P. 1
GRAFICKE BOJE

GRAFICKE BOJE

|Views: 83|Likes:
Published by Dubravka37

More info:

Published by: Dubravka37 on May 02, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/13/2014

pdf

text

original

GRAFICKE BOJE

1. UVOD U covjeku postoji prirodni nagon da sa svojom inspiracijom i talentom iskaţe svoje doţivljaje i emocije slikovnim izrazom. Postoje brojni ostaci djelovanja prapovijesnog covjeka koji nam govore da su ondašnji ljudi savladali tehniku nanošenja boje na odredenu podlogu. Gotovo je sigurno da ni sami nisu bili svjesni da ce njihovi radovi biti ocuvani i nakon toliko tisuca godina. Bilo je potrebno pronaci odgovarajuci prirodni materijal koji ce covjeku omoguciti da sa dovoljnom jasnocom i preciznošcu prikaţe svoju graficku formu. Nastankom prvih civilizacija i prvih pisama javila se je konkretna potreba da se pronadu odgovarajuci materijali i kao podloga za pisanje i kao sama boja koja ce se nanosit na podlogu. Kinezi i Egipcani su ostavili prve pisane tekstove na materijalu koji je slican današnjem papiru. Boja je bila izradena na bazi cade koja se je nakon usitnjavanja i prosijavanja miješala sa uljem i ljepilom. Umnoţavanje tekstova pisanjem, odnosno prepisivanjem je neminovno imalo za posljedicu brojne netocnosti i greške te je samo po sebi predstavljalo mukotrpan posao. Za prvo umnoţavanja knjiga, bez prepisivanja perom, smatra se pokušaj Tsai Luna, Kina 105 g.pr.Kr., pomocu glinenih slova i sustava preše, dok oko 1313 g. Neng Chen uvodi drvena slova.

Oko 1450 g. Johan Gutenberg, graver iz Mainza, izumio je pomicna lijevana slova i prešu za otiskivanje. Ovaj izum smatra se epohalnim otkricem koji je omogucio velikom broju ljudi da se koristi znanjem putem tiskanih knjiga. Tada su tiskari sami proizvodili graficke boje. Pigmente su nalazili u prirodi, a osnovna crna boja se je dobivala iz raznih vrsta cada paljenjem smola, smolastih drveta i cade iz ognjišta. Ubrzo se pokazala potreba za novim zanatom odnosno zanimanjem graficki zanat. U pocetku graficki strojevi su bili pogonjeni ljudskom snagom što je ogranicavalo broj otiska na "svega" nekoliko desetina otisaka po satu. Oko 1700 g. pojavila su se prva strojno lijevana pojedinacna slova, a 1880 g. Mengenthaler je izumio stroj za lijevanje olovnih redaka kojeg je nazvao Lunotype. Stoljecima ova tehnologija zasnovana na lijevanim olovnim slovima i redcima ostaje

Prvo u slog (slaganje teksta). Osjet boje moguc je zato što u oku (mreţnici) postoje tri vrste receptora (fotoosjetljive stanice) koje imaju razlicite maximalne osjetljivosti u tri spektralna podrucja: plavom. foto industrijom i konacno sa ogromnim asortimanom grafickih boja. Pojavom suvremenih racunala graficka tehnologija se drasticno mijenja. BOJA Pod rijec boja obicno podrazumijevamo: " opticko zapaţanje covjeka pri pogledu na neku obojenu tvar..nepromijenjena. 2. Valovi cija se valna duljina krece u rasponu od 380 . dogadale su se samo manje promjene u smislu mehanickih inovacija.) i " pojam koji je materijalne naravi te oznacava samu tvar kao nositelja boje. pa tako i kemijska industrija sudjeluje u ovom razvoju sa modernim plasticnim masama. Ulaze u domenu izrade tiskovne forme i samog tiska. organskim bojama i pigmentima. crveno. gdje izraţavamo osjecaj koji opisujemo rijecima (plavo. Osjet boje je posljedica vidljivog zracenja. ţuto. zelenom crvenom. a iskazujemo ga nazivom pojedinih boja.. Kao što vidimo tiskarska tehnika je jako napredovala. Svjetlost nastaje u samom izvoru svjetla koji moţe biti primaran (prirodno i umjetno) i sekundaran. integraciju teksta i slike kao i u same prijelome cijelih stranica. a zatim i u reprodukcionu fotografiju. te osjet boja. sintetskim smolama. Ljudsko oko zahvaljujuci svojoj gradi omogucava osjet vida. zeleno. Primarni izvori emitiraju kontinuirani spektar koji ljudsko oko vidi kao bijelo svjetlo. prijelom teksta.750 nm moguce je razdvojiti na pojedine valne duljine cime dobivamo monokromatsku svjetlost. Ako to svjetlo pomocu prizme rastavimo na valne duţine onda moţemo razabrati niz boja jednake .

ADHEZIJA . Obuhvaca razna specificna svojstva kao što su adhezija. Iz prizme neizravnog izvora odnosno tijela.je generalno stanje boje u masi. Ljepljivost je odredena adhezijom. Tijelo nam se pricinjava sivo ako djelomicno apsorbira zrake bijele svjetlosti. TECENJE BOJE . KEMIJSKA SVOJSTVA BOJA KONZISTENCIJA .svjetloce. Idealno crno tijelo apsorbira svo upadno svjetlo. KRATKA BOJA .je svojstvo koloidnih otopina da stajanjem prelaze u gel. Bilo koji ton boje definiran je dominantnom valnom duţinom. granica tecenja. granicom elasticnosti i granicom tecenja.omogucava razmještavanje boje po valjcima za razribavanje. To je zapravo snaga koja je potrebna da se razdvoji jedinicu supstance.u procesu tiska razvlaci se na dugacke niti. Previsoka ljepljivost uzrokuje lijepljenje na tiskovnu formu i cupanje. dok sve ostale boje nazivamo šarenim. Jedan od nacina mjerenja toka boje je stavljanje boje u koso nagnute ţljebove te mjerenje vremena za koje boja prijede odredeni put. Kratka boja je boja sa malom kohezijom cestica dok je duga boja sa jakom kohezijom cestica. LJEPLJIVOST .se moţe definirati kao njena relativna prijemljivost ili izvlacenje. što uzrokuje necisti otisak.se definira kao privlacenje cestica iste supstance. daju oštar otisak. viskozitet. Loša osobina kratke boje je daje relativno neoštar otisak. 3. dok sve ostale reflektira. refleksijom i transmisijom. Omogucuje lijepljenje kao i još neke pojave. Te su boje obicno previše ljepljive i uzrokuju prašenje boje. kohezija. DUGA BOJA . Kozistencija boje varira s obzirom na utjecaj promjene temperature. . TIKSOTROPIJA . KOHEZIJA . tiksotropija i površinska napetost. Upravo o tim svojstvima zavisi boja svakog tijela. dobro je pokretna i dobro leţi na tiskovnoj podlozi. dok bijelo tijelo reflektira sve zrake svjetlosti. Slabo ljepljiva boja obicno ne daje dobar otisak te uzrokuje taloţenje u bojaniku i zapunjava raster.ima malu ljepljivost. a da bi miješanjem ponovo postale tekucine. Djelovanje adhezije utjece na prenošenje boje iz bojanika do tiskovne forme i sa tiskovne forme na tiskovnu podlogu. viskozitetom. Tijela u prirodi primljenu energiju svjetla najcešce prenose apsorpcijom. crno i sivo zovemo nešarenim bojama.je uzajamno privlacenje sila izmedu molekula razlicitih tekucina. svijetlo dolazi u oko i tako primjecujemo razlicite nijanse. Bijelo.

Glavna funkcija im je da odraze kontrast što bolje uocljiv od podloge. POD TON . Iz tog razloga treba pricekati par trenutaka da se otisak osuši. KARAKTERISTIKE GRAFICKIH BOJA Uloga boje je da sliku i tekst sa tiskovne forme prenese na tiskovnu podlogu sa što je moguce maje gubitaka u informaciji. Pokrivne boje obicno pokazuju gotovo isti ton u masi i na otisku. TON U MASI . Graficke boje se sastoje od: " pigmenata " veziva " punila " smole " raznih dodataka. VRŠNI TON . tako na primjer: " offset 2 . Opcenito se moţe reci da su boje nešto svjetlije neposredno nakon otiska.3 mikrona " visoki tisak 3 .4 mikrona " duboki tisak 12 mikrona " sitotiska 20 . a primjetljiv u svim svojim detaljima (raster tockica) koji zajedno daju cjelinu. Kod mnogih boja vršni ton mijenja se sušenjem boje na otisku. Ta nijansa varira od nijanse na otisku i to u praksi vrlo cesto.60 mikrona. Kao što vidimo graficke boje razlikuju se po svojim fizikalno-kemijskim svojstvima zavisno o tehnici tiska i tiskovnoj podlozi. Nanos boje na tiskovne podloge iznosi svega nekoliko mikrona te zavisi o samoj tehnici tiska.je jacina boje koja ovsi o ucešcu pigmenta u boji. 4. Kvaliteta otiska bitno ovisi o . TINKTORIJALNA MOC . Transparentne boje pokazuju najvecu razliku izmedu tona u masi i otisnutog tona. No ova konstatacija vrijedi samo do odredene granice jer preveliki sadrţaj pigmenta u boji moţe uzrokovati lošiji otisak.VISKOZITET . Graficke boje se prenose na tiskovne podloge iskljucivo pomocu tiskarskih strojeva.je boja koja se vidi na otisku kad se on odstrani od izvora svjetlosti.je nijansa boje koju vidimo kad otvorimo pakovanje odnosno ambalaţu.je mjera internog trenja jedne cestice boje preko druge. Mjeri se otpor boje prolazu metalne plocice odredene mase kroz boju ili otporom rotacije metalnog valjka u boji.je boja koju vidimo na otisku neposredno po izlazu iz tiskovnog agregata. Moţe se reci da boja ima vecu moc obojenja što je više pigmenta.

Ona sluţe kao sredstvo za dispergirane i nositelj su pigmentnih cestica. zato postoje razlicite boje za razlicite tiskarske tehnike. Otopine razlicitih soli miješaju se pod odgovarajucim postupcima s ciljem postizanja traţenih kemijskih karakteristika.sušenju boje na tiskovnoj podlogi. 4. Kod izbora pigmenta za odredenu boju treba voditi racuna za koju svrhu se boja priprema (tiskovna podloga. Preraduju se drobljenjem. 4. . Boja mora imati dobra svojstvo ljepljivosti. brzine strojeva i tiskovne podloge. Prirodni anorganski (zemljani) pigmenti se dobivaju kopanjem iz zemlje na lokalitetima gdje postoje u izraţenim i relativno cistim bojama. Boje sa vecim viskozitetom ne smiju ostati nepomicne u bojaniku ili se okretati a da se pritom ravnomjerno ne prenose na valjke za razribavanje. namjena grafickog proizvoda. Kemijskim putem se dobivaju umjetni anorganski pigmenti (mineralni). U proizvodnji pigmenata posebno se vodi kontrola velicine cestica pigmenta. Koje ce se vezivo upotrijebiti zavisi o tehnici tiska. filtriranjem. Ta bojila su gotovo istisnuta iz upotrebe pojavom umjetnih organskih pigmenata. tehnika tiska.).. Zadatak veziva je da nosi pigmentnu cesticu kroz distributivne mehanizme strojeva za tisak sve do tiskovne podloge. Pigmenti daju obojenje bojama i oni su osnovni dio svake graficke boje. viskoziteta. Optimalna brzina sušenja je faktor kvalitete i ekonomicnosti. brzini sušenja i tiskovnoj podlozi. duljinu tecenja. sušenjem i selekcioniranjem s ciljem da se dobiju pigmenti što vece obojenosti i što finijeg zrna. plasticnost i tecenje.1 PIGMENT Pigmenti su prirodni ili umjetno dobiveni prašci koji pomiješani s prikladnim tekucinama (vezivima) imaju svojstvo da oboje neku podlogu. odredenu radnu temperaturu i još neka svojstva kako bi stroj mogao optimalno raditi. U grupu prirodnih organskih pigmenata spadaju oni koji se dobivaju iz biljnih ili ţivotinjskih organizama u kojima se nalaze vec obojene tvari. Vezivo veţe pigmentne cestice za površinu tiskovne podloge i daje bojama potrebne sušive osobine.2 VEZIVO Veziva su tekuca komponenta graficke boje. sedimentacijom. nacin sušenja. Vezivo daje boji reološka svojstva. vidljiv oku za vrijeme procesa tiska i poslije na tiskovnoj podlozi. Boja ne smije sušiti na valjcima i tiskovnoj formi prije nego se otisne na tiskovnu podlogu. boja ne smije sadrţavati lakohlapljive sastojke (veziva. vrsta stroja. koji se dobivaju sloţenim kemijskim reakcijama. odnosno koncentracijama. Ako je put od bojanika do tiskovne forme dug. jer velicina cestica utjece na fizikalna svojstva grafickih boja.. Glavno svojstvo pigmenata je netopivost.

3 PUNILA Vaţna komponenta za izradu grafickih boja su punila. laneno) ili sa prirodnim (npr. Boje. velikom disperzijom i jako je transparentan.2.3 HLAPLJIVA VEZIVA Ova veziva su napravljena na bazi otapala u kojem je otopljena prirodna ili umjetna smola. 4. kao i u sitotisku. Kao i pigmenti. 4.4 KOMPOZICIONA VEZIVA Veziva su sastavljena od nesušivog ulja i umjetne smole.2. Najcešca punila su aluminijev hidrat. alkalijama i vodi ali neotporan na visoke temperature. Što je brzina stroja veca. Srednja velicina cestica je izmedu 0. Punila se razlikuja po kemijskom sastavu i po finoci cestice. Koristi se za izradu šarenih boja i za sve transparentne boje. Punila dodana u veziva daju transparentnu disperziju. jantar. damar. odnosno utjecati na njeno kvašenje. i ona su netopiva u vezivima. jer previše pigmenata u boji negativno djeluje na tiskarska svojstva boje. Zadatak punila je da u odredenom postotku zamijene skupe pigmente i da svojim pozitivnim svojstvima utjecu na tiskarska svojstva boja.otapala) da se ne osuši pri transportu preko valjaka. magnezijev karbonat. boja mora biti po viskozitetu manja. To su sušiva ulja sama (npr. Odlikuje se malom specificnom teţinom. a koristi se uglavnom u reproduktivnoj grafici. kalcijev dioksid. kalcijev karbonat. .. Punila su fino zrnati bijeli ili transparentni anorganski prašci. Punilo Aluminijev hidrat jedno je od najvaţnijih punila u industriji grafickih boja. te su vaţan sastojak brzosušivih tiskarskih boja u reproduktivnoj grafici.2 NESUŠIVO VEZIVO To su kompoziciona veziva sastavljena od uglavnom mineralnih nesušivih ulja i smole.2. kolofinij. izradene na bazi nesušivog veziva. barijev silfat itd..) odnosno umjetnim smolama te voskovima. zapravo njenu površinu. Uglavnom je potrebno da boja ne bude previše koncentrirana pigmentima. suše se pentracijom veziva u upijajucem papiru. U upotrebi su jeftina mineralna punila.1 SUŠIVO VEZIVO Ovo vezivo se suši oksidacijom ili polimerizacijom. i sintetska punila koja su nešto skuplja. 4.01 i 1 mikron. Kod uobicajenih tiskarskih boja umjesto smole upotrebljava se umjetni asfalt ili bitumen. 4. Odporan je prema svjetlu. 4. moguce je kemijski utjecati i s tim prilagoditi je vezivu.2. Na velicinu cestice.

Smole su sastavni dio veziva boje te ih dijelimo na: " prirodne. ne topiv u vodi. U prirodi se nalazai kao kalcit. sjaj. topljiv u kiselinama. miris. ) za konacno formuliranje boje upotrebljavaju se odredeni dodaci kao što su: " sapun. masti.4 SMOLE Vaţno mjesto u proizvodnji grafickih boja zauzimaju smole. Ovi dodaci se koriste radi otklanjanja nepoţeljnih pojava u toku tiska te poboljšavaju odredena svojstva. Kolofonij je prirodna smola i jedna od najvaţnijih u industriji grafickih boja. Razlikuje se po boji i oznacava se posebnim oznakama. " odpjenjivaci. Barijev sulfat (barit) je fini bijeli prah. To je bijeli prah. " mirisi. Magnezijev karbonat je bijeli prah. kiselinama (osim u vrucoj sumpornoj). " fino dispergirana punila. " vosak...5 RAZNI DODACI GRAFICKIM BOJAMA U slucaju kada graficke boje treba modificirati. mirisi i sl. . luţinama. otopinama i alkalijama.Kalcijev karbonat je kalcijeva neutralna sol ugljikove keiseline. odnosno poboljšati neka ţeljena svojstva kao što sušenje. vapnenac. mramor.. Moţe se koristiti i kao pigment u sastavu graficke boje. U praksi se koristi kao dodatak grafickim bojama da bi se sprijecila prevelika sjajnost tiskovne površine na estampu. " masti. 4. i drugim kemikalijama. kiselinama. plasticnost. 4. adheziju i fleksibilnost. " ulja. Sintetske smole su vrlo kvalitetne smole i upotrebljavaju se za pripremu boja i lakova gdje se traţe posebni uvjeti kao što su: postojanost prema višim temperaturama. (otpornost na trenje. a ne topiv u vodi. " sintetske i " celulozne derivate. Dodaci grafickim bojama mogu biti razne vrste ulja. ne topiv u vodi i alkoholu dok je topljiv u kiselinama te je dosta postojan na svijetlo.. strogo je standardiziran. One daju grafickim bojama cvrstocu. kreda i sl. Smole su nekristalizirajuce tekuce ili krute tvari relativno velike molekulerne teţine.

bez ulja. sušenje utjece i na pravilan rad tiskarskih strojeva. Put boje od bojanika do tiskovne podloge je kratak zahvaljujuci konstrukciji tiskarskog stroja. Dobar otisak izmedu ostalog je onaj otisak gdje je postignuta dobra povezanost graficke boje s podlogom na koju se tiska.1 SUŠENJE UPIJANJEM (PENETRACIJA) Penetracija je fizicki proces u kojem vezivo tiskarske boje prodire u tiskovnu podlogu. Boje za duboki tisak. 5. 5. " tehnika tiska. 5. Ove vrste boja ne smiju sušiti na valjcima ili tiskovnoj formi.3 SUŠENJE ŢELIRANJEM . Sušenje boje zavisi o nekoliko kemijskih kao i fizikalnih karakteristika kao što su: " veziva i otapala. Sušenje boje ovisi o vrsti papira.5. a to je u direktnoj vezi sa sušenjem boje.2 SUŠENJE ISPARAVANJEM Vezivo ovih boja sastavljeno je uglavnom od smola i otapala. vec je vezivo takve konzistencije da lagano prodire u papir te se veţe za sama vlakna papira. " zemperatura boje i radnog prostora. nego mora ostati u vezi s njim. fleksotisak. Osim sušenja boje na otisku. Otisak mora biti otporan prema otiranju. a boja je prerijetke konzistencije moţe doci prejakog upijanja boje u papir. brisanju i pritisku. konzistenciji boje. dok manji dio zaostaje na površini gdje veţe pigment. Mora se posvetiti znatna kolicina paţnje sušenju grafickih boja u cilju postizanja vece produktivnosti te same kvalitete rada. " konzistencija boje. Kod ovog postupka vezivo se ne smije odjeljivati od pigmenta. brzini tiska te o doziranju boje na stroju. sitotisak i graficki lakovi sadrţe otapala koja za vrijeme tiska isparavaju a na tiskovnoj podlozi ostane kruta boja. Dok se pregusta boja sporo upija u papir što uzrokuje dugo sušenje samog otiska. " podloga na koju se tiska (razina upojnosti). Ovaj nacin sušenja gotovo pa iskljucivo se koristi kod tiskanja novina (roto tisak). Vidimo da se sušenje grafickih boja odvija prijelazom same boje iz tekuceg u kruto stanje što se moţe odvijati u nekoliko procesa. SUŠENJE GRAFICKIH BOJA Sposobnost sušenja grafickih boja u svim tehnikama tiska je izirazito bitna za ekonomicnost te kvalitetu grafickih radova. Ako papir jako upija boju. Konzistencija boje odreduje se prema upijanju boje upijanju boje papira. Boje su izradene na bazi veziva koji se ne suši.

metalni valjci i ploce na ovim strojevima se griju do nešto iznad od temperaturalne tocke topljnja same boje. a kod prijenosa na relativno hladan papir boje se same skrucuju. pa se pri nijansiranju boja sluţimo i pomocnim bojama: crnom i bijelom. Crne boje cine boju tamnijom. Ove boje su bazirane na ugušcenom lanenom ulju i sušivim uljima. Bojanik.4 SUŠENJE UKRUCIVANJEM Ta metoda se sastoji upotrebom cvrstih boja koje su pri upotrebi u rasraljenom stanju (grijanje). Svaka boja u sebi sadrţi izvjesnu kolicinu "bijeloga" i "crnoga". 6. 5. dok sve tri osnovne boje zajedno daju crnu boju. te umanjuju samu jasnocu boje. dok bijela boja sluţi za osvjetljivanje boje. Za vrijeme tiska uvodi se na otiskani vodena para kod cega se u vodi ne topiva smola izluci a otisak ţelira i ocvrsne. " PLAVA i " CRVENA Miješanjem tih boja nastaju: " ZELENA = PLAVA + ŢUTA " NARANCASTA = ŢUTA + CRVENA " LJUBICASTA = CRVENA + PLAVA Osnovne boje i boje dobivene iz tih boja nazivamo komplementarnim bojama. Na sušenje ovih boja utjecu sikativi. odnosno toniranje. Miješanjem komplementarnih boja dobivamo sivu boju. . 5.5 SUŠENJE OKSIPOLIMERIZACIJOM U ovom procesu sušenja otisnuti film boje na tiskovnoj podlozi veţe na sebe kisik iz zraka i ujedno se formiraju duţe molekule (polimerizacija). Oksipolimerizacijom se suše boje za offsetni tisak i visoki tisak. MIJEŠANJE GRAFICKIH BOJA U prirodi postoje tri osnovne boje: " ŢUTA.Veziva ovih boja su smole koje su topljive u otapalima koja se mješaju sa vodom. tako da boja u tekucem stanju dolazi u kontakt s tiskovnom podlogom.

Kako se tiskarske boje sastoje od pigmenta i veziva. Ova je boja specificki teška i lakše je s njom raditi uz dodatak cinkove bijele u knjigotisku i offset tehnici. manjim stupnjem zasicenja imamo svjetliju boju. Ukoliko se tiska boja na boju. dok cupanje papira uzrokuje velika ljepljivost graficke boje. plava. RAZRIJEÐIVANJE GRAFICKIH BOJA Kvaliteta tiskanja ovisi i o razrijedivanju grafickih boja. indigo. svjetloca ili luminacija je sadtţaj crne boje u nekoj šarenoj boji. ţuta. govori o odsutnosti bijele boje u šarenoj boji. tonove je potrebno raditi iz transparentne bijele. narancasta. jer se u protivnom radi prema pokritnom crteţu iz pokritne boje. " stupanj zasicenja ili kolicina bijelog (saturacija). Radi što tocnijeg otiskivanja tiskarskih elemenata potrebna je što viskoznija boja. jer se dodatkom ove boje poboljšava tisak. Razne tehnike tiskanja se sluţe razlicitim sredstvima za razrijedivanje. a to su njena viskoznost i ljepljivost. Kod toga nam najbolje pomaţe krug boja u kojem su 8 boja duge (crvena. Omjer razrijedivanja ovisi i o vrsti stroja na kojem se radi te o kvaliteti podloge na koju se tiska. odnosno sa što manje komponenata postici traţeni ton boje. zelena. ljubicasta i purpurna) svrstane u oblik kruga.Svaka boja nastaje miješanjem osnovnih boja aditivnom sintezom (zbrajanje boja) ili suptraktivnom sintezom (oduzimanje boja). " niske temperature. Kod boje postoje dva faktora koja su od odlucujuce vaţnosti u pogledu njenog odnosa prema papiru za vrijeme tiskanja. . klvalitetno svojstvo kojim se neka šarena boja razlikuje od sive boje. Boje je potrebno razrijediti najcešce radi: " velikih brzina tiskanja. " stupanj tamnoce. Šarene boje osim valnih duljina karakteriziraju i: " ton ili tonalnost boje. " cupanja papira i " gubljenja dijela otapala boje isparavanjem pri tiskanju. Najvaţnije kod miješanja boja je što jednostavnije. Pod viskoznosti podrazumjeva se otpor prema razvlacenju. ista viskoznost se moţe postici sa mnogo pigmenta i rijetkim vezivima ili s manje pigmenta i više gustih veziva. 7.

Uljna veziva u boji ne mogu kvalitetno odgovarati za niz poslova. te zato postoji veliki asortiman boja za visoki tisak. Odrţavanje ravnoteţe izmedu veziva i pigmenta. dok kod kromo . ostvaruje se postupnim dodavanjem veziva. Za ovu vrstu tiska postoji veliki broj strojeva. Nedovoljno dodavanje uzrokuje poteškoce prilikom prijenosa boje dok prevelika doza razrijedivaca uzrokuje loš otisak. "stand" ulju razlicitih gradacija viskoznosti.Boje se baziraju na tzv. Kod hrapavih papira je to obicno izvedivo. viskoznosti i gustoce same boje. boje moţemo podjeliti i po podlogama na koje se tiska. .papira upotrebom jakih sredstata za razrijedivanje moţe doci do sniţenja viskoznosti veziva boje što uzrokuje brisanje pigmenta sa površine papira. pa su se razvile boje na bazi umjetnih smola topivih u uljima i " brzosušece boje . ljepljivosti. Razrijedivanje boje u anilinskom i dubokom tisku se treba obavljati sa velikom dozom opreza. da bi ih upotrijebili u što manjim kolicinama. razlicitih tipova i dimenzija. Svaka vrsta boje zahtijeva poseban razrijedivac. koji je otopljen u jednoj od srednjih frakcija destilacije nafte. " boje sa nesušivim vezivima . Danas se kao sredstvo za razrijedivanje boje sve više koriste razne paste.1 GRAFICKE BOJE ZA VISOKI TISAK Ovaj postupak traţi najvecu kolicinu graficke boje i zbog toga je je to komercijalno najveca vrsta tiska.Prilikom razrijedivanja boje. Ove boje pospješuju sušenje dodatkom sikativa.Predstavnik ovih boja je novinska boja. Boje za ovu vrstu tiska moţemo i podijeliti i po njihovom sastavu. boji je potrebno ostaviti što vecu koncentraciju pigmenta. koja suši upijanjem boje u papir. Stoga se upotrebljavaju što jaca sredstva za razrijedivanje. 8. Osim podjele boja po pojedinim vrstama strojeva. tako da dobivamo sljedece grupacije grafickih boja: " laneno ulje . " boje na bazi umjetnih smola . Ove boje se sastoje od cade i veziva sastavljenog od smola i mineralnih ulja. Njihova prednsot je što se odgovarajucim doziranjem viskoznost boje bitno nece promijeniti. Za vrijeme tiskanja kod ovih tehnika dolazi do gubljenja izvjesnog dijela otapala koji isparava u atmosferu. odnosno ne postoji uiverzalni razrijedivac za sve tiskarske tehnike niti za razne vrste papira kao i ostale podloge. VRSTE GRAFICKIH BOJA 8.Kao vezivo sadrţe ciklizirani kaucuk.

. ali je najcešce tockica elipticnog oblika. " visoka izdašnost boje. te su bazirane na kompozicionim vezivima i bojama za produbljivanje tona. Pomocu nje dobivamo sive i duboko crne otiske. Boja se nanosi na tiskovne elemente. Kod trobojnog tiska koriste se ţuta. U ovu vrstu tiska spadaju kamenotisak. " ispravna ljepljivost boje.U praksi nalazimo boje za visoki tisak najcešce podjeljene u sljedece skupine: " crne rotacione boje . Otisak je rastriran. kataloga i sl. koji nakon toga prenose sliku ne tiskovnu podlogu (papir). Tiskovni elementi (elementi koji proizvode otisak) su izboceni iznad slobodnih površina.2 GRAFICKE BOJE ZA OFFSETNI TISAK Plošni tisak je spada medu glavne tehnike tiska. " oštar otisak. " boje za djela . ujednacenošcu i mirnocom tonova i polutonava. offsetni tisak. te sposobnošcu reproduciranja detalja i na hrapavim i "jeftinim" papirima. crvena i plava boja. 8.sluţe za tiskanje knjiga. Ove boje su u potpunosti transparentne u cilju postizanja što boljeg mješanja tonova. trobojne i cetverobojne graficke boje. Sastoji se od finih plinskih cada. " boje za višebojni tisak . " boja ne smije naginjati mašcenju. koji nemaju veliku upojnost.. Najcešce korištena linijatura rastera je izmedu 133 i 150 lpi. dok kod cetverobojnog tiska koristi se crna boja. Kod višebojnog tiska rasterske tockice najcešce formiraju rozetu. " boja ne smije emulgirati i tonirati.razlikujemo ih prema broju boja: dvobojne. Kod dvobojnog tiska otiskivanje se vrši sa dvije boje. Moţe biti rastriran razlicitim rasterima. Glavne osobine offsetnih boja su: " dobra duljina boje. Tehnika offstnog tiska odlikuje se sa mekocom. casopisa. linotisak itd. pa se boja mora dobro osušiti. Kod ovog postupka elementi koji se tiskaju i meduprostori su gotovo u istoj ravnini.spadaju u najbolje vrste grafickih boja zahvaljujuci kojima se uspješno reproduciraju ilustracje. Plošni tisak zasniva se medusobnom odbijanju masti i vode. cime se dobiva višebojno djelovanje. umjetnih smola i ulja.one su najveca vrsta grafickih boja. Tiska se na najfinijim papirima. " ilustracione boje . suhi offset.

" vodene i " nitro boje. Da bi se u offsetnoj tehnici tiskanja dobili oštri i cisti otisci potrebna je povoljna ljepljivost boje. klorkaucuk itd. alkidi. nitroceluloza. kovinski valjak prestaje primati boju i otisci posatju svjetliji. Kod ove tehnika tiska. U cilju postizanja zadovoljavajuceg obojenja uz tako tanak sloj boje. Oksidiranje valjaka se sprijecava dodavanjem offsetnog firnisa te zatvaranjem prevelikog priljeva vode i cišcenjem samih valjaka." boja mora brzo "sjedati" na papir i " boja mora biti dobro dispergirana. Zbog . "oksidiranje" valjaka. U slucaju korištenja masnijih boja ili prekisele vode za vlaţenje kao i boje sa kiselim pigmentom ili vezivom. pigmenta i otapala. Nakon završetka ribanja. ispod slobodnih površina. Odatle i dolaze same razlike izmedu tih boja. 8. Kod proizvodnje firnisa smole i asfalti sesmrve te se zatim otapaju u otaplamima. offsetne boje se izraduju iz pigmenta visoke izdašnosti. Zbog dvostrukog transfera debljina boje na papiru je dvostruko manja nego na knjigotisku. Offsetne boje su za vrijeme tiskanja podgvrnute djelovanju vode. Zatim. tiskovni su elementi (elementi koji proizvode otisak) udubljeni u obliku cašica.3 GRAFICKE BOJE ZA DUBOKI TISAK Boje za duboki tisak moţemo podijeliti na: " uljne. firnis i pigmenti uz odredeni dio otapala se ribaju u zatvorenim strojevima da se izbjegne gubitak otapala. Poteškoca pri offsetnom tiskanju je tzv. te boje moraju udovoljiti dvostrukom prijelazu od ploce na gumeno platno. Na kraju postupka boja se filtrira korz fina sita u cilju odstranjivanja nepoţeljnih cestica. pa zatim na papir. Pigmenti u offsetnim bojama su otporni na vodu i kiseline. Boja se nanosi na tiskovne elemente i ulazi u njih. Za izradu firnisa za šarene dubokotiskarske boje upotrebljavaju se kolognij. Sastoje se od firnisa. kopolimeri. otapalo se dodaje u tolikoj mjeri da se postigne stalna viskoznost boje. Na offsetne boje se postavljaju teţi uslovi nego na boje viskog tiska. Prilikom korištenja mat boja moţe doci do nedovoljnog drţanja boje za papir što se sprijecava dodatkom firnisa. Boja se iz cašica prenosi na tiskovnu podlogu (papir).

kartonu. moguce je nanositi razlicite kolicine boje na papir . koji je vec duţe vrijeme prisutan u tekstilnoj industriji. Pokritne boje su više u upotrebi.nanos boje moguce je osjetiti pod prstima. Linije su obicno više ili manje nazubljene. Sitotisak se koristi za tiskanje na papiru. šablon .uljenih firnisa i umjetnih smola. Otisci se mogu odlagati jedan na drugi i nece doci do . dok se prolaz boje ostvaruje na mjestima gdje su oka otvorena. Potrebno je navesti da postoji podjela sitotiskarski boja i na pokritne i transparentne.film tisak". Ovo kao rezultat daje otisak bogat tonovima koje druge tehnike tiska ne mogu proizvesti. Za tisak na PVC folijama koriste se PBC sitotiskarske boje.tisak i mreţasti tisak. drvetu. dok se transparentne koriste kod rijetkih višebojnih radova ove tehnike. gumi. plastici. brzo se suše što je ujedno i razlog oteţanog rada. a razlikuju se po otapalima i smolama koje se nalaze u samim bojama. Rad sa ovim bojama se treba vršiti neprekidno da ne dode do sušenja boje na mreţici.4 GRAFICKE BOJE ZA SITOTISAK Sitotisak se još i naziva serigrafija. keramici. Zbog specificne tiskovne forme problemi se javljaju kod tiska linija. Sušenje se poboljšava dodatkom odredene kolicine sikativa.tisak. koţi itd. Ova tehnika tiska koristi se obicno za tisak visokokvalitetne ambalaţe. svilo . 8. Sitotiskarskih boja koje se suše ima više vrsta. Uglavnom se koriste mat boje dok se sjaj postiţe dodatkom odredene kolicine laka za sjaj. metalu. Sitotisak je postupak pri kojem se otisak postiţe prevlacenjem boje preko na okviru zategnute mreţice. Sitotiskarske tehnike moţemo podijeliti na: " one koje se suše oksidacijom i polimerizacijom i " one koje se suše isparavanjem otapala. Na mjestima gdje su oka mreţice popunjena boja ne moţe preci na podlogu. Razvio se je od tiskarskog postupka zvanog "tekstilni .mogucnosti variranja dubine cašica. Te boje su izrazito intezivnog mirisa. staklu. Standardne sitotiskarske boje se izraduju na bazi laneno . celuloidu. svilo .tisak.

a kao vezivo bijeljeni šelak.4 GRAFICKE BOJE ZA FLEKSO TISAK Ove boje uglavnom dijelimo na transparentne (anilinske) i pokrivne (pigmentne) boje. U cilju povecanja dostupnosti stecenih znanja što vecem broju ljudi. 8. Polupigmentne fleksografske boje se sastoje od pokrivne pigmentne baze.. papira i laminata. a graficke boje su zapravo umjetne tvari dobivene ţeljenim kemijskim reakcijama. U proizvodnji pokrivnih fleksografskih boja dolaze u obzir gotovo svi pigmenti koji se koriste u proizvodnji tiskarskih boja.sljepljivanja naklade zato što je otisak suh gotovo nakon jedne minute. Graficke proizvode svakodnevno susrecemo. Za vrlo velike brzine tiska boje se kombiniraju s alifatskih ugljikovodicima. Pigmenti su dispergirani u otopini od 50% vode i 50% etilnog alkohola.. Cesto se dodaje i titanska kiselina koja reagira sa bojilom. " ambalaţe od kartona. kao otapalo koristi se etilni alkohol. kao i od strane usavršavanja sastojaka grafickih boja. casopisi. valovite ljepenke. Potreba za tom tehnikom javila se pronalaskom pisma kojeg je trebalo reproducirati bojom na ţeljeni materijal. LITERATURA . medu koje moţemo svrstati i tehniku nanošenja boje na odredenu površinu. te ih u gruboj razclambi moţemo podijeliti na: " novine. ZAKLJUCAK Covijek je u svom razvoju nailazio na brojne tehnicke izazove.). prospekti. Transparentne boje se temelje na bazicnim bojilima.visoko polimeriziranim smolama i alkoholima. a graficke boje su se pronalazile u prirodi. 10. Graficka industrija ima karakter pratece industrije i kao takva ima zadatak da zadovoljava potrebe ostalih industrijskih grana. 9. rucno prepisivanje je zamijenjeno otiskivanjem mehanickim strojem. nijansirane dodatkom otopljenog bojila. te pospješuje intezitet boje i njenu prikladnost za tisak. Upravo radi te cinjenice razvile su se brojne tiskarske tehnike gdje se kemijski sastav i svojstva grafickih boja posebno pripremaju za svaku pojedinu tehniku. Danas imamo brojne tiskraske strojeve bazirane na kompjuterskoj tehnologiji. Razvoj tiskraske tehnike pracen je od strane samih tehnickih inovacija u porcesima tiska. Graficke boje predstavljaju jedan od najbitnijih elemenata u cjelokupnom procesu tiskanja jer se upravo zahvaljuci njima postiţu otisci traţenih kvaliteta (jasnoca. proizvodi sa zaštitom.. revije. Tako su u pocetku tiskarski strojevi bili mehanicke preše. Kao vezivo se koristi šelak ili emulgirana sintetska smola. " knjige.. Ostale boje koje spadaju u grupu boja koje se suše isparavanjem otapala bazirane su na nitro bazi. katalozi. trajnost.

Prva knjiţevna komuna. Graficki centar. Zagreb.g 4. Ðevad: Umjetnost multiorginala.grafo-simbol.g 3. Darko: Uvod u graficku tehnologiju. http://www. Vesna i Mikota. Miroslav: Boje.g 2.htm 5. 1998. Hozo.1. 1988. Mostar. Zagreb. 1993. Vancina.com/tkosic/boje.hr/stranice/boje/graficke_boje. Graficki fakultet. Babic.studijdizajna.pdf . www.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->