Plan rada recitatorske sekcije za devetogodišnje osnovno obrazovanje sa uputstvom za organizovanje takmičenja

Odobren na sjednici Aktiva 30.8.2010.g.

Tijana Luković,prof.

1

pa je tako i šansa za stvaralaštvo učenika. Članovi sekcije pojedinačno. volje i karaktera. lj. plana i programa rada koji se. ako je. odrediti dosjetljive učenike za najavljivače. tj pravilno akcentovanje riječi i rečenica je od velikog značaja. emotivni akcenat) i boje riječi. a pogotovu pripreme za razna takmičenja. misli. u principu. Ako je nastavnik izabrao književni poetski tekst za kazivanje. a mogu biti vrlo zabavni. stoga i reprodukcija takvog književnog materijala zahtijeva boju i ton te kompatibilnosti. Oni podstiču učenika na izražajno kazivanje i na intezivnije misli i emocije. Akcenatske vježbe Gramatičko naglašavanje. u paru ili u grupi. dakle. nikakav lokalni izgovor riječi nije apsolutno dozvoljen! Zato se ovom problemu mora posvetiti velika pažnja. izuzetno važan. Lijepa dikcija zavisi od: jasnog izgovora riječi i rečenica. predočiti plan rada za tekuću godinu. 3. pa nastavnik takvu grešku mora otklanjati sistematskim vježbama. Časovi recitovanja su prava svetkovina riječi. Tu onda dolaze aplauzi. prilagođavanja boje glasa određenoj situaciji čime se utiče na raspoloženja slušalaca. doživljaj za sve prisutne. Uostalom. 2. šale i vrlo uzbudljiva atmosfera slobodnog stvaranja i radovanja. tj. već ljepota i bogatstvo riječi. brzalice i sl. h. biraju odlomak iz teksta. od čitaočevih govornih mogućnosti i stepena savladanosti čitanja. nesporno. a takođe se može i izgovoriti u nebrojenim nijansama. prirodno toplo i spontano ga kazivati i tako se ponašati. ć. Na ovom času obezbijediti slušanje primjera recitovanja poznatih glumaca. muzičku pratnju uz gitaru ili reprodukcju muzike i ’’žurka’’ je gotova. izvršiti izbor rukovodstva. on mora biti kompatibilan sa idejom teksta. izazivaju oduševljenje i svijest o sopstvenoj vrijednosti. akcentuju ga. Lokalni izgovor riječi. Za ovo je dovoljno podstaći učenike da samostalno pripreme recitovanje izabranih stihova. Izvršiti analizu dikcije kroz konkretne primjere. r. Recitatorska sekcija može u svom radu u velikoj mjeri da uđe u tajne ove umjetnosti i da obezbijedi kreativno ispoljavanje i razvijanje mladih – njihove mašte. izbor nosilaca nekih aktivnosti i utvrditi načine praćenja realizacije programa. Učenike na prvom sastanku treba upoznati sa zadacima i ciljevima. Tada treba odstupiti od književne jezičke norme i interpretaciju pažljivo „uskladiti“ sa namjerom i namjenom teksta. poetskog teksta. mada tu svaki iskusan nastavnik zna da treba voditi računa da se ne dese kontra efekti. zavisno od cjeline misli u kojoj se nađe. nakon pripreme. plan javnih nastupa. takav tekst nije potrebno „ijekvizirati“. dikcija Pravilno i lijepo izgovorene riječi i rečenice zavise od težine umjetničkog teksta. ali.Treba još dodati da nastavnici koji vode dramske sekcije u velikoj mjeri mogu iskoristiti ovaj tip programa. tj. a onda ga. osjećanja. Potrebno je voditi računa da djeca ne „gutaju“ zadnje slogove u pjesmi. Drugi značajan korak jeste uputiti učenike na određena pravila dobrog recitovanja: kao uživjeti se u tekst. U okviru rada sekcije. kao i u svakoj nastavi. Koju ćemo joj boju dati – pitanje je našeg umijeća da vladamo jednom od najvećih umjetnosti – umjetnošću govora. pravilno i jasno izgovarati glasove. korak je izbor recitacije. rečenice. i mnogih pozitivnih osobina. emotivno naglašavanje. slušati i analizovati snimke dobrog recitovanja. Nastavnik mora objasniti učenicima značaj pravilnog izgovora glasova i riječi. u kojima se češće pojavljuju pojedini glasovi kod kojih se može pogriješiti. psihološko naglašavanje . tj. Poslije kraćeg izlaganja o akcentima u našem književnom jeziku i tipičnim odstupanjima u lokalnom govoru. Formiranje sekcije U recitatorskoj sekciji ne treba da bude više od desetak učenika. pjesma koju smo izabrali pisana ekavicom. treba samo povjeriti učenicima da oni režiraju čas i biće sigurno interesantno. može biti oblikovni segment određene književnikove zamisli. 2 . Samostalno mogu odrediti i žiri. SEPTEMBAR: 5 sastanaka 1. Treba imati u vidu da. koriguju i procjenjuju. Činioci izražajnog kazivanja. jer je praksa pokazala da se sa učenicima mogu postići odlični rezultati. pogotovu u nižim razredima kada se radi o ovoj sekciji. prelazi se na vježbe. osim ako postoji kvalitetan i autorizovan „prepjev te pjesme“. a onda se daju korekcije u izgovoru. na primjer. čitaju. Zajedno sa učenicima treba izabrati stihove koji su biseri naše i svjetske literature. s tim što se izmjene vrše samo u izboru recitacija prema uzrastu učenika. Ti tekstovi mogu biti kraće priče. Učenici često ''gutaju'' glasove na kraju riječi ili ih ne izgovaraju u potpunosti. brojalice. radi pažljivijeg praćenja i ilustrovanja. Činioci izražajnog kazivanja. mijenjati jačine i brzine izgovora riječi i rečenica u zavisnosti od značenja.Recitatorska sekcija Jedna riječ može da ima mnogo značenja. logičko naglašavanje – naglašavanje smisla riječi u rečenici. Pohvale i nagrade rađaju želju da se ponovi uspjeh. ali se često zanemaruje. obojiti i naglasiti riječi i stihove prema sadržaju koji izražavaju. Evo jednog provjerenog modela rada recitatorske sekcije. dok ih ostali prate. artikulacija Artikulacija je pravilno izgovaranje glasova. 4. kao: č. načina naglašavanja (gramatičko naglašavanje-pravilno akcentovanje riječi. Recitovanje je oblik govorenja u kome riječi oblače svoje najsvečanije ruho. dž. Časovi recitovanja najčešće su monotoni. prvi. da prouče njihov sadržaj i odrede način interpretacije. A na žiri nikako ne smije da utiče narječje. Vježbe se sastoje u tome da svaki učenik čita ili govori tzv. može primijeniti u svim razredima devetogodišnje osnovne škole. zasićene tekstove. a onda zajednički proučiti pojedine stihove.emocionalna obojenost. U ovu svrhu se može koristiti i magnetofon. l. Svaki član sekcije kazuje ove tekstove. koji bi trebalo da bude ilustrovan primjerima i grafičkim prikazima.

5. naredbu i sl.Kviz takmičenje iz istorije govorne umjetnosti Članovi sekcija po grupama.5. Prvi utisci. Pretjerano i teatralno gestikuliranje najčešće smeta. OKTOBAR: 4 sastanka 1. Upoznavanje govorne umjetnosti iz istorije pozorišta i drame O unaprijed najavljenoj temi i prema istraživačkim zadacima članova sekcije. glasovno prilagođavanje govornoj situaciji. Intezitet je (jačina glasa) izražavanje i naglašavanje govornih situacija koje moraju biti motivisane i prirodne. Na primjer.Vježbe vizuelnog kontakta. pa je takvo recitovanje često neozbiljno. Svakoj pjesmi odgovara različit i tempo i ritam. Osim toga. u skladu sa osjećanjima i postupcima koji se tumače. Nepravilno upotrijebljena pauza može da umori recitatora i razbije tekst. treba mijenjati. jer podstiče radoznalost. Pjesmu nije potrebno učiti napamet. Jednolična brzina govorenja. tj. Ne treba pogled „skameniti“ na jednog slušaoca i time zanemariti ostale slušaoce kao da su manje važni. Na izabranoj pjesmi se u individualnom radu omogućuje učenicima da samostalno tragaju za rješenjima pauza. praćenje. nježnost. jačinu glasa treba varirati. imitiranje. U isticanju značaja intonacije dobro je istaći primjer vježbe kada svaki član sekcije istu predloženu riječ izgovori na različite načine. ne manje važne. Na ovom času takođe treba obezbijediti slušanje primjera recitovanja poznatih glumaca i zajednički analizovati slušani materijal. Prema tome. NOVEMBAR: 4 sastanka 1.Istraživanje oblika izražavanja pjesme Po završetku obrade pjesme sa pomenutim činiocima izražajnog recitovanja. napetost.logičke – koje označavaju kraj recitovanja neke cjeline i psihološko – emocionalne. prirodni. U trenucima najvećeg poniranja. daju se kraća uvodna izlaganja. kako bi se ostavila snaga za akcentovana mjesta i čitavoj pjesmi obezbijedile različite nijanse u boji i intezitetu. jer ono što se od početka nauči pravilno – trajno je. dijalozi. Naročitu pažnju posvećuju izboru odgovarajućih vizuelnih i zvučnih ilustracija za svoja izlaganja. a ponekad i smiješno. učeniku davati strofu više na svakom sastanku! Time ćete izbjeći mukotrpnu korekciju ukorijenjenih grešaka. ideje. izgovaraju je tako da izraze bol. mogu se koristiti i suprotnosti u izrazu: osmijeh kroz suze. utvrđuju zadaci za pripremu. Čak je preporučljivo. što može da djeluje izvještačeno. grčevit mir u prostoru. nastavnik čita pjesmu. teksta. Tek kada se publika smiri. likovi. mimike i gestikulacije Vizuelnim kontaktom recitator provjerava kako ga slušaoci prate i time održava uvjerljivost govornog izražavanja. dajući im veću težinu. Potrebno je slušanje tekstova zvučne čitanke. pa je neophodno da pri ovome jačina glasa bude najčešće srednja. Dok jedan govori. omogućava recitatoru predah i normalno disanje. srah. na osnovu unaprijed utvrđenih zadataka. 3 . a ne neprimjereni tekstu i vještački. osjećanja. ali i u tome treba biti umjeren. Pauze u recitovanju. skreće slušaocu pažnju sa recitovanja. Na ovom sastanku se vrše pripreme za kviz takmičenje sa istom temom: dogovara se o koncepciji takmičenja.. Vježbe intonacije i vježbe inteziteta (jačine) glasa Intonacija je muzička strana govora. 2. koji se samo naslućuju.Vježbe tempa. koje označavaju izražavanje raspoloženja. pozorišna tehnika. Nakon toga se vodi razgovor o zapažanjima. takođe. analiza slika. zamara slušaoce. Tempo izgovaranja riječi diktira govorna situacija. ponavljanja i refrena. pripremaju pitanja i odgovore iz istorije pozorišne umjetnosti kod nas i u svijetu. Na sličan način mogu se obraditi sledeće teme: veliki pozorišni glumci. drugi prate i procjenjuju. pribrano zadovoljstvo u gorčini i sl. . koja pjesmi inače.Obrada jedne izabrane pjesme Dok učenici žmure.. Da bi se izbjegla monotonija podvlačenja rime. izgovaranja. i odmjereni. pauza ima višestruku ulogu: produžava prethodne i uvodi u naredne misli i osjećanja. Mjesta koja nijesu akcentovana treba uzdržano. nagle i česte promjene. a onda se u frontalnom radu o tome raspravlja. 2. Uz to. posebno nije preporučljivo učiti je odmah napamet pa onda všiti potrebne korekcije u izgovoru. i td. onih koja se ističu ljepotom i snagom. najveći komediografi i dramatičari. Veoma je važno da se izlaganja temelje na primjerima odlomaka iz kritičkih tekstova i na drugom ilustrativnom materijalu. Slušanje snimka radio drame (ili recitala) Uz uvodna objašnjenja o suštini radio drame kao vrste i o temi o kojoj će se govoriti. Treba imati u vidu da se pred sam početak recitovanja stvara trenutak usredsređenosti. treba skrenuti pažnju na još neke zadatke. da bi u postepenoj gradaciji varirale boja i intezitet kazivanja. recitator malo zatvorenih očiju u ćutanju zamišlja prvu sliku iz pjesme. ritma Tempo određuje dužinu trajanja čitaočevog tona i brzinu čitanja tj. muzika i dr. voditi računa o diskretnosti gestova i mimike. recitovanja. pojačavaju značenja. tj. 3. jer će učenik stalno ponavljatii greške. utvrđuju se i zadaci za slušanje. Oni moraju biti jednostavni. pauza označava one podtekstove. prezir. ponavljanje i refreni Važno je znati da pauze u tekstu mogu biti: gramatičke – obilježene znacima interpunkcije. izražajnost u kazivanju. Iza toga počinje recitovanje smireno i uzdržano. brže i sporije izgovaranje teksta doprinosi ljepoti njegove reprodukcije. poslije predstavljanja pjesme prvi put. Praksa je pokazala da treba učiti strofu po strofu. Uz to. te je zavisno od sadržaja teksta. pauze. potrebno ih je obojiti različitim nijansama u recitovanju. značaj. a onda postavljaju pitanja i vodi rasprava. kao: razvoj radnje. iščekivanje. procjenjivanje intonacije i inteziteta. U zavisnosti od situacije. onih mjesta koje treba posebno naglasiti u recitovanju. štedljivije kazivati. Zato se u analizi teksta mjestu i dužini pauze posvećuje najveća pažnja. akcenti. ako ne i stih po stih. 3. Ritam je naizmjenično mijenjanje govornih elemenata. ali ne praviti velike. misli. one suptilne nijanse izraza. brzo postaje dosadno. Treba. Samostalno ili grupno utvrđivanje (obilježavanje) akcenata. 4. zavisno od sadržaja. Kod vježbi inteziteta treba znati da previše jako ili previše tiho kazivanje djeluje neprirodno i zamara slušaoce.

gostiju. I tako se uči. Odrediti učenike koji će obaviti razgovor sa sa dramskom sekcijom o obostranoj saradnji. Osim toga.Izbor i analiza sadržaja i podjela zadataka za pripremu programa povodom Nove godine (npr.Opštinsko takmičenje u recitovanju (govorenju) Za ovu priliku dobro je pozvati kao podršku i bodrenje sve članove sekcije. 4. 4. i dr.Uvježbavanje sadržaja za nastup sekcije povodom Dana žena 3. muziku). šminku. za koju je naročito potrebno uživljavanje u tekst i prirodno. najbolje jedan dan prije priredbe. svijetlo. MART: 5 sastanaka 1. pauzu. slobodni razgovor o različitim problemima recitovanja i 4 . dežurstva. 2. Susret sa istaknutim glumcem – priprema U saradnji sa dramskom sekcijom pripremiti posijelo (izbor iz programa. drama. Uz čaj. podjela uloga i dr. potrebno je kritički i samokritički osvrnuti se na izlaganja svih učesnika u takmičenju. a druga grupa za Dan državnosti. i dr. takmičenje osvežavati povremeno i drugim sadržajima – muzika.Osvrt na postignute ili nepostignute rezultate na taklmičenju MAJ: 4 sastanka 1.Školsko takmičenje u recitovanju (govorenju) Za ovu priliku dobro je pozvati u goste nekog od poznatih glumaca ili režisera iz mjesta. u prisustvu publike.Na kviz takmičenju. 5.Priprema za takmičenje u recitovanju (govorenju) Izbor sadržaja. Prema rang listi podijeliti nova zaduženja.Takmičenje Sprovesti takmičenje između učenika s ciljem podjele novih zadataka predviđenih za razne nastupe (recital. Podjela novih zadataka za takmičenje Podjela jedne iste pjesme svim učenicima.Čajanka Čajanka je susret sa članovima sekcije prijateljske škole povodom Prvog maja.Generalna proba pred nastup za Dan škole Uklapanje sa horom i drugim sadržajima. Iznenadićete se šta sve djeca poslije svega mogu samostalno da urade. pauze. recitovanje. Osim toga. 3. Dan škole i druge prigodne proslave.Razgovor o gledanom Nakon zajedničkog gledanja pozorišne predstave vodi se razgovor o utiscima i zapažanjima o predstavi kao cjelini i pojedinim elementima. intonaciju. Uvježbavanje sadržaja iz programa za Novu godinu 4. Napomenuti da će sledeći sastanak biti takmičenje. analiza sadržaja.Uvježbavanje sadržaja planiranih za nastup na takmičenju Skrenuti pažnju na sugestivnost u recitovanju. recital da bi se djeca opustila i privikla za nastupe).Generalna proba pred nastup povodom Dana žena Probu obaviti u saradnji sa horom i ostalim sekcijama. pojedinačne pjesme). dikciju. APRIL: 4 sastanka 1. U goste pozvati i članove drugih sekcija iz škole (muzičke. konferansa (tekst konferense sačiniće članovi sekcije) i dr. Radi veće zanimljivosti programa pozvati u goste i članove muzičke sekcije. Dati slobodu samostalne procjene i režije. Uvježbavanje sadržaja planiranih za nastup na takmičenju Obnoviti sve elemente dobrog kazivanja. 5. kako bi se obezbijedilo vrijeme za neke korekcije. Time su svi nagrađeni na svoj način. 2. kostime.). 3. 2. Uvježbavanje sadržaja iz programa za Novu godinu 3. Generalna proba pred nastup za Novu godinu FEBRUAR: 4 sastanka 1. dekor. Podjela zadataka oko organizovanja: pisanje plakata. Analiza sadržaja za nastup povodom Dana škole Podjela uloga. glumu. DECEMBAR: 4 sastanka 1. 2. gestikulaciju i drugo (režiju. 4. mimike i gestikulacije). Tako najuspjeliji takmičar dobija zadatak da spremi recitaciju za opštinsko takmičenje.) odvija se takmičenje prijavljenih kandidata – pojedinca ili grupe. recimo za recital. muziku i igru pripremiti nastup recitatora sa sadržajima iz godišnjeg programa rada.Gledanje pozorišnog djela Članovi sekcije imaju zadatak da prate elemente izražajnog kazivanja: artikulaciju. Akcentovanje značajnih mjesta i utvrđivanje drugih momenata od značaja za izražajno recitovanje (uvježbavanje posebno intonacije i tempa. i uz druge zanimljive sadržaje (muzika. literarne. Dati im zadatak da samostalno izvrše analizu i utvrde ostale momente značajne za izražajno recitovanje. iskreno kazivanje.Izbor i analiza i sadržaja za nastup sekcije povodom Dana žena 2. žirija učenika i nekog stručnog lica (glumca ili sl. čiji nastup takođe treba planirati. Grupa recitatora će se spremati za školsko i opštinsko takmičenje. 4. dramske). mimiku.

dovoljno je da organizator obezbijedi mir u sali. Ta diploma se skenira i unosi u školski ljetopis. Na sreću. glumački prvaci. Ima u nas primjera dobre prakse. uliju hrabrost. često se dešava da se mentori na takmičenjima sami sklanjaju u stranu i prosto postaju nevidljivi i zaboravljeni od svih. ni ostali elementi ne mogu se dobro istaći kao slobodnim glasom. onda u različitim satnicama da ne bi došlo do podudaranja termina za nastup. I tu postoje pravila koja često zanemarujemo. Jedna na ime učenika. a čistoti i čestitosti dužnost nam je da naučimo mlade. koji je. već dvije. a time i uslove koji su potrebni da bi recitator bio uspješan. koji poznaju jezik. Takmičenje u recitovanju stoga ne smije biti paušalno. JUN: 1 sastanak 1. naziv škole iz koje dolazi.Gostovanje na nekoj dječijoj emisiji Prezentovati rad sekcije i postignute rezultate. posebno poslije takmičenja uzrasnih grupa. naziv recitacije i ime pisca. što dezavuiše dječiji trud i razvija nekritički odnos prema ovoj vrsti pedagoško-umjetničkog rada s djecom. Treba istaći. da slušaoci znaju kulturu ponašanja u sali. ni boja glasa. istaknutim pojedincima i ostalim učenicima. zbunjuju ga. ali ne ona sa kojom organizator već godinama ne zna šta će! Treba pokloniti stvarno popularnu i „vrijednu napisanu riječ“. Drugo. ime i prezime mentora učenika (a koje najčešće izostane). Poželjno je uručiti nagrade odmah poslije zasijedanja žirija. voditelji često prave katastrofalne greške u cilju „opuštanja takmičara pred nastup“. koji se bave poslovima po vokaciji nesrodnim sa umjetnošću. najbolje je organizovati takmičenja različitim danima. dvije. već smo rekli. a jedna na ime mentora. u govorništvu i glumištu. Voditelj je dužan da prije nastupa uzme podatke o recitatoru. lingvisti. diploma i to ne jedna. obavezno. 4. nedostaje čistote. recitovanje. Da. one osobe koje najbolje poznaju umjetničko govorenje. ne treba miješati uzrasne grupe takmičara.). Ponekada su sami organizatori krivi što djeca poslije dugog čekanja na red. Tu diplomu mentor daje školi kao svoj doprinos radu i razvoju njegove škole. pa žiri sastavljamo u zadnjem minutu. vjerovatno misleći da će se takmičari tako bolje čuti! Većina djece nema iskustvo korišćenja mikrofona pa se često stvara mikrofonija. u voditeljstvu. nije uvijek tako. nekima i najvažnija sama dodjela nagrada. pa se često desi da počnu recitovanje onako kako nijesu planirali i time „pogube konce“. u stvari. na fakultetima koji se bave temeljnim izučavanjem jezika i književnosti. odnosno. i koji imaju znanja da procijene dječiji talenat i uzrasne i psihološke mogućnosti poniranja u tkivo teksta. Razmatranje izvještaja o radu sekcije Prijedlog za nagrade i pohvale najboljim recitatorima. i najzasluženiji za uspjeh učenika. Pored toga što se stvara velika gužva. prije svega treba da poznaje samo recitovanje. Tako često neki povišen ton u recitovanju izgleda na mikrofonu kao vrisak. i samo takmičenje traje dugo. i često određuje put kojim će se najtalentovaniji takmičari baviti. i mikrofon nije ni potreban. No i pored knjige potrebno je priznanje. Treće.) A diplome katkad ne dobiju ni djeca. i to: ime prezime. I šta uručiti!? Najljepši poklon za lijepu izgovorenu riječ je – lijepa pisana riječ. a ako ne. pedagozi sa iskustvom u radu s djecom. jer ono može. Na samom takmičenju voditelj predstavi učenika tim podacima i ustupa mu mjesto kao takmičaru. Ni prethodne dvominutne probe pred mikrofonom ne garantuju dobro recitovanje. i. već ozbiljno procjenjivano. Time samo dekoncentrišu učesnika. I na kraju. njegovu ljepotu i značenja. recitator ne treba da počne da recituje dok ne osjeti potpunu tišinu i skoncentriše se. tj. sintaksičari. Organizacija školskih takmičenja ove vrste često su mjera stvari u našem školstvu i mjera odgovornosti prema mladima. izbor žirija je jako bitna stavka. Pored toga. osim od njihovih učenika koji ih uvijek traže pogledima da im drže palčeve. ali još nam u tom smislu. a kamoli mentori ili pak.. žele samo „da već jednom završe sa tim“. U žiriju treba da budu eminentni profesori jezika i književnosti. postavljajući kojekakva pitanja nevezana za recitovanje. 5 . 3. pa mladi pobjednici u recitovanju svoj dar i trud nastavljaju da nadograđuju na pozorišnim akademijama. Nerijetko se u praksi događa da u žiriju sjede osobe nekompetentne za procjenu dječije darovitosti i postignuća u lijepom kazivanju tekstova. Tako smo katkad svjedoci paradoksa da u žiriju sjede ljudi koji i sami loše poznaju sopstveni jezik.. Tu se takođe treba držati nekih pravila od kojih ćemo pomenuti najbitnije. a time i ugled škole. Prvo.glume. Pored toga. odnosno lijepo kazivanje tekstova. Na kraju. Za sva ostala pitanja ima vremena dok žiri zasijeda. tako se i recitatori umaraju. kao oblik reproduktivne umjetnosti. dvije i o organizovanju opštinskih takmičenja Mnogi organizatori olako shvataju ovaj posao. a sale su dovoljno akustične (jer za to i služe). čime se samo takmičenje profaniše. da bi neko znao kako se organizuju takmičenja recitatora. Gostovanja u emisijama. dobiju neke smiješne papire u reklamnoj boji na kome im zahvaljuju na učešću. Ako je moguće. gube koncentraciju. knjiga. Dalje.Izvještaj za školske novine Prezentovati rad sekcije i postignute rezultate. a takođe i odaje priznanje tom nastavniku i njegovim zaslugama. Tako se bilježi svaki značajan momenat iz života škole. (Na žalost. ne mala greška organizatora je u insistiranju recitovanja uz mikrofon. i dovoljno ozbiljnosti s kojom se pristupa dječijem trudu i talentu. Napomena: Svi časovi su DVOČASOVI! Riječ.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful