadležnog suda ili b) u obliku javnobilježničkog akta. što znači da će se uračunavati u nasljedni dio i uračunavati kod izračunavanja nužnoga dijela. Posljedica ove konverzije je da se ustupljeni dijelovi imovine smatraju darovima. sastavljen u obliku javnobilježničkoga akta ili 3. dolazi ex lege do konverzije u darovni ugovor. ili 2. Ništetan je i ugovor o sadržaju oporuke. ustupiteljeve stvari ili prava. kao i ono što je naknadno stekao Ono što su ustupiteljevi potomci već dobili ustupom i raspodjelom ne ulazi u ostavinu. Mora biti: a) u pisanom obliku. Pretpostavke valjanosti ustupa i raspodjele Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine mora biti sastavljen u pisanom obliku i: 1. Ništetan je ugovor kojim netko otuđuje nasljedstvo kojemu se nada. Ništetan je ugovor kojim se netko obvezuje unijeti neku odredbu u svoju oporuku ili je ne unijeti. Ako se makar i jedan potomak ne suglasi s ovim ugovorom ili se ustupitelju rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je proglašen umrlim. a nije ostavio svojih potomaka. Ništetan je ugovor o zapisu ili kojoj drugoj koristi kojima se jedan ugovornik nada iz nasljedstva koje još nije otvoreno. odnosno u vlastito ime i u ime svih svojih potomaka. kao i svaki ugovor o nasljedstvu treće osobe koja je još živa.NIŠTETNI NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI Ugovor o nasljeđivanju u smislu pravne osnove nasljeđivanja ništetan je (ništetan je ugovor kojim netko svojem suugovorniku ili trećoj osobi ostavlja svoju ostavinu ili njezin dio). ovjeren od suca nadležnoga suda. Potomak koji nije dao suglasnost može je dati naknadno u obliku u kojem se pravi ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života. 38 . Sklapa se jedino između bračnih drugova ili između pretka i potomka. ili je isključen iz nasljedstva. S ugovorom o ustupu i raspodjeli imovine moraju se suglasiti svi ustupiteljevi potomci. bilo cjelokupna ili samo jedan njezin dio. Ništetna je odredba kojom bi bilo predviđeno kako će se raspodijeliti stvari ili prava koja se budu zatekla u ustupiteljevoj ostavini Kada ustupitelj umre njegovu ostavinu činit će samo ono što nije bilo obuhvaćeno valjanim ustupom i raspodjelom. Ustup i raspodjela ostaju valjani ako je potomak koji se nije suglasio umro prije ostavitelja. Osim toga ništetni su ugovori o budućem nasljedstvu ili zapisu. opozvati neku odredbu iz svoje oporuke ili je ne opozvati Ugovor o odreknuću od nasljedstva koje još nije otvoreno Sadržaj – odricanje od nasljednog prava koje bi inače nastalo i to samo u vlastito ime. odnosno u pisanom obliku solemniziran po javnom bilježniku. Ovlaštene osobe dužne su pročitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora Ustup i raspodjela imovine valjani su samo ako su se s njim suglasili sva djeca i ostali potomci ustupiteljevi koji su po zakonu pozvani naslijediti ga. te se ne uzima ni u kakav račun prigodom utvrđivanja vrijednosti ostavine (ni kod izračunavanja nužnoga dijela). potvrđen (solemniziran) od javnoga bilježnika. ili se odrekao nasljedstva. odn.

ali također ga može opozvati ako potomak ili bračni drug ne ispunjava obvezu uzdržavanja ili ne isplati njegove dugove koje je preuzeo. Ako bračni drug ne bi bio uključen u ustup i raspodjelu. To je pravni posao među živima. za valjanost ugovora potrebna je i njegova suglasnost. 39 . njegovo pravo na nužni dio ostaje neokrnjeno što znači da se ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života konverzijom pretvara u darovni ugovor. besplatan. Ono što je potomku ustupljeno nema karakter dara. Za valjanost tog ugovora potrebna je suglasnost sve djece i ostalih potomaka koji su po zakonu pozvani naslijediti ustupitelja. Potomci ne odgovaraju za ustupiteljeve dugove osim ako nije ugovorom što drugo određeno. u slučaju smrti jednoga. i tu predak razdjeljuje i ustupa potomcima cjelokupnu ili dio svoje postojeće imovine. Naplatan će biti ugovor ako ustupitelj pridrži za sebe ili svog bračnog druga ili oboje ili neku drugu osobu pravo uživanja na dijelu ili svim ustupljenim dobrima. doživotno uzdržavanje ili sl. ali može biti i naplatan. Do te konverzije će doći i onda kad se nakon sklapanja ugovora usupitelju rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je proglašen umrlim. pripadaju u cjelini drugome do njegove smrti. Ako se ma i jedan potomak ne suglasi s ustupanjem i rasodjelom. Objekt ugovora je sadašnja imovina (ili njen dio) ustupitelja. Ako su spomenuta prava osnovana za ustupitelja i njegova bračnoga druga zajedno. ili ugovori doživotnu rentu. Mora biti sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od strane suca nadležnog suda ili javnog bilježnika. Ustupitelj može i svom bračnom drugu ustupiti imovinu. ako nije što drugo ugovoreno ili proizlazi iz okolnosti slučaja Ustupitelj može opozvati ugovor glede određenog potomka ili bračnog druga i zahtijevati povrat ustupljenog iz istih razloga iz kojih može opozvati učinjeno darovanje.Ako je ustupom i raspodjelom obuhvaćen i bračni drug ustupitelja. dolazi ex lege do konverzije tog ugovora u ugovor o darovanju. Ustupiteljevi vjerovnici mogu pobijati ovaj ugovor pod pretpostavkama za podizanje paulijanske tužbe Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života sklapa predak (ustupitelj) sa svojim potomcima. i može se opozvati.

2. pozitivnu (davanje. PREDMET – pozitivna ili negativna činidba (mora biti moguća. Odnos honorata i onerata je poput odnosa vjerovnika i dužnika. Zapis može biti opterećen uvjetom. a nasljednik mora tu činidbu ispuniti na teret koristi koju dobiva nasljeđivanjem ostavitelja. propuštenja). Zapis ne proizvodi učinke ako zapisovnik umre prije ostavitelja. Kod zapisa dolazi do singularne sukcecije dok kod nasljeđivanja postoji univerzalna sukcesija. ili će za nju nastati određeno pravo na teret vrijednosti nasljedstva. rokom ili nalogom. SADRŽAJ – ovlaštenje zapisovnika da od nasljednika zahtijeva neku činidbu. pod određenim pretpostavkama. U rimskom su pravu legati bili razvijeniji (legatum per damnationem. a sastoje se u obveznopravnom zahtjevu zapisovnika (legatara) na činidbu davanja. Ne postoji nikakvo pravilo o odnosu veličine nasljednih dijelova i zapisa. odrekne se zapisa ili je nedostojan. legatum per receptionem. PROMETNOST i NASLJEDIVOSTI – tek nakon ostaviteljeve smrti. Zapisovnik se još naziva honorat u odnosu na nasljednika opterećenoga zapisom koji se naziva onerat. Pravo zapisovnika slabije je u odnosu na prava ostaviteljevih vjerovnika Obilježja 1. legatum sinendi modo) Vindikacijski zapisi imaju stvarnopravni učinak i danas u nas ne postoje (neposredno se stječe stvarno pravo). Zapisovnik ne odgovara za oporučiteljeve dugove osim ako je oporučitelj drukčije odredio. 3. zbog ostaviteljeve smrti nastati za neku osobu. legatum per vindicationem. RELATIVNOST – ako nije što drugo određeno primjenjuju se pravila obveznog prava (odnos vjerovnik – dužnik).POJEDINAČNO SLJEDNIŠTVO ZBOG OSTAVITELJEVE SMRTI Zapis (legat) Pravo na zapis – subjektivno pravo nasljednopravne naravi koje će. Zapisovnik može zahtijevati izvršenje zapisa u zastarnom roku od 3 godine počevši od saznanja za svoje pravo. činjenja. a najkasnije u roku od 5 godina od dana kad je mogao zahtijevati ispunjenje zapisa 40 . dopušteni i dovoljno određena). činjenje) ili negativnu (trepljenje. 4. trpljenja ili propuštanja. dajući joj pravni temelj na kojemu će na nju prijeći neko pravo vlasništva ili drugo subjektivno pravi iz ostavine. Zapis može biti veći nego nasljedni dijelovi pojedinih nasljednika. Danas u svijetu postoje uglavnom damnacijski zapisi (u nas isključivo). a teret može biti i u obliku podzapisa (sublegat).

Sunasljednik – poljodjelac ne mora učiniti vjerojatnom opravdanu potrebu kada se radi o nasljeđivanju poljoprivrednoga zemljišta. Za osiguranje iznosa koji im je dužan isplatiti sunasljednik ostali nasljednici imaju zakonsko založno pravo na dijelovima ostavine dodijeljenima nasljedniku. Radi se o pravu na izdvajanje kućanskih predmeta i pravu na izdvananje vlasitotg doprinosa ostaviteljevoj imovini. ostavit će mu se na njegov zahtjev. Vrijednost tih stvari sunasljednik je dužan isplatiti u novcu u roku koji prema okolnostima odredi sud. Vrijednost tih predmeta uračunat će se u dio toga nasljednika. Rješenje suda kojim udovoljava tom zahtjevu ovršna je isprava.Pravo na izdvajanje iz ostavine Zbog ostaviteljeve smrti nešto od sastava ostavine prelazi na određene osobe i ne ulazi u sastav ostavine. Pravo na izdvajanje kućanskog predmeta iz ostavine Kućanski predmeti koji nisu znatnije vrijednosti. a odvaja se cijela ostavina na zahtjev ostaviteljevih vjerovnika. Ako im u roku ne bude plaćeno. a služe za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je živio s ostaviteljem u istom kućanstvu koji nije njegov potomak ni njegov bračni drug. oni imaju pravo zahtijevati naplatu svoje tražbine ili predaju stvari koje bi im inače pripale na ime nasljednoga dijela 41 . Izdavaja se još i dio bračne stečevine (1/2) koji pripada bračnom drugu ostavitelja kao suvlasniku te imovine (ako je ovaj bio u braku). Pravo sunasljednika koji su živjeli s ostaviteljem Na zahtjev sunasljednika ili zapisovnika koji je živio ili privređivao u zajednici s ostaviteljem sud može kada postoji opravdana potreba. Ako vrijednost predmeta premašuje vrijednost nasljednoga dijela. odlučiti da mu se ostave pojedine stvari (pokretne ili nepokretne) koje bi inače pripale u dio ostalih nasljednika. Izdvajanje nije isto što i odvajanje ostavine (separatio bonorum) jer se izdvaja jedan dio ostavine. nasljednik kojemu su ti predmeti ostavljeni isplatit će ovu razliku ostalim nasljednicima u novcu.

OSTAVINSKI POSTUPAK Ostavinski postupak je skup procesnopravnih radnji suda i stranaka usmjerenih na utvrđivanje i zaštitu nasljednopravnih odnosa. paziti da prava stranaka budu što prije utvrđena i osigurana. b) Načelo ekonomičnosti i pomoći strankama – sud je dužan. prijedoge i dokaze koje zainteresirana osoba podnese sudu pisano ili usmeno.osobama. 42 . Pravna pravila koja uređuju ostavinski postupak nazivaju se formalno nasljedno pravo. d) Istražno (inkvizitorno) i raspravno načelo – sud uzima u obzir kako dokaze koje su stranke podnijele. zapisovnicima i dr. U ostavinskom je postupku javnost isključena Osnovna načela ostavinskog postupka a) Načelo oficioznosti – ostavinski postupak pokreće sud po službenoj dužnosti čim sazna da je neka osoba umrla ili da je proglašena umrlom. Pravna pravila ostavinskoga postupka sadržana su u ZON-u. pravna pravila kojima se uređuje ostavinski postupak nazivaju se i formalnim nasljednim pravom. To je izvanparnični postupak. tijekom cijelog postupka. c) Načelo pismenosti i usmenosti – sud će uzeti u obzir sve navode. • sastav ostavine i • koja prava iz ostavine pripadaju nasljednicima. U ostavinskom postupku se utvrđuje: • tko su ostaviteljevi nasljednici. a supsidijarno se primjenjuju pravila parničnoga postupka. f) načelo hitnosti g) načelo supsidijarne primjene odredbi parničnog postupka h) načelo upućivanja stranaka da sporna prethodan pitanja riješe izvan ostavinskog postupka i) načelo dvostupanjskog postupanja j) načelo socijalnosti k) načelo isključenja javnosti l) načelo snošenja vlastitih troškova postupka. tako i one koje je sam pribavio. e) Načela kontradiktornosti i nekontradikornosti – nije potrebno da se u svakom slučaju da prilika sudioniku u postupku da se očituje o izjavama drugih sudionika.

odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda. Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalište ni boravište u RH. međutim. nadležan je sud na čijem području se nalazi pretežni dio ostavine. Odluke se donose u obliku rješenja. Sud RH će biti nadležan i za raspravljanje pokretne ostavine stranog državljanina kad se ona nalazi u RH. ako im se ostavina nalazi u RH ili ako je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište u RH. Izvanredni pravni lijekovi. za primanje nasljedničke izjave mjesno je nadležan svaki ostavinski sud.sud na području kojeg je ostavitelj imao prebivalište/boravište u vrijeme smrti (ostavinski sud). Također. a za proglašenje oporuke općinski sud u kojem se nalazi oporuka. mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi pretežni dio njegove ostavine u RH. i u tom slučaju će biti nadležan sud RH ako po pravu države u kojoj se pokretnine nalaze nije nadležan strani sud odnosno ako sud odbije da raspravlja ostavinu. osim ako protivno ne zahtijeva načelo reciprociteta. osim zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Protiv rješenja prvostupanjskog suda dopuštena žalba. osoba kojoj se državljanstvo ne može utvrditi ili izbjeglica. Za raspravljanje pokretne ostavine našeg državljanina bit će nadležan sud RH ako se pokretnine nalaze na teritoriju RH. protiv tog rješenja nije dopuštena samostalna žalba – sud će odlučiti sam o ukinutom dijelu rješenja. inače sud zemlje u kojoj se pokretnine nalaze. Za ostavinski je postupak mjesno nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište. neovisno o tome je li ostavitelj državljanin RH.Nadležnost za raspravljanje ostavine Za raspravljanje nepokretne ostavine. Ako rješenje javnog bilježnika bude u cijelosti ili djelomično ukinuto rješenjem suda. a ne ostavinski sud (npr. nisu dopušteni. sud RH će biti nadležan i za osobe bez državljanstva. a ako nije imao prebivalište onda je nadležan sud na čijem je području ostavitelj imao boravište. Ako se ni jedan dio ostavine ne nalazi u RH. Protiv rješenja javnog bilježnika podnosi se prigovor općinskom sudu. mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana. osoba bez državljanstva. koja se podnosi županijskom sudu. Stvarna nadležnost – nadležan je općinski sud. Mjesna nadležnost – mjesno je nadl. Ako se. Pred općinskim sudom ostavinski postupak provodi sudac pojedinac ili sudski savjetnik. U našem pravu glede nadležnosti za raspravljanje ostavine (nepokretne i pokretne) vrijedi NAČELO SMJEŠTAJA STVARI (forum rei sitae). osoba čije državljanstvo ne može utvrditi kao i izbjeglica. mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana. Ako u vrijeme smrti ostavitelj nije imao ni prebivalište ni boravište u RH. Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadležnost suda u ostavinskom postupku. nijedan dio ostavine ne nalazi u RH. Postupak vodi sudac pojedinac ili sudski savjetnik. Za pojedine radnje u postupku može biti mjesno nadležan i neki drugi sud. 43 . isljučivo je nadležan u prvom stupnju općinski sud odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda ako se ona nalazi na teritoriju RH. Javni bilježnik je ovlašten poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke kao i sud osim ako ZON propisuje drukčije. Ipak. protiv kojih je dopuštena žalba.

Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo glede podataka koji su preuzeti iz matice umrlih Sadržaj smrtovnice: 1. ostaviteljevoga bračnoga druga i bračne. mjesto gdje se nalazi ostavina. mjesto i. ime jednoga od ostaviteljevih roditelja. oporuci i dr.koji su relevantni za vođenje ostavinskog postupka. podataka dobivenih od srodnika umrloga. Smrtovnica se sastavlja na temelju podataka iz matice umrlih. važne isprave. mjesec i godina. datum rođenja. dragocjenosti. Ima snagu javne isprave samo glede podataka koji potječu iz matice umrlih. a oni služe samo kao obavijest (orijentir) sudu o onome što bi mu moglo poslužiti kao polazište u vođenju ostavinskoga postupka 44 . vrijednosni papiri. od čega se sastoji ostavina (gotovi novac. po mogućnosti sat smrti 3. odnosno boravište. 5. a umrla je prije ostavitelja Matičar ne provjerava tako prikupljene podatke. Matičar smrtovnicu dostavlja sudu ili osobi na čiji ju je zahtjev sastavio. izvanbračne i posvojene djece. ostaviteljevo zanimanje. dan. dužan je u roku od 30 dana od tog upisa sastaviti i dostaviti smrtovnicu ostav. prebivalište. ostavini. Smrtovnica je isprava koja sadrži podatke o ostavitelju.Tijek postupka Prethodne radnje: a) Sastavljanje smrtovnice b) Popis ostaviteljeve imovine c) Osiguranje ostavine d) Proglašenje oporuke a) sastavljanje smrtovnice – kad neka osoba umre ili bude proglašena umrlom. njegovim srodnicima. iste podatke za ostale srodnike koji bi mogli biti pozvani na nasljedstvo na temelju zakona ili oporuke. 4. odnosno boravište Ako je moguće u smrtovnicu bi još trebalo unijeti: 1. očekuje li se rođenje ostaviteljeva djeteta i imaju li njegova djeca ili bračni drug skrbnika. postoje li nasljednopravni ugovori.sudu. zanimanje. bračnom drugu. osoba s kojima je umrli živio te od drugih osoba koje ih mogu dati. prezime i ime ostavitelja. datum rođenja i državljanstvo. mjesto u kojem je ostavitelj imao prebivalište. prezime i ime. datum i mjesto smrti bračnoga druga ili ostaviteljeva djeteta ili koje druge osobe koja bi mogla biti pozvana na nasljedstvo. 3. a za ostavitelja koji je bio u braku i prezime koje je imao prije sklapanja braka 2. po mogućnosti JMBG. 2. postoji li usmena oporuka. uložne knjižice. matičar koji je nadležan upisati smrt u maticu umrlih.

4. a sud može. gdje im je boravište. duševne bolesti ili drugih okolnosti nisu potpuno sposobne da se same brinu za svoje poslove. U posebnim okolnostima. ako se radi o nasljednicima koji sami nisu sposobni upravljati stvarima iz ostavine. ako to smatra potrebnim. ili kad popis zahtijevaju nasljednici. zapisovnika. rodu. 3. Sud će narediti popis i na zahtjev ostaviteljevih nasljednika. kada prijeti opasnost otuđenja imovine. kad se ne zna za nasljednike ili za njihovo boravište. Svrha je popisa ostavine zaštita prava i interesa nasljednika. čuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi. 3. kada druge okolnosti nalažu poseban oprez Mjere osiguranja mogu biti: 1. policija po potrebi može zapečatiti prostorije u kojima se stvari nalaze. Pokretnine se popisuju po vrsti. po potrebi. pečaćenje prostorija u kojima se nalaze stvari iz ostavine. predaja gotovog novca. ostaviteljevih vjerovnika i dr. ostaviteljevih vjerovnika i ostalih osoba Sud će narediti popis po službenoj dužnosti: 1. 5. predaja stvari na čuvanje pouzdanoj osobi. Sud će narediti popis kad se ne zna tko su nasljednici. kao i stvari koje je posjedovao ostavitelj. 2. Popis obuhvaća sve nepokretne i pokretne stvari koje su bile u ostaviteljevom neposrednom posjedu u trenutku njegove smrti. broju. vrijednosnih papira. dragocjenosti i drugih važnih isprava na čuvanje sudu na čijem području se ostavina nalazi. zapisovnika ili vjerovnika. kulture zemljišta. 45 . zapisovnika. kad su nasljednici osobe koje zbog malodobnosti. Nekretnine se popisuju pojedinačno s naznakom mjesta gdje se nalaze. 2. Kad se prigodom popisivanja ili inače u ostavini pronađu stvari za čije držanje. u svim drugim slučajevima kad postoji potreba da se ostavina popiše i procjeni. sudskog vještaka. ako su nasljednici nepoznati ili odsutni. zapisovnici i vjerovnici ostavitelja. a pripadale su ostavitelju. s njima će se nakon obavljenoga popisa postupiti po tim propisima. kad su to osobe koje se ne mogu same brinuti o svojim pravima i interesima. U popisu će se zabilježiti i ostaviteljeve tražbine i dugovi (posebno porezi i druga javna davanja). Popis obuhvaća i stvari koje se nalaze kod druge osobe. Stranke mogu prigovoriti popisu. Popis obavlja sudski službenik. te će ga tada obaviti uredujući policijski službenik i predati ga matičaru. 2. Iznimno se popis imovine može izvršiti i bez odluke suda ako to zahtijevaju posebne okolnosti. privremene mjere predviđene Ovršnim zakonom. te zemljišnoknjižnih podataka ako su poznati. mjeri i težini ili pojedinačno. 3. javni bilježnik kojeg odredi sud ili sudski savjetnik koji vodi postupak u nazočnosti 2 punoljetnih osoba i.b) popis ostaviteljeve imovine – svrha tog popisa je zaštita prava i interesa nasljednika. a za koje se tvrdi da nisu njegovo vlasništvo. imenovanje privremenog skrbnika ostavine kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta – postavlja ga sud. narediti sudskom službeniku ili javnom bilježniku da ponovno obavi popis c) osiguranje ostavine Osiguranje ostavine poduzima se: 1.

niti dali izjavu koja je upisana u sudski zapisnik ranije. 4. 3. Proglašenje oporuke sastoji se u otvaranju i čitanju oporuke u nazočnosti dvaju punoljetnih građana koji mogu biti i nasljednici. 2. 2. koje mogu biti i nasljednici. Sastoji se u otvaranju i čitanju oporuke u nazočnosti dviju punoljetnih osoba. ali i tijekom njega sve do pravomoćnoga okončanja. tko ih je predao sudu ili sastavljaču smrtovnice.Osoba koja je primila imovinu na čuvanje dužna je policiji dati potvrdu o tome. privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine (npr. privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine (npr. napraviti zapisnik i onda taj zapisnik proglasiti po odredbama koje vrijede za proglašenje pisane oporuke. 46 . koji datum nose i gdje su nađene. Proglašenju oporuke mogu biti nazočni i nasljednici. zapisovnici i druge zainteresirane osobe te tražiti prijepis oporuke Zapisnik o proglašenju oporuke sadrži sljedeće podatke: 1. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje. dok je mjesno nadležan sud kod kojega se nalaze oporuke. Sud je dužan proglasiti sve oporuke ostavitelja. sadržaj i oblik oporuke. tada će se svjedoke saslušati. ako stranka učini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje. Sud će zatražiti podatke o postojanju oporuke iz Hrvatskoga upisnika oporuka. Osoba koja posjeduje oporuku dužna ju je nakon smrti ostavitelja bez odgode predati najbližem općinskom sudu. da li je oporuka predana otvorena ili zatvorena i kakvim je pečatom bila zapečaćena Ako svjedoci usmene oporuke nisu sastavili pisanu ispravu o ostaviteljevoj posljednjoj volji. a policija potvrdu predaje sudu. Ne proglašava se oporuka o čijoj je rekonstrukciji vođena parnica. Osiguranje ostavine može se sastojati i u privremenim mjerama koje se mogu poduzeti prije pokretanja ostavinskoga postupka. ako je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti Privremene mjere koje se mogu odrediti predviđene su Ovršnim zakonom. koliko je oporuka nađeno. zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine. i o tome sastaviti zapisnik.. pa i one koje po zakonu nisu valjane. oduzimanje i polaganje gotovoga novca ili vrijednosnih papira u sud ili kod javnoga bilježnika itd. odsutni kao i u drugim slučajevima kad je to potrebno sud postavlja privremenoga skrbnika. Ako ocijeni da je to potrebno sud može odlučiti da se zapečate prostorije u kojima se nalaze stvari iz sastava ostavine. Osoba koja zna gdje se oporuka nalazi dužna je o tome obavijestiti općinski sud. Kad su nasljednici nepoznati. zabrana otuđenja i opterećenja pokretnina (nekretnina). Zahtjev za određivanje privremene mjere postavlja stranka radi osiguranja stvari i prava iz ostavine Sud određuje privremenu mjeru: 1. zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja itd. Proglašenje oporuke odnosi se na sve oporuke. koji su svjedoci nazočili otvaranju i proglašenju oporuke te kako je utvrđena njihova istovjetnost. 2. 3. a to su: 1. d) proglašenje oporuke – pod tim se razumijeva radnja suda kojom se obznanjuju postojanje. bez obzira da li su valjane ili ne i bez obzira ima li više oporuka. Proglašenje oporuke je sudska radnja u okviru ostavinskoga postupka za koju je stvarno nadležan općinski sud.

nasljednici neće bez ostavinske rasprave na njima moći steći vlasnička prava Pripremanje ostavinske rasprave Pripremne radnje: 1. U izvršenju povjerenoga posla javni je bilježnik ovlašten pribavljati potrebne podatke i isprave od drugih nadležnih tijela. ispitivanje nadležnosti. Odluka da se ostavina ne raspravlja – u 2 slučaja: 1. a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zatraži da se provede ostavinski postupak. ostavinski će sud saslušati zainteresirane osobe. separatio bonorum (odvajanje ostavine). je kad je umrli ostavio samo pokretnu imovinu. 3. 2. O raspodjeli pokretnina mogu se nasljednici sporazumjeti i bez ostavinskoga postupka. sačiniti zapisnik i proglasiti ga po odredbama koje vrijede za proglašenje pisane oporuke. O proglašenju bilo koje oporuke sud obavještava Hrvatski upisnik oporuka Pokretanje postupka – pokreće ga ostavinski sud po službenoj dužnosti kada primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih ili pravomoćno rješenje o proglašenju neke osobe umrlom. privremeno odlučivanje o ostavini (mjere osiguranja / posebna uprava: pozivanje izvršitelja oporuke. Sud može iz važnih razloga oduzeti javnom bilježniku daljnje provođenje ostavinske rasprave (npr. 5. sadržaju. Dakle. načinu nestanka ili uništenja oporuke. 2. briga za stranke koje se ne mogu same brinuti za svoja prava i interese. plovila) kao i o štednim ulozima i sl. obustava ostavinskog postupka (ako se u već pripremnom stadiju vidi da nema mjesta daljnjem vođenju postupka). postavljanje privremenog skrbnika ostavine. ostavinska rasprava se obvezatno provodi samo kad u ostavini ima nekretnina. zanemarivanja zakonskih obveza i sl. Ako ostavina sadrži bar jednu nekretninu ostavinski se postupak treba provesti. a među zainteresiranim osobama nema spora o postojanju. Javni bilježnik ima pravo na nagradu i naknadu troškova 47 . povjeravanje vođenja ostavinskog postupka javnom bilježniku. Nadzor nad radom javnoga bilježnika kao sudskoga povjerenika obavlja sud koji mu je povjerio posao. 6. briga za odsutne osobe. zrakoplovi. ali ako se radi o pokretninama koje se upisuju u određene registre (motorna vozila. zadržanje ostavine). Povjereni postupak javni je bilježnik dužan provesti u roku koji mu odredi sud računajući od dana primitka predmeta. Javni bilježnici kao povjerenici suda Javni bilježnici kao sudski povjerenici provode radnje i donose odluke u ostavinskom postupku sukladno odluci o povjeravanju i ZON-u. obliku. slučaj je kad umrli nije ostavio nikakvu imovinu. Za rad javnoga bilježnika kao sudskoga povjerenika važe propisi kao za sudove osim ako ZON ne propisuje drukčije.). Ako dođe do potrebe upućivanja stranaka na parnicu ili upravni postupak javni bilježnik vraća spis nadležnom sudu.Ako je oporuka nestala ili uništena bez volje ostavitelja. zbog bolesti javnoga bilježnika. 4.

U onim pravnim sustavima koji razlikuju delaciju (pripad) i akviziciju (prihvat) nasljednici moraju dati izričitu nasljedničku izjavu bila ona pozitivna ili negativna. a o pravima osoba koje nisu došle na ročište. Za osobu koja nije dala nasljedničku izjavu smatra se da želi biti nasljednikom. ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu. Sud odlučuje na temelju izjava zainteresiranih osoba. Pozitivna nasljednička izjava nije pretpostavka za stjecanje prava nasljeđivanja u nas jer se to pravo stječe ipso iure. oporučni ili nužni dio. Iz nasljedničke izjave mora biti vidljivo prima li se nasljednik ili odriče nasljedstva te odnosi li se njegova izjava na zakonski. Drugim riječima nasljednička izjava može biti pozitivna i negativna. Ako se ne zna ima li nasljednika ili sudu nije poznato njihovo boravište. To su prije svega osobe koje polažu pravo na nasljedstvo. Ne može se odreći nasljedstva nasljednik koji je raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom. b) Predmet rasprave Ostavinska rasprava je središnji stadij ostavinskoga postupka pri čemu ostavinski sud raspravlja sva pitanja u svezi s nasljednopravnim učincima ostaviteljeve smrti da bi donio konačnu odluku. Nasljednička izjava ne može se opozvati jer bi to moglo značiti povredu prava drugih osoba ili onemogućavanje normalnoga tijeka ostavinskoga postupka. u času smrti ostavitelja odnosno već po samom zakonu. veličina nasljednoga dijela. Negativna nasljednička izjava odnosno izjava o odricanju od nasljedstva može se dati samo u svoje ime ili i u svoje ime i u ime svojih potomaka. prema podacima kojima raspolaže. javni pravobranitelj i izvršitelj oporuke. c) Nasljedničke izjave Pod nasljedničkim se izjavama smatraju izjava o primanju i izjava o odricanju od nasljedstva. Ako se ne navede da se odriče samo u svoje ime odricanje obuhvaća i potomke. dakle zakonski i oporučni nasljednici. Na ostavinskoj se raspravi raspravljaju sva pitanja važna za donošenje odluke. Ako nasljednik u nasljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono što mu pripada na temelju zakona ili oporuke ili kao nužni dio. na osnovi njihovih pisanih izjava koje stignu sudu prije okončanja rasprave i donošenja odluke. Isprava o odricanju od nasljedstva može biti i ugovor o odricanju od nasljedstva koji mora biti pisan i ovjerovljen. 48 . Svatko je ovlašten.OSTAVINSKA RASPRAVA a) Sudionici rasprave Sud poziva na ostavinsku raspravu “zainteresirane osobe”. ne može ga se više odreći. Nasljednička se izjava može dati pred ostavinskim ili bilo kojim drugim općinskim sudom. Izjava se može dati i preko punomoćnika s tim da to mora biti specijalna punomoć. sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da mu se prijave u roku od godine dana od objave oglasa u službenom glasilu. a potpis nasljednika ovjeren. a uredno su pozvane. usmeno na zapisnik ili predati ostavinskom sudu ovjerovljenu ispravu o tome. Ostavinska se rasprava vodi na jednom ili više ročišta s ciljem da se rasprave sva pitanja koja se odnose na ostavinu. a ponekad zapisovnici. smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo na bilo kojem temelju Jednom dana nasljednička izjava ne vrijedi i glede naknadno pronađene imovine. a naročito pravo na nasljedstvo i zapis. Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno nema pravnog učinka. O pravima zainteresiranih osoba sud odlučuje u pravilu na osnovi njihovih izjava na raspravi odnosno ako nisu došle na ročište. Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća nasljedstvo.

• od čega se sastoji njegova ostavina i • tko su ostaviteljevi nasljednici. Međutim. Tada će svoje rješenje preinačiti ili opozvati. Kad sud utvrdi da nema nasljednika ili se u propisanom roku ne jave. već isključivo o primjeni prava. Rok za žalbu je 15 dana od dostave. sud će takav sporazum unijeti u rješenje o nasljeđivanju. a sporna pravna pitanja raspravlja ostavinski sud. Drugim riječima sud će donijeti konačnu odluku kao da ova osoba nije uspjela u onom postupku na koji ju je uputio. Rješenje mora biti obrazloženo jer je protiv njega dopuštena samostalna žalba. O žalbi u pravilu odlučuje drugostupanjski sud. ali županijski sud može uzeti u razmatranje i žalbu koja je podnesena kasnije. donijet će rješenje o predaji ostavine nadležnoj općini ili gradu. U rješenju se navode i sva ograničenja nasljedničkih prava (npr. dispozitiva) i obrazloženja. rok. ako u spomenutim slučajevima ne postoji spor o činjenicama. Kad prekine postupak. sud će dovršiti raspravu bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na njihovo pokretanje. a stranke upućuje da to pitanje riješe u parnici ili upravnom postupku. Sadržaj pravorijeka je propisan i treba odgovoriti na pitanja: • tko je ostavitelj. predmet zapisa. opravdanost razloga za nedostojnost i valjanost odricanja od nasljedstva. Prekid ostavinskoga postupka trajat će do pravomoćnoga okončanja parnice odnosno upravnoga postupka. Protiv rješenja o nasljeđivanju može se izjaviti žalba županijskom sudu (podnosi se preko općinskoga suda). Rješenje o nasljeđivanju sastoji se od uvoda. sud određuje rok koji ne može biti dulji od 30 dana u kojem upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili postupak pred upravnim tijelom. međutim i prvostupanjski sud (općinski) može o žalbi odlučiti i sam ako utvrdi da je žalba opravdana. predaju ovlaštenim osobama. odnos nasljednika i ostavitelja kao osnove za zakonsko nasljeđivanje. nalog). Rješenjem o nasljeđivanju u pravilu se ne provodi dioba nasljedstva. Sporne činjenice mogu se odnositi na valjanost ili sadržaj oporuke. kao i da se pokretne stvari koje se nalaze na čuvanju kod suda. Njime se utvrđuje sadržajna struktura ostavine i proglašavaju nasljednicima osobe za koje je sud utvrdio da im pripada pravo na nasljedstvo. ali ako svi nasljednici sporazumno predlože diobu i način diobe. pravo uživanja itd. e) Rješenje o nasljeđivanju Nakon završetka ostavinske rasprave sud donosi rješenje o nasljeđivanju. kao i pravo na zapis. opravdanost isključenja nužnih nasljednika. Ako stranka u ostavljenom roku ne pokrene parnicu odnosno upravni postupak. ako se time ne vrijeđaju prava drugih osoba. osim ako sud odluči drukčije. Žalba zadržava izvršenje rješenja. veličinu nasljednoga dijela. ostavinska se rasprava ne prekida. 49 . Po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju sud po službenoj dužnosti naređuje da se u zemljišnoj knjizi izvrše odgovarajući upisi. uračunavanje u nasljedni dio. uvjet. ali samo ako se time ne vrijeđaju prava drugih osoba zasnovana na tom rješenju.d) Upućivanje na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom Ako među strankama postanu sporne činjenice od kojih zavisi neko njihovo pravo. pravorijeka (izreke. Sud će na parnicu uputiti onu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim. sastav ostavine. sud prekida ostavinsku raspravu.

2. Sud je samo dužan proglasiti je. nego će tu osobu upozoriti da svoje pravo može ostvarivati u parnici. sud neće ponovno raspravljati ostavinu. Dvije su strane djelovanja pravomoćnosti: procesnopravna (postupovna) i materijalnopravna. istekom žalbenoga roka (najčešće ako se žalba uopće ne podnese ili se podnese nepravovremeno).Ostavina se neće ponovno raspravljati ni u slučaju da se po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe oporuka. Naknadno pronađena oporuka . Za njih važi neoboriva predmnijeva (iuris et de iure) da je istinito sve ono što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju te oni ne mogu obarati tu presumpciju bez obzira na pravne interese i materijalnopravna ovlaštenja. 50 . Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u postupku ostavinske rasprave. Novi nasljednik . Naknadno pronađena imovina . osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Sud može donijeti i djelomično rješenje glede nespornoga dijela ostavine. već će pronađenu imovinu novim rješenjem (dopunskim) rasporediti prema ključu diobe iz staroga rješenja. sud neće ponovno raspravljati ostavinu. sudionici ostavinske rasprave imali su mogućnost tijekom ostavinske rasprave isticati sve probleme i sporna pitanja. g) Nasljednopravni zahtjevi nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju 1. Punu mogućnost da obaraju predmnjevu istinitosti sadržaja rješenja o nasljeđivanju imaju samo one osobe koje uopće nisu vezane rješenjem o nasljeđivanju jer nisu sudjelovale u ostavinskoj raspravi. Materijalnopravna strana pravomoćnosti izražava se kroz pravilo res iudicata pro veritate habetur što znači da se smatra istinitim sve ono što je sud utvrdio svojim pravomoćnim rješenjem. Naime. Procesnopravna strana izražava se kroz pravilo ne bis in idem što znači da se o onom o čemu je pravomoćno odlučeno ne može ponovno raspravljati. Uspije li se u parnici dokazati nešto drugo od onoga što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju ono će se korigirati pravomoćnom sudskom presudom. ako je drugostupanjski sud odbio žalbu i potvrdio rješenje protiv kojega je ona bila podnesena.Ako neka osoba koja nije sudjelovala u ostavinskoj raspravi. 2. One mogu pokrenuti parnicu protiv onih osoba u korist kojih glasi rješenje o nasljeđivanju. polaže pravo na ostavinu pošto je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno. ako su se ovlaštene osobe odrekle prava na žalbu onda postaje pravomoćno i prije isteka roka za žalbu. 3. a ostavinski sud će o tome obavijestiti zainteresirane osobe i uputiti ih da svoja prava iz oporuke mogu ostvarivati u parnici.Rješenje o nasljeđivanju postaje pravomoćno: 1. 3.Pronađe li se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju imovina za koju se u vrijeme njegova donošenja nije znalo da pripada ostavini.

Ako prvostupanjski sud ne preinači svoje rješenje dostavit će žalbu drugostupanjskom sudu koji može uzeti u obzir nepravodobno podnesenu žalbu ako se time ne povrjeđuju prava drugih osoba. Protiv rješenja suda kojim je rješenje javnoga bilježnika u cijelosti ili djelomično ukinuto nije dopuštena samostalna žalba (ona će biti dopuštena tek žalbom na rješenje o nasljeđivanju). da je podnio odgovarajući zahtjev sudu. Ako je riječ o nasljedniku koji je s ostaviteljem živio u istom kućanstvu. 2. Ugovor mora biti u pisanom obliku i ovjerovljen od suca nadležnog suda ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili potvrđen od javnog bilježnika. da je živio ili privređivao u zajednici s ostaviteljem. a još nije došlo do diobe nasljedničke zajednice. Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave prvostupanjskoga rješenja. a nije njegov bračni drug ili potomak.Nasljednička zajednica i njeno razvrgnuće Pravo na razvrgnuće ima svaki sunasljednik u nasljedničkoj zajednici. predmeti kućanstva koji su mu služili za zadovoljenje svakodnevnih potreba ostavit će mu se na njegov zahtjev i uračunati u njegov nasljedni dio. ne uzimaju se u račun pri izračunavanju nužnog dijela niti se uračunavaju u nasljedni dio. Bračnom drugu i potomcima koji su s ostaviteljem živjeli u istom kućanstvu. pod sljedećim pretpostavkama: 1. Protiv rješenja prvostupanjskoga suda dopuštena je žalba. 4. pa i zapisovnik. ali on obvezuje nasljednika samo da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovaratelju. To pravo ne zastarijeva. O prigovoru odlučuje sudac pojedinac (općinski sud). Dopušten je i ugovor o ustupanju nasljednog dijela osobi koja nije nasljednik. pripadaju u trenutku ostaviteljeve smrti predmeti kućanstva u suvlasništvo na jednake dijelove. tko je ostaviteljev nasljednik. da je učinio vjerojatnom opravdanu potrebu za pojedinim stvarima iz ostavine. Prvostupanjski sud može povodom žalbe sam novim rješenjem preinačiti pobijano rješenje. svaki nasljednik može svoj dio ugovorom prenijeti isključivo na sunasljednika. 3. da vrijednost stvari koje mu pripadaju isplati u novcu sunasljednicima u roku koji mu odredi sud. ZN je predvidio mogućnost da nasljednik. U ostavinskom postupku nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi (ranije je bio dopušten zahtjev za zaštitu zakonitosti) Djelovanje rješenja o nasljeđivanju Predmnjeva istinitosti – predmnjeva se da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju istinito utvrđen sastav ostavine. Pravni lijekovi u ostavinskom postupku Protiv rješenja koje je donio javni bilježnik kao povjerenik suda dopušten je prigovor u roku od osam dana od dana dostave rješenja strankama. Rješenje kojim sud udovoljava zahtjevu nasljednika ima snagu ovršne isprave. dobije iz ostavine pojedine pokretne ili nepokretne stvari koje bi inače pripale u dio ostalim nasljednicima. Ostali nasljednici imaju zakonsko založno pravo na stvarima dodijeljenim pojedinom nasljedniku kao osiguranje isplate novčanog iznosa. Ti predmeti se izdvajaju iz ostavine (ako nisu znatnije vrijednosti). koliki mu nasljedni dio 51 . Ugovorni prijenos nasljednog dijela pretpostavlja postojanje pravomoćne odluke suda kojom je utvrđen nasljedni dio. Nasljednik koji je poljodjelac nije dužan dokazivati opravdanu potrebu za dodjelom poljoprivrednog zemljišta. Prije diobe nasljedničke zajednice.

Moguće je da se pronađe nova oporuka nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju. 52 . 4. OBJEKTIVNE GRANICE – djeluje jedino u pogledu onoga o čemu se s tim strankama vodio postupak koji je rezultirao pravomoćnim rješenjem. rješenje o naknadno pronađenoj imovini. 2. kada se pojavi novi nasljednik. rješenje da se obustavlja ostavinski postupak Pravomoćnost rješenja o nasljeđivanju Procesni aspekt djelovanja pravomoćnosti – o onome o čemu je pravomoćno odlučeno ne može se ponovno raspravljati. nisu na nju bile uredno pozvane – npr. Pravomoćnost djeluje unutar svojih granica: 1. je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako. djelomično rješenje o nasljeđivanju. 2. Ostavinski sud neće ponovno voditi ostavinsku raspravu nego će obavijestiti zainteresirane stranke da svoja prava mogu ostvariti u parnici. Takva osoba će parnicu voditi protiv osoba u korist kojih glasi utvrđenje čija se istinitost osporava. SUBJEKTIVNE GRANICE – pravomoćnost djeluje jedino na stranke u postupku koji je rezultirao tim pravomoćnim rješenjem. čak i ako su sudjelovale u ostavinskoj raspravi. Naknadno ispravljanje onoga što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Ispravljanje putem parnice – svatko tko ima neki pravni interes može. Druge konačne odluke u ostavinskom postupku Osim rješenja o nasljeđivanju: 1. rješenje o predaji ošasne ostavine gradu ili općini 3. pokušati putem parnice ishoditi korekciju onoga za što smatra da je pogrešno utvrđeno u tom rješenju. Materijalnopravni aspekt – smatra se istinitim sve ono što je sud utvrdio svojim pravomoćnim rješenjem.pripada. posebno rješenje o zapisu. ako nije vezan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju. 5. Tada osobe kojima na temelju te oporuke pripadaju neka prava nisu vezane pravomoćnošću rješenja. te postoje li kakva prava na zapis i koja. Pravomoćnim rješenjem nisu vezane osobe koje nisu sudjelovale u ostavinskoj raspravi.