Upute_labos_1

Tehnički fakultet Rijeka Smjer: -----------------------------Datum Ime i prezime Matični broj Energetska elektronika OSNOVNE SKLOPKE I SKLOPOVI Vježba

broj 1

1. UVOD 1.1. Cilj vježbe Simuliranje ponašanja osnovnih sklopki i sklopova primjenom simulacijskog paketa Simplorer. 1.2. Opis vježbe Vježba se sastoji iz dvije cjeline. U prvom dijelu vježbe simulira se ponašanje modela poluvodičkih ventila, misli se na model idealne sklopke, statičke modele i dinamičke modele. Koristi se simulacijski model koji simulira uklapanje i isklapanje induktivnog trošila pomoću navedenih modela sklopki. Potrebno je uočiti različito ponašanje ovih modela snimajući valne oblike napona i struje na sklopci, te valnog oblika gubitaka sklopke. U drugom dijelu vježbe simulira se ponašanje osnovnih sklopova učinske elektronike. Prvo se simulira ponašanje poluvalnog diodnog ispravljača opterećenog djelatnim trošilom, nakon toga se simulira ponašanje ovog sklopa uz induktivno trošilo i na kraju se dodaje poredna dioda. Snimajući valne oblike napona i struje na trošilu, napona i struje na diodama i struje kroz naponski izvor zaključuje se na ponašanje ovih sklopova. 2. TEORETSKI PRIKAZ I RAZRADA PROBLEMA

2.1. Osnovne sklopke Dominantna komponenta u sklopovima učinske elektronike je elektronička sklopka. Od idealne elektroničke sklopke se očekuje da je struja kroz sklopku jednaka nuli kada je sklopka otvorena, te pad napona na sklopci jednak nuli kada je sklopka zatvorena. Također se traži da vodi struju u oba smjera i da trenutačno uklapa i isklapa. Elektronička sklopka se ostvaruje upotrebom poluvodičkog ventila; diode, bipolarnog tranzistora, MOSFET-a, IGBT-a, tiristora itd. Na razini simulacije ponašanja sklopova učinske elektronike, elektroničke sklopke se mogu modelirati idealnom (mehaničkom) sklopkom na najnižoj razini, odnosno statičkim i dinamičkim modelima poluvodičkih ventila na višim razinama. Simulacijski program Simplorer ima ugrađen model idealne sklopke kao i statičke i dinamičke modele većine poluvodičkih ventila. Svi navedeni modeli nalaze se unutar baze Basics. Na slici 1. prikazana je nadomjesna shema sklopa pomoću kojeg se ispituju osnovna sklopna svojstva poluvodičkih ventila. U shemi se pomoću poluvodičkog ventila spaja induktivno trošilo na istosmjerni naponski izvor. Paralelno induktivnom trošilu nalazi se poredna dioda. Poredna dioda je predstavljena idealnom diodom. Prvi valni oblik predstavlja upravljački signal poluvodičkog ventila. Kad je taj signal pozitivan sklopka vodi. Sklopka kasni neko vrijeme s uklapanjem, a zatim postepeno struja kroz sklopku raste i postepeno napon na sklopci pada. Slično se dešava tijekom isklapanja, kada je vrijednost upravljačkog signala negativna. Sklopka kasni neko vrijeme prije nego što struja postepeno krene padati i napon postepeno rasti. Zadnji valni oblik na slici 1. je vremenski tijek gubitaka sklopke. Gubici sklopke se sastoje od gubitaka vođenja i sklopnih gubitaka. Sklopni gubici postaju dominantni na višim sklopnim frekvencijama. 1-1

2.Slika 1.2. Ld). freewheeling diode). Osnovni sklopovi U većini primjena uređaja učinske elektronike. Poluvalni ispravljač uz djelatno trošilo 1-2 . s protuelektromotornom silom (E) i s porednom diodom (engl. Najjednostavniji sklop koji može obaviti tu funkciju je poluvalni diodni ispravljač. induktivno (Rd.1. potrebno je najprije ulazni izmjenični sinusni napon frekvencije 50/60 Hz pretvoriti u istosmjeni napon. Trošilo može biti djelatno (Rd).2. Ukoliko se još želi dodati mogućnost upravljanja ispravljenim naponom. umjesto diode upotrijebit će se tiristor. 2. ostvarivši poluvalni tiristorski ispravljač. Analizu rada poluvalnih ispravljača podijelit ćemo prema vrsti trošila.

2.2. Kao i kod djelatnog trošila. Budući da je trošilo djelatno. vođenje diode počinje u trenutku kada napon izmjeničnog izvora postane pozitivan. Dioda provede u trenutku pojave pozitivnog poluvala napona izmjeničnog izvora vS = √2 VS sin(ωt).Slika 2. Unošenje prigušnice u krug trošila dovodi do bitnih promjena u radu sklopa u odnosu na djelatno trošilo. 45Vs π Trenutna vrijednost struje trošila prema Ohmovom zakonu je id = vd / R. pa je srednja vrijednost struje trošila jednaka Id = Vd / R. Jednostavno se može izračunati izraz za srednju vrijednost napona na trošilu Vd Vd = 1 2π 2π ∫ 0 vd ( ωt ) d ( ωt ) = 1 2π π ∫ 0 2Vs sin ( ωt ) d ( ω t ) = 2 Vs = 0. zbog pada struje trošila na nulu. slika 3. struja trošila je proporcionalna naponu trošila.2. Poluvalni ispravljač uz induktivno trošilo Induktivno trošilo (serijski spoj otpornika R i prigušnice L) najčešći je tip trošila u učinskoj elektronici. Vrijedi diferencijalna jednadžba: di dt vS = Ri + L 1-3 . Dioda prestaje voditi padom napona vS na nulu.

Trenutak prestanka vođenja struje trošila t3 mora se izračunati iterativnim postupkom ili simulacijom.2. iako je napon izvora negativan. poredna dioda. kada napon izvora pada na nulu. Poluvalni ispravljač s porednom diodom U učinskoj elektronici se često paralelno induktivnom trošilu spaja tzv. ali najdulje do kraja periode napona izmjeničnog izvora. jer se radi o transcedentnoj jednadžbi. Poseban slučaj induktivnog trošila je čisto induktivno trošilo (R=0). Vrijede slijedeći izrazi za struju trošila: π π ) − sin(− ) 2 2 id = 2 VS ωL id = [ sin(ωt − ] 2 VS ωL [ 1 − cos(ωt ) ] 2. Što je prigušnica L većeg induktiviteta (veća vremenska konstanta) to će struja trošila dulje teći. te je u trenutku t2. Tada je valni oblik struje trošila id simetričan oko njene vršne vrijednosti i struja trošila teče cijelu periodu izmjeničnog napona ukoliko je sklop bez gubitaka. koja ima homogeno (prirodno) i partikularno (prisilno) rješenje: id = 2 VS sin(ω t − φ ) + Ae Z − Rt L gdje je: Z = R 2 + (ω L) 2 φ = tan −1 ( ωL ) R A= 2 VS sin φ = Z 2 VS ω L Z2 Vođenje diode ne prestaje s padom napona izmjeničnog izvora na nulu. u prigušnici akumulirana energija određena strujom id(t2) koja teče kroz prigušnicu prema prije izvedenom izrazu. Budući da dioda isklapa tek kada struja kroz nju padne na nulu.Slika 3. 1-4 . Prigušnica ima svojstvo akumuliranja energije. već struja trošila i dalje teče.3. to će struja trošila teći sve do trenutka t3.

napon na trošilu jednak je nuli. Srednja vrijednost struje trošila određena je srednjom vrijednosti napona na trošilu i djelatnim otporom Id = Vd / R. Rad sklopa s porednom diodom može se podijeliti u 2 faze. a počinje voditi poredna dioda D2 (vidi metodu pretpostavljenih stanja u udžbeniku). ne teče kroz izmjenični izvor. već samo o djelatnom otporu R. valovitost struje trošila id postaje malena. već kroz porednu diodu. Izvod za analitičke izraze struje trošila tijekom faza I i II sklopa nešto je složeniji. napon na trošilu jednak je naponu izmjeničnog izvora i struja trošila raste. a vrijedi jednadžba kruga: didII dt 0 = RidII + L Tijekom vođenja poredne diode. U prvoj fazi vodi dioda D1. Ovo svojstvo sklopa s porednom diodom vrlo je važno kod složenijih ispravljačkih spojeva. Kada napon izmjeničnog izvora postane jednak nuli padajući prema negativnim vrijednostima. Struja induktivnog trošila id zatvara se dakle preko poredne diode D2 i pada. Ukoliko je vremenska konstanta induktivnog trošila znatno veća od periode naponskog izvora (L/R >> T) . U ustaljenom stanju sklopa. prestane voditi dioda D1. Poredna dioda spojena paralelno induktivnom trošilu osigurava neisprekidanu (kontinuiranu) struju trošila id. srednja vrijednost struje trošila ne ovisi o induktivitetu prigušnice. a vrijedi jednadžba kruga: didI dt vS = RidI + L Prva faza traje od trenutka ωt = 0 do ωt = π.Slika 4. premda neisprekidana. Uloga poredne diode je da osigura put struji trošila u trenucima kada su sklopke pretvarača isključene. a rezultat su izrazi: idI =  2 VS sin(ωt − φ ) + idI (α ) − Z    − (ωt −α ) R 2 VS ωL sin(α − φ )  e Z   1-5 . Svi dosad prikazani poluvalni ispravljači imali su isprekidanu struju trošila (osim graničnog slučaja čisto induktivnog trošila kod idealnog diodnog ispravljača). a struja trošila.

To primjerice može biti akumulatorska baterija ili pak inducirani napon istosmjernog stroja. Poluvalni ispravljač s naponskim izvorom u krugu trošila U učinskoj elektronici čest je slučaj da se u krugu trošila nalazi naponski izvor (protuelektromotorna sila). Uz prisustvo naponskog izvora Ed. dioda nikada ne bi ni provela.t2]. Kada bi napon Ed bio veći od vršne vrijednosti napona naponskog izvora. dioda ne provede u t = 0 već u trenutku t1. Sljedeća slika ilustrira rad diodnog poluvalnog ispravljača uz induktivno trošilo i naponski izvor u krugu trošila. Slika 5. dioda vodi struju trošila sve dok napon vS ponovo ne postane manji od Ed.idII = idI (π ) e − (π −α ) R ωL 2. Uz djelatno trošilo. 1-6 .2. U slučaju induktivnog trošila. određena naponom naponskog izvora u krugu trošila. a to je kada potencijal anode diode postane veći od potencijala katode. vođenje diode traje do trenutka t3. Srednja vrijednost struje trošila Id sada je osim djelatnim otporom R.4. sve dok se ne razgradi energija akumulirana u prigušnici tijekom intervala [t1 .

napon Ed vidi se u valnom obliku napona na trošilu Vd. Ukoliko je struja trošila isprekidana. no ukoliko je struja trošila neisprekidana. PRIKAZ DOBIVENIH REZULTATA 3. Važno je zapamtiti da naponski izvor u krugu trošila utječe na trenutke uklapanja poluvodičkih ventila i utječe na srednju vrijednost struje trošila. Slika 6. U sljedećoj tablici dani su parametri modela elemenata. napon Ed ne vidi se u valnom obliku napona na trošilu Vd . Osnovne sklopke Upotrebom Schematica nacrtajte shemu simulacijskog modela prikazanu na slici 6. 3. napon na trošilu jednak je naponu Ed.Za vrijeme vođenja diode napon na trošilu jednak je naponu izmjeničnog izvora vS.1. a dok dioda ne vodi. Svi elementi sheme nalaze se u bazi Basics. 1-7 . ali utječe na srednju vrijednost struje trošila.

2.Ime elementa E1 I1 I2 D1 Tip modela EMF Equivalent Line IGBT1 Equivalent Line Diode601 NIGBT61 Semiconductors Deviec Level Semiconductors Device Level Parametri EMF=500 I1=20A I2=20A Forward Voltage=1. Na jednom dijagramu valni oblik napona i struje statičkog modela IGBT-a. Na jednom dijagramu valni oblik gubitaka statičkog modela diode i IGBT-a.9 Electrical Behavior Level 3 Potrebno je prikazati upotrebom programa View Tool-a: 1. Bulk Resistance=1mΩ. Na jednom dijagramu valni oblik napona i struje statičkog modela diode. 5. 3. 7.9.2V. Poluvalni ispravljač uz djelatno trošilo Upotrebom Schematica nacrtajte shemu simulacijskog modela prikazanu na slici 7. Na jednom dijagramu valni oblik napona i struje dinamičkog modela IGBT-a. 2. Reverse Resistance=100kΩ Forward Voltage=1. 1-8 . Na jednom dijagramu valni oblik napona i struje dinamičkog modela diode. Bulk Resistance=1mΩ.95. R2=0. Svi elementi sheme nalaze se u bazi Basics. R3=0.2V. R1=9. 6. Reverse Resistance=100kΩ Electrical Behavior Level 3. Na jednom dijagramu valni oblik gubitaka dinamičkog modela diode i IGBT-a. 4. Analizitrati i objasniti rezultate simulacije 3.

f=50 Hz Forward Voltage=1. Svi elementi sheme nalaze se u bazi Basics. Na jednom dijagramu valni oblik struje kroz trošilo.3.2V.2V. Ime elementa E1 D1 R1 L1 Tip modela Sinusni naponski izvor Equivalent Line Parametri RMS=220V. Reverse Resistance=100kΩ 100Ω Potrebno je prikazati upotrebom alata Probe: 1. Bulk Resistance=1mΩ.Slika 7. Na jednom dijagramu valni oblik napona na trošilu. Ime elementa E1 D1 R1 Tip modela Sinusni naponski izvor Equivalent Line Parametri RMS=220V. 3. 1-9 . Bulk Resistance=1mΩ. Analizitrati i objasniti rezultate simulacije 3. Reverse Resistance=100kΩ 100Ω 100mH Slika 8. Poluvalni ispravljač uz indiktivno trošilo Upotrebom Schematica nacrtajte shemu simulacijskog modela prikazanu na slici 8. U sljedećoj tablici dani su parametri modela elemenata. 4. U sljedećoj tablici dani su parametri modela elemenata. Analitički i simulacijski izračunati srednju vrijednost napona na trošilu. 2. f=50 Hz Forward Voltage=1.

6. Poluvalni ispravljač s porednom diodom Upotrebom Schematica nacrtajte shemu simulacijskog modela prikazanu na slici 9. Reverse Resistance=100kΩ Forward Voltage=1. 3. f=50 Hz Forward Voltage=1. Na jednom dijagramu valni oblik napona na trošilu za L1=500mH. 4. Reverse Resistance=100kΩ 100Ω 500mH Potrebno je prikazati upotrebom alata 2D-View: 1. Slika 9. Bulk Resistance=1mΩ. Analizitrati i objasniti rezultate simulacije 1-10 . Svi elementi sheme nalaze se u bazi Basics. Analizitrati i objasniti rezultate simulacije 3. Bulk Resistance=1mΩ.2V. U sljedećoj tablici dani su parametri modela elemenata. 5.3.Potrebno je prikazati upotrebom alata 2D-View: 1. 2. Izračunati srednju vrijednost napona na trošilu za L1=500mH . 3. Na jednom dijagramu valni oblik napona na trošilu za L1=100mH Na jednom dijagramu valni oblik struje kroz trošilo za L1=100mH Na jednom dijagramu valni oblik napona na trošilu za L1=500mH Na jednom dijagramu valni oblik struje kroz trošilo za L1=500mH Izračunati srednju vrijednost napona na trošilu za L1=100mH i L=500mH. Ime elementa E1 D1 D2 R1 L1 Tip modela Sinusni naponski izvor Equivalent Line Equivalent Line Parametri RMS=220V. 2. Na jednom dijagramu valni oblik struje kroz trošilo za L1=500mH. 4.2V.

Kako se mijenja srednja vrijednost napona na trošilu povaćanjem vrijednosti induktiviteta trošila.2V. Da li srednja vrijednost napona na trošilu ovisi o vrijednosti induktiviteta. U sljedećoj tablici dani su parametri modela elemenata.3. Reverse Resistance=100kΩ 500mH Potrebno je prikazati upotrebom alata 2D-View: 1. Bulk Resistance=1mΩ. Na jednom dijagramu valni oblik napona na serijskom spoju induktiviteta L1 i naponskog izvora E2. Koje gubitke može simulirati statički model poluvodičkih ventila. Poluvalni ispravljač s naponskim izvorom u krugu trošila Upotrebom Schematica nacrtajte shemu simulacijskog modela prikazanu na slici 10. ZAKLJUČAK (treba sadržavati odgovore na pitanja) Kako se dijele poluvodički ventili s obzirom na upravljivost. 1-11 . Na jednom dijagramu valni oblik napona na induktivitetu L1 i struje kroz induktivitet L1. 4. Koji dio periode (koliko dugo) vodi dioda kod poluvalnog ispravljača s djelatnim trošilom. f=50 Hz EMF=50V Forward Voltage=1. Navedite vrste gubitaka kod poluvodičkih ventila. 5. 3. Slika 10.3. Ime elementa E1 E2 D1 L1 Tip modela Sinusni naponski izvor EMF Equivalent Line Parametri RMS=220V. Kolika je srednja vrijednost napona na trošilu kod poluvalnog ispravljača s porednom diodom i induktivnim trošilom. Koji dio periode (koliko dugo) vodi dioda kod poluvalnog ispravljača s induktivnim trošilom. Svi elementi sheme nalaze se u nazi Basics. Analizitrati i objasniti rezultate simulacije 4. 2. O čemu ovisi to vrijeme. Navedite primjere. Kolika je srednja vrijednost napona na trošilu. Kojim modelom je moguće simulirati reverznu struju oporavljanja kod diode. 3. 2. 1.

8. Koja komponenta se može modelirati serijskim spojem otpora. Pod kojim uvjetom se napon protuelektromortorne sile «vidi» u naponu trošila. 1-12 . induktiviteta i protuelektromotorne sile. 7. Kako protuelektromotorna sila utječe na ponašanje poluvalnog ispravljača s porednom diodom i induktivnim trošilom. Kako se mijenja valovitost struje trošila s povećanjem induktiviteta.6. a kako srednja vrijednost struje trošila.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful