SADRŽAJ

Tema broja: KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU Zoran JORGAKIESKI: Podrška demokratskom razvoju 5 7 10 14 16 21 24 29 32 34

Prof, dr Hidajet REPO VAC: Za reafirmaciju multikulturalnog obrasca življenja Prof, dr Braco KOVAČEVIĆ: Kultura belicizma ili multikulturalnosti? Prof, dr Munib MAGLAJLIĆ: Priznavanje prava na različitost

Prof. Muhamed GANIBEGOVIĆ: Jedan ili više obrazovnih programa u BiH? Prof, dr Slavo KUKIĆ: Nacionalno kao dio vrijednosti sustava obrazovanja Prof, dr Nenad SUZIĆ: Za multietničko, a ne antietničko obrazovanje Prof, dr Juraj MARTINOVIĆ: Politička dimenzija obrazovanja u BiH Prof, dr Egvin GIRT: Kakav je univerzitet potreban u BiH Prof. Milivoje JEFTIĆ: Tabuizmi i totemizmi u multietničkim idiomima KULTURA, UMJETNOST, TRADICIJA Man HOROZOVIĆ: Prodavnica noževa Željko IVANKOVIĆ: Otmica nad Atlantikom 39 43 46 48

Dr Ibrahim KRZOVIĆ: Snažna i dramatična umjetnička reakcija Dr Ilijas HADŽIBEGOVIĆ Dr Husnija KAMBEROVIĆ: porijeklo i kontekst Organizacije civilnog društva u BiH

EKOLOGIJA Prof, dr Ljubomir BERBEROVIĆ: Ekološke posljedice rata u Sarajevu šta i kako se nositi sa njima DNEVNIK Prof, dr Gajo SEKULIĆ PISMA, REAGOVANJA Izet SARAJLIĆ: Prijateljski odgovor Eugenu Glickmanu 71 65 59

IN MEMORIAM Prof, dr Ivan ÐURIĆ Prof, dr Kalmi FINCI Mirza IDRIZOVIĆ 73

UVODNIK

okviru svoje stalne saradnje sa OSCE Misijom za BiH Asocijacija nezavisnih intelektualaca KRUG 99 do sada je organizovala nekoliko veoma uspješnih susreta i dijaloga me u intelektualcima sa područja čitave BiH. Osnovni cilj takvih susreta bio je da se doprinese obnovi me usobnog pov jerenja, tolerancije i razvoju i promociji ideja civilnog društva u BiH. Ono što političarima nikako ne polazi za rukom nezavisni intelektualci uspješno čine: susreću se bez predrasuda i straha, raz govaraju otvoreno i tolerantno, a dogovaraju se iskreno i razumno. Kultura je prostor u kojem se veoma dramatično reflektu ju posljedice tragičnog rata u BiH, ali i produbljenih političkih i me unacionalnih animoziteta koji onemogućavaju ili otežavaju pro ces pomirenja i društvene stabilizacije. Ponašanje i odgovornost intelektualaca u tom procesu mogu presudno utjecati na mogućnost obnove i revitalizacije multietničkog, multireligijskog i multikultur alnog duha i sadržaja bosanskohercegovačkog društva i države. Pomirenje, tolerancija i povjerenje preduvjet su izgradnje civilnog društva i države ljudskih prava i zakonitosti. S tim ciljem KRUG 99 i OSCE Misija za BiH, u saradnji sa GRAÐANSKIM FORUMOM iz Banje Luke, organizovali su od 7. do 9. novembra/studenog 1997. godine u Laktašima (Republika Srpska) Okrugli sto sa temom "KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU". U veoma otvorenoj, ali tolerant noj raspravi učestvovali su brojni intelektualci nezavisne orijentaci je, kao i predstavnici nacionalnih kulturnih društava "Preporod", "Prosvjeta", "Napredak", "La Benovolencija" i Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. S obzirom na značaj teme i stavove izražene u raspravi i završnoj Izjavi Okruglog stola u Laktašima, u ovom broju revije "99" objavljujemo autorizovana izlaganja jednog broja učesnika u raspravi i zajedničku IZJAVU, čime želimo da ih učinimo dostupni ma široj javnosti.

U

3

PODRŠKA DEMOKRATSKOM RAZVOJU
Uvodna riječ na Okruglom stolu "Kultura i obrazovanje u multietničkom društvu" Dame i gospodo, prijatelji, Danas je u BiH izuzetno lijep dan. Hvala vam što ste došli. I da se ovdje ne desi ništa više od ovoga da ste se Vi okupili jeste velika stvar. Ja mislim da je veoma dobro da se ovoliki broj intelektualaca iz svih krajeva BiH, iz svih struktura društva, svih etničkih grupa, pojavljuje na jednom mjestu. Srdačno vas pozdravljam u ime Misije OSCE a (OEBS a) u BiH, koja izme u ostalog, ima svoje programe za izgradnju povjerenja i dijaloga. To je dio aktivnosti Odjela za demokratizaciju, različit od komponenata misije koji se bave ljudskim pravima, izbori ma i stabilizacijom. Odjel za demokratizaciju podržava stvaranje demokratskih uslova i struktura u društvu. Programi ovog Odjela su usmereni na: razvoj me uetničkog dijaloga i jačanju tol erancije, promociju civilnog društva i povećanja učešća gra ana u radu njihovih zajednica, podršku razvoju demokratskih institucija, promoviranju poštovanja ljudskih prava i slo bodnog izražavanja. OSCE hoće da pomogne da se prevazidu predrasude, nepovjerenje i strah. Neki tragični doga aji i činjenice ostaju iza, to je prošlost, a ispred nas je budućnost koju, eto, i mi možemo, bar u nekim segmentima, da sklopimo po našem ukusu. Bolje je kad se čuje više glasova, pogotovo kada se radi o tako osjetljivim temama kao što su kultura i obrazo vanje. Ovo su teme koje su aktuelne u oba entiteta BiH. Hoću sa zadovoljstvom da istaknem da su ovde prisutni, pored organizatora skupa: Gra anskog foruma Banja Luka, Kruga 99 iz Sarajeva i OSCE a, učesnici iz više gradova Bosne i Hercegovine, pretstavnici kulturnih društava: srpske "Prosvjete", bošnjačkog "Preporoda", hrvatskog "Napretka" i jevrejske "La Benevolencije". Posebno pozdravljam značajno prisustvo pretstavnika Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca iz Sarajeva. Imamo čast da su me u nama i pretstavnici Ministarstava za obrazovanje i kul turu Federacije BiH i Republike Srpske. Moram podvući da su najveći broj učesnika značajni profesori pedagozi, ljudi iz kulture i umjetnosti, uključujući akademike. Veliki je broj novinara i ja ih pozivam da časno otslikaju ovaj veliki doga aj. Imam potrebu da kažem da ovdje niko nije došao zbog pritiska me unarodne zajednice. Vi ste sami došli, a OSCE je dovoljno dugo u BiH da može razumjeti neke situacije i pomogne koliko može. Razgovarajući sa mnogim pojedincima širom Bosne i Hercegovine, i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, znamo šta ljudi govore, šta misle i

KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU

5

Mjerilo kulture je kreativnost i stvaralaštvo. Ona je nužna karakteristika savremenog svijeta. Definitivno da. Da li ćete svojoj djeci u nasle e ostaviti ljubav ili mržnju? To je pitanje iznad svih ostalih pitanja i ja mislim da kada govorimo o kulturi i obrazovanju u potsvijesti stoji upravo to. kao slobodni i obra zovani ljudi recite sa puno odgovornosti šta mislite o kulturi i obrazovanju u jednom mul tietničkom društvu. multitradicionalizmu i multireligioznosti treba prići kao isključivosti ili kao bogatstvu društva. a to znači i sa kulturom i obrazovanjem. Želim da vam pri tome kažem da nemate nikavih zabluda oko toga da li je Bosna i Hercegovina jedna država. da li multilingvizmu. Vama je predodre eno da živite u jednoj državi u kojoj ima mjesta za sve. Koliko će to dogo varanje duže trajati. kada su ljudi prisiljavani na raseljavanje. Jedino pitanje koje se postavlja jeste kako ćete živjeti u ovoj državi i koliko će vam vremena trebati da se dogovorite. Jedan film. To nije tačno. zajedno ili jedan pored drugog sa svim kulturnim utjecajima. Ono što nedostaje jeste veći stepen tolerancije. Koji pametan pedagog to želi? Ne mogu vaša djeca učiti tri različite istorije u kojima će svaka strana ispasti pobjednik. Zoran JORGAKIESKI (Predstavnik Misije OSCE u BiH Odjel za demokratizaciju) 6 . Razum će svakako pobijediti. Obrazovanje je oblast od izuzetne važnosti za svako društvo. Molim vas. Ništa nije prirodnije nego sura ivati sa ljudima sa kojima ste do juče sura ivali. Ono u šta sam siguran jeste da je ljudima dosta propagande i manipulisa nja sa svim i svačim. BiH je država koja je me unarodno priznata i suverena i drugih država unutar nje nema. podjele i življenje u etnički čistim teritorijalna i to pomoću progona i zločina. Neko će reći da je neprirodno da se narodi tjeraju silom da žive zajedno ako oni to neće i ako su se tako izjasnili. Neprirodno je upravo ono što se dešavalo tokom zadnjih godina. Ja mislim da je ovaj slučaj obrnut: prirodno je da se živi onako kako se živjelo stoljećima.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU čemu se nadaju. već zato što imaju vrijednost. Nije u interesu nijednog društva da stvara zbunjene i opterećene generacije. toliko ćete dugo biti udaljeni od savremenih evropskih i svjetskih normi i tendencija. To je profesija koju treba uzdići na najvišoj ljestvici društva. a naravno isto toliko dugo ćete biti izolovani i biti predmet posmatranja. slika ili pozorišna predstava neće biti kulturne vrijednosti zato što pripadaju odre enom narodu. i to skoro uvijek u ovim istim prirodnim fizičkim grani cama BiH. običajima i vjerama. koje će sutra rasti sa pre drasudama i mržnjom prema susjedima. Pitanje je samo koliko će ko da kasni. I programe i ljude treba odabirati pažljivo. Ja ne znam koliko od vas ovdje želi od svoje djece napraviti mrzitelje koji bi kroz 20 30 godina ponovo vodili rat da isprave stare nepravde. tj. Tu granice ne postoje. Želim vam uspješan rad.

kultura. jer je ostavio iza sebe nebrojene mrtve i neprocjenjivu materijalnu štetu. čitav ocean. Njena reafirmacija tokom rata išla je sporo i teško i u takoreći nemogućim uvjetima. obrazovanje. iskusili u posljednjoj deceniji drugog milenijuma? Ili je. na nesreću. javno komuniciranje. egoizam. ovo pitanje koje je postavljano ko zna koliko puta u povijesti sasvim izlišno. tako da je svako njeno sudjelovanje u oblikovanju nove stvarnosti bilo ad hoc marginalizirano. Ona se i sada u okvirima nezavisnih intelektualnih krugova javlja kao etički korektiv grube prakse i kao kritička svijest i savjest koja krmu »uklete la e« za sada ne može pomjeriti niti 7 . jer nikada iz njega nije izvučena ozbiljnija pouka trajnijeg karaktera? Tragika mišljenja sastoji se u tome što ono. Ovo je najširi prostor. biva u pravilu anatemisano i odbačeno. ukoliko je prethodnica i upozorenje nastupa jućoj krizi. dolazi kao probu ena savjest i etički melem na rane koje je surova praksa ostavila iza sebe. sasvim različitu od one koju smo. čitave učionice djevojčica i dječaka.ZA REAFIRMACIJU MULTIKULTURNOG OBRASCA ŽIVLJENJA Ocean konformizma i čamotinje producira vrijednosni sistem u kojem su svi elementi pomjereni Prof. prema kriterijima vrijednosti ljudskog života i potencijama koje u sebi krije svaka individualnost. može se naći kompletna generacija mladih ljudi. obožavanje autoriteta. mržnja. umjetnost. subordinacija isl. Lagano plivanje izme u ove dvije krajnosti tragičnog razlaza mišljenja s prak som jesu različite forme i stupnjevi konformizma i subordiniranosti važećoj ideologiji i političkom establišmentu. ona je bila proskribirana kao recidiv prevazi enog mišljenja i kao oštra barijera koja se protivi novim demokratskim procesima. u kojemu se po pravilu uta paju nauka. proizvodnja ideja i svi jesti u najširem smislu riječi i sve drugo što na neki način čini duhovnu komponentu našeg života. da li je moguće izdići se iznad sveprisutnog konformizma i poplave političke fraze i političkog kiča i biti na razini mišljenja dostojnog kraja dvadesetog stoljeća? Postoji li mišljenje koje nadrasla krizu i koje može biti uvod u neku novu prak su. Taj sistem vrijednosti se ne gradi prema kri terijima humanosti. Ovaj ocen konformizma i čamotinje producira vrijednosni sistem u kojemu su svi elementi pomjereni ili okrenuti naglavačke. dr Hidajet REPOVAC KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU D a li je danas uopšte moguće biti aktualan i kritičan prema stvarnosti. Na šiljcima kopalja takvog sistema vrijednosti mogu se naći ljudske glave. već su u njegovoj konstituciji pohlepa. Ukoliko je bilo anticipatorske kritičke misli koja je uistinu upozoravala na veliku krizu društva i na zastrašujuće posljedice koje može imati nadolazeći nacionalizam. ili pak. ukoliko se javlja post festum. U Bosni i Hercegovini je pomenuti razlaz uistinu bio tragičan. možda.

u formi političke fraze. sociologija. već su došli preko jakih nacionalnih opcija kojima je takav obrazac mogao biti samo smetnja i kamen spoticanja u ostvarivanju uskih nacionalnih interesa. zahtijeva postojanje triju razreda koji će odvojeno recipirati sadržaje pomenutih nauka. prošao je kroz sve oblike despotskih i autokratskih sistema. Naime. koja omogućuju potpuno različito shvaćanje historije. Ona je poput igle na busoli koja trza u suprotnom smjeru. postavlja se zahtjev za reafirmiranjem multikulturalnog obrasca življenja prisutnog stoljećima na ovim prostorima. onda je nemoguće tu grešku ispraviti na drugim vaspitno obrazovnim nivoima. U tom kontekstu postavlja se pitanje mogućnosti reafirmacije nekih vrijednosti koje su conditio sine qua non budućeg zajedničkog života i Bosne i Hercegovine kao cjelovitog političkog. postojanje triju historija. dakako. Logično je da ukoliko jedan obrazovni nivo inzistira na podvojenosti naučnih spoznaja i na usmjeravanju djece u projektovanom pravcu. Ovdje se pojavljuje jedan paradoks kojim se intelektualni krugovi u Bosni i Hercegovini moraju ozbiljno baviti. ne mogu biti utemeljivači demokrati je u multinacionalnom društvu. ekonomskog i kulturno civilizacijskog prostora. Naime. dakako. već što je demokratski pokret kukavički potpisao potpunu kapitulaciju. pa čak i geografije itd. šifra novog civilizacijsko kulturnog života Bosne upravo se sada stvara. jezika. jaka multikultur alna strujanja stvarala su temelj jedinstvenom duhovnom prostoru Bosne i Hercegovine. ali o kojoj podivl jali kormilari više ne vode računa. On se izjednačio sa onim teorijskim mišljenjem koje je abdiciralo u korist novih nacionalnih teorija (i teoretičara) koje su pripremile nove karte dezintegrirane Bosne i Hercegovine. ne zato što se u njima vidjela neka bolja perspektiva. Stoga se. Time se. a sve posljedice proizašle iz njega imaju svoju logiku. sa jedne strane. od Osmanske imperije. ali ni u jednoj situaciji nije bio radikalno doveden u pitanje. prak tički radi na njegovom daljem razbijanju i potpunom uništenju. Ta logika implicira dalje podjele i one su. demokratski procesi nisu došli na ovaj prostor preko demokratskih pokreta kojima bi taj obrazac života poslužio kao osnova i kao otskočna daska za razvoj demokratskog društva. Dakako. devalvira ono što je uistinu vrijedno u nacionalnim kulturama 8 . Sistem vaspitanja i obrazovanja došao je na red onda kada je establišmentu postalo jasno da je on »opasna karika« u povezivanju rastrganog duhovnog prostora. jer one. Na taj način pomenuti paradoks postaje jasan. u pravilu. nas toji podijeliti vaspitno obrazovni proces po nacionalnim kriterijima koji vjerovatno ni svo jim kreatorima nisu sasvim jasni. dok se.. taj dugo gra eni multikulturalni obrazac koji je u Bosni i Hercegovini bio zaista sui generis. Sažeto rečeno. preko Austro ugarske monarhije i Kraljevine Jugoslavije do kolek tivizma staljinističkog tipa prethodne Jugoslavije. Nacionalne opcije su »glatko« prošle na »prvim demokratskim izborima«. Ova konstatacija je. neumitne. sa druge strane. Iako su se na Balkanu i u Bosni smjenjivali veći i manji despoti. triju filozofija. U tom maniru projektuju se nastavni planovi i programi na svim nivoima. Čak je u krilu najvećih despotija bio najviše podržavan i razvijan. već u kar dinalnim greškama čije su posljedice nesagledive. Ovdje.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU za milimetar. me utim. Odre ene naučne discipline dobile su strogo nacionalna obilježja. nije suština u različitim interpretacijama. naravno. Takva la a. U trenutku kada su Bosnu i Hercegovinu zahvatili »demokratski procesi« taj obrazac zajed ničkog duhovnog prostora potpuno se raspao. društva. takoreći. Me utim. što institucionalno. masovno se produkuju knjige koje su već sahranile Bosnu i Hercegovinu kao multikulturni prostor. teška ali je istinita. filozofije. što zakulisno. geografija i sl. nikada nije ugledala »novi svijet«. jer način na koji se upravo obrazuju mlade generacije odredit će prirodu i kvalitet budućeg kulturno civilizacijskog obrasca na ovom prostoru. radi se udžbenička literatura.

bogat stvo jezika. Ona djeca kojoj će biti ponu ene krhotine ovog jedinstvenog modela niti će moći shvatiti vrijednosti cjeline višestoljetne kulture Bosne i Hercegovine. a što je imalo za rezultat jedinstveni multikulturni obrazac življenja. umjetnosti.Bosne i Hercegovine. KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU . običaja i sl. niti će moći biti budući graditelji jedinstvenog bosansko hercegovačkog duhovnog prostora. ono neprocjenjivo blago različitih etnosa i njihovih tradicija.

"obra ivanje" (zemlje). stavovi i djelatnosti koje se akumuliraju i svjes nim nastojanjem šire i unapre uju. odnosno o kulturi duše. mišljenje i ponašanje odre eni su kulturom kojoj pripada. ali mi ćemo se zadržati na nekolicini onih koje će nam poslužiti kao polazna osnova objašnjen ja "društvene važnosti kulture". već će ih priključiti i sjediniti sa uni verzalnim mondijalnim kulturama Prof. Č Kao što znamo. Negdje od 18. definicija "kulture". Upravo kultura oblikuje nje govu individualnost i društvenost. vijeka se pojam "kulture" počinje upotrebljavati kao termin kojim su se teoretičari suprotstavljali pojmu žDkulture prirode". Plač i smijeh. Svaka manifestacija njegova individualnog i društvenog bića nosi pečat kulture kojoj pripada. Upravo. dr Braco KOVAČEVIĆ ovjek je bitno kulturno biće. odnosno biće kulture. te odnosu izme u kulture i pojedinaca i grupa. nazivajući filozofiju "kulturom duha" (philosophia cultura animi est). vratimo se ukratko odre enju pojma "kulture". kao što su: običaji. Smatra se da je prvi teoretičar koji je zaslužan što je proširio pojam "kulture" od "obra ivanja zemljišta" na duhovne pojave Ciceron. kulturu treba odre ivati na najmanje tri načina. a nešto kasnije i pojmu "varvarstva". način ishrane. Upravo. koja se odnosila na "gajenje". riječ "kultura" ima svoje etimološko uporište u latinskoj riječi "cultus". ta činjenica pokazuje da su sve ljudske grupe 10 . tako i kulturalne i nacionalne posebnosti. Danas ih ima i više. Prema Sapirovom mišljenju. Ralf Linton ističe da kultura predstavlja skup naučenih ponašanja. tako i za društvo u cjelini. Rut Benedikt ističe da kultura ima svoje karakteristične običaje u svakom društvu.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU KULTURA BELICIZMA ILI MULTIKULTURALNOST Etničke i konfesionalne grupe u BiH mogu opstati samo ako budu iskreno izgra ivale multikulturalnost koja neće negirati i isključivati kako individualne. Danas se ova riječ ne dovodi i ne veže isključivo za obra ivanje zemlje. ljubav i mržnja. Čovjekova osjećanja. ali i me usobno različitih. bili oni materijalni ili duhovni. sistema vri jednosti i znanja članova društva. jer je zadobila znatno šire pa i drugačije značenje. interpersonalna komunikacija. sa kraćim osvrtom na fenomen "društvene važnosti kulture" kod nas. kultura obuhvata društveno naslije ene obrasce čovjekova života. i slične pojave su pojave koje svoju determinaciju zadobivaju od kulture kojoj čovjek pripada i koja ga oblikuje. te da se zato kulture društava posebno oblikuju i nikad ne liče u cjelini jedna na drugu. Ali. "njegovanje". me usobno sličnih. simbolička i normativna svi jest. Posebno je važna u multikulturnim zajedni cama u kojima kulturni antagonizam dovodi do napetosti i antagonizma njenih grupa. On je govorio o "cul turi animi". Prvo. Znamo da se danas ovaj termin upotrebljava u veoma širokom značenju. ili "kulturi duha". zato je kultura važna kako za pojedince. Neki teoretičari su znatno ranije utvrdili da postoji oko 257 značajnih. njegovo individualno i društveno biće.

mitova. simbola. Dakle. Uporedimo. kultura se može posmatrati i kao duhovni posjed grupe ljudi koji pokazuje kako društvo funkcioniše. jer je u jednih taj stepen manji. ponašanje jednih je "kulturno". a druge od nje dalje. dakle. eto. i tako dalje. ukoliko je utemeljena na individualizovanom transetničkom civilnom društvu a ne na etnijeu. kultura Hrvata i kultura Bošnjaka (Muslimana) odre uje kako će individue i grupe koje im pripadaju misliti. Tako kultura odre uje kako će članovi društva misliti. ne znači da se pojedinci me usobno ne razlikuju po svojim individualnim crtama). nije važna naša etnička pripad nost. škole. običaja. Kultura Srba. francuski ili španski kulturni "udio u istorijskom razvitku" i eskimski. pravnog sistema. porodice."kulturne grupe". nar avno. vratimo se kraćem odre enju odnosa izme u kulture i individua. Znamo da čovjek (kao ličnost) predstavlja razvojni sistem ili cjelinu bio psihičkih i psiho socijalnih svojstava koji omogućavaju da se aktivno odnosi prema okoli ni ili. individue ne predstavljaju samo proizvod bioloških već i socijalnih faktora. Ove osobine ili svojstva oblikuju društvo i kultura svojim procesom socijalizacije. pa će nam stvari biti jas nije. Upravo procesom socijalizacije se formiraju odre ene osobine. nego više na tome kako to što čini i vjeruje funkcioniše u njegovom cjelokupnom životu i koji to smisao za njega ima". Tako se pokazu je da su neke osobe bliže osnovnoj kulturnoj matrici jednog društva. a u drugih veći. "od njegovane". osjećanja i ponašanja. predstavlja organizaciju ili cjelinu osobina koje se formiraju uza jamnim djelovanjem jedinke i sredine i koji odre uju sasvim odre eni način mišljenja. imaju pravo na državljanstvo. osjećati i kako će se ponašati. Hrvati i Bošnjaci (Muslimani) u BiH. Upravo su kulture ovih etničkih grupa u odre enim nama dobro poznatim društvenim odnosima dovele do etničkih i konfesionalnih sukoba. recimo. KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU 11 . ali da li baš i u Bosni i Hercegovini? Ali. osjećati i kako će se ponašati. Neki novi "melting pot"? Kao. itd. pa i rata. kulturu treba shvatiti i kao sistem vrijednosti koji socijalizacijom oblikuje ličnosti tako što one "upijaju" odre ene kulturne obrasce i kulturne ideale. odnosno "kultivisane". Drugo. one bi se trebale zauzimati za civilno društvo koje daje pred nost individualističkom pravu državljanstva u odnosu na etničku pripadnost". vrijednosti. navika. mul tikulturalnost je moguća. Kultura. predstavlja svojevrstan "način života" pripadnika jednog društva. odnosno faktora kulture (društvenog načina proizvodnje. Dakle. svojstva i crte u kulturama i društvima koje se smatraju tipičnim za sve pripadnike jednog društva ili kulture (što. to što smo Srbi. "mass media". kulturo loških slika svijeta. na primjer. predstavlja ukupnost ideja. hrvatski i Bošnjački (Muslimanski) kulturni "udio u istorijskom razvitku". Jer. religije. odnosno (u etimološkom smislu) "od gajane". a drugih ne. Treće. političkog ure enja. I dalje: "Prijetećoj opasnosti jednog nacionalističkog instrumentaliziranja crkve i religiozne zajednice mogu se odupri jeti jedino ako se distanciraju od nacije kao etničkog ili jezičkog jedinstva. onaj u SAD (za sada). kulturnih i drugih institucija). "iz obradivane". "naglasak nije toliko na tome što jedan narod čini i vjeruje. važno je da smo ljudi (gra ani) koji. srpski. Kakva bi to bila moguća multikulturalnost koja bi doprinijela afirmaciji kultura tih etničkih grupa a ne njihovoj me usobnoj negaciji i isključivosti? Da li baš takva o kojoj govori Urs Altermat kada u knjizi Etnonacionalizam u Evropi kaže: "Multikulturalna društva mogu preživjeti kao političke zajednice jedino ako im uspijeva da razdvoje kulturalne i političke identitete". znanja. Pojednostavljeno rečeno. neke osobe su više a neke manje socijalizovane. drugim riječima. Kao što naglašava Hoze Kazanova. stavova. koje se uče i koji predstavljaju "nacrt za življen je". i da se kao takve razlikuju po stepenu svog udjela u istorijskom razvitku.

crta karakterističnih za jednu ličnost. a treće vrijednosti kao što su: pažnja i razumijevanje u odnosu prema drugim ljudima i estetski odnos prema prirodi. na primjer. Prema tome.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU Kulturna antropologija. U takvim odnosima se zahtijeva da svi Srbi budu nacionalisti i šovinisti. Ove grupe su živjele na manjem lokalitetu autarhično. opšte crte karakteristične za jedne društvo. koja je tipična zajedno društvo. Kardiner naziva "bazičnom ličnošću". te tako ljudsku snagu upreže u izvršavanje zadataka datog ekonomskog i društvenog sistema". postoje i opšte crte "za zajedničke ličnosti". kao što znamo. naciju. Pored ličnih crta. tj. Rut Benedikt je izučavajući plemana u Americi i Polineziji utvrdila i to da su izvjesne crte ličnosti tipične za "civilizovanog" bijelog čovjeka nepoznate pripad nicima "primitivnih" plemena kao. Sasvim je jasno da "društveni karakter" proizlazi iz konformističke potrebe pri lago avanja individue. tako i za društvo. ideološka i duhovna hidraulika grupe ne ostavlja prostor individualnoj odvojenosti i isključenosti. "Ako se karakter jednog pojedin ca manje više tijesno saobražava sa društvenim karakterom. prema njenom mišljenju. posljedica razvoja patrijarhalne civilizacije i interper sonalnih odnosa u patrijarhalnoj porodici. Ove pojave su. nastoji da utvrdi razlike izme u crta koje su lične i onih crta koje pripadaju jednom društvu i koje su lične i onih crta koje pripadaju jednom društvu i koje su karakteristične za jedno društvo. Bilo bi interesantno kada bi utvrdila sličnosti i razlike izme u crta koje su lične i sličnosti i razlike izme u crta koje pripadaju različitim etničkim i konfesionalnim grupa u BiH. humanističkog ideala proklamovanog od strane teoretičara Renesanse i Prosvjetiteljstva. na primjer. Tako je. drugo je razvijalo agresiju. plame. Edipov kompleks ili pubertetska kriza. Odnosno. Prisjetimo se. U mirn odopskim uslovima "društveni karakter" jedne (etničke) grupe razumljivo ima nešto drugačiji profil od "društvenog karaktera" te iste grupe u militantnim i belicistički deter minisanim društvenim odnosima. narod. Tako se pokazuje da je ideologija biologija. recimo. From primjećuje da društvo i kultura stvaraju neku vrstu normativnog "društvenog karaktera" pad kojim podrazumijeva "karakternu strukturu koja je zajednička većini članova te grupe" ili "jezgro karakterne strukture većine članova jedne grupe koje se razvilo kao posljedica osnovnih iskustava i oblika života zajedničikih toj grupi". društvo i kultura oblikuju "društveni karakter" i svojevrsnu "bazičnu ličnost". a tačnost ove tvrdnje još je izraženija upravo u antagonistički i belicistički determinisanim društvenim odnosima. nacističkog i boljševičkog načina vaspitanja i oblikovanja autoritarnih crta ličnosti ili. ali kako da svoje kulturološke "bazične ličnosti" autonomno razvijaju različite etničke grupe u projektovanom compositum mix turn multietničkom društvu u kojem je upravo balkanska afirmacija kulturalne i nacionalne 12 . U nacionalističkim i šovinistički iznijansiranim društvenim odnosi ma individue postaju nacionalisti i šovinisti jer idejna. spartanskog militantnog načina vaspitanja ili fašističkog. narod. takmičarski duh i isticanje. Takvu ličnost. "društveni karakter internalizuje spoljašnje potrebe. tj. naciju. na primjer. da svi Hrvati budu nacionalisti i šovin isti i da svi Bošnjaci (Muslimani) budu nacionalisti i šovinisti. glavni nagoni u njegovoj ličnosti navode ga da čini ono što je pod odre enim društvenim uslovima njegove kulture nužno i poželjno". jedno pleme kod svojih pripadnika razvijalo osjećaj za društveni položaj i ugled. Tako "društveni karakter" ima svoju funkciju kako za pojedince. nasilništvo i mili tantnost podstičući frustraciju svojih pripadnika. Margaret Mid je pokazala kako su karakterne razlike "bazične ličnosti" uslovljene društvenim odnosima i kulturnim specifičnostima.

duhovnom. onda. uništavanje. šovinizmu. prijateljskom. psihološke."bazične ličnosti" jedne etničke grupe ugrožavala i negirala "bazičnu ličnost" drugih etničikih grupa. dijaloškom) a ne belicističikom odnosu? I da li je to moguće. estetskom. tako i duhovne. već će ih priključiti i sjediniti sa univerzalnim mondijalnim kul turnim vrijednostima. Upravo. simboličke i emocionalne modele zaštite svojih članova. Upravo u tome i jeste imanentna "društvena važnost kulture" za sve etničke i konfesionalne grupe u BiH koje ne mogu opstati ukoliko ne budu iskreno izgra ivale multikulturalnost koja neće negirati i isključivati kako individualne tako i nacionalne posebnosti. pa i poslije njega "bazična ličnost" etničkih grupa u BiH je utemeljena na nacionalizmu. pored ostalih. Hrvate i Bošnjake (Muslimane). Kako. psihološkom ratnom dobu i ratu u kojem su se me usobno dijelili na Srbe. u nekom društvenom. poli tičkom. sim boličkom. KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU 13 . ekonomskom. u samom ratu. "naše" i "njihove". stvoriti nekakvu multietničku društvenu zajednicu u kojoj će kulturalni tipovi "bazičnih ličnosti" etničkih grupa u BiH biti u komplementarnom (toler antnom. Narodi su gotovo uvijek na ovom prostoru bili u ratu i ratovi u njima. etičkom. Znamo dobro da rata nema bez "neprijatelja" a tamo gdje je on. religijskom. ideološkom. poražavanje i ponižavanje "neprijatelja" je osnovni smisao i cilj ratovanja. tim prije što kultura. vojnom. "prijatelje" i "neprijatelje". Prije ovog rata. belicizmu i makijavelizmu. ima i funkciju zaštite jer svojim članovima pruža zaštitu oblikujući kako materijalne. neophodno ga je uništiti. Neprestalno su živjeli u hob sijanskom društvenom stanju "rata svih protiv sviju". na "Nas" i "njih".

Zamišljajući i planirajući danas život naroda na istom prostoru. Samo djelo. kao zamjene za historijsku sliku koja bi težila objektivnosti. te sticanju znanja o "onom drugom" budu vidjele 5 put vlastitog bogaćenja Prof. čije su temeljne poruke opteretile multietničku zbilju. tj. kao i naroda koji su se njima pridružili u historijskom hodu Bosne. pratilo je kontinuirano nametanje krivice jednom sudioniku multietničkog života na ovim prostorima zbog nje govog učešća u vlasti Carevine koja je svojim prisustvom na Balkanu izolirala Bosnu od razvoja kakav su imale druge evropske zemlje u tom razdoblju. Nesporazum je nastao upotrebom Andrića i nametanjem piščeve vizije kao vjerodostojne povijesne zbilje. koja je u prošlosti podrazumijevala veće poznavanje "onog drugog" nego što se to općenito misli. Djelatno provo enje duha tolerancije. ipak ne smije biti sporno. mora se odlučno stati ukraj bilo kakvom projiciranju krivice koja se vezuje za neki od naroda na bosansko hercegovačkom prostoru. Nametanjem Andrićeva vi enja prošlosti Bosne. priznavanja "onom drugom" prava na različitost i podnošenje raznovrsnih ispoljavanja te različitosti vjer ske. dr Munib MAGLAJLIĆ itanje kulture i obrazovanja u multietničkom društvu ukazuje se u punoj složenosti naročito u razdoblju nakon velikih potresa na prostoru koji tu mul tietničnost živi. niti mu se. Pozitivni modeli suživota na ovom prostoru postoje i uvijek su se zasnivali na duhu toleracije. koja je dugoročno nezamisliva bez uzajamnog uvažavan ja sudionika. civilizacijske. uljez ili nepoželjan sudionik. Složena drama življenja na ovim prostorima. gdje su se susretale i preplitale četiri svjetske monoteističke religije. usporavanja ili padova u tempu svega onog što u svojoj ukupnosti označava životnu zbilju. imala je svoja svjetlija i tamnija razdoblja u iznijan siranosti koja ne trpi isključivost i crno bijele optike. kao tvorevini mašte. o kojoj je ovdje riječ ne podrazumijeva ujednačen hod. gdje se niko neće osjetiti kao podstanar. u čijim su civilizacijskim okriljima oblikovali svoje biće narodi koji su s jednakim pravima i obaveza ma vidjeli Bosnu kao nezamjenjivu domovinu ta složena drama života bila je iskušenje kojem se na valjan način nisu othrvali ni najizrasliji umjetnici riječi na ovim prostorima. smije suditi. bez ubrzavanja. 14 .KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU PRIZNAVANJE PRAVA NA RAZLIČITOST Dugoročno će biti na dobitku one nacionalne zajednice koje se ne budu zatvorile u nacionalni ekskluzivizam i koje u primanju utjecaja. najšire shvaćeno kulurne može pospješiti proces obnavljanja pov jerenja i otvaranja za saradnju. kao životnu praksu Bosne u gotovo polustoljetnoj vertikali trajanja. Historijski tok života takvih prostora ni u kojem primjeru pa ni u primjeru Bosne. kao "nova zbilja". P Najupečatljiviji primjer u tom smislu je Andrićevo djelo. Koegzistencija najbrojnijih.

zasnovane na ideologiziranoj svijesti koja je tražila i nalazila "krivce" me u južnoslavenskim i balkanskim narodima zbog navodne izdaje "vjere pra edovske" ili učešća u vlasti Carevine koja je. unazad) čemu vodi prigušivanje i pokušaj poliranja nacionalne posebnosti. u kojoj su nerijetko ideološka suprotstavljanja dobivala krvave pečate. Tu praksu treba nastaviti i još življe razvijati. te konačno šovinizmu i ugrožavanju "onog drugog". prije sviju. nije kuća tijesna". nacionalno poistovjetiti sa nacional ističkim i šovinističkim. nacionalno se kao kategorija ne smije potcijeniti i vidjelo se u proteklih pola stoljeća (od 1990. djela Njegoša. ali sastajanja i razgovor o tome svakako da taj proces mogu pospješiti. djelima spomenutih pisaca i njima sličnih treba pristu pati sa dužnom pažnjom i kritičnošću. Me utim.Nacionalne isključivosti vode homogenizaciji i nacionalističkim ekskluzivizmi ma. U procesu nastave i obrazovanja o ovim djelima treba govoriti imajući u vidu svu složenost balkanske zbilje. Dugoročno će biti na dobitku one nacionalne zajednice koje se ne budu zatvo rile u nacionalni ekskluzivizam i koje u primanju uticaja. čija se prava na posebnost i samosvojnost bezobzirno bacaju pod noge. pogubno odvojila Bosnu od Evrope. te sticanju znanja o "onom dru gom" budu vidjele i put vlastitog bogaćenja. ne vidjeti u njima zamjenu za objektivnu sliku his torijske zbilje. U vremenu koje je pred nama treba relativizirati neka opterećenja i projiciranja krivica. a putevi i načini će se već ukazati. U multietničkoj Bosni. U tom smislu. u koju svrhu su predstavnici spomenute ideoligizirane svijesti koristili za svoje ciljeve. dakle. pa i sara ivali. niti ih koristiti kao sredstvo za naturanje historijske krivice "onom drugom". nenaklon jenom vremenu usprkos. uz prikriveno nametanje hegemonističkog kon cepta kao navodno nadnacionalnog. Bitna je pri tome volja da se na tome radi. Mažuranića i Andrića. ili drugim riječima kazano ne smiju se različiti oblici ispoljava nja nacionalne posebnosti u kulturi prepoznati kao nacionalistička opasnost. Ohrabruje tako er i činjenica da su nacionalna kulturna društva/zajed nice svo vrijeme barem u dijelu te zajedničke kuće koju predstavlja Bosna i Hercegovina razgovarali. nacionalna kulturna društva/zajednice mogu uraditi vrlo koristan posao i njegov obim će ovisiti o iskrenosti i snazi volje da se na tom složenom i teškom poslu izdrži. U ovom času još se ne vidi istinski početak tog procesa. KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU 15 . Valja imati u vidu onu narodnu poslovicu: "Ako čeljad nije bijesna. navodno. Ohrabruje da smo svje doci da se javlja glas i one čeljadi koja se od one bijesne nije do sada čula ili se nije usu ivala oglasiti. u postupku obnavljanja prov jerenja i saradnje me u narodima. Ne smije se.

što znači da se nastavni predmeti izvode na temelju sistema naučnih disciplina koje su u direktnoj vezi sa naukama. 3. za izradu korektnog i kvalitetnog Nastavnog plana vrlo je bitno pitanje izbora nastavnih predmeta. Tek u posljednje vrijeme. u kojim razredima će se izučavati pojedini nastavni predmeti. 16 . čini mi se više u poli tičkom smislu. P itanje obrazovnog procesa u multietničkoj zajednici može se podvesti pod pitanje obrazovnog procesa u BiH. moramo napraviti disperzivni. nije nikada imao one kom ponente koje su karakteristične za njene susjede Srbiju. Ovdje mislim prije svega na ustroj nas tavnih planova i programa koji su uglavnom bili dirigirani i sprovedeni od strane Beograda ili Zagreba. nego u onom koje čini pravu odrednicu obrazovanja i vaspitanja. Njega čini Nastavni plan i Nastavni program. Postdejtonski period ovu tematiku je ponovo aktuelizirao. Da bismo izbjegli politiziranje ove tematike i odredili pravi smisao potrebno je u najkraćem reći šta je to i šta čini sadržaj obrazovanja i vaspitanja u nastavi. a ne uskonacionalni sistem obrazovanja Prof. Nastavni predmet je didaktički prera ena znanost. 4. Crnu Goru. I Nastavni plan je školski dokumenat trajnije vrijednosti (znači ne privremene) kojim se u obliku tabele odre uju: 1. Hrvatsku.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU JEDAN ILI VISE OBRAZOVNIH PROGRAMA U BIH Ukoliko želimo dobro ovoj državi i narodima koji u njoj žive. II Nastavni program je dokumenat. kojim se propisuje šta će se u predvi enom nastavnom predmetu izučavati. To se isto odnosi i na upotrebu udžbenika i literature. Muhamed GANIBEGOVIĆ Obrazovni proces u BiH. Ovo tim prije što je BiH svojim bićem genetski predodre ena i samo kao takva može se u tom svjetlu i posmatrati. broj sedmičnih časova za svaki nastavni predmet. demokratizacijom društvenih odnosa. tako er trajne vrijednosti. došlo je do odre enih promjena koje su na izvjestan način prekinute agresijom na Bosnu i Hercegovinu. ukupna vremenska opterećenost učenika u sedmici. koji će se nastavni predmeti izučavati u odre enoj školi. 2. ili pak one zemlje koje su čisto jednonacionalnog karaktera. bar posljednjih 100 godina.

Ukoliko smo pravilno shvatili sadržaj obrazovanja i kvalitetno napravili nastavne planove i programe onda nema mjesta zabrinutosti niti za mononacionalnu niti za multinacionalnu sredinu. da li on služi dnevnoj politici odre enih individua i struktura. bave vaspitanjem i obrazovanjem od najnižeg do najvišeg stepena uzburkala su širu javnost koja s pravom postavlja pitanje: kuda vodi takav način obrazovanja. preko pravnih regula. kreirati i raditi u obrazovanju. ali i baza procvata obrazovanja u svijetu koji se mijenja. nego kao put da se do e do jedne više tehnološke ere. Nažalost. pojave i zbivanja u postdejtonskoj BiH nametnule su odre ena pitan ja bez nekih već unaprijed predvi enih rješenja. Tradicionalno obrazovanje temelj je pokretačke sile savre menog svijeta. političkog. naučiti i osposobiti ličnost za život. koji je cilj? Neovisno od naše volje nameće se zaključak da se ima prevashodno politički cilj. a ni u kom slučaju političke stranke koje uglavnom protežiraju svoje programe neutemeljene na naučnim principima. znači uvijek činiti korak dalje u sagledavanju perspektive savremenog obrazovanja. neminovno se odražavaju na obrazovanje koje je najsuptil nije i najosjetljivije. Svugdje u svijetu. Dakle. Izme u nastavnog plana i programa mora da postoji jedinstvo. a manje onaj koji bi po svom karakteru trebalo da bude. Promjena kao sociološko obrazovni koncept. Megatrends. um razmišljajući kako se vratiti nazad kako usmjeriti podjele. da razmišljati.Nastavnim programom se odre uje sadržinski okvir nastavnih predmeta zastu pljenih u nastavnom planu i daju osnovna didaktičko materijalna uputstva za obradu. jer cilj će biti postignut: odgajati. kulturnog. Me utim. živjeti znači mijenjati se" . Ako je utvr ena nužnom potreba za promjenom u obrazovanju. a ishitreni potezi odre enih političkih struktura i državnih institucija koje se prirodom svog posla. Planiranje promjena u bilo kojoj oblasti ljudskog života neophodno je ukoliko želimo da postavimo ciljeve čijim bi se ostvarenjem prevazišla ograničenja vlasti tog svijeta. kakvi su rezultati takvog načina obrazovanja i konačno. Želim da kažem. New York. ali u smislu suverene države. poslije tolikih stradanja. a posljedice mogu biti (i one to u pravilu i jesu) katastrofalne i svaka učinjena greška višestruko se plaća. veoma su bitni pokreti i promjene u obrazovanju. imati posla sa promjenom znači suočiti se sa nedvos 1 mislenim aksiomom: "Postojati. Prema tome. A mi. a onda ih nastavlja unapre ivati. soci jalnog. gdje bi nastavni planovi i programi na izvjestan način izražavali njenu suverenost i nezavisnost što bi regulirao državni zakon o obrazo vanju o kojem bi trebalo u principu da brinu ljudi od struke. obrazovati. nakon dugogodišnjeg zastoja trošimo energiju. njegovog dometa i ograničenja koja prate promjene. ali ne kao povratak nazad. Promjena transformira tradicionalne sisteme u prelazne. 1984. onda to treba sistematski planirati. privrednog. pa i kod nas. a sve pod okriljem potreb nih promjena. predstavlja operativnu snagu djelovanja pojedinaca. 17 . niz svakodnevnih promašaja ovog ili onog karaktera. obrazovanje bi trebalo da ima obilježje nacionalnog. 1 KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU John Naishitt.

Ovu mogućnost daju predmeti koji se izučavaju u školi. modificirali i kreirali svoje ciljeve. Period u kojem se nalazimo zahtijeva obrazovanje budućih stručnjaka za uspješno obavljanje naučno istraživačkog rada. planovi. 3. književnosti ili pak neke druge oblasti imamo tri ili više mišljenja i stavova kada je nauka već nešto utvrdila. Shvatiti razloge promjena. uspostavljanju osjećaja pripadnosti. jer zaboga on je na taj način nacionalno ugrožen. Postoje programske specifičnosti koje mogu doprinositi prevenciji novih društvenih nemira. 2. One trebaju pružiti programe i aktivnosti koji će omogućiti razmjenu etničkih osobenosti i pomoću kojih će etničke grupacije učiti od drugih i učiti druge kako bi sačuvali. Ovaj stav pomaže u shvatanju etničkih raznovrsnosti. čuvanje kulturološke vrijednosti. svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. a prije svega tzv: grupa nacionalnih predmeta. Ali ta grupa mora da sadrži zajednički imenitelj koji se zove bosan ski. Sagledati uzroke proistekle iz obrazovne tehnologije. ali tako da se ne utope u homogene elemente društva. jer mi to moji kući zabranjuju". 18 . a isto tako se mora izgra ivati i osjećaj pripadnosti zajednici u kojoj se razvija više kultura. sukoba političkih snaga. obrazovni cil jevi. Naša jedinstvena modifikovana škola treba da bude mjesto gdje će se čuvati naslje ene tradicije. Zvuči morbidno i pataloški da djeca neće da uče pisati ćirilicu ili latinicu. Ovakvih prim jera možemo da navedemo skoro u svim predmetima. ovo moram da navedem kao drastičan primjer. gdje će se istaknuti vrijednosti svih obrazovnih i kulturnih zbivanja. 4. Stoga bi napor naše zemlje. Neshvatljivo je da o nekom doga aju iz historije. Zašto tražiti nove nastavne planove i programe različite od onih koje ima drugi narod iste zemlje? Naravno. koji će integrirati obrazovanje etničkih grupa sa nacionalnim i kulturnim raznolikostima. kulturološke razlike. kanalizirati postignuća i pogreške školskih sistema u drugim zemljama. treba se obezbjedili realizacija specifičnih oblasti u sklopu nacionalnih predmeta. da učenik piše pismeni iz latinskog jezika ćirilicom. Sagledati odgojno obrazovne probleme iz jedne globalne perspektive.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU Značajno je: 1. meto dama i kontekstu obrazovanja kako bismo bolje pripremili mlade da budu gra ani svijeta. ili iz matematike piše ćirilično X ili Y punim slovima. Ovo su samo neki od primjera (zbog kratkoće vremena) mada ih mogu navesti daleko više. jedan za sve. Identitet i samopoštovanje se moraju očuvati. samo zato što neko iz svojih bolesnih političkih ambicija ima neko drugo vi enje. Razlike se moraju prihvatiti kao prednosti. programi i metodologije trebale da davedu do promjena u sadržaju. Tako je zabilježeno. ne kao negativni elemenat. Promjena treba da znači novi obrazovni sistem. To se dešava slično i na drugoj strani kao npr: učenik kaže "ja ne znam i neću da znam bilo šta o Srbima.

a ne uskonacionalni sistem obrazovanja. 2. ali raznovrstan u kvalitetu. Rezultat takvog neznanja proisteklo je upravo iz dvojnosti nastavnih planova i programa BiH iz susjednih država. Suprotno svim pedagoškim i sociološkim principima. upadnem u tu zamku i kažem slijedeće: Ukoliko želimo dobro ovoj državi i narodima koji u njoj žive moramo napraviti disperzivni. Ovdje moram naglasiti da se na ovakav način vrši vrlo ružna indoktrinacija djece. Ne uvoditi i ne pri hvatiti planove i programe drugih zemalja. koja je provodila različite ankete) prema svom vršnjaku koji je drugačije nacionalnosti? TV BiH nam je pokazala da skupina djece. onda na ovim prostorima za duže vri jeme zagarantiran je aparthejd i segregacija. tim prije. 1. Ne dozvoliti stvaranje čisto nacionalnih odjeljenja koja su pogubna. živjeće u stalnom grču nepovjerenja i straha i sve one moralne norme koje čine čovjeka čovjekom biti će im tako strane i daleke. ipak sam prinu en da praveći rezime. neće to biti samo nacionalna i vjerska podijeljenost i netrpeljivost. Nastavne planove i programe praviti na nivou države Bosne i Hercegovine. što se može i pravno regulirati odre eni procenat koliko je toga što bi moglo biti čak i nacionalno ugra eno. moći i htjeti sagledati sve rel evantne činioce za stvaranje kvalitetnog i jedinstvenog programa države Bosne i Hercegovine. sa nesagledivim posljedicama. Sada to odstupanje iznosi 20% što ne znači da taj procenat ne može biti i veći. ali u sopstveni nastavni plan i program unijeti sve ono što je kvalitetno i to ne samo iz Srbije i Hrvatske. Nastavni plan i program obrazovanja mora biti jedinstven. već i svaka druga. uskonacionalne programe već jedinstven. 3. Albanci ili pak neki drugi) da i njihove vrijednosti do u do izražaja. Ukoliko budemo gledali samo usko nacionalne interese i to svoje gledanje i stavove prenesemo na obrazovanje. ne zna u kojoj zemlji živi. bez obzira ma koliko se ja trudio da izbjegnem politiziranje ove teme. a mi smo odgovorni što činimo i što će mlade generacije činiti u buduće. ta indoktrinacija vrši se dobrim dijelom i u porodici. ali kvalitetni nastavni planovi to mogu dobrim dijelom amortizirati. Otuda se postavlja pitanje: otkud to da dijete iz svojoj starosnoj dobi od 10 17 godina ima neskrivenu mržnju (a to nam je TV pokazala. a ukoliko su roditelji zaposleni onda se djeca vrlo malo vremena vi aju s njima i njihovo prisustvo u školama je daleko više i duže. a to je najperfidniji način podjele Bosne i Hercegovine i njeno definitivno rastakanje. Istina. već i iz drugih zemalja. sredini u kojoj se kreću. dodatnom nastavom ili pak na neki drugi način za što sigurno postoje mogućnosti. Nažalost. Ne smijemo zaboraviti da najveći dio svog vremena učenici provode u škola ma i drugim mjestima zauzetim vannastavnim aktivnostima. naša djeca neće biti nasmijana. KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU 19 . Čini mi se da ta podvojenost koja proističe iz nastavnih planova i programa nije nigdje došla do takvog izraza kao u sistemu obrazovanja. koja nije zanemarljiva. ali omo gućiti nacionalnim manjinama (Romi. Znači ne različite. a ne na nivou entiteta i angažirati ljude od struke koji će znati.No. dvojne. bilo dopunskom.

želim i da završim. kul turne. mada imamo i naših. desilo da jedan igrač centarfor nekog tima u prilici da da gol. A korektnost učenika zavisi najvećim dijelom od njegovog učitelja. na primjer. budućim odgovorn im ljudima sa kineskom. O nastavniku koji treba da prezentira nastavnu gra u. ali mogu sažeti u jednoj jedinoj riječi. zar ne? Vjerovatno bih imao još niz primjera. on to neće samo iz razloga što je na golu vratar njegove nacionalnosti? Apsurdno. poslovicom: "U tek izniknutim cvjetovi ma leže pupoljci divnih ruža". privredne i sve druge. u nadi i uvjerenju da ćemo više računa voditi o tim mladima. Šta bi se. a to je da bude korektan. široka i kompleksna.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU Obrazovanje je podjednako važno za sve nacionalnosti ma koliko ih bilo i iz njega se regrutuju budući ljudi koji će da ureduju sve odnose: društvene. političke. neću i ne želim ovom pri likom govoriti. ali da ne gubimo vrijeme. Ovdje sa žaljenjem moram da konstatujem da sve što ne valja prelama se preko obrazovanja i nevine djece koja se uglavnom nizašto ne pitaju. 20 . pa je tako došlo i do nji hovog nacionalnog podvajanja. jer to je tema vrlo aktuelna.

dr Slavo KUKIĆ osna i Hercegovina je u novije vrijeme. Njih treba tražiti. Da bi to pokazali potrebno je na samom početku da uputimo i na neke činjenice. na temelju kojih 21 . te vrijednosti u konkretnom BiH ambijentu izgra ivati i u uvjetima egzistiranja paralelnih nacionalnih programa obrazo vanja. ne može se tvrditi kako je takvo iskustvo bez ikakva izuzetka. želi li se ili ne Bosnu i Hercegovinu kao državu. Drugim riječima. Ali. Treba li suživot u BiH uvjetima izgra ivati na poznatim europskim i svjetskim temeljima tolerancije. Na jednoj se strani radi o zahtjevu za izgra ivanjem jedinstvenog obra zovnog sustava koji bi apstrahirao sve što se u ovoj zemlji doga alo u predhcdnih pola desetljeća. možda. pitanje se može stilizirati i nešto drugačije. čak i usprkos činjenici da oni na prvi pogled mogu djelovati i previše rigidno i upućivati na opasnost produbljivanja nacionalnih dioba koje su i onako već dosta duboke? KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU1 B Iako na prvi pogled postavljena pitanja i ne moraju tako djelovati. Radi se o pitanju profiliranja njenog obrazovnog sustava. može li se. samo u prvi mah novim i manje bit nim. Razlozi tome nisu ni o kojem slučaju prozaični. Želi li se pitan je maksimalno pojednostaviti. ono se može postaviti i u slijedećoj formi: treba li u Bosni i Hercegovini izgra ivati jedinstveni sustav obrazovanja ili se pak. u zahtjevu za profiliranjem zajedničkog sustava vrijednosti koji se ima izgraditi i kroz ukupni sustav obrazovanja. govore i o potpuno drugačijim pristupima. uvažavanja i zajedničkih civilizacijskih vrijednosti ili ga je. radi i zbog čega se ovo kao problem postavlja u ovako radikalnoj formi? Izvjesno je da su svjetska iskustva na strani definiranja i profiliranja jedin stvenih programa obrazovanja. osim elementarnih pitanja koja se tiču njenog opstanka. iskustva nekih europskih zemalja. Argumenti se izvlače iz impozantne mase svjetskih iskustava. prihvatljivije ozbiljiti uz respektiranje uzroka i posljedica. zapravo. One se mogu grupirati u dvije skupine. ali i kakvu se državu Bosnu i Hercegovinu hoće. koje je za sobom ostavila ratna drama? Drugim riječima. u BiH slučaju stvari izgledaju ponešto drugačije.NACIONALNO KAO DIO VRIJEDNOSTI SUSTAVA OBRAZOVANJA Pitanje je mudrosti kako napraviti sretan spoj zajedništva u različitostima Prof. prije svega ono belgijsko. opterećena i još jednim. Dapače. Naprotiv. prije svega. Me utim. O čemu se. društvena energija treba usmjeriti na oživotvorenje tri paralelna nacionalna sustava obrazovanja? Imaju li se u pitanju konkretne BiH okolnosti. pitanje jednog ili više paralelnih obra zovanih programa nije ništa drugo nego na drugi način postavljeno pitanje. u konkretnim uvje tima BiH. ona su naglašeno i prije svega politička.

KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU se formulira i filozofija da je svako odstupanje retrogradno. utemeljenih na paralelnim obrazovnim programima koji bi okupljali pripadnike triju BiH nacionalnih popu lacija hrvatsku. Rješenje stoga ne može biti ni u kakvom modelu koji se temelji na tim. u konkretnim BiH uvjetima nije moguće zamisliti ni potpuno unifici ran obrazovni program koji bi bio u funkciji integracije. Po e li se od podjele kao krajnjeg cilja ove grupe zahtjeva onda je i svaka daljnja polemika s njima bespredmetna. 22 . ono što ima bilo kakvih izgleda na uspjeh s pozicije integracije BiH društva kao temeljnog cilja može biti samo odre en tip kombinacije dva naprijed izložena modela. Ne može se osmišljati integracija u uvjetima fizičkih nacionalnih podjela od samih početaka čovjekovog života. i svaki zahtjev na njihovom zaživljavanju je i retrogradan. Polazi se od toga da su raniji sustavi obrazovanja bili dio ukupne filozofije nacionalne nejednakopravnosti. izvjesno je da on naglašeno opterećen predznakom nacionalnog. dakle premisama jedinstvenog obrazovnog programa. o zahtjevu za implementaci ju takvih sadržaja koji će na sporedna vrata ponovo uvesti logiku podjele ove države. S druge strane. bošnjačku i srpsku. i u ovom vremenu veoma agresivan je koncept o teorijskoj utemel jenosti i društvenoj opravdanosti egzistiranja triju paralelnih obrazovnih sustava. nacionalne netrpeljivosti i. Prema tome. zapravo. Me utim. Naprotiv. I upravo zbog tih osobenosti inzistiranje na sustavu obrazo vanja. Čak i ako bi postojao politički konsenzus o uvo enju paralelnih nacionalnih odjeljenja ili škola. da su oni. dakle Srbima. rješenje se u konkretnim BiH uvjeti ma treba tražiti u odvojenim obrazovnim sustavima koji će svim nacionalnim grupacijama. Naprotiv. Bošnjacima i Hrvatima. Bosna i Hercegovina se ne može bez poteškoća "trpati" u takve modele zajed ničkog življenja. zbog čega? Razlozi su više nego jasni. utemeljenim na istodobnom funkcioniranju tri nacionalna programa obrazovanja. na koncu. Me utim. neovisno o tome kako na rat u BiH gledali. Objektivno. omogućiti punu nacionalnu emancipaciju i u sferi obra zovanja i kulture. koji se temelji i na jedinstvenom programu obrazovanja. ali i kulminaciji. inzistiranje na paralelnim obrazovnim sustavima. Postavlja se pitanje. Njeno iskustvo. s dosta visokim stupnjem pouzdanosti se može ustvrditi kako ni jedan od ova dva modela ne može pripomoći stabiliziranju i afirmaciji BiH kao suvremene europske države. Naprotiv. koji uključuje i jedin stven program obrazovanja. prema tome. i izbijanju same ratne drame. ali i civilizacijski morbidan. posljedice koje bi njihovo egzistiranje dugoročno proizvelo civilizacijski bi bile više nego zastrašujuće. Pri tome se kao aksiom mora uzeti polazište da se integracija ne može ozbiljiti u uvjetima dominacije dezintegrativne logike. Naime. iako se i dalje žilavo odupire svome definitivnom uklanjanju sa društvene scene. Integralan sustav obrazovanja. Dapače. govore o osobenos tima koje se moraju uvažavati. rigidno i protivno strategijskim interesima države Bosne i Hercegovine. i sami pridonijeli otvorenijoj manifestaciji. moglo bi se pronaći dosta argu menata koji govore u prilog tezi o dezintegrativnosti takve filozofije u sferi obrazovanja. Radi se. ali i najnovija ratna drama. je dio jedne političke koncepcije koja je u BiH u dobroj mjeri već poražena. Na drugoj strani. bi značilo svojevrsno silo vanje i ne bi bilo u funkciji integracije BiH društva. a uz uvažavanje konkretne BiH pragme. Konceptualno promatrano. je sine qua non svakog društva gra anske demokracije u kojem je implementacija jedinstvenog sustava vrijednosti u funkciji svih njegovih gra ana.

a u većoj mjeri se ispoljavaju kao organizacijski. u značajnoj mjeri ispunjena elementom nacionalnog. drugim riječima. To. ali i potrebu da se u njega ugrade dominantne BiH različitosti. Pitanje je mudrosti kako napraviti sretan spoj zajedništva u različitostima. neće moći izbjeći želi li se u Bosni i Hercegovini ozbiljiti projekt društvene inte gracije.I sva rješenja koja se Bosni i Hercegovini nude kao model njene moguće budućnosti su. znači da se element nacionalnog kao dio vrijednosti sustava obrazovanja. Postoji li taj tip spremnosti problemi u značajnoj mjeri prestaju biti kon cepcijski. pa i obrazovnog pro grama. KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU 23 . isto tako. dakako samo pod pretpostavkom da postoji spremnost da se obrazovni sustav izgra uje na programu obrazovanja koji uvažava minimum zajedničkih vrijednosti i temeljnih obrazovnih postulata. Izvjesno je samo da to nije i nemoguće.

Svi etnosi datog područja ili date države se trebaju odreći svojih etničkih obilježja u ime ne etničkog zajedništva. istorija. imaju više tolerancije prema razlikama medu ljudima (nacija. odnosno poželjni pravac multietničkog pristupa u vaspitanju i obrazovanju. U suštni se radi o dokazu da vaspitanje i obrazovanje ima izuzetnu snagu te da bitno utiče na formiranje kognitivnih struktura koje služe kao osnova vrijednosnog su enja u socijalnim situacijama. da sara uje sa svojom okolinom i svoja znanja produktivno koristi Prof. ortodoksija i jednoumlje vode ka povlačenju. dr Nenad SUZIĆ Multietničko vaspitanje i obrazovanje podrazumeva uvažavanje etničkog i prihvatanje svih prava etnosa koji nisu većinski na datom prostoru. rezultira svojstvima učenika na osnovu kojih oni bolje razumiju ostale. Daleko je važnije graditi toler anciju i etničko uvažavanje nego pokušavati obnavljati neku vrstu a etničkog pristupa. običaji. nastavnikovu podršku dječijim stavovima i partnerske odnose u nastavi. 24 . Poznato je da pritisak. To je ne etnički ili nad etnički pristup. Primjer takvog pristupa je komunistički period u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata. Oslanja se na pozitivne istorijske etničke vrijednosti: kultura. koji je eksperimentalno sadržavao kooperaciju medu učenicima.. boja) i čini djecu spremnijom da pomognu drugi ma (Muszynski. izbjega vanju a na koncu i agresiji. spremnu da brzo uči i brzo sudi. a etničko obrazovanje i anti etničko obra zovanje.. Primjer takvog pristupa su usko nacionalni ili nacionalistički pristupi u balkanskim državama nakon gra anskog rata 1991 1995. Potiskivanje ili odricanje etničkog karaktera u vaspitanju i obra zovanju je suprotno samoj suštini multietničkog pristupa. vjera. A etnički pristup u vaspitanju i obrazovanju je odricanje svega etničkog. godine.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU ZA MULTIETNIČKO. N užno je da krenemo od razgraničenja pojmova. Poznati pedagog Mušinski je u četverogodišnjem eksperimentu utvrdio da pro gram u školi. Ovaj eksperiment jasno ukazuje na smijer. Nužno je odvojiti tri pojmovne sintagme: multietničko obrazovanje. religija. 1976). A NE ANTIETNIČKO OBRAZOVANJE Danas civilizacija traži modernu ličnost. zajedničke ciljeve. jezik. Anti etničko vaspitanje i obrazovanje je etnocentričko obrazovanje koje ima uporište u osporavanju drugog ili drugih etnosa uz glorifikaciju vlastitog.

prihvatiti ili odbaciti. Suština moral isanja je u posredovanju etike i morala putem dociranja gotovih moralnih sudova ili normi. Prema objektu usmjerene kognitivne strategije su karakteristične za osobe zatvorenog sistema vjerovanja. Kakvi će kognitivni obras ci biti u podlozi vrijednosnih sudova učenika bitno zavisi od sadržaja vaspitno obrazo vanih modela kroz koje oni prolaze tokom školovanja. 1995. da mase zaštiti od novih. kako bi rekao Robin Barou (Barrow. 2) analitičke. nego da ih i usvoje. 1932) i Kolberga (Kohlberg. 1963). Umjesto ovog moralističkog obrasca Barou predlaže moral argumenata moral koji će se zasnivati da činjenicama i argumentima koje će ličnost sama odvagnuti. U našim školama se vrijednosti zasnivaju na dogmatsko religijskom moralu "obezbje ivanja ulaznice za raj". Ličnost treba samo da ih usvoji ili interiorizuje. i da će one. da razvije stereotipe u vjerovanjima. a anti etnički koncept vaspitanja i obrazovanja. 25) i "oti manju djece od adolescencije" (ibidem. Školstvo treba da razvija snažne kognitivne procese koji će ove sudove valori zovati. ali i da pruži što više argumenata. stereotipima u vjerovanjima. potreba za novim informacijama prije su enja u donošenju odluka. Karakterišu ih: otvorenost misli. iskrivljuje svijet ili suzuje okvir promatranja. Sve se u moralu već zna i sve je propisano. Tradicionalistički moralni obrazac u našim školama je godinama kočio slobodu ličnosti.Ideja da kognitivni sistemi mogu generisati vrijednosti je implicitno sadržana u radovima Pijažea (Piaget. upotre bljavajući sistem vjerovanja. A etnički komunistički obrazovni koncept je tipičan primjer za ovu vrstu moralisanja. po Šeidovoj. ali ne i za neke dobre stručnjake. svjesno ili intuitivno (nesvjesno) tendirati njegovanju takvog školskog sistema koji rezultira za njih poželjnim kognitivnim strukturama. 238). po mjeri aktuelne vlasti ili po najužem sistemu vjerovanja koji u pravilu vodi u sužavanje ili zatvaranje u nacionalno cen tristički okvir ili. stranih ili vanjskih iskusta va rezultira školskim sistemom po mjeri tih struktura. Šeidova to ilustruje opisom koji daje Milton Rokič: Svaka ličnost vrednuje informacije dobivene izvana na osnovu svoje unikatne perspektive. 1982. Taj vaspitni obrazac se zasnivao ma moralisanju kao osnovi moralnog su enja. i 3) prema objektu orijentisane" (Shade. u krajnjem slučaju. Kao sekvencijalne kognitivne strate gije možemo označiti one po kojima ličnost sudi iz svog vlastitog ugla. otvorenost za nove ideje i iskustva. tolerantnost u kontradiktornim situaci jama. kako bi rekao Pijaže. indiferent nosti na nova nepoznata iskustva. Analitičke kognitivne strate gije su. a rat koji je nakon pedeset godina tog morala nastao bio je šokantno izne na enje za laike. izbjegavanje i na koncu agresija. "Radovi u literaturi sugerišu da uspješno funkcionisanje aktuelnog unutarškolskog koncep ta zahtijeva kognitivne strategije koje se mogu opisati kao 1) sekvencijalne. Kakav KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU 25 . a mladi treba da se pridržavaju gotovih maksima i ne samo da se pridržavaju. Po tom obrascu je dovoljno propisati šta će se učiti i sve je riješeno. spremnosti su enja na osnovu malo informacija. 25). str. slobodno mišljenje i odlučivanje. Barbara Šeid smatra da škola mora razviti nove kognitivne strategije ličnosti. Ovaj sistem rezultira time da individua ili grupa. a ne da do njih do e samostalno. str. da docira su enje na osnovu malo informacija. Očigledno je da odre eni kognitivni stil vjerovanja odgovara odre enim poli tičkim strukturama. Ličnost sa dom inacijom ovog kognitivnog stila svijet posmatra sekvencijalno. str. vrijed nosni obrazac sigurno čini svoje! Posledice moralisanja su povlačenje. Potreba političke strukture da manipuliše masama. a tendiraju nekim svojstvima kao što su: rigidnost. poznavaoce izvjesnih principa ovakvog vrijednosno moralnog stereotipa. svojstvene osobama otvorenog sistema vjerovanja.

KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU

će kognitivni stil podržavati škola zavisi, pored ostalog, od sadržaja vaspitanja i obrazo vanja. Težnja da se u nastavnim sadržajima isključi nacionalno ili etničko ne ide u prilog multietničkog koncepta obrazovanja. Multietnički koncept vaspitanja i obrazovanja bi se morao osloniti na analitičke kognitivne strategije i razvijati etiku ili moral argumenata, a ne dogmi, recepture i moralisanja. Naša tradicionalna nastava se zasnivala na pedagogiji poučavanja koja, sama po sebi, rezultira kognitivnim stilom usmjerenim na objekte. Nastavnik prenosi ili docira gradivo i pri tome dijeli moralne savjete, pridike ili pouke moralise. Nastavnik je najviše vremena trošio na gradivo u namjeri da ga prenese učeniku, da ga posreduje, odigra ili odglumi na nastavnoj sceni. Subjekt takve nastave, odnosno onaj na koga se najviše nastavnog vremena trošilo bilo je gradivo. Učeniku je ostalo da kao epizodista sudjeluje sekvencijalno, a da se usmjeri na objekat rada, na gradi vo kao već datu "vrhovnu vrijednost". Neslobodne ličnosti, skučene takvim kognitivnim okvirom, pribjegavaju traganju za izlazom ili podrškom. Bježanje ili napuštanje takvog medija je normalna posljedica ponašanja djece opšta vriska oduševljenja kada se iznena da saopšti da nastave neće biti. Tako vaspitane nesamostalne i nesigurne osobe traže podršku u konformizmu prema nastavniku u djetinjstvu, a kao odrasli sklonište u nacional noj grupi u snazi mi identiteta nacije ili etnosa. Tako neslobodne ličnosti lako prihvataju anti etničke pristupe u vaspitanju i obrazovanju, ali i u odnosu medu ljudima. Sedamdesetih godina dvadesetog vijeka se na Zapadu razvija novi koncept psi hologije efikasne nastave i učenja (Brophy, E. J., Glaser, R.). Nastoji se razriješiti problem jednodimenzionalnosti nastave i u nastavu uvesti što više modela učenja, naučiti učenike da uče, da sami tragaju za činjenicama, da su osposobljeni da slobodno sude i brzo uče (Šire kod Suzić, 1995). Potrebu za novim ciljevima obrazovanja Evropa već nekoliko decenija prepoz naje kao važan problem. Žan Mari Domenah, francuski filozof, 1989. godine predlaže sli jedeći koncept obrazovanja: Zadatak obrazovanja je da razvije pojedinačno samo izražavanje i kritički smisao; pojedinac bi trebao da uči kako da uči, da stekne odgovara juće sposobnosti, prati argumentovanu raspravu, ovlada predmetom i da bude sposoban da verifikuje i asimiluje informaciju (Šire u Nedeljković, 1991, str.14). Ovaj prostor je uočen kao važan i zapostavljeni nastavni odnos u tradicionalnoj školi. Tek u novije vrijeme, poslije 1990. godine u svijetu se posebna pažnja pridaje interpersonalnim odnosima i obrazovanim postignućima kao i vezi ovih odnosa sa nastavn im sistemima i strategijama. Već poznati Gilfordov model intelekta nadgra uje i dalje razvi ja Hauard Gardner, šireći razumijevanje prostora inteligencije na sedam područja: 1) ver balno lingvistička, 2) logičko matematička, 3) vizuelno prostorna, 4) tjelesno kinestetička, 5) muzičko ritmička, 6) interpersonalna, i 7) intrapersonalna (Ramos Ford and Gardner, 1991). Razmotrimo ovde samo područje interpersonalnih sposobnosti ličnosti. Gardner izd vaja deset interpersonalnih kvaliteta ličnosti: davanje povratne informacije, podsticanje tu ih osjećanja, kooperativno učenje, komunikacija "oči u oči", sposobnost razumijevanja, podjela rada, umijeće saradnje, primanje povratnih informacija, osjećanje tu ih pobuda, grupni projekti. Ako pogledamo bilo koji elemenat interpersonalnih sposobnosti iz Gardnerove liste vidjećemo da je smjer otvaranja, slobodnog mišljenja, rasu ivanja na osnovu argumenata, dakle, analitička kognitivna strategija u interesu svih etnosa današnjih

26

država na Balkanskom poluostrvu, nastalih nakon raspada bivše Jugoslavije. Suprotan smi jer od toga vodi u sužavanje, u interpersonalnu netoleranciju, isključivost i zatvaranje u odnosu na svijet. Nemoguće je težiti ka integraciji u savremeni civilizacijski prostor, a pri tome razvijati a etnički ili anti etnički model vaspitanja i obrazovanja. Mediji su u najnovije vrijeme izazvali veliku pometnju u obrazovanju, donijeli novu osnovu saznanja koja je uzdrmala tradicionalne moralističke i moralizatorske školske modele, razvila sasvim novu osnovu učenja i poučavanja koja izmiče nastavnicima, ali i političkim etnokratijama. Stoga nije čudno što svaka nacionalna etnokratija nastoji para noično kontrolisali medije, docirati rigidne modele i kontrolisali (cenzurisati) sve sadržaje. U prostoru medija svijet danas razvija nove modele multimedijskog učenja. Pojavom interneta i moderne računarske tehnologije, svijet postepeno ali sigurno, postaje "veliko selo", a ulazak u učeću civilizaciju dostupan svima. Nacionalna etnokratija neće moći svoje gra ane spriječiti da putem satelita prate programe iz čitavog svijeta, pa makar se radilo i o programima medija iz "neomiljenih" etničkih centara. Što se prije uključimo u ovaj svjetski trend i otvorimo osposobimo škole za korištenje savremenih medija u obra zovne svrhe to ćemo prije otvoriti šansu da se uključimo u svjetske tokove. Kada analiziramo budućnost obrazovanja, poslužimo se nekim vi enjima Nedeljka Trnvca, koje je on izveo iz radova Hermana Kana. U najkraćoj interpretaciji izd vajamo tri aspekta budućnosti obrazovanja: 1) Kraj industrijske i postindustrijske ere i radno tehničkih vještina i nastup novih profesionalnih sposobnosti: komunikacija, brzina, timski rad..., 2) Od "tehničkih resursa" ka "ljudskim resursima", i 3) Kretanje ka "otvorenom društvu", multikulturalnom ambijentu (emancipacija radi socijalizacije) (Trnavac, 1997). A etnički i anti etnički koncept vaspitanja obrazovanja je u direktnoj suprotnosti sa ovim perspektivama svijeta. Ovi koncepti vode unazad, u srednji vijek, u feu dalne okvire. U osnovi je nostalgija za feudalnom kompetencijom i moći feuda, kada je feud bio dovoljan za proizvodnju svega što je tada bilo potrebno za život. Niko se nije miješao sa strane, nije bilo "loših uticaja trulog Zapada", a svu moć odlučivanja vlastodržac je imao na raspolaganju za dugi period. Danas civilizacija traži modernu ličnost, spremnu da brzo uči i brzo sudi, da sara uje sa svojom okolinom i svoja znanja produktivno koristi. Berai i Broudbent su istraživanjem otkrili da učenje u kompleksnim industrijskim situacijama zahtijeva brzu akciju "pokušaja i pogrešaka" radije nego promišljena nastojanja koja će teći sporo i tražiti dugo vrijeme za stupanje u akciju (Berry and Broadbent, 1984). Oni koji zagovaraju uključivanje u Evropu, a žele balkanski sistem obrazovanja, nacionalno egocentričan, zas novan na vraćanju u prošlost", ili pak a nacionalan, nemaju jasnu viziju budućnosti, ne doprinose slobodi svoga etnosa. Multietnički koncept vaspitanja i obrazovanja je ujedno i etnički koncept, uz punu toleranciju svih etnosa, uz njegovanje etničkih vrijednosti, kul ture, tradicije i ponosa, a ne osjećaja krivice. Rusi i Amerikanci danas sara uju na svemirskim projektima iako nemaju zajed nički sistem obrazovanja. U Švajcarskoj su vrlo različiti nastavni planovi po pojedinim kantonima, pa im ipak ne smeta da se svi osjećaju kao gra ani Evrope i kao Švajcarci. Francuzi i Nijemci imaju istoriju "psa i mačke" i danas im ne smeta da formiraju zajed ničku policiju, da rade na zajedničkom programu svemirskih istraživanja, da privredno sara uju... Sve to ukazuje da multietnički koncept obrazovanja nije suprotan etničkom kon ceptu vaspitanja i obrazovanja.

KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU

27

KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU LITERATURA:

1. Barrow, R. (1995). The erosion of moral education. International Review of Education, 41, 21 32. 2. Muszynski, H. (1976). Zarys teorii wichowania. Warszawa: PWN. 3. Kohlberg, L. (1963). Moral development and interaction, In H. W. Stevenson (Ed.), Child Psychology Year book of the National Society for the Study of Education. Chicago: Univ. of Chicago Press. 4. Nedeljković, Č. (1991). Putevi obrazovanja Beograd: Saša Nedeljković. strana iskustva, S. Nedeljković (Izd.).

5. Piaget, J. (1932). The moral judgment of the child. London: Routledge. 6. Ramos Ford, V. and Gardner, H. (1991). Giftedness from a multiple intelligences perspective. In N. Colangelo and G. Davis (Eds.). Handbook of Gifted Education. Boston: Allyn and Bacon. 7. Shade, B. (1982). Afro American cognitive style: A variable in school success. Review of Educational Research, 2, 219 244. 6. Suzić, N. (1995). Osobine nastavnika i odnos učenika prema nastavi. Banja Luka: Univerzitetska i narodna biblioteka. 7. Trnavac, N. (1997). Pretpostavke o budućnosti i mogući odgovori škole. Nastava i vaspitanje, 7 8, 529 539.

28

i to u oba svoja entiteta. istovremeno. ali i sa osobenostima i vrijednostima drugih naroda i religija. a dramatična neusaglašenost izravna je posljedica djelovanja nepomirljivo suprotstavljenih političkih koncepcija. djeca u školama moraju se upoznavati i sa zajedničkim civilizacijskim temeljima koji povezuju sve njene narode. Daytonskim sporazumom postavljena je brana dez integracionim procesima koji su doveli do raspada nekadašnje Jugoslavije. ukoliko je više u funkciji demokratizacije. unatoč svemu ipak zajednički jezik naziva svojini imenom. Ova je pojava mogla biti i očekivana budući da je nacionalna komponenta odu vijek bila od izuzetne važnosti u svakom obrazovnom sistemu. upravo radi zajedničkog života. Mada tim odlukama oblast obrazovanja nije bila izravno obuhvaćena. Kao što je potpuno legitimno pravo svakog od tri naroda da. logiku dezintegracije svo jim karakterom i uzajamnim odnosom možda najzornije predočavaju tri paralelna nastavna plana i programa na teritoriji Bosne i Hercegovine. što samo po sebi onemogućava zajedničku nastavu. dr Juraj MARTINOVIĆ KULTURA I OBRAZOVANJEU MULTIETNIČKOM DRUŠTVU O brazovanje u multietničkom društvu nužno sadrži i političku dimenziju. koja će biti utoliko produktivnija. tako nije nimalo sporno da je svaki u njemu očuvao i razvi jao izvjesne posebnosti. iako bi tezu o različitim jezicima vrlo teško mogli potkrijepiti lingvističkim argumentima.POLITIČKA DIMENZIJA OBRAZOVANJA U BIH U multietničkoj državi. čija je primjena ome ena granicama dominacije tri nacionalne ideologije. U obrazovnom sistemu i nastavnim programima nacionalnih predmeta to bi značilo uvo enje zajedničkog jezgra radi zajedništva i upoznavanja drugih uz punu slobodu razvijanja svih vrijednosti koje su ugra ene u vlastiti nacionalni identitet. dok se. a time i manje uočljiva. što se očituje u svim sferama našeg političkog i javnog života. problem obrazovanja u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku gotovo je isključivo poli tičko pitanje. Zagovornici i realizatori koncepcije odvojenog školstva kao argumentaciju često ističu postojanje tri različita jezika. tolerancije i nacionalne ravnopravnosti. a prvenstveno u mukotrpnoj i još uvijek neizvjesnoj realizaciji u Daytonu donesenih odluka i preuzetih obaveza. čime se zajednički jezik postepeno razgra uje i otežava komu 29 . indok trinizacijom pomoću odgoja i obrazovanja ostvaruju dugoročni ideološki ciljevi vladajuće politike. Prof. Me utim. a potom i do rata u Bosni i Hercegovini. Problem je u tome što je i područje jezika izloženo programiranom političkom djelovanju kojim se planski i sistematski potenciraju i njeguju sve posebnosti kako bi se što više istakle različitosti. kakva bi po Daytonu ponovo trebalo da bude Bosna i Hercegovina. bilo više nego štetno poli rati u ime neke programirane unifikacije. ali time nije bilo i konačno zaustavljeno njihovo djelovanje. koje bi.

kakvi su. Vjerovatno se ona razlikuje od sredine do sredine. to su dosljedno izvedeni programi nacionalnih država. pak. koja je. iako bi proklamiranom opredjeljenju za cjelovitu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu bila prim jerena težnja za stvaranjem jedinstvenog komunikativnog sistema. zaključiti da je stanje u obrazovanju s tri paralelna nastavna programa u direktnoj suprotnosti s Daytonskim sporazumom. koji ma se nerijetko pripisuju i kolektivna etički negativna svojstva. Slične. koji mogu uspješno funkcionirati samo u nacionalno homogenom ambijentu. nacionalnim i vjerskim grupama i osobama autohtonog pori jekla". istovremeno. koji je. i bez najosnovnijih manjinskih prava. Problem se. mada prikrivenije tendencije ispoljava i hrvatska jezička politika. koja je u njemu prepoz nala uspostavljanje segregacije. u duhu razumijevanja. Nasuprot tome. dakle prije Daytona. Moglo bi se. U paradoksalnosti naše današnje situacije sva tri konstitutivna naroda na odre enim se teritorijama nalaze u položaju nacionalnih manjina. Ovakvo odricanje vlastitog jezičkog naslije a moglo je biti motivirano jedino željom da se vještački uspostavi razlika u odnosu prema jeziku Bošnjaka i Hrvata u ime isto tako jezički vještačkog jedinstva svih Srba. gdje je i zakonski kao obavezna ustanovljena ekavica i time napušten izvorni govor bosanskohercegovačkih Srba koji je verificirao i sam Vuk Karadzic. i to. na čemu je i utemeljen smisao Aneksa 7 o povratku izbjeglih i prognanih. Drugačije rečeno. sigurno će kod djece izazi vati osjećanje mržnje i želju za osvetom. na žalost. Pravi smisao ovih nastojanja najprovidniji je u Republici Srpskoj. ali najčešće. 30 . u najzaoštrenijem obliku ispoljava u grupi tzv. a ne jezičkog nacionalnog ekskluzivizma. čak i u nekim udžbenicima. Nije potrebno posebno isticati koliko je to u suprotnosti s ide jom multietničkog društva kakvu je proklamirao i Dayton. jednakosti spolova i prijateljstva me u narodima. što je posebno karak teristično. kao sastavni dio Daytonskog ustava. tolerancije. mira. U vrijeme agresivnog nacionalizma kojim je zahvaćeno i obrazovanje potpuno zakonomjerno će se javiti i tri različite interpretacije povijesti zasnovane na imanentnim vrijednostima pojedinih nacionalnih ideologija. da se situacija razriješi kasnije povučenom instrukcijom ministra obrazovanja. budući da i samo doprinosi etničkom čišćenju otežavajući. Pokušaj. a neće ih pripremati "za odgovoran život u slo bodnom društvu. vrlo često. Situacija je naročito delikatna kada je riječ o doga ajima tek minule prošlosti. isticanje isključive krivice pripadnika drugog ili drugih naroda. Otuda i nesuglasje izme u ove jezičke politike i nastavnog plana i programa donesenog u Republici Bosni i Hercegovini 1994. pa i u obrazovanju. a indikativno je da se u tom pogledu ni bošnjačka bitno ne razlikuje.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU nikacija me u pojedinim etničkim grupama. dakle. povratak izbjeglica u krajeve gdje ne predstavljaju većinsku nacionalnu skupinu. nauke. preuzeti su iz susjednih država: Srbije i Hrvatske. dakako. kako od država zahtijeva Konvencija o pravu djeteta. ustavna obaveza i Bosne i Hercegovine i oba njena entiteta. danas najvećim dijelom "etnički očišćeni" prostori Bosne i Hercegovine. programi Republike Srpske i bivše Herceg Bosne u punoj su suglasnosti s jezičkom situacijom. budući inspiriran vizijom jedinstvene i cjelovite države. garantiranih me unarodnim konven cijama. odnosno u historiji ili povijesti. i to u oba entiteta. oni su ekskluzivno nacionalni i. etničkim. što primjer škole u Tešanjci i potvr uje. a ne na težnji za sagledavanjem objektivne historijske istine. očuvao multietičnost. pa i od nastavnika do nastavnika. kulture i sporta Federacije i njegovog zamjenika o ravnopravnosti dva nastavna plana i programa naišao je na jednodušni otpor javnosti. odnosno poznavanju prirode i društva u nižim razredima osnovne škole. nacionalnih predmeta. a prvenstveno u jeziku s književnošću.

to pravo me unarodne konvencije garan tiraju i pripadnicima nacionalnih manjina. ali. U obrazovnom sistemu i nastavnim programima nacionalnih predmeta to bi značilo uvo enje zajedničkog jezgra radi zajedništva i upoznavanja drugih uz punu slobo du razvijanja svih vrijednosti koje su ugra ene u vlastiti nacionalni identitet. ali i sa osobenostima i vrijednostima drugih nar oda i religija. razumijevanju i toleranciji i omogućiti im integraciju u suvremenu evropsku civilizaciju. U multietničkoj državi. kakva bi po Daytonu. i to u oba svoja entiteta. pored razvijanja osjećanja nacionalne pri padnosti svaki obrazovni sistem njeguje i razvija. da njeguje i razvija vlastite kulturne i druge značajke i vrijednosti. i na područjima i u sredinama gdje njihovi pripadnici ne predstavljaju većinsko stanovništvo. osjećanje pripadnosti državi i odgovornost prema njoj. pa u toliko više ne bi smjelo biti sporno kada su u pitanju konstitutivni narodi. čak i kada je riječ o nacionalnim manji nama. Jedino tako bismo mogli odgojiti nova pokoljenja za život u istinskom prijateljstvu. to znači da bi se djeca u školi morala upoznati i sa zajedničkim civilizacijskim temeljima koji povezuju sve njene narode. ponovno trebalo da bude i Bosna i Hercegovina. Srž problema je u nečem drugom. Uostalom. odmah da dodamo. KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU 31 .Niko razuman ne bi danas mogao dovoditi u pitanje pravo svakog naroda da se radi očuvanja vlastitog identiteta upoznaje sa svojom prošlošću.

Akademik Mladen Paić za vrijeme drugog svjetskog rata radio je u Francuskoj u razvojnoj laboratoriji njihove najveće fabrike aluminijuma i aluminijskih legura Pechiney. Unutrašnja društvena struktura Bosne i Hercegovine značajno se izmijenila u odnosu na predratno stanje. opet je fundamentalno znanje riješilo ovaj važan aplikativni problem. Koliko je to pogrešno ilustrirao bih na dva prim jera. To je vjerovatno najplića besmislica na koju sam naišao. Za prvi ću uzeti pronalazak tranzistora. Kako u tim okolnostima sagledati univerzitetski život? Kako to učiniti u trenutku kada uzburkana svijest. poznavajući zakone termodinamike brzo shvativši da temperatura miješanja komponenata treba biti viša za 20°C od korištene temperature.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU KAKAV JE UNIVERZITET POTREBAN BIH? Prof. Moji kontakti sa laboratorij ama uni verzitetskih centara širom svijeta uvjerili su me da je taj rad opravdan. još vlada? 32 . CASIMIR. Ovakvih primjera je veoma mnogo. Sada postoje dva entiteta i deset kantona. sve sa visokim ste penom autonomije. Problem je riješio akademik Mladen Paić. Ovaj pronalazak je kamen temeljac savremene tehnološke revolucije. Razvojna laboratorija ove fabrike trebala je napraviti leguru aluminijuma i olova. Pošao bi od jedne izjave koju je dao H. u fundamentalnoj nauci. ali da se vratim našoj temi "Kakav uni verzitet treba državi Bosni i Hercegovini". a koja glasi: "Čuo sam da je uloga akademskih istraživanja u novim tehnološkim dostignućima mala. dr Egvin GIRT D užan sam kao uvod reći da se bavim intenzivno naučno istraživačkim radom preko 35 godina i cijelo vrijeme susretao sam se sa raznim teškoćama vezanim za razvoj naučno istraživačkog rada. Tranzistor je prona en i usavršen od strane ljudi koji su radili i stvar ali u fizici. dakle. daleko od humane realnosti. U mnogim slučajevima bilo je prisutno pitanje u kojoj mjeri je opravdan taj rad. zaista mnoge. Jer put ka pros peritetu svake društvene zajednice ide preko rezultata nauke. B. pa i vrlo smiješne. istaknuti fizičar koji je dugo godina bio voditelj Philipsovih razvojnih laboratorija. na moju žalost. su primjenjivane. Dakle. Mnoge ideje. Drugi primjer čuo sam od osnivača Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu akademika Mladena Paića. su kod nas stalno prisutna gotovo u svakoj diskusiji kada je riječ o fundamentalnim naukama. duboko uronjena u mitske apstrakcije. Nema sumnje da je stepen razvijenosti akademskih istraživanja i mjera razvi jenosti neke zemlje kako u tehnološkom tako i kulturnom smislu." Razmišljanja o tome da su akademska istraživanja u novim tehnološkim dostignućima mala. G. To im nije polazilo za rukom.

a pokazuje da Holandija može da apsorbira godišnje barem 2. Me utim. Broj fakulteta za fiziku je približno jednak broju fakul teta na kojima se izučava fizika u BiH i Federaciji BiH u odnosu na jednog stanovnika.000 studenata. Ja sam tu predpostavio da su trećina diplomiranih studenata stranci ili iz bilo kojih razloga odlaze van zemlje. štetna. Ostvarivanje prvog cilja je svo enje potreba edukacije na realne okvire kantona i prihvatanje me unarodnih kriterija pri izboru nas tavnog kadra. broj studenata u Holandiji je oko pedeset puta veći. Ima kvalitetan visoko obrazovani kadar. moraju biti iden tični za sve univerzitete odnosno fakultete države BiH. u skromnim granicama svojih mogućnosti. Primjer je veoma ilustrati van. Pri tome treba insistirati da namet nuti kriteriji budu kampatibilni sa kriterijima odgovarajućih univerziteta odnosno fakulte ta u inostranstvu. od kojih svi imaju visok stepenom autonomije. KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU 33 . Daytonski sporazum omogućava organiziranje cjelokupnog procesa obrazovan ja u kantonu što dozvoljava formiranje više fakulteta odnosno univerziteta. fakul tet (fakulteti) odnosno univerzitet postaju "politički ukras" koji vrlo brzo postaje veliko opterećenje za kanton i cjelokupnu državu. univerziteti odnosno fakulteti trebaju biti veoma profesionalno dizajnirani u odnosu na mjesto njihove lokacije. Na kraju želim istaći da ću uvijek podržati. 3. Drugo. Holandija ima sedam fakulteta za fiziku i približno 3. 2. kan ton dobija instituciju od najveće koristi kroz koju formira za dotični kanton potreban kadrovski potencijal i kroz koju se podiže intelektualni i civilizacijski nivo. kao što je ranije istaknuto. može biti dvojaka. Gledajući ovo sa aspekta naše situacije kada. koja direktno slijedi iz primjera zastupljenosti fizike u Holandiji. solucija je posljedica nerealnih želja obično vlade dotičnog kantona i ambicija pojedinaca.Ono što se čini poželjnim jest da se bar vide dalji ciljevi. Prvo. Samo takvi univerziteti odnosno fakulteti će omogućiti transformaciju države BiH da bude: 1. Me utim. postoje dva entiteta i deset kantona. svako otvaranje novog fakulteta ili formiranje univerziteta za koje postoje kadrovski potencijali verificirani prema me unarodnim standardima i ekonomska oprav danost istog. Odlučio sam se da našu situaciju uporedim u kratkim crtama sa Holandijom i zbog ranije istaknutog razloga ograničim se na fiziku. analiza navedenih činjenica u smis lu odgovora na pitanje: "Kakav univerzitet treba državi Bosni i Hercegovini" neminovno vodi i do pitanja sadržaja i kvaliteta nastave na našim univerzitetima a ne nužno na broj univerziteta odnosno fakulteta. Ovo dalje pokazuje u kojoj je mjeri fizika aktuelna u industrijski razvijenim zemljama. Ima adekvatnu modernu tehnologiju. U tom smislu ja želim iskazati neke vlastite poglede koji u svojoj osnovi sadrže iskustvo jedne industijski razvi jene zemlje. Visoko civilizirana zemlja. specijalno za izbor visokoškolskog kadra. Posljedica. Visokoškolska ustanova mora da ima jasnu svrhu svoga postojanja i pri tome kriteriji.000 studenata kojima je osnovna djelatnost fizika. Druga.

zaista mnoge. Kako u tim okolnostima sagledati univerzitetski život? Kako to učiniti u trenutku kada uzburkana svijest. Razvojna laboratorija ove fabrike trebala je napraviti leguru aluminijuma i olova. Ovaj pronalazak je kamen temeljac savremene tehnološke revolucije. Za prvi ću uzeti pronalazak tranzistora.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU KAKAV JE UNIVERZITET POTREBAN BIH? Prof. a koja glasi: "Čuo sam daje uloga akademskih istraživanja u novim tehnološkim dostignućima mala. ali da se vratim našoj temi "Kakav uni verzitet treba državi Bosni i Hercegovini". Problem je riješio akademik Mladen Paić. u fundamentalnoj nauci. To je vjerovatno najplića besmislica na koju sam naišao. Ovakvih primjera je veoma mnogo. Unutrašnja društvena struktura Bosne i Hercegovine značajno se izmijenila u odnosu na predratno stanje. su primjenjivane. Akademik Mladen Paić za vrijeme drugog svjetskog rata radio je u Francuskoj u razvojnoj laboratoriji njihove najveće fabrike aluminijuma i aluminijskih legura Pechiney. još vlada? 32 . B. Pošao bi od jedne izjave koju je dao H." Razmišljanja o tome da su akademska istraživanja u novim tehnološkim dostignućima mala. opet je fundamentalno znanje riješilo ovaj važan aplikativni problem. U mnogim slučajevima bilo je prisutno pitanje u kojoj mjeri je opravdan taj rad. pa i vrlo smiješne. CASIMIR. su kod nas stalno prisutna gotovo u svakoj diskusiji kada je riječ o fundamentalnim naukama. poznavajući zakone termodinamike brzo shvativši da temperatura miješanja komponenata treba biti viša za 20°C od korištene temperature. istaknuti fizičar koji je dugo godina bio voditelj Philipsovih razvojnih laboratorija. Drugi primjer čuo sam od osnivača Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu akademika Mladena Paića. Jer put ka pros peritetu svake društvene zajednice ide preko rezultata nauke. To im nije polazilo za rukom. Sada postoje dva entiteta i deset kantona. G. Nema sumnje da je stepen razvijenosti akademskih istraživanja i mjera razvi jenosti neke zemlje kako u tehnološkom tako i kulturnom smislu. Moji kontakti sa laboratorij ama uni verzitetskih centara širom svijeta uvjerili su me da je taj rad opravdan. dr Egvin GIRT D užan sam kao uvod reći da se bavim intenzivno naučno istraživačkim radom preko 35 godina i cijelo vrijeme susretao sam se sa raznim teškoćama vezanim za razvoj naučno istraživačkog rada. Koliko je to pogrešno ilustrirao bih na dva prim jera. daleko od humane realnosti. Dakle. Mnoge ideje. duboko uronjena u mitske apstrakcije. na moju žalost. sve sa visokim ste penom autonomije. dakle. Tranzistor je prona en i usavršen od strane ljudi koji su radili i stvar ali u fizici.

Kočić. Šantić. predrasuda. čini se da u Pravopisu nije uvijek sve korektno u vezi sa sinonimijom i još nekim rješenjima.. tužilac/tužitelj i sl. Npr. a for sira samo sufiks telj (totemizam?). Bosanskom Petrovcu. kada poznati general učestalo pominje riječ priopćenje. Ćorović." KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU 35 . kojom se upućuje na pravilnu riječ ILI RIJEČ KOJOJ SE IZ BILO KOJIH RAZLOGA ŽELI DATI PREDNOST. Oljača i desetine drugih značajnih književnika i naučnika (da ne govorimo koliko su ovi pisci prevo eni u inostranstvu počevši od Vuka i 1814. Nismo se više rodili u Bosanskom Brodu. urlati.U minulom ratu u našoj državi Bosni i Hercegovini jedna od ključnih značajki u (ne)sporazumijevanju jeste da je postojanje pojma (jezičkog) počelo da se zamjenjuje poj mom krivice. R. poruke. pljuvati. Klaić: Rječnik. moglo ostaviti i lako i sl. Izrazit primjer stvaranja tabuizama je presuda ideologa kojom se zabranjuje ime bosanski i Bosna (u toponimima. tjerati sa ognjišta i ubijati. praznovjerja. Zasada samo ovo da spomenemo: Zašto Pravopisni rječnik ne dozvoljava i šedrvan. Samo ime čovjekovo tovareno mu je na le a kao grubo tesan samar na kome je svaki pustahija i nehljebović mogao jahati. političari i cenzori uporno ponavljaju tu riječ. obavijesti. što bi bilo ponekad i prikladnije za nijansiranje značenja. Pravopisa (Napomene uz Pravopisni rječnik) nalazimo ovu napomenu: "Otuda uz pojedine odrednice stoji skraćenica v. zabranjena upotreba riječi zbog mitoloških vjerovan ja. Pravopis bosanskog jezika korektno propisuje paralel nu upotrebu: Branilac/branitelj. (vidi). a što nije. Bosanskom Miloševcu. jedan od najranijih oblika religije.. Srbi ne smiju izgovarati ijekavski u medijima. onda nije ni čudno što u ratnom i poratnom jeziku imamo pojavu tabua za riječi (vox interdicta seu soneta. često su u izbjeglištvu upozora vani: "Mi ne prodajemo hljeb. Bosanskoj Dubici. Na drugom polu tabuizma mogu se naći riječi TOTEMIZMI (totem indijanski predmet. obavještenja. (Ovdje je svrsishodno navesti riječi Fridriha Ničea: "Ludilo je kod pojedinaca rijetkost ali kod skupina. stranaka. Da li to služi interesima srpskog naroda? Staje uopšte njima važno kada im ovi pisci i ovaj izgovor nisu važni? Istorija već izriče svoj sud nasilje. gonilac/gonitelj. izlaganja i tome slično." Često su polukvalifikovani ugostiteljski i trgovački pomoćnici najžešći jezički cenzori (policajci). štampi i na televiziji izbjegava sufiks lac (tabuizam?). Ovo zaslužuje da bude tema posebnog osvrta. Lalić. postojanja cenzora. ili amajlija (hamajlija) praznov jernog nosioca. kao što su to činili u knjigama i životu: Vuk. pa čak cenzurišu druge istog značenja i iz istog naroda.). A budući da je veliki broj (ako ne i dominantan) Balkanaca na takvom nivou i u ocjenjivanju šta je demokratsko. pucati bičem. Nakon svih strahota što su preživjeli prognanici iz Bosne. Njegoš. Stiče se utisak da se u bh. Simeon: Enciklopedijski rječnik. Ćopić. naroda i razdoblja pravilo". već kruh" ili: "Mi ne pravimo kruh već hleb (hljeb). biljka ili životinja specijalnog poštovanja. Nema više: saopćenja. Me utim.). a ne može i kafa. grehota i sramota.. Marko Miljanov. te zabrana ijekavskog izgovora u javnim medijima itd. Proučavanje pojave ovih (izvanlingvističkih) južnoslovenskih TABUIZAMA bilo bi dostojno jedne interdisciplinarne studije. već samo kahva? Kafedžić prezime i kafić je pravilno. administraciji i drugdje). Matavulj. str. a kafenisati nije? Zar se nije pored lahko. B..? Na 154. Sada će narod usrećiti riječ vo e kao amulet. Stjepan Mitrov Ljubiša.). ili talisman. nismo ni Bosanci zabranjeno nanije. pored šadrvan? Zašto može kafanski (samo). onda nacionalni trabanti.). bezumlje.

dal tonizmu. tj. Zanimljiva je situacija što ju je Ante Kovačić opisao u romanu "U registraturi" (1888). Zatim jedni traže da im kafanska glazba svira ma arsku melodiju ("kliknu Miha". jezička pitanja nisu tako jednos tavna da bi se mogla riješiti stavljanjem u plitke crno bijele stranačke korpice. V Prema danskom lingvisti Luisu Hjelmslevu. a kasnije će izbiti krvava tuča 34 . Važno je da se govor oštro bijeli ili crni. a pogotovu leksikografskog znanja osrednji i loši pisci (a vrlo uspješni politikanti) u suštini se izjednačavaju sa onima koji su palili biblioteke Prof.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU TABUIZMII TOTEMIZMI U MULTIETNIČKIM IDIOMIMA Slabog opšteg. siromaštvo i glupost se pripisuju uvi jek drugima. I tako se i danas okreće po tupavo parničarskoj osi truli ili truhli. a sve manje zastupljene. a drugi da im se svira ciganska melodija ("lupi kumordinar šakom o stol. nepredvidive i nesagledive. u nekim afričkim jezicima postoje dvije posebne riječi jedna za bijelu. U stvari ista je melodija i ma arska i ciganska samo su različiti nazivi (sinonimi). zapravo poštovanjem viših duhovnih i vanprirodnih vrijednosti u svetim pojmovima bijelo crno (ili bjelava galava kako bi to u nas u Bosni stočari rekli). a sve ostalo bi predstavljalo strah od svetogr a mrtvih. Na Uskršnji ponedjeljak. ali različitim riječima. U ime jedne grupe jedan "dojčfer beruje nijemštinu". višim oblicima istine i života nemaju. a u ime druge jedan "nekakvom mješavinom furlansko konjske talijanštine". tj. a ni danas ne jenjavaju. Govor se realizuje kao obavještavanje. u jednoj krčmi. a da ga drugi Englez ne zamrzi. U Predgovoru Pigmalionu So piše da Englez ne može da otvori usta. ali riječ krava kao zajednički pojam za odre enu životinjsku vrstu ne postoji. ili ustajali. apstrakcijom. ali istovremeno i kao mogućnost prikrivanja istine. "Mali Kanonik dograbi praznu bocu"). oznakom opšteg. a oči mu se silno zakrijesiše"). Otuda i za naše prilike sjajna kineska poslovica: "Laže kao očevidac". iz istog sela. druga za crnu kravu. Razloge za postojanje ove dihotomije ovako bi vjerovatno. a potrebu za bitnim. Tako je počelo. moštiju. a divljaštvo. nalazili učeni ljudi: Oni (uro enici) u svom mentalnom dometu (sklopu. isto zahtijevaju: piće i hranu. Milivoje JEFTIĆ eć desetak godina to u Bosni traje dobre riječi su sve više zaraćene. ili sramni. ili pokvareni balkanski cirkulus viciosus. duhova i nadnaravnih sila. Političke presude u oblasti jezika naročito su uzele maha pred rat. Me utim. agnoziji) samo pridaju važnost razlikovanju bijelo crno. dvije suprotstavljene pijane grupice seljaka. Možda bi etno grafi i antropolozi ovo pravdali animizmom i totemizmom. Prepreke u komuniciranju nisu samo naša aktuelna bosanska realnost one su nemi novne.

Otkako postoji pisana riječ u BiH postoji obrazac bogaćenja i njegovanja izražajnih mogućnosti (vidjeti Povelju Kulina Bana. Pravilo je da veće podjele i više zabrana u jednom jeziku vode osiromašenju. Slabog opšteg a pogotovu leksikografskog obrazovanja osrednji i loši pisci (a vrlo uspješni politikanti) u ovim smutnim vremenima. 36 . ljekar i sl. biraj onaj koji bolje zvuči u datoj prilici (pravilo o eufoniji. i obitelj i porodica. i znanost i nauka. Suvišno je i spominjati Šantića. manastir. blagoglasnosti). za vrijeme vladavine.. Ćorovića. liječnik. Mehmed beg Kapetanović Ljubušak pisao je i kruh i hljeb. pa su prije nego što podu ljekaru morali. i pučki i narodni itd. 154 Pravopisa "pravilno hladna" poput vodoskoka od betona ("KOJOJ SE IZ BILO KOJIH RAZLOGA ŽELI DATI PREDNOST"). U savremenoj lingvistici smatra se KAO PRIRODNIJI I FUNKCIONALNIJI PRINCIP ELASTIČNE STABILNOSTI KOJI SINONIME SMATRA NEZAOBILAZNO FUNKCIONALNIM. Ivan Frane Jukić u Bosanskom prijatelju štampa: križ. npr. standardu i slobodi). hartija. "kraj njih šetaju. krst. "dršću". da u džepu nose ceduljice sa novim imenima da bi se prisjetili u ambulanti da se umjesto Mehmed zovu Hristo i tako mogli da dobiju lijekove). Todora Živkova mijenjana su i starcima imena. Bosansku vilu itd. i čuvstvo i osjećaj. provlačeći bodljikave žice kroz jezik. "šedrvani i šadrvani šapću". Odavno se već "nad šedrvanom i šadrvanom leptiri gone". u suštini se izjednačavaju sa onima koji su palili biblioteke jer djeluju pogubno na svoje nar ode sijekući im korijenje i zatirući slavensko suštastvo. milozvučnosti. a siro maštvo u ovom smislu u upravnoj je proporciji sa opštim siromaštvom (u kulturi. pale se fenjeri" pa se čini da je ona odredba na str. Princip elastičnosti implicite je zastupan prije više od dvije hiljade godina u grčkoj i rimskoj retorici u vezi sa eufonijom koja je definisana približno ovako: kada imaš više izraza istog značenja (dakle. ekonomiji. samostan. nauci. zbog zaboravnos ti.KULTURA I OBRAZOVANJE U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU Još tridesetih godina u lingvistici (čuvena praška škola) smatrano je da je zastario pristup: strogo odsustvo razlika u jeziku i traženje jedinstvene fizionomije (najčešće zastu pljen u zemljama sa totalitarnim režimima. priznanje sa više izraza). papir.

kradući toplinu iz tijela ledenim usnama. Majstor je obično nastojao sam pogoditi želju kupca. nije ugodno predugo stajati u kamenom hladu. 39 . baš na tom mjestu. a koji jesu. Oduvijek je ova mala prodavnica svom vlasniku donosila dovoljno za život. virio je niski prozor. Ploče s natpisima i kućni brojevi bili su potpuno posivjeli i stočili se sa zidovi ma. u sjeni starih kestenova. Došljak bi uz škripu pomjerio vrata i kroz gusti. koji su sav prostor do ulaza ogrtali teškim hladom. premda umornih. negdje iza vrata.KULTURA. zbunjujući. TRADICIJA PRODAVNICA NOŽEVA Irfan HOROZOVIĆ T rgovina je bila u slijepoj ulici. čak optužba. u koricama ili bez njih. posebno u jednom trenutku. ulica je izgledala sasvim drukčije. u utišanim riječima. Tako je rijetki prolaznik. Nisu se pozdravljali niti posu ivali malo kafe u fildžanu. UMJETNOST. To je onaj osjećaj neopisivog olakšanja kad jara i bučno blještavilo ostaju iza vas. bio smatran zalutalim radoznalcem ili mušterijom prodavnice iza velikih kestenova. šapatom izrečena sumnja. ili soli. me u gluhim. To se naročito moglo zapaziti u proljeće. Pokraj vrata. kao što je običaj. koji bi se ponekad pojavio. ili daleko. sa lokotima i poprečnim šipkama. Na ulazu su bila gvozdena vrata. Ljeti je to bilo korisno. ili ih nije bilo samo mali ome eni kvadrat ili pravokutnik nešto blje e boje. kao da ga odavno očekuje. odvodili su ih rano jutrom u školu ili vrtić. iz poda. provlačio se u polumračnu odaju sa tezgom i vječito upaljenom svjetiljkom. kao da to što žive. kao kod starih magaza. daleko. Oživjela bi ulica jedino kad bi neko umro ili se ženio. I više od toga. Ljudi su se nekako krili jedni od drugih kao krivci. Inače. tanini zastor od opšivene čohe. s neko liko pobacanih noževa i sabalja. U hladnim mjesecima je neiskaziva. baš u ovoj ulici smatraju zlom igrom sudbine ili kaznom. na prvi pogled. U vrijeme dok je prodavač radio bila bi malo odškrinuta. Nikad nisu ti trotoari bili prenuti zvonkim dječijim smijehom. sa slutnjom da se memla penje u kosti. u trenutku prodirala kroz zimsku odjeću i kožu. ma kakva da je zapara. kunjala je izme u dva reda sivih kuća. u njoj nije bilo ni jedne krčme. nije bilo tako. Zatočena. Prljavština i paučina mogle bi nekog navesti na zaključak da posao ne ide dobro. preko kamene tezge. u mirisu rijetkih rasc valih malih bijelih piramida. niti bilo čega sličnog gdje se ljudi vole sastajati i dolaziti. sivim zidovima. Doduše. porodičnih nastambi. Razgovor je bio vrlo škrt. umjesto izloga. koji je stajao s obje ruke naslonjen na pult. u nekom drugom svijetu. Me utim. iz sata u sat. gdje stanovnici nisu bili pravi susjedi. činio se dostojanstvenim ostatkom nekog vremena u kojem je imala svoje mjesto i značaj. Gvozdena vrata prodavnice nikad nisu bila potpuno otvorena. a i to je trajalo kratko i završavalo se brzo. prašnjav i umašćen. Većina stanara nije imala djece. Pratilo bi ga poneko oko iza zatvorenog prozorskog okna. I ulica je bila nekako zabačena. Dvostruki red kestenova. Zaustavile bi ga ispitivačke oči prodavača. kao poziv da se može ući. posebna stu den navirala tu.

Jedan je kamen bio tamnožut. ne odgovara mi. Kupac s velikom radoznalošću uze noževe. obrisa ih žmirkajući kratkovidim očima. Putovali su vlasnici ove prodavnice na mnoge strane svijeta. Neke ne. Od najboljeg je čelika. Sad je i on sa zanimanjem gledao u noževe koje je donio. Nije ličio na kasapina.. ispriča porijeklo i put ovih noževa blizanaca do njegove radnje. Pravio ih je i prodavao još djed njegov. ne obraćajući više ni jednim pokretom pažnju na posjetioca. poput probu ene zmije. a drugi crven kao zgrušana kaplja krvi. različite makaze. kao poklon. prodavač se okrenu i uroni u zastor koji je služio umjesto vrata radionice. Čulo se kako hrlja u prostoriji iza vrata i uskoro se vrati noseći jedan mali nož s drškom od jelenskog roga. njihova vrijed nost zbog tog je mnogo veća. Skupocjen nož vam nije potreban. Ne želim da neki od mojih noževa završi bilo kako. premda je očigledno pokazivao zadovoljstvo okrećući ih u ruci. kao da ovaj i ne postoji. ali se i trgovalo. Sječivo mu je bljesnule kad je drugim dlanom kupac prešao preko njegove površine. Ipak. vukući desnu nogu. Vratio se. Nije loš napokon priznade kupac. Naravno. ali. a nije ni naročito skup. kao da je oživljavao. Mrmljao je poluglasno neke riječi i dijelove rečenica iz kojih prodavač zaključi da se radi o znalcu.. skupljali rijetke i skupocjene primjerke i prodavali ih. Htio sam nešto bogatije. te prozbori nekoliko suhih riječi. Ovaj jedva da pogleda nož. pošto je dobro osmotrio došljaka u šeširu i svog zamračenog. Nož je čvrsto držao desnom šakom. Ni u kom slučaju. Otkud vi znate kako će završiti? Znam. s nekoliko probranih riječi. Škripnuše vrata i zaveslaj odgrnute čohe prekri prostoriju uznemirenom sjenom. Ovaj je sasvim pouzdan. Prodavač mu polako. kao da ga zanimaju noževi ili nešto tome slično. Prodavač. Prodavač ga je jedan trenutak ravnodušno gledao i potom htjede uzeti nož. ili bar naslutim. vidite. izgledalo je da to još uvijek nije ono što kupac želi. Zavisi čemu će poslužiti. TRADICIJA Nekad su ovdje kupovali kose i srpove. Sječivo je doduše dobro. nije. No. Kupac se zbuni. ali drška nije ono što sam želio. Okrenuo se nekoliko puta naokolo. ali došljak kao da se predomisli. Iako nevoljno. s dva noža srebrenih. To je bila tajna riznica čija je svrha da postoji tu. Kako hoćete slegnu prodavač ramenima u krajnjoj liniji meni bi to trebalo biti svejedno. da se ponekad nekom pokaže. Kupca cijena nije impresionirala. motreći da li je još ko prisu tan. UMJETNOST. sjekire i noževe nar avno. fino ura enih drški s poludragim kamenom na kraju. Ipak bih htio nešto bogatije. Stavi ga na tezgu i gurnu prema gostu. Prodavač slegnu ramenima i odgega iza vrata radionice. skinu naočari. Nož je sad ležao na njegovom širokom dlanu najednom drukčiji nego na prljavoj tezgi u prašini.KULTURA. niti malo mrzovoljno odvrati kupac ovaj je isuviše 40 . prostački. Došljaku se šutnja i muk u zamračenoj prodavnici učiniše ponešto nepoćudnim i neprijatnim. i djedov djed. kao da se umorio.

Zamišljeno je lupkao drškom jata gana po tezgi i nije podizao pogled. s razlikom u dužini od nekoliko milimetara. kao da će ga i ustima prihvatiti. a da se nisu vidjeli. I u isti dan. Ne postoji nijedna stvar na zemlji koja nema svoju svrhu. šta? Ne može mu dati ono što i sam ljubomorno čuva. čemu se divi.KULTURA. riječ je o glupacima. pravo čudo. Postao je govorljiviji. pažljivo prevlačio ruku preko njih. okovanu seharu. Prodavač se nijemo složi. ako ih je bilo na drški i sječivu. Bodež skladno kliznu u došljakovu ruku. progonitelja. neke samo dotaknu. Ponekad čak iste godine. Obje njegove oštrice i vrh zračili su. Pokazivao mu je handžar izra en u Sarajevu. reče Naravno. U Damasku su jednom kupili istu sablju. sabalja. majstorom koji je izradio ili gradom u kom je kupljeno. Odgegao je u radionicu i donio šarenu seharu. mnoge gradove na Istoku. ali prodavač se ipak nije mogao otresti nekog neprijatnog osjećaja. puštajući kratke uzdahe divljenja. Nije vidio pravu svrhu ovog razgovora. uronjenu u oluju. Bareljef je obavijao svaku kuglu na dršci. Kolekcionar ste? Na neki način lažno se nasmija kupac. na prvi pogled venecijan ski bodež. Poznavao je Veneciju kao svoj džep. Mnogima izgleda besmisleno skupljati svu tu skupocjenu starudiju došljak zagonetno. crvena dragulja. premda se prodavač ne bi smio zak leti da u čitavoj kupčevoj pojavi nema nešto od lovca. a ni sam ne zna zašto. bodeža. Vadio je i neke iz same riznice. TRADICIJA bacača noževa cirkusu. čuvene majstore kod kojih je išao i prodavač. Iznio je već punu tezgu svakovrsnih noževa. UMJETNOST. koju je sad potpuno prekrivao i štitio raskriljeni zmaj. jatagana. isturajući naprijed glavu. Kao da su ih uzbu enje i radoznalost obuzimali obo jicu. Štitnik izme u sječiva i drške bio je od zlata izra eni raskriljeni zmaj koji je pod sjećao na galiju. Bile su samo dvije takve sablje. zastade. a krljušt inkru stirana dijamantima. brižljivo sklanjane još od djeda u veliku. otac i drugi prije njih. što ponekad gleda i čisti u zatvorenoj sobi. Kupac brzo preleti pogledom po hrpi noževa. Ovako plemeniti. identične gotovo. ali kad ugleda bodež. Oči su mu bile dva mala. neke uze u ruku. Kupac želi nešto ali šta. otkopčavši remen. Vjerovatno nije bio ni lovac. Njihov razgovor se prožimao i već su se mogli sporazumijevati s jednom ili dvije riječi. On osjeti reljefhost drške i prinese je ponovno glavi svjetiljke. Potom je gurnuo ruku unutra i. umjetnički izra eni predmeti pogotovo. Odlučio je da mu sve pokaže. prinosio ih do grla svjetiljke i nastojao da pročita svaku riječ ili zapazi znak. ispusti neki krat ki mač iz ruke i obje ruke prinese drški i sječivu bodeža. Bodež je zaista bio vrhunac majstorstva. a došljak je odgovorio pričom o jednom svom toledskom primjerku. Sječivo mu je bilo tako pažljivo izra eno da je izgledalo kao sačinjeno od svjetlosti. Došljak je sa sve većim interesom birao primjerke. Drška je tako e bila od zlata i sastojala se od četiri manje i jedne veće kugle na kraju. Prodavač se osjeti stiješnjen u svojoj šutnji. Prodavač je bio zbunjen. nespokoja. u razmaku od nekoliko minuta možda. On se pažljivije zagleda i ugleda na prvoj kugli 41 . izvadio jedan dugački. nabačene u vezi s legurom. Činilo se da je došljak dobro poznavao sva ona mjesta gdje je trgovao djed. da bi pažljivim pokretima istresao svu sadržinu na tezgu. Obišao je gradove i sajmove.

radio je venecijanski majstor. Došljak duboko uzdahnu. veličanstveno ubistvena ljepota skovana. 42 . Da. sasvim dobro kao da se otkrilo posve. Na četvrtoj kugli bik se ustremljivao na djevicu iza koje je stajao jarac. kao da stremi nekud. više ih je osjećao nego što je vidio. Osjetio je da došljak sve to zna. uz njega dva blizanca u igri i vagu. koji je počivao u njegovoj sehari. prvotnu i neugasivu. Pažljivije se zagle da. tajni i pun magične strasti put do sehare u njegovoj prodavnici. Toledo. od srebra. Prodavač mu dodade lupu. ali samo od ruke do ruke najvećih majstora. jasna kao ro enje. Posljednja. elementarnu svrhu. Došljak shvati da to nisu mrlje nego utisnute tačke. Došljaku se učini da na njoj vidi neke mrlje i pjege i poče da je trlja. Jedna tačka je bila baš na mjestu gdje je na globusu trebala biti Venecija. suviše dugo. Bodež je prošao zrak. Osjećao je da nešto nepovratno gubi.KULTURA. Kako su se različite misli o tajni bodeža sjedinjavale u jednu i kako je njegova konačna. ribe i rak. Ali nije prozborio ni riječ. Šutnja je sad već predugo trajala. po prvi put. I potpisao se. Bio je sad već posve siguran u to. promumla komadajući riječi. vatru i vodu i opet je na zemlji. sa pažljivo izra enim kontinentima i morima. ali s razumijevanjem. kako je tekao taj mukotrpni. Došljak je le ima bio okrenut svjetiljci i pratio je okom njeno svjetlo koje je žarilo bodež. Sad tek primijeti mnoštvo tih tačkica. Na slijedećoj kugli bili su izra eni škorpion. ovan i strijelac kentaur. Njegova desna ruka se uzdigla uvis i tražila pravo mjesto odakle će se sručiti u grudi pred sobom. iz čije je utrobe kovan. Zar je to bilo moguće. I prije nego što mu je bodež uronio u grudi. UMJETNOST. Prodavač ga je gledao nadmoćno. došljakovo nadneseno lice. Stvorili su zajednički bodež i potpisivali se višestruko. On podiže pogled i vidje kako mu prodavač klima s odobravanjem. jedan mali dio njihove vještine u oku potomaka prodavača i tajna u djelu koje je ostalo iza njih. Učinilo mu se da stoji pred ogledalom. ispružajući ruke. dodavši mu onaj dio svoje vještine koji je nedostajao drugome i izradivši svoj zodijački znak sa inicijalom iz svog alfabeta. Ali ne samo on. ali istovremeno da taj predmet.. tražeći srce. Proputovao je gotovo čitav svijet. Mislim da je to Ušutjeli su. Došljak se polako okrenuo i približio. I svaki od njih je izradio nešto svoje. Da. U tom jedinom trenutku prodavač je vidio. Sasvim je jasno vidio Istambul. Na vrhu je imala mali šiljak. bakra ili dragog kamena različitih boja. pogodila ga je misao. svoje lice prodavaču. Ovaj jedinstveni bodež nije djelo jednog čovjeka. Prodavač osjeti na stisnutim usnama naviranje riječi. Prodavač je kao omamljen počeo da se pomiče naprijed. Činilo mu se da prepoznaje te radnje u kojima je još uvijek lebdjela sjena starih majstora. neki grad u Šved skoj. kao da želi svoj bodež natrag. a ispod nje lav. dobija svoju. Htio je da mu ispriča kako se ova čudesna stvar našla u njegovom posjedu. najveća kugla bila je u stvari globus. TRADICIJA čovjeka koji izlijeva vodu..

svezani za svoje stolice. kako je morao objašnjavati konzularnom činovniku. Pogotovu ne na europskom tlu. ali živi. izići izvan granica jednog grada. osnovna brzina zrakoplova. dopirao Mozart. Pravo životno šare nilo. Istinito da istinitije ne može biti. Sve živi ljudi. ide u Ameriku na najobičnijoj. dok mu je iz slušalica u uho. u turizam. bez hrane. Za toliko sati po Bosni. od kojih nipošto najmanja nije bila ona s dobivanjem američke vize. a sam se dao na put.KULTURA. možeš prijeći 100 do 150 kilometara. Nakon tri i pol godine rata u Sarajevu sve mu je ovo izgledalo kao varljiva igra ogledala u koju je uvučen zarad nečijeg zadovoljstva. UMJETNOST. koliko detonacija granata najvećih kalibara pod uvjetom da fizički preživi. uz snažno zadovoljstvo da je prevladao sve zapreke koje su mu sta jale na putu do ovog uzlijetanja. kakva je u miru bila desetak petnaest puta dnevno. sad netko s njim igra igru izdržljivosti šok terapije iluzijama. a na temu koliko dugo ljudsko biće može bez vode. želja i snova. A nekakva smo Europa ili smo to do jučer još bili. visina na kojoj se leti 43 . redovitoj. A ovaj svijet ovdje. a na moni toru na kojemu su im obećali usput prikazati i dva filma vrtjela se naizmjence karta s maršrutom i trenutnom pozicijom aviona. udubljeni u svijet glazbe ili čitanje novina. A tu. Osjećao je tugu i što je u Sarajevu ostavio svoje. On lista novi "Stern". Slušalice im na ušima. Gleda oko sebe. Ne postoji svijet u kome je nemoguće dobiti putovnicu. Nakon višemjesečnih eksperimena ta s ljudima u Sarajevu iz domene ljudske izdržljivosti. Zrakoplov se zarulao pistom najvećeg europskog aerodroma i tridesetak sekundi potom odlijepio se i u svojoj utrobi prema Americi ponio četiri stotine ljudi i barem dvostruko toliko putnih torbi i kofera. U svijetu u kojemu izlazi taj list ne postoji nikakav rat. a kamoli zemlje. vrijeme leta do destinacije. bez plina. svakodnevnoj Lufthansinoj liniji Frankfurt Los Angeles. TRADICIJA OTMICA NAD ATLANTIKOM Željko IVANKOVIĆ D ugo je čekao ovaj trenutak. bez struje. tu oko njega. te tehnički podaci o letu: udaljenost u miljama do cilja. Doduše. koliko čovjek može izdržati hladnoće. i tihu sjetu da je toliko ponižen u vlastitoj nemoći da bude tek i samo mali obični dostojanstveni gra anin svijeta. uz najbolju sreću da imaš sigurnu pratnju i da ne pogineš na svakih deset kilometara po nekoliko puta. a kako iz današnjeg Sarajeva izgleda svaki izlazak u svijet. Zabavljao se otkrivanjem svih ugo aja koje mu može pružiti transkontinentalni let. nego ni specijalnim linijama kakve je možebit imala vojska ili policija. gleda on na monitoru. Osjećao je. A on još jučer praktično nije mogao otići majci na sahranu u četrdeset i pet kilometara udaljeni Vareš. dakako po njegovom izboru. Glamur. ne samo nikakvom redovitom linijom. za jedanaest sati prevalit će se raz daljina od oko šest tisuća milja. Nije iluzija.

samo ne opet u Sarajevo. negdje na pola puta izme u Manchestera i Reykjavika. Tu njegov glas zani jemi. i drugo. Potpuno predan trenu tačnom zadovoljstvu.. koliko od toga što će ponovno u Sarajevo bio je u njega prodro do kostiju. što uopće briga ovaj svijet ovdje što se tamo nekakvi narodi tuku umjesto da žive slično svim normalnim ljudima.. Tko je još čuo da netko otme zrakoplov Lufthanse? Još nije ni domislio misao o sigurnosti nekih zračnih luka i nekih aviokom panija. onaj koji nije osjetio od početka rata. mi smo "Muslimanska braća" koji ovom gestom želimo ukazati na težak položaj naše braće u Bosni. zar bi i mogli ostvariti svoj cilj bez oružja. jer nitko od ovih ljudi ne želi znati za nesreću koja se dolje doga a. A i da je istina. Zbog ostalih i briga ga. nakon toliko vremena. pa preko Zagreba i Frankfurta do nad Atlantik. Zbog njega da to ne čine. Egzistencijalni strah. Ništa više nije čuo. užitku potpune opuštenosti. Lagani polusan razmišljanja. Briga ga. a već su posvuda po zrakoplovu bili naoružani crnomanjasti ljudi. A da kaže vo i terorista koliko mu je dana trebalo za putovnicu u Sarajevu.. a 44 . Europa doista čini. predao se. koliko za papire za izlazak. Jako žalimo i molimo vas da ostanete mirni. a strah ne toliko od terorista. ovaj je avion otet. Oh. planiranja i opuštenosti u kojoj je prebirao sve neprospavane noći na putu od Sarajeva do Splita. Kako. on mora naći vo u "Muslimanske braće" i zamoliti ga da to ne čine ili ne barem s ovim avionom. Pa. to nije istina. svakako arapske boje kože. ovi nisu teroristi. uz Mozartov Koncert za klavir br. UMJETNOST. Čitao je. a imaju toliko oružje? I odmah zatim: zaboga.. A. Ali. što u Sarajevu ostavlja suprugu i sina. kako su uopće unijeli oružje u avion? Kako se uopće može unijeti oružje uz sve onolike kontrole gdje je i sam i zadnji pfenig iz džepa morao istresti? Misli su mu stru jale glavom. a iz slušalice se začu drugi: Cijenjeni putnici.. Bože. Wolfgang Georg Fischer "Stanovi. naglo prekide glas kapetana aviona: Zbog tehničkih poteškoća umjesto po planiranom letu. Namještene sobe". A onda se. Sve mu je to bilo prvi put i svemu se tome i čudio i divio kao dječak u prvom doticaju s novom igračkom. Mi nismo nikakvi teroristi. Nije istina! Ne može biti istina. koliko mu je trebalo da službeniku u američkom konzulatu objasni kako ide na poziv američke fondacije i kako mu ne pada napamet ostati u toj njegovoj Americi iz barem dva razloga: prvo jer više voli svoju Bosnu od njegove Amerike. Bože. koliko za tranzitnu vizu kroz Hrvatsku. unatoč svima onima koji su danima obijali pragove američkog konzulata da bi dobili useljeničku vizu. Nikome se ništa neće dogoditi.KULTURA. čak i kad bi svaki dan na nekom europskom aerodromu oteli po neki avion.. Ne. Samo to ne. pomisli. Zato će se ovaj avion spustiti na sarajevski aerodrom. ali je više bio obuzet mislima na ono što mora uraditi za tromjesečnog boravka u svije tu šansi i izazova kamo se otisnuo na poluvremenu izme u rata i očekivanja stabilnog mira kako bi se to reklo u svijetu u koji ide. 26. TRADICIJA iskazana u feetima i lokalno vrijeme. udubio u knjigu koju je ponio za usput.

UMJETNOST. 2.KULTURA. Ne. bilo je očito. samo ne ovo. pa ja sam sve to samo sanjao! A baš je vo i terorista htio još nešto jako važno reći. Nigdje Arapa. Kad si iz Sarajeva. On nije. moj slučaj. Duboko uzdahnu. To da zbog svijeta ne spominje svoju muslimansku braću u Sarajevu i Bosni i drugo da u Sarajevu treba ukazati na težak položaj svih. svih ljudi. bilo bi dobro zbog Zapada koji ima osjetljive uši. Niti je vrisnuo.. nemaš čak pravo ni na lijepe snove. Drugi su. I drugi još uvijek spavaju. On je mnogo više i izdržao. on sig urno nije. Njegove slušalice bile su još uvi jek namještene na glazbu. u Sarajevo. Je li itko čuo njegov vrisak? Nitko se nije ni osvrnuo na njega. I sad da opet mora na polazište. Nije bio jedini koji je spavao. Nekakva luda komedija kojoj su se svi okolo smješkali. Pa. Pogledao je oko sebe. On je čovjek koji može izdržati mnogo više. spomenuti patnju cijelog grada. TRADICIJA njima se svakako namjerava vratiti. zaboga! vrisnuo je u strahu netko drugi iz njega. Bože. Uostalom. dakako. namjesti se udobnije u sjedištu i priključi onima koji su gledali komediju. I još uvijek pate. naprimjer. pomisli.. 8.. a na monitoru se vrtio film. kad već nisu teroristi.. 1996. sanjali ljepše snove. 45 . Pogledao je uokolo. jer tamo su svi patili. to svatko zna. Evo. Sve može. Mogao je navesti stotine drugih slučajeva. Od vriska se probudio. Pacific Palisades.

opisano. kuća. prozora. Galerija MAK. razoreno je i spaljeno u jednom mračnom trenutku. ili gotovo sve. pa i sama brda i okolina. svakom. Kule. čas kao oblik strave i tragedije. Blistavu ljepotu kamenih zdanja pomračeni um i neshvatljiva mržnja pretvorili su u ruševine i zgarišta. u trenutku samog nestanka. ali i sve osta lo u Mostaru nekako se približilo Starom mostu. zapamćenja i misaonog oblikovanja i nakon njihovog fizičkog iščeznuća. biserne niske sokaka. i malom i starom. Stari most jeste simbol Mostara i djelo svjetske kulturne baštine. Sve. Dr Ibrahim KRZOVIĆ rema jednoj definiciji arhitektura je ono što ostane kada se ukloni materijal od kojeg je neko arhitektonsko djelo sazdano. VIII 7. P Slika oblika u smislu ove definicije nigdje se ne potvr uje koliko u primjeru Starog mosta u Mostaru. Sve je to bilo gra eno stoljećima rukama majstora i dobrotvora. Puno je primjera arhitektonskih ostvarenja koja mogu da postoje u sferi imaginacije. gdje god bi se stalo u Mostaru. Nekad prije. opjevano. i izbušeni i preoblikovani hiljadama udara metaka i granata. TRADICIJA SNAŽNA I DRAMATIČNA UMJETNIČKA REAKCIJA Povodom izložbe Halila Tikveše "POZDRAV IZ MOSTARA" Sarajevo. Sve se doima kao jedno novo ambijentalno (zlo)djelo. nacrtano i naslikano od postanka i poslije nestanka. kao metafizika novog križarsko nacionalističkog ambijenta u kojem obitava ogromna i sjedinjena energija zlo duha i mrakoumlja. Na crtežima Halila Tikveše vide se tragovi djelovanja tog povampirenja nesrećnog ljudskog roda u kojem se kreativnost preobrazila u zavist. IX 1997. 25. svi učestviju u toj jedinstvenoj slici. Ferhadiju u Banja Luci može ih u jednom trenu ocr tati u svijesti. Tabašnica. i što je rijetko. ovakvu definiciju mi provjeravamo na drastičan način i u direktnom smislu evo već nekoliko godina na našem graditeljskom naslje u. U Mostaru se može vidjeti i nešto izvan svega očekivanog. Ono što je ostalo doima se čas kao vizija pre ašnjeg. nazubljeni su. mržnju i ujedinila u rušilačkoj i zločinačkoj energiji.KULTURA. pogled se 46 . Fasade i zidovi kuća nalazeći se na liniji odbrane Mostara i naspram hrvatskih položaja. Nažalost. sve do kamenih obronaka. Svako ko je jedanput vidio Aladžu džamiju u Foči. ovo uklanjanje materijala ima smisla samo kao misaona operacija kako bi se potcrtao značaj ideje u gra enju. Naravno. Njegov vitki luk i blistavi oblik svoda ukazuje se već pri pomisli na Mostar. slikaru i arhitekti. Kujundžiluk. Treba otići na Bulevar i pogledati sablasnu sliku ruševina koje su bojovnici Hrvatskog vijeća obrane "oblikovali" oružjem. To djelo mimara Hajrudina postalo je predmetom multimedijske reinkarnacije. UMJETNOST. nešto što bi rušenje i ruševinu moglo predstaviti kao pervertnu umjetnost. laiku i intelektualcu. "štokovani".

Izložba crteža Halila Tikveše izražava. nekad širinom i snagom. koje je gradio od isječaka aktuelne grafike (naslova i fotosa) tamošnje dnevne štampe. Ovi crteži nastali su u trenutku dramatičnog suočenja umjetnika sa slikom Mostara koja se nije mogla zamisliti u mentalnoj prirodi ovog umjetnika. Težišna tema ovakve ekspresije su panoramski zahvati poznatih arhitektonskih ansambla Kujundžiluka koji se kaskadno uzdižu iznad Neretve. Tikveša je reagovao snažno i dra matičnom gestom. umjemikov stav na način kako to mogu učiniti samo jake umjetničke ličnosti. Ali. Ipak. Tu su nastajali njegovi crteži a potom i grafike s poetskim prizorima života čovjeka u slobodi prirode. U crtežima koje je Halil Tikveša napravio u Mostaru krajem 1996. decenijama je ovuda prolazio na putu za svoj zavičaj i prema delti Neretve. me utim. UMJETNOST. Ovim crtežima slični su i neki s pred stavom nekog od poznatijih objekata Mostara i koji nude prisniji kontakt umjetnika i pred meta. Na toj tamnoj podlozi umjetnik bijelom kredom ocrtava sablasne kamene kosture što su se od bis erno srebrenih zdanja. Ipak. U svakom slučaju u svima se opaža jedan novi osjećaj i jedan novi stav umjetnika. Etička pozicija umjetnika uvijek je izražena likovnim sredstvima. Izložbama ovih crteža u Beogradu i Novom Sadu. U takvu metafiziku grada nebeske vedrine i ljudske duševnosti nasilno je utisnuta metafizika zla i mraka. Ciklus crteža mostarskog nokturna. nekad oštrinom i rezom. U ciklusu crteža što ih je napravio. Halil Tikveša. o sunovratu civilizacije. sudara. sunovraćujemo u ništa. negdje izme u pastoralne realnosti i poetske imaginacije. dovoljan je jedan pogled na crtež "Stari most" pa da se u našoj svijesti razvije cijela vizija Hajrudinovog djela i neuništivog sim bola stvaralačkog duha. jednu vrstu savremenog dadaističkog Merz bau a. nije. en plein air. i početkom 1997. kao što je to uvijek radio. gubeći nadu u povrat. Snazi etičke geste odgovara snaga likovne ekspresije. za naznaku sfere smrti. Likovna gesta svjedoči o umjetniku klasičnog soja koji umije likovne mudrosti iskazati lapidarnim jezikom. o ponoru u koji su dospjela ljudska dobra. pogled se susreće. porijeklom iz nedalekih Šurmanaca. šta je sa definicijom arhitekture? Je li nam ovdje potrebna? Skoro da nije. U velikom opusu ovog umjetnika svi njegovi crteži i grafike pronosili su Hajamov duh koji je obitavao u ovim predjelima i u srcima ljudi s Neretve. odbija i lomi o ruševine. iščezla je poetska vizija našeg južnog podneblja. jedan od najpoznatijih savremenih umjetnika. kakvim se čine pojedini detalji ili fragmenti urbane intime Mostara šadrvani. Tikveša je donio svoj "Pozdrav iz Mostara"! Prije toga izlagao je svoje velike panoe kolaže. Ipak. 47 . Toniranje kojim je ranije umjetnik oplemenjivao podlogu ovaj put je poslužilo za naznaku polazišta njegove nove ekspresije. Istina. pretvorili u fosilizirane ostatke. za naznaku sfere uništenja i sablasne pustoši. sve govori o ponoru i sunovratu. u centrima nad kojim lebdi crna mora odgovornosti za mnoga zla. prvi gest ovog umjetnika spram zla koje prijeti svugdje i svakome. obasjanih mediteranskim svjetlom. TRADICIJA zaustavljao na nekom obliku i mjestu iz koga je zračila plemenitost darova predaka. posebno su uočljivi oni koji su ra eni na predhodno toniranom papiru. mogli bi se izdvojiti neki od crteža mostarskog ciklusa u kojima ima nešto od prepoznatljive vedrine i bistrine umjetnikova stila. jer se snagom sugestije sunovrata i tragike nekih crteža Halila Tikveše i sami. tanahnom linijom. prije svega. kao produkt geste umjetnika. nikad više od nužnog. Gdje god se sada okrenete. na mjestu. bijeli pervazi prozora. empatijom.KULTURA.

socijalnu i kulturnu funkciju me u pripadnicima nemusliman skoga stanovništva. Ova udruženja na historijsku scenu stupaju sa epohom civilnoga društva u BiH koja počinje osmanskim reformama u 19. Ova su društva djelovala kroz različite oblike samoorganiziranja i 48 . Kod muslimana tu funkciju imaju vakufi koji su se brinuli o svim vrstama vjerskih ustanova. socijalnim i milosrdnim instituci jama muslimana. osim vjerskog. kojim je ukinut osmanski timarsko spahijski vojno feudalni sistem čime je označen prelazak na civilno društvo. U Intenzivniji razvoj institucija gra anskoga društva počinje nakon uspostave aus trougarske vlasti na ovim prostorima 1878. bosansko je društvo. jugoslavenski.KULTURA. Ove su reforme označene Hatišerifom od Gilhane 1839. kada se prvi put daje pravo na autonomiju i udruživanje u osmanskoj državi. i nacionalnim zastavama. One su. igrale i značajnu političku. Važnu ulogu u povijesnom konstituiranju bosanskoherce govačkog društva odigrala su razna udruženja i kulturna društva koja su se pojavljivala kao značajan faktor u kulturnom. Ove institucije osnivane su iza 1862. uprkos pojedinim teškim i mutnim vremenima. Bilo je mnoštvo kombinacija oko njezine podjele i pripa janja na razne strane. kulturnim. UMJETNOST. prosvjetnom. a učešće gradskoga stanovništva je tek 90 ih godina dostiglo 40%). mogu služiti nacionalnim imenom (hrvatskim i srpskim). ipak. kojim su for malno izjednačeni svi gra ani u Osmanskome Carstvu. socijalnom i nacionalno političkom razvitku Bosne i Hercegovine. Naprotiv. ali nijedna nije uspjela trajnije razgraditi njezin prirodno historijski i društvenohistorijski okvir. TRADICIJA GRAÐANSKO DRUŠTVO U BOSNI I HERCEGOVINI PORIJEKLO I KONTEKST Dr lljas Hadžibegović Mr Husnija Kamberović posljednja dva stoljeća Bosna i Hercegovina je mijenjala pet različitih državnih okvira i sistema: osmanski. i Hatihumajunom 1856. ali ne i nacionalnim grbovima. iako se tek od 1897. autonomne institucije crkveno školske općine. godine. Premda se radi o izrazito agrarnom društvu u kojem većinu čini poljoprivredno i seosko stanovništvo (neposredno pred Drugi svjetski rat u BiH bilo je oko 85% poljoprivrednoga stanovništva. stoljeću. u Bosni se. Tek koncem osmanske vladavine javljaju se srednje škole svjetovnoga karaktera koje mogu poha ati djeca svih konfesija. NDH zijski i socijal ističke Jugoslavije. koje se bave organizacijom vjerskog i kulturno prosvjetnog života. izgra ivalo i čuvalo specifično bosansko društvo sa prepoznatljivom civilizacijskom fizionomijom i kulturnim kontinuitetom od srednjovjekovlja preko orijen talno islamskoga naslje a do modernoga bosanskoga društva. pokazivalo brojne specifičnosti. austrougarski. Osnivaju se nova društva i udruženja čija je velika zasluga u bu enju i odgajanju nacionalne svijesti. te o prosvjetnim. Posljedica je bila postepeno popravljanje položaja inovjernih zajednica čiji pripadnici se emancipiraju i počinju djelo vati kroz nove. Rezultat toga je bio da se čitavo obrazovanje odvijalo unutar vjerskih škola koje su preživjele sve promjene nastale u austrougarskoj epohi.

Politički se život odvijao unutar vjerskih i nacionalnih "nepolitičkih" društava. UMJETNOST. Mostarskom (198). Zbog toga je djelovanje ovih društava strogo nadzirano i ograničavano na strik tno pridržavanje zakona. da dosel jeničkoj djeci i omladini osiguraju upoznavanje osnova nacionalne kulture: jezika. internacionalna društva koja nisu vodila nacionalnom ekskluzivizmu. Ova društva doseljenika nisu posebno ometana ali ni posebno podržavana jer je cilj vlasti bio da se doseljenici što prije asimiliraju u domaći elemenat i postanu vrijedan integrirajući faktor. Osim nekih institucija koje su imale humanitarnu i socijal nu funkciju (poput vakufa. Zbog toga se prvo počinje sa osnivanjem pjevačkih društava i čitaon ica. društva i udruženja. prosvjetna i humanitarna. socijalni. Tijekom austrougarske vla davine u Bosni i Hercegovini je osnovano 1. Društva doseljenika imala su dva osnovna zadatka: prvo. prosvjetnom i humanitarnom polju. TRADICIJA samofinansiranja. Osnove ovim društvima se postavljaju upravo u vri jeme austrougarske vladavine. Tuzlanskom (222). U takvoj ambijentu su se razvijala ova društva i stoga svaka historija demokratskih procesa u BiH mora računati s ovim društvima i udruženjima kao faktorom razvoja i demokratizacije. a kasnije se prelazi na kulturno prosvjetna. nacionalna društva domaćeg stanovništva nisu uvijek imala podršku vlasti. književnosti kako bi se sačuvao njihov nacionalni identitet. U tom su smislu ova društva i udruženja učinila mnogo na nacionalnom.256 društava i udruženja u 258 naselja. humanitarna i sportska društava. uglavnom. nije se moglo govoriti otvorenim i jasnim političkim jezikom pa se željene ideje krijumčare u nepolitičkim društvima različitih usmjerenja. koje je zanatsko trgovačko rentijerskog profila i doseljeničkog gra anstva koje se ovdje doseljava iz raznih zemalja Monarhije gradeći time novi nacionalni i vjerski mozaik mod ernog gra anstva potrebnog Austro Ugarskoj kako bi ovo područje integrirala u svoj ekonomski. U vrijeme austrougarske vladavine često se činilo da se sva ova udruženja kuhaju u zajedničkom kazanu nadna cionalne i nadstranačke države koja ne trpi nacionalnu i vjersku homogenizaciju čija bi posljedica moglo biti suprotstavljanje habsburškoj državnoj ideji (dualizam) i stvaranju vlastitih nacionalnih država. Poticaj nastajanju ovih društava došao je ne samo iz unutarnjeg socijalnog dozrijevanja bosanskoga društva nego više iz dodira domaćeg tradicionalnog gra anstva. društva i udruženja važna za historiju civilnoga i demokratskog društva u BiH nastaju u vrijeme austrougarske vla davine. Za razliku od ovih. Vlasti su podržavale jedino ona društva i udruženja koja su širila austrougarsku državnu ideju. organiziraju političke stranke one se oslanjaju na svoje već ranije oformljene vjerske. Bila su to. da dosel jenicima heterogenog socijalnog sastava omogući kulturan život u BiH i drugo. U uvjetima apsolutizma. privredne i finansijske institucije.KULTURA. a kada se iza 1905. Poseban značaj u ovoj oblasti djelovanja imala su društva s kultumo prosvjetnim i humanitarnim 49 . Društva koja organizira domaće stanovništvo zasnovana su na ideji nacionalno ga pokreta. Travničkom (181) i Bihaćkom (107). socijalnom. i pred stavljala su snažan integrirajući faktor u Bosni i Hercegovini. Najviše je ovih društava bilo u Sarajevskome okrugu (300). koji je vladao u Bosni do 1910. U kasnijim je razdobljima samo varirao njihov broj i uvjeti u kojima su djelovala. historije. socijalna. a od austrougarskih vlasti ne samo da nije bilo finansijske podrške nego je često nedostajalo i razumijevanja za njihove probleme izrasle iz vjerskog i etničkog mozaika i heterogene socijalne strukture Bosne i Hercegovine. sportske. kulturne. na primjer) sve ostale institucije. bez obzira što je sadržina njihova djelovanja uvijek bila kulturna. zatim u Banjalučkom (248). prosvjetne. politički i kulturni sistem.

kao dobrotvorne zaklade. Najviše je ovih društava bilo u Travničkome okrugu (56). Pred Prvi svjetski rat bosanski Srbi su. i to većinom u gradove. Njihovi osnovni zadaci bili su pomaganje siromašnih aka i studenata. u gradu je bilo 175. Sarajevskom (56). zatim Gajretovih podružnica (21). Me u njima je bilo 8 dobrotvornih . odnosno stvaranje nacionalne inteligencije i obrazovanje modernih zanatlija i tgrovaca. l društvo za druževnost. antialkoholičarskih društava (13). uglavnom. uglavnom. Ma ari 4. zatim u Tuzli (4). Zenici i Zavidovićima po jedno. Me u njima najviše zasluga steklo je društvo "La Benevolencija". Česi 2. muslimanska društva pokazuju još jednu karakteristiku: gotovo ravnomjerno su ras pore ena na prostoru čitave Bosne i Hercegovine (gotovo u svakom okrugu po 30 ak. 50 . a 48 na selu. a samo 15 na selu. sokolskih društava (24) i slično. pjevačka društva. Pred Prvi svjetski rat bilo ih je 24. a na selu 120). Pred Prvi svjetski rat bilo ih je 3: Srpsko hrvatski klub u Sarajevu. od kojih je 175 bilo u gradu. pri čemu je taj omjer udruženja u gradu i na selu u Banjalučkom okrugu bio gotovo jednak (59:49). Kod muslimana je funkcionirala i jedna važna institucija vakufa. igrale važnu ulogu u društvu. Osim ovih pravoslavnih. Travniku (2). 4 vjersko humana. Od ukupno 187 društava i udruženja pred Prvi svjetski rat. 3 nacional na. dobrotvorne zadruge i slično). TRADICIJA ciljevima: srpska "Prosvjeta". Slovenci l klub. UMJETNOST. l omladinsko i 2 gimnastička. Pred Prvi svjetskih rat u BiH su imali 223 društava i udruženja. a najmanje u Bihaćkom 22). imala vjerske i dobrotvorne ciljeve.KULTURA. Sva su ova društva imala puno podružnica po gradovima i varošima Bosne i Hercegovine. muslimanskih i katoličkih društava i udruženja posto jala su i jevrejska društva. koncentrirana u gradovi ma. I doseljeno stanovništvo je osnivalo svoja nacionalna društva i udruženja. Bijeljini. Banjoj Luci. sokolska društva. čitaonice i klubovi. Od ukupnog broja ovih društava i udruženja najviše je bilo "Napretkovih" filijala (44). poboljšali svoju socijalnu strukturu i raspored stanovništva. Od ukupnog broja ovih srpskih (pravoslavnih) društava više od 30% je bilo na selu (od ukupno 396 u gradu je bilo smješteno 276. a Rusini l čitaonicu. l pjevačko. Vakufi su. Poljaci su osnovali dva kluba. zatim u Tuzlanskom (88). imali još i 297 drugih organizacija i udruženja (pobratimstva. a 1905. pri čemu je najviše bilo u Tuzlanskom okrugu 36. u Bosni i Hercegovini je evidentirano 995 vakufa. Mostarskom (77). Nijemci iz Njemačke i Austrije imali su 21 društvo. Najviše je ovih srpskih društava i udruženja bilo u banjalučkom okrugu (108). sokol skih (12). dobrotvornih (6) i tako dalje. Kod muslimana je slučaj nešto drukčiji jer je početkom austro ugarske vla davine svaki četvrti musliman živio u gradu. zanatlijska udruženja. a najmanje u Bihaćkom (16). Vremenom su ova društva postala prave matice nacionalnih pokreta u Bosni i Hercegovini. zatim čitaonica i klubova (43). osim 99 podružnica "Prosvjete". 2 kulturna. Hrvatsko mus limanski klub u Višegradu i Hrvatsko muslimanski soko u Maglaju. Bosanski su katolici doseljavanjem znatnog broja Hrvata iza 1878. Osim što su. Karakteristika ovih jevrejskih društava je da su. Domaće je stanovništvo osim ovih nacionalnih imalo i nekoliko mješovitih društava. Bihaćkom (36) i Travničkom (31). Najviše ovih društava je bilo u Sarajevu (14). Muslimani su najviše imali čitaonica! klubova (119). Na kraju osmanske vladavine bilo ih je oko 900. muslimanski "Gajret" i hrvatski "Napredak".

pčelarska (29). Članovi su im. sportska i turistička (28). klubovi. U Prvom svjetskom ratu ukupna šteta procijenjena je na blizu 2. Tako podijeljena Bosna je ušla u rat i ubrzo postala sastavnim dijelom NDH i podijeljena njemačkom i talijanskom oku pacionom zonom. djelovala su razna društva i udruženja u Bosni i Hercegovini. godine. UMJETNOST. dobrotvorna (12). ratna (41). pogrebna (3). bili doseljenici. a demografski gubici su iznosili oko jedne petine njezina stanovništva. zatim društva za zaštitu staleških interesa (63). vatrogasna društva (32). ženskih zadruga (2) i ostalih (3). Tako je. Uz sve to. "La Benevolencija"). s tim što se njihov broj značajno uvećavao. Najviše ih je bilo u gradovima Sarajevskoga okruga (130). Obnavljanje rada društava i udruženja nastalih u doba austrougarske uprave odvija se na temelju jedne vladine naredbe o ukidanju svih ograničenja donesenih u ratu za njihovo djelovanje. Izuzetak su činila ona društva koja su služila ratnim potrebama ( ratna dobrotvorna. Ova društva zadržavaju ranije proklamirane ciljeve. većinom. "Napredak".KULTURA. godine. zatim u poljoprivredno ekonomsku i na kraju duboku političku krizu koja je dovela do zavo enja diktature 1929. TRADICIJA Osim ovih nacionalnih društava postojala su i internacionalna društva. a najmanje u Bihaćkom okrugu (30). Ovakvih je društava bilo ukupno 391. Njezin teritorijalni integritet i historijske granice garantirane su posebnim članom Ustava iz 1921. zanatlijska (6). na 121 u 1940. opća. Bosna i Hercegovina je 1918.5 miliona zlat nih franaka. a na selu samo 14). pa je 1923. doživjela nove teritorijalne promjene kada je 13 njezinih kotareva pripojeno Banovini Hrvatskoj. Ova društva su. godini. Izbijanjem Prvoga svjetskog rata gotovo sva ova društva su prestala egzistirati. da bi deset godina kasnije. Ova su društva. vjerska (5). nakon 40 godina. pododborima i podružnicama. medu koji ma su bila najbrojnija radnička (77). a novoosnovana društva se. uz krup na preduzeća i državne škole.1918) BiH je u svojim historijskim granicama ušla u sastav te države. Podijeljena je izme u četiri banovine. a i sve brojniji domaći ljudi. Flotenverein i patriotska (17). Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" je 51 . Nakon ustanaka i otpora okupaciji 1878. godine. trgovačka (4). bave problemima nastalim u ratu radi se o raznim udruženjima ratnih invalida. s tim što je djelo vanje "Gajreta" ubrzo veoma ispolitizirano od strane vlasti. gimnastička. U takvom političkom i socijalnom ambijentu. Ona je krenula iz socijalne u finansijsku krizu. na primjer. Sva su ova društva zadržala svoju raniju organizacionu strukturu sa mjesnim odborima. a na temelju ustavnoga prava na udruživanje radi ostvarenja ciljeva "koji nisu po zakonu kažnjivi". veterana. uglavnom. najznačajniji integrativni faktor u BiH do 1918. Bosna i Hercegovina je podjelom na banovine doživjela svoju prvu dekompozici ju u modernoj historiji. politički potezi nove vlasti su razarali vezivna tkiva bosanskoga društva stvaranog u prethodnim epohama na osmansko turskoj i austrougarskim evropskim idejama. uglavnom. narodna i slično. ponovo morala krenuti ispočetka u potpuno novom državnom okviru. vet eranska (7). broj "Gajretovih" pododbora povećan sa 46 u 1920. najznačajnija su nacionalna kulturno prosvjetna društva koja ubrzo nakon prestanka rata obnavljaju svoj rad ("Prosvjeta". Flotenverein i patriotska). bila koncentrirana u gradovima (od ukupno 391 u gradu je bilo 377. pjevačka (3). koja su se zvala i interkonfesionalna. "Gajret". dobrovoljaca i slično. Radi se o društvima koja kod svoga članstva nisu pravila nikakve vjerske ili nacionalne ograde. kasina i čitaonice (57). Hrvata i Slovenaca (1.12. neposredno pred izbijanje Drugoga svjetskog rata. Rat je u značajnoj mjeri utjecao na razvoj bosanskohercego vačkog društva. Raspadom Habsburške Monarhije i stvaranjem Kraljevstva Srba. godine. osnovano još jedno muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica". Ipak.

bez obzira na ustavnu odredbu po kojoj se zajamčuje sloboda štampe. Izme u dva rata u BiH je postojao znatan broj ženskih udruženja koja su se bav ila prosvjećivanjem žena. u Bosni i Hercegovini imao 98 podružnica. TRADICIJA 1941. "Zajedničko udruženje žena bez plemen skog i vjerskog obilježja". Karakteristika ovih društava u razdoblju izme u dva rata je da su djelovala na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine. ali je postojao čitav niz lokalnih društava čiji se rad ograničavao na male prostore. Značaj ovih društava u podizanju nacionalne inteligencije i zanatlijsko trgovačkog podmlatka u razdoblju izme u dva svjet ska rata povećavao se činjenicom da nije bilo krupne industrije koja bi sama reproducirala širu socijalnu osnovu društva. zatim brojne biblioteke i čitaonice. "Gajretov" ženski pododbor. "Materinsko udruženje". te Organizacija mladih katoličkih radnika). i na njemu zasnovanim zakonima. preživjeli čitavo me uratno razdoblje. Iza 1945. te malobrojni sindikati i koji su okupljali radnike na nacionalnoj osnovi. ali su. sva društva koja su djelovala u Bosni i Hercegovini. uvrštena su u savez u okviru Hrvatskog ustaškog pokreta. pa su dio tih zadaća obavljala ova nacionalna društva. koja je djelovala još iz austrougarskoga vremena i "Kolo Srpskih ses tara". Djelovali su i nacionalni sindikati (Organizacija radnika Hrvata. kasnije naz vana Matica radnika Hrvata. izrežen kroz Glavni radnički savez. "Kolo Trezvene mladeži" i slično. Kod Hrvatica su značajna "Hrvatska katolička ženska udruga" i "Hrvatska žena". dok su se Jevrejke okupljale oko "Ženskog Aškenaškog društva" i društva "La Humanidad". Muslimanke su imale "Osvitanje". ženska i privredna udruženja. stim što je nakon zavo enja diktature 1929. "Muslimansku žensku zadrugu". Najznačajnija nacionalna ženska udruženja kod pravoslavnih žena su "Dobrotvorna zadruga Srpkinja". ili u uskoj vezi s njima. Premda su u ovo vrijeme djelovale i političke stranke. Ovi su sindikati djelovali u teškim poli tičkim uvjetima čestih zabrana. udruživanja i zborova. a ona kojima je dozvoljen nas tavak rada zakonskom odredbom od novembra 1941. djelovala brojna druga udruženja preko kojih je "Gajret" realizirao svoje ciljeve: društva za borbu protiv alkoholizma "Trezvenost". a pred Prvi je svjetski rat internacionalni sindikalni pokret. bila su u funkciji izgradnje društva na idejnim osnovama zacrtanim u programskim dokumenti 52 . uglavnom. njihov rad zabranjen i ponovo odobren Oktroiranim ustavom 1931. unutar "Gajreta" i "Narodne uzdanice". Karakteristika za društva izme u dva svjetska rata je postojanje znatnog broja radničkih i strukovnih udruženja. te ženska sekcija društva "Napredak". Pravna osnova za njihovo djelovanje sadržana je u državnom ustavu 1921. pri čemu je zakon odre ivao obavezu učlanjenja u staleško odnosno stručno udruženje. Historija sindikalnoga organiziranja u Bosni počinje početkom 20. ova su društva objedinjavala rad većine ostalih nacionalnih udruženja. na primjer. Izbijanjem Drugoga svjetskog rata mnoga od ovih društava su ukinuta. UMJETNOST. Osnivanje ovih ženskih društava imalo je prvorazredni značaj u eman cipaciji žena uopće. dva ženska kluba.KULTURA. Izme u dva svjet ska rata karakteristično je postojanje više pravaca sindikalnoga organiziranja: uz nezavisne internacionalne sindikate postojali su i sindikati lojalni vlastima. "Udruženje univerzitetski obrazovanih žena" i tako dalje. okupljao 17 sindikalnih saveza i preko 120 sindikalnih podržnica. Tako su. Ženskih je udruženja bilo kako nacionalnih tako i internacional nih. Od internacionalnih ženskih udruženja značajnu ulogu su igrala "Društvo za prosvjećivanje žena i za zaštitu njihovih prava". koje su sputane patrijarhalnom i vjerskom tradicijom teško dolazilo do svjetovnog obrazovanja i javnog djelovanja. govora. stoljeća.

ipak. Odluka o obnovi i odobrenju rada ovih kulturnih društava objavljena je početkom oktobra 1945. "Pelagic" u Banjoj Luci. o nacionalnim kulturnim društvima. Forsirana industrijalizacija i deagrarizacija dva su osnovna procesa unutar kojih su se odvijale sve ostale preobrazbe unutar bosansko ga društva i koje su stvarale socijalni ambijent u kojemu su egzistirale gra anske ideje. ukinuta nacionalna kulturna društva Bošnjaka. sva udruženja koja su djelovala prije Drugoga svjetskog rata morala su se prijaviti nadležnim vlastima ako namjeravaju obnoviti svoj rad. Radi se. godine mijenja njihov karakter. odnosno mjesnim. Prema Zakonu o udruženjima. što se posebice vid jelo u kampanji skidanje yara i feredže kod muslimanskih žena. pa čak i na tradiciji društava iz austro ugarskoga vremena ("Proleter" u Sarajevu. koja kasnije objedin javaju svoj rad kroz Savez amaterskih kulturno umjetničkih društava Bosne i 53 . na ovim se prostorima odvija veliki lom u razvoju gra anskoga duha. nije prekinut njihov kontinuitet. Ideje gra anskoga (civilnoga) društva njegovane su u udruženjima i društvima koja formalno nisu imala gra anski karakter. Tada su. bili pri dnu soci jalne ljestvice bosanskoga društva dok su koncem 80 ih godina na samom vrhu. ali su neka. do 1949. poput mus limanskog kulturno prosvjetnog društva "Preporod". postojao izv jestan broj i takvih institucija. tek osnovana. Tako su i nacionalna kulturna društva obnovila svoj rad. TRADICIJA ma vladajuće Komunističke partije. ali ne i kulturna društva nacionalnih manjina. do 1950. Do 1949. sreskim i okružnim odborima. godine ukinuta. Ovo nije bila državna institucija. To su institucije i udruženja gra anskoga društva koja imaju kontinuitet još od doba austrougarske vladavine. opismenjivanjem i organiziranjem čitalačkih grupa. budući da je vlast dotad već uspjela politički ovladati i nad pravoslavim i nad muslimanskim seljaštvom. ali smisao koji poprimaju nakon 1945. i mada se nakon toga osniva i niz novih amaterskih kulturno umjetničkih društava.KULTURA. koje se potiskuju u "ilegalu" i preživl javaju djelujući kroz razna legalna društva koja formalno nisu imala gra anski karakter. To je osnovni smisao odobravanja djelovanja Seljačke sloge i iza 1949. ona se bavi kul turno prosvjetnim radom. ali je vlast preko nje nastojala politički ovladati hrvatskim seljaštvom. Ona su dugo vremena bila glavni nositelji gra anskoga duha u kulturi. Iako se obnavljaju i društva na tradicijama nekoliko predratnih radničkih društva. koja je kao političko ekonomska i kulturna institucija. Godine 1945. Potiskuje se sve što miriše na "ostatak gra anskih snaga". UMJETNOST. Kao takva su 1949. "Abrašević" u Mostaru i slično). to su bile jedine institucije koje su njegovale gra anski duh u kulturi. premda je od 1945. kao ni "Seljačka sloga". Iza 1945. a posljedice su bile toliko duboke da je čak posve izmijenjeno poimanje pojma "gra anskoga društva". U razdoblju od 1945. augusta 1945. U organizacionom pogledu sva su se ova udruženja na terenu poklapala sa postojećim državnim administrativno teritorijalnim jedinicama. ali su udruženja isticala kako njihova organizacija "treba da se proširi i osloni na selo. pa se pod tim pojmom "neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata podrazumijevalo nešto sasvim drugo nego što se podrazumijeva nakon 90 tih godina. na fabrike i radionice svih vrsta". prije svega. Posljedica tih procesa je ne samo socijalno dozrijevanje bosanskoga društva nego i značajna nacionalna emancipacija. obnovljen je rad ili je tek osnovano 30 društava. Prema statističkim podacima Bošnjaci su 1948. U tim se programskim dokumentima teži izgradnji društva u kojemu nema mjesta za gra anske ideje. Srba i Hrvata ("Preporod". zborovima i drugim javnim skupovima od 25. Time. održavan jem kulturnih priredaba u hrvatskim selima i slično. "Prosvjeta" i "Napredak"). djelovala od sredine 30 tih godina i bila razgranala po svim hrvatskim selima u Bosni i Hercegovini. zapra vo. godine. ali su unutar njih mogle djelovati i druge gra anske snage.

Uočljivo je da je tijekom vremena broj narodnih i radničkih uni verziteta blago rastao: od 88 koliko ih je bilo 1954. Udruženje pravnika". ali su sa općim tehno loškim i informatičkim razvojem mijenjala polja svoga djelovanja. Njihov je zadatak bio njegovanje kultumo historijske baštine kao zajedničke tekovine svih bosanskohercegovačkih naroda. Godine 1954. a najviše ih je bilo u banjalučkom kotaru (6). 7 amaterskih pozorišta. Posušje. U ovu kategori ju društava i udruženja ubrajamo: Udruženje književnika. Udruženje likovnih umjetnika BiH (ULUBiH). Objašnjenje je jednostavno: broj kultumo umjetničkih i kulturno prosvjetnih društava stoji u obrnutoj srazmjeri sa stupnjem razvoja gra anskoga društva. u gradu Banjoj Luci još 2. u Bijeljini. u gradu Sarajevu 23 (a u sarajevskom kotaru još 8). Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUBiH). 88 narodnih i radničkih univerziteta. odvijao se djelovanjem pojedinaca u društvima i udruženjima kojima nije prevashodni zadatak bio razvoj gra anske kulture. te narodni i radnički univerziteti. Što se tiče narodnih i radničkih univerziteta valja primijetiti da je 1954. Udruženje dramskih umjetnika. u Brčkom 17. godine njihov je broj povećan na 99 početkom 80 ih godina (od 166 koliko ih je bilo na prostoru čitave Jugoslavije). u gradu Banjoj Luci ih je bilo 10 (a u banjalučkom kotaru još 19). na primjer. u Doboju 10. godine bilo gradova u kojima nije bilo niti jednog ovakvog društva (Bihać. Iza toga nastupaju nešto drukčiji uvjeti za njegovanje i razvoj gra anskoga društva.KULTURA. Takva su bila razna udruženja književni ka i umjetnika. u Stocu 11. UMJETNOST. Teritorijalna rasprostranjenost ovih društava pokazuje relativnu izbalansiranost. Umjesto analfabetskih tečajeva nakon rata. a u ostalim mjestima po 1. Udruženje filmskih radnika. Bos. Od tada u kulturi glavnu ulogu igraju amaterska kultumo umjetnička i kulturno prosvjetna društva. kompjutora i slično. Kiseljaku. a ne isticanje i naglašavanje posebnih nacionalnih tradicija. godine u čitavoj BiH. Ukazuje se na me usobne kulturne utjecaje i prožimanja sa tendenci jom stvaranja nove kulture zasnovane na novijim ideološkim osnovama zajedništva (ideja bratstva i jedinstva). Kako se gra ansko društvo razvijalo smanjivao se prostor za djelovanje kulturno prosvjetnih društava u onom obliku u kojem su djelovala iza Drugoga svjetskog rata. Sva su se ova društva bavila tzv. ova su društva početkom 80 ih godina organizirala tečajeve stranih jezika. U ostal im mjestima je bilo manje od po 10 ovih društava (u gradu Mostaru. Ova su društva nakon rata organizirala brojne analfabetske tečajeve i na taj način mijenjala društvenu svijest i otvarala prostor za izmjenu čitavoga društva. Udruženje kompozitora. u Trebinju 10. Udruženje muzičkih umjetnika. Udruženje stomatologa. Mostar. gradu Tuzli 3 (a u tuzlanskom kotaru još 10). Novi. udruženje opersko simfonijskih umjetnika. amaterska pozorišta. Razvoj gra anskoga duha u kulturi nakon ukinuća nacionalnih kulturnih društava u BiH. (oko 11% svih u Jugoslaviji). tako da ih je početkom 80 ih godina bilo 222. ne može se argumentirano pobijati tvrdnja da su do 1949. Udruženje novinara. uz napomenu da je početkom 80 ih godina djelovalo i 26 domova kulture (od 437 u čitavoj Jugoslaviji). Tijekom vremena se njihov broj smanjivao. nositelji gra anske kulture i gra anskoga duha u kulturi koncentrirani isključivo unutar nacional nih kulturnih društava. u BiH je bilo ukupno 388 kultumo umjetničkih i kulturno prosvjetnih društava. a u mostarskom kotaru još 7). Udruženje 54 . Od ukuno 388 kultumo umjetničkih i kultumo prosvjetnih društava 1954. samo 4. u Bijeljini je bilo 19. prelomna godina. Zbog toga je 1949. Kalinovik. Prijedoru i Zavidovićima po 3. Udruženje opersko horskih radnika. TRADICIJA Hercegovine. Tuzla i Zenica). kao i udruženja koja su bila više profesionalnoga karaktera. u Bosanskom Samcu 14. masovnom kulturom. Loparama.

Radi se o društvima koja su po načinu djelovanja i ciljevima bliska ranije spomenutim udruženjima. kontinuirano djelovalo sve do 1946. Gra anski se duh unutar njih razvijao utoliko ukoliko su ona doprinosila razvoju slobode duha. Tako er su sva bila sastavnim dijelom udruženja na razini Jugoslavije. ukinuta većina ovih društava (osim Crvenog križa) i obnov ljena tek koncem 1990. UMJETNOST. Jednako je tako postojao i neznatan broj zadužbina i vakufa koji su pomagali razvoju gra anskoga društva. intenzivirati i doprinositi tome da se odstrane sve smetnje i teškoće koje stoje na putu toj velikoj tekovini narodno oslobodilačkog rata". Nacionalizirana je i ostala vakufska imovina. kao i razna druga udruženja koja su imala sličnu ili istu zadaću ali su djelovala unutar vjer skih organizacija. budući da je nji hovu ulogu na sebe preuzela država. ne računajući udruženja pčelara.KULTURA. a njihova je imovina nacionalizirana. Osim ovih društava i udruženja koja su na kulturnom polju utjecala na egzisti ranje gra anskoga društva. lovaca. 55 . a razlog leži u tome što je polje njihove djelatnos ti prevazilazilo dobrotvorni i humanitarni rad. imala status društvenih organizacija koje su djelovale kao sastavni dio Socijalističkoga saveza radnog naroda (SSRN). inače. razna planinarska udruženja. Zbog činjenice da je "socijalističku revoluciju" izvelo seljaštvo ono je nagra eno besplatnom dodjelom zemljišta. nacionalizirana i rasparčana agrarnom reformom. U ovu kategoriju ubrajamo saveze i društva počevši od Saveza za borbu protiv alkoholizma i drugih toksikomanija do Društva historičara. uglavnom razvlašteni. Društva filozofa i tako dalje. ribolovaca. me utim. Jednako tako su prestala funkcionirati dobrotvorna društva. Ferijalni savez i slično. u BiH nakon Drugoga svjetskog rata nije bilo značajnijih strukovnih organizacija budući da je sindikat bio vladina organizacija čija je zadaća bila držanje pod kontrolom vladajuće partije radničke klase. čiji je cilj bio potpora školovanju odre enih kategorija aka). koje je osnovano 1913. Tako je. Sama je država osnivala neke svoje fondacije (poput fondacije za školovanje djece pod nazivom Titov fond. pa su vakufi iza Drugoga svjet skog rata faktički prestali funkcionirati. poput Udruženja ilmijje. postojala društva koja su djelovala permanentno. jer se brinulo o sve brojnijom muslimanskoj sirotinji. Prvo se na udaru našlo vakufsko zemljište. ili početkom 1991. U Bosni i Herecgovini su. Neposredno iza rata društvo je obnovljeno. osim onih koja su djelovala unutar vjerskih organizacija i koja su imala status kakav je po zakonu pri padao vjerskim organizacijama i zajednicama. da dobrotvorna društva na jednom prostoru djeluju samo u kriznim situacijama. Slične su zadaće davane i ostalim dobrotvonim društvima zbog čega su one gubile svoj prvobitni smisao. Udruženje srp sko pravoslavnog narodnog sveštenstva. Pravilo je. koja su bila institucionalizirana na razini BiH. Udruženja katoličkih svećenika. s tim što mu je dodatni zadatak bio i "bratstvo i jedinstvo naših naroda u svakoj prilici produbljivati. Savez radio amatera i mnoge druge. Gotovo sva ova udruženja su imala niz svojih orga nizacija po pojedinim mjestima i gradovima Bosne i Hercegovine i gotovo sva su. Udruženje stenografa i daktilografa. Slično je bilo i sa imovinom ostalih fondacija. muslimansko dobrotvorno društvo "Merhamet". ali je ukinula gotovo sve fondacije koje su imale predkomunističku tradiciju. Tu je posebno karakterističan slučaj sa muslimanskim vakufima koji su iza 1945. Zbog toga je sredinom 1946. Ovakvih je udruženja. TRADICIJA distrofičara. Slično ovim udruženjima djelovala su i društva koja su imala cilj razvoj onih ele menata društva koji ne spadaju u oblast kulture u užem smislu. na primjer. Ovakvih je društava početkom 90 ih godina bilo blizu 40. početkom 90 ih god ina bilo preko 20 i sva su imala brojne svoje podružnice diljem Bosne i Hercegovine. čime su i vakufska zemljišta oduzeta. godine. ali su važan kotač u razvo ju gra anskoga duha.

Ova se društva. TRADICIJA S obzirom da je Bosna i Hercegovina u posljednja dva stoljeća često mijenjala državne okvire i državne sisteme mijenjalo se i poimanje pojma "gra ansko društvo" ovis no o trenutnom državnom okviru i vladajućoj ideologiji u toj državi. ali su neka od njih ponekad imala podršku vlasti. Sve su to nevladina udruženja. U tome i jeste osobenost procesa nacional nih integracija na ovom prostoru. kultumo prosvjetna i dobrotvorna društva. kada se formira veći broj institucija koje njeguju ideje gra anskoga društva. pojavljuju kao osnovni integrirajući faktor bosansko ga društva. ženska i sindikalna udruženja. narodni i radnički univerziteti. a nekad ideološka kontroverza. Značaj ovih društava je sadržan i u tome da su najznačajnija od njih postale mat ice nacionalnih pokreta u Bosni i Hercegovini. Historija gra anskoga društva u BiH počinje u prvoj polovini 19. klubovi. saobraćajnu infrastrukturu i komunalni (državni) školski sistem. Osnivali su ih doseljenici uz znatno učešće domaćih ljudi čime se bosansko društvo otvar alo evropskim kulturnim i drugim utjecajima i integracijama. UMJETNOST.KULTURA. Nekad je to bio ideal. bu enje i njegovanje nacionalne svijesti i kulture. a značajnije korake čini sa uspostavom austrougarske vladavine 1878. Vjerske škole i sitna preduzeća su u predsocijalističkom razdoblju više gajila nacionalnu zatvorenost u predsocijalističkom razdoblju. U vrijeme austrougarske vladavine broj ovakvih institucija je narastao na 1. opće obrazovanje.256 u 258 naselja. Praćena su kako ona društva koja osniva domaće autohtono stanovništvo tako i udruženja koja su formirali doseljenici. Radi se o udruženjima koja imaju za cilj da medu svojim članovima razvi jaju pismenost. Više od jedne trećine čine društva zasnovana na internacionalnom principu. Obuhvaćena su pjevačka društva. čitaonice. kasine. te ekonomskog i socijalnog progresa. stoljeća sa reformama u Osmanskome Carstvu. (Finansijsku podršku za istraživanje ove teme pružila je organizacija Dialogue Development} 56 . uz velika privredna preduzeća.

Postoje osnovane procjene da je više od 50 000 odraslih drveta posječeno na području grada u periodu izme u maja 1992 i juna 1994. ni komadić drveta. urbane komponente koje pripadaju živoj prirodi nisu tek ukrasni detalji u strukturi grada. što se može smatrati ekološki 2 jednakovrijednim površini od 2000 zrele šume . Slično stanje se može naći i u perifernim dijelovima grada. dr Ljubomir Berberović D anas je uobičajeno posmatrati grad kao integralni sistem sa primarnom zadaćom održavanja (biološke) egzistencije njegovih stanovnika. Kako se to dogodilo? Stanovništvo Sarajeva. nego bitan fak tor njegove osnovne funkcije. kao specifičnu čovjekovu životnu sredinu. Grad se. Šta se dogodilo? Šesnaest lokaliteta u centru grada. Dru gim riječima. Za punih trideset mjeseci u odsječeni grad nije dospjela ni kap nafte. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na katastrofalne razmjere nastalih šteta: na pregledan 1 im mjestima uništeno je preko 90% odraslih stabala i preko 80% travnih površina . koja treba da bude maksimalno "prirodna" u tom smislu što optimalno zadovoljava zahtjeve za kvalitetom života prisutne (humane) populacije. bilo je upućeno uisključivo na lokalne izvore goriva. Nedavno završeni rat je nanio velike štete Sarajevu kao ekološkom okruženju njegovih gra ana. U skladu sa ovim stavom. tj. zatvoreno u opsjednutom gradu tokom dvije sukcesivne surove kontinentalne zime. Tako su gra ani bili prisiljeni da sijeku drvo u svojoj najbližoj 59 . osobito na padin skim dijelovima. a i travnjaci tako er. koji odgovaraju jedinicama u inventaru grad skih parkova. dakle. može vidjeti kao vještačka priroda. ni grumen uglja za "široku potrošnju".EKOLOGIJA EKOLOŠKE POSLJEDICE RATA U SARAJEVU: ŠTA SU I KAKO SE NOSITI S NJIMA Prof. drveće gotovo svih parkova i avenija (bulevara. pažljivo je pregledano nakon što je proteklo približno trideset mjeseci rata. drvoreda) u gradskom cen tru praktično je nestalo. Potrebna su obimna i ozbiljna istraživanja s ciljem da se ustanove dimenzije nastalih problema i da se preporuče moguća rješenja.

iako je teško otkriti direktnu uzročnu vezu izme u povećanog zračenja i pojedinih slučajeva bolesti koji su time eventualno uzrokovani. koja ima i fiziološku važnost. Uskoro će biti objavljen javni poziv za prijedloge i savjete u tom pogledu10. Izgleda da je obolijevanje od raka kože jasno povezano sa intenzitetom solame radijacije. S druge strane. Ipak. Me u promjene usljed deforestacije spada porast radijacije. uništenje vegetacije. Bilo je i nešto sječe u komercijalne svrhe. Nepobitna je činjenica da zelenilo jako i specifično utiče na lokalnu varijaciju (mikro)klimatskih prilika. slučaj eko(sui)cida u Sarajevu 1992 1994 otvara niz teorij skih problema u oblasti društvenih nauka. ne Posljedice: Povećana zaga enost zraka Devastacija zelenog pokrivača u jednom gradu neizbježno ima brojne ekološke posljedice. ali se vrlo teško ustanovljavaju 8 . ali njenog dobrog dijela3. atmosfera bilo kojeg grada predstavlja otvoren sistem u kojem se zrak ne prečišćava i obnavlja isključivo djelovanjem biljaka lociranih u samom gradu i njegovoj okolini. poznato je da postoji značajna lokalna promjenljivost kvaliteta zraka.500 hektara šume proizvodi oko 200. čiji je značaj izuze tan. To prije svega ugrožava čistoću vazduha. na pretpostavci da 14. Neposredne procjene obima ove pojave mogu se zasnovati. manje upadljive i češće previ ene posljedice. Pojačana radijacija se općenito smatra potencijalno štetnom po ljudsko zdrav lje. Postoje i mnoge druge moguće biološke posljedice povećane radijacije. što je jasno dokazano mnogim naučnim istraživanjima5.000 tona kiseonika za jedan vegetacijski period. 60 . Rezultat je bio baš cjelokupne vegetacije. dok u drugim dijelovima dostiže nepodnošljivu razinu. dok u isto vrijeme apsorbuje približno polovicu te količine ugljičnog dioksida4. Jedna verzija (istog sadržaja) biće objavljena u inostranstvu. Naime. u svim rele vantnim aspektima. postoji pozitivna korelacija izme u stupnja vazdušnog zaga enja i incidencije mnogih (naročito respiratornih) oboljenja. drveće veoma utiče na intenzitet i raspodjelu ambijentalnog zračenja. jer je znatno češće u područjima sa jačom insolacijom. u savremenoj medicini se tvrdi da ultravioletno (UV) zračenje treba smatrati jednim od glavnih inicijalnih faktora u meha nizmima nastanka raka kože7. Ovaj članak ima sličnu svrhu. Posljedice: Povećana radijacija Redukcija sloja visokog drveća u lokalnoj vegetaciji može uzrokovati i druge. Zaga enost zraka u jednom dijelu grada može biti umje rena. na primjer. koji se tiču poimanja i definicije ekocida i tret mana ekocida u me unarodnom zakonodavstvu9. Dakako. Moć prečišćavanja niske vegetacije tako er nije zanemariva: jedan hektar obične livade izdvaja nepoželjne sastojke iz 18 miliona kubnih metara vazduha.EKOLOGIJA okolini. Sunčevo zračenje pod krošnjama 6 iznosi tek oko desetine zračenja na otvorenim prostorima . Koncipiran je raspis rad utvr ivanja elemenata za istraživački projekat posvećen utvr ivanju ekoloških šteta nanesenih opsadom Sarajeva 1992 1995. da privuče pažnju na problem i na pristup pronalaženju rješenja. Može se izračunati da će atmosfera iznad Sarajeva svakodnevno ostati bez mnogo tona dragocjenog kisika usljed uništenja drveća i trave. Me utim. Pored svega toga. tj. Hladovina ne štiti samo od pretjerane topline.

Fondeko World. str. Conference on Reconstruction and Long Term Development Strategy of the City of Sarajevo. cit.: Skin Disorders (in 1983 Medical and Health Annual. 1973.: Agroklimatologija. Nr. Encyclopaedia Britannica Inc. 1985. str. 42. "99" Nr. Proceedings of the International Conference on Environmental Health. 61 . Jugoslavenska akademi ja znanosti i umjetnosti (Znanstveni Savjet za promet).. p 23.EKOLOGIJA PRIMJEDBE Berberović Lj. 9 8 7 Berberović Lj. str. Abstracts p 98.. 1984. Zagreb.. 1. & Penzar B. "99" April 1995.: Air pollution Effects on physical health.: War and environment. April 1995. 1990. Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu. Belgrade. Uščuplić M. 211. Union of Medical Societies. Lemberg S. Zagreb. Berberović Lj. 2. 5 14. Chicago. p 22. 7 i 12. 2 1 Review of Free Thought (Sarajevo). 1. "Školska knjiga". p 81. 3 Klepac D. zaštita i zdravlje grada Zagreba. No. & Rakić R. 110 Review of Free Thought. in print). 6 5 4 Penzar I.: op. Primošten. & Fugaš M. 1990.: Zelenilo ukras. pp 302 305). October 1997 (in Bosnian.: Greenery and development of Sarajevo. & Lemberg L. Berberović Lj. Šarić M. Babić N. Berberović Lj.: Frekvencija spontanih pobadaja s obzirom na promjene globalnog nivoa radioaktivnosti okoline.: Eco(sui)cide in Sarajevo. Br. I. Sarajevo. 1994.: Eco(sui)cide in Sarajevo. 1973.

izbjeglih. četvrti oktobar Tokom putovanja u Tuzlu.. Koliko ih samo iz Njemačke ili Skandinavije čezne za ovim brdima. sa svakom novom srušenom ili oštećenom kućom. Ipak se nada: biće Bosne. sve od Sarajeva. dakako s pri jateljskom ironijom. veoma je pogodno za artiljerijska i druga dejstva sa distance. Otprilike tako se to činilo i Hajdegeru i Marksu. ranjenih. Roland S. proganja me ubitačna rečenica Radomira Konstantinovića iz knjige "Dekartova smrt" koja glasi: "Ko je umro kad je umro moj otac?" Svaki pojed inac je u smrti nezamjenljiv i jednokratan. godine masovno i gotovo pred kam erama svjetske javnosti umirali Srebeničani i Srebreničanke?" 65 . Konstantinovićevo pitanje "Ko je umro kad je umro moj otac" počinjem da shvatam kao pitanje "Ko je umro kada su ljeta 1995. Polako mi biva jasna njegova svakako neodre ena i neizvjesna putanja misli. Pošto kasnim šaljivo to komentira mojim metodičkim ateizmom. Uzdam se da će nepoz natim za njegovim stolom objasniti našu obostranu strast za pretjerivanja crnog humora. obeščašćenih. ubio je čitavo čovječanstvo. prot jeranih. Olovo. Od Semizovca do Olova previše tragova rušilačkih strasti. dr Gajo Sekulić Subota. šumama. već blizu četiri godine radi u Bosni. opkoljeno brdima. spasio je čitavo čovječanstvo". sada kao ekspert za ljudska prava u Visokom komesarijatu za BiH. Konstantinoviću ne. U Tuzli je već počeo me unarodni skup "Živjeti zajedno" koji prire uju Forum gra ana Tuzle i Američki institut za demokratiju. još od napuštanja Sarajeva. pravoslavne i islamske konfesije nastavlja svoju tvrdoglavu borbu za me ureligijski dijalog i saradnju. beznadnih. Ona prekida vezu s Drugim. Nju razu mije i Jakob Finci. već nas na našem jeziku veoma dobro razumije. Odgovaram. nadiru mi slike ubijenih. Imam utisak da Marko odavno razumije tajnu poruke Radomira Konstantinovića. ostavljenih ljudi Bosne. Ko spasi jednog čovjeka. Ima preko 80 učesnica i učesnika. Upravo stižem u trenutku kada Marko Oršolić s predstavnicima katoličke. sa obje strane puta. naročito kada nas podsjeti na staru jevrejsku mudrost u dva koraka: "Ko ubije jednog čovjeka. zajedno sa lijepim krajolicima u odori jeseni. čijim kolima putujem u Tuzlu. Sve do Tuzle. na sreću vatrenih vojnika i oficira. da me poslovi "crvenog popa" ne zanimaju. potocima i izvorima? Prijatelj iz švajcarske.DNEVNIK DNEVNIK Prof. Sam. Najčešće je tužan zbog oholog i fatalističkog propuštanja šansi za normal niju Bosnu. Njegova osmomjesečna Anuk je čedo bosanko švaj carske ljubavi.

a da je mogao bi. Švajcarski gost Urs Altermatt je gost Univerziteta u Sarajevu i Kruga 99 iz Sarajeva. Odgovara da nije. nepretenciozan. Jednostavan. Vijećnicu odnosno Narodnu biblioteku susrećemo u jeku djelimične rekonstrukcije. Rečenice su mu najčešće same po sebi pjesma. objavljenoj u septembru prošle godine u Cirihu. Takvo neprimjetno podnošenje i nošenje zaslužene slave odavno me oduševljava. Radi se o sljedećim pojmovima: Srbin. Vukovar. Austrijska vlada finansira opravku krova. Sa Ursom sam već godinu dana u stalnom telefonskom kontaktu i prvi put ga vidim. Dominira tema o Sarajevu i htjeli mi to ili ne Izet Sarajlić. On se nikome ne nameće. Etnonacionalizam u Evropi". profesor historije Dževad Juzbašić. Hirošima. ali me ova Kuća knjige opominje da hitorijska utakmica izme u Knjige. razgledamo legendarni ulaz u tunel ispod aero dromske piste. Amerikanci već odavno žive s pouzdanom i sigurnom perspektivom. srdačan. i tek po svjedočenju vlas nice počinje rekonstrukcija krova i jedne sobe. te su zato sasvim sigurni da postoje zgotovl jene definicije o svemu. Ponedjeljak. 66 . On je sam sobom poruka da nisu u pravu oni koji kažu "Moja poetika to je moja nacija". izri cati samo postmelanholičnom poetikom. Prema pro tokolu dočeka obilazimo linije ratnog dodira i razdvajanja u neukusno dugoj opsadi Sarajeva. Bošnjak. budući da bismo mi mirno živjeli bez bestijalnih ratova kada bismo imali pouzdane i opšteprihvatljive definicije navedenih i sličnih pojmova. Jedva Svetom ocu uspijeva da objasni bojazan od pragmatizma. Prije samog početka moli me izvršna direktorica Američkog insti tuta za demokratiju da objasnim neke osnovne pojmove i to zbog inostranih učesnika iz 17 zemalja. Bosanac. Naime. peti oktobar Danas sam na tuzlanskom skupu prvi govornik na temu o postjugoslovenskim zemljama i demokratiji. čarob na riječ poslije svakog rata. Uredno sam izvršio presudu nad ovim pojmovima za desetak minuta. Najprije. šesti oktobar S drugim čovjekom Ambasade Švajcarske u Sarajevu Wolfangom Amadeusom Briilhartom dočekujem profesora historije Ursa Altermatta iz Frajburga odnosa Fribura. Čim vidiš Izeta. osjećajući bezdan razlike izme u "nas" i Amerikanaca. Linija dodira ispod Jevrejskog groblja ostavlja neizbrisive utiske. turisički bez vodiča. ustaša. Hrvat. poeta Izet Sarajlić i ja prire ujemo večeru u njegovu čast. Mač još vlada. naročito u pore enju s nadutim novim etno intelektualcima i etno političarima. nacionalizam itd. pa se u to neću upuštati. I njega zadirkujem da nije slučajno falsifikovao dobijene izbore. Pluga i Mača nije još nigdje završena. Kao i drugi obični gra ani ne moram ga juriti da bih ga pozdravio. Srećem gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića koji me je prvi ugledao. On sam srdačno prilazi kao da je prodavač novina u obližnjem kiosku a ne jedan od kandidata za Nobelovu nagradu za mir. Berlin. Kuća koja je maskirala ulaz veoma je razorena. ne mora govoriti. Drezden. Predsjednik kruga profesor Vlatko Doleček.DNEVNIK Nedjelja. da ovi Novi lažu. Bježim od patetike. znatiželjan. Interesantan razgo vor. Već je s mojim predgovorom o "Etnonacionalizmu kao trajnoj evropskoj nelagodi" objavljena u Sarajevu. jedinog dvojezičkog univerziteta u Švajcarskoj. Toliko je velika takozvana donacija. već znaš. možda. Duboka tuga zbog razbijanja jednog lijepog svijeta s ogromnim neiskorištenim mogućnostima može se. preveo sa njemačkog. kao ni u najmanji pokušaj da strancima objasnim našu nelagodu s tačnim definicijama. Ubjedljivo. čiju sam knjigu "Svjetionik Sarajevo. četnik.

(za Radio"SIobodnu Evropu" od 4. osmi i deveti oktobar Seminar na Fakultetu ide dobro. pa tek onda Nijemci. On se javlja s projektom nacionalne države. Jedini primjerak u Sarajevu za koji znam uništen je rušenjem stana profesora Šarčevića u zgradi "Lorisa". moguća je dobra demokratska država i sa više etničko kulturalnih identiteta.PISMA. oktobra 1997. Demokratija može garantirati da nije po svaku cijenu potrebno poklapanje političkog i kulturalno etničkog identiteta ljudi. za kojom dugo tragam. deseti oktobar Opet putujem u Tuzlu. On mi je donio Jaspersovu knjigu "Pitanje krivice". Ako je to tačno. OSCE usporeno objavljuje rezultate lokalnih izbora. Dobar početak za promociju. Upozorava da su etnička čišćenja i etnonacionalizam veoma žilavi historijski fenomeni. godine Emitirano 12. Srijeda i četvrtak. Petak. REAGOVANJA Utorak. oktobra 1997. a ne samo. Veliki ispit za sve u Bosni i za strance u Bosni. onda se mora odgovarati za zločine protiv ljudi. Ovaj put na promociju Ursove knjige o etnonacionali zmu. godine ) 67 . Srbi. Dekan Halim Mulaibrahimović pozdravlja gosta. Odlučujem se da govorim o krivnji. Bošnjaci. Specifičnost i novost njegovog opsežnog istraživanja sastoji se u veoma uspjelom pokušaju dokazivanja da etnonacionalizam nije neka uni verzalna historijska neminovnost. čovječnosti. već fenomen s kojim dobre demokratske institucije i pro cedure mogu izaći na kraj. Za mene je ovdje inspirativna ozbiljna i plodna razlika prema Ernestu Gelneru. do 11. naročito u opštinama u kojima dobijaju predstavnici naro da koji tu odavno više ne stanuju. a Altermatt govori o etnonacionalizmu kao evropskoj. Dakle. a možda i dobar kraj dnevnika. tj. piscu utjecajne knjige o "Nacionalizmu i naciji" koji tvrdi da nijedna nacija odnosna nacionalna država nije stvorena bez nacional izma odnosno bez nasilja. polazeći od Jaspersove teze da smo prvo ljudi. Nadrealističke situacije. Vlasti bez naroda. sedmi oktobar Na FPN u Sarajevu počinje sedmodnevni seminar "Etnonacionalizam u Evropi" koji drži profesor Urs Altermatt. balkanskoj bolesti. odnosno Hrvati.

Za njegovog života ni sam nisam dobro prolazio: 1953. naime. godine. Šarla de Gola i Žan Pol Sartra. pa čak i da se našalimo. najubojitija kritička misao krenula je upravo iz nekadašnjih socijal ističkih zemalja. Vjerujem. Solženjicin je. ako ćete se sa mnom složiti. Na kraju. to nije uspjelo zahvaljujući i aktivnosti Kruga 99. U svije tu drugorazrednih ljudi Čečenije. Josipa Broza Tita i Miroslava Krleže. zatim Aleksandra Tvardovskog. bila moja biografija pisca. ali napisanu u ovom ratu. Tadeuša Ruževiča. ali je važno da se u Sarajevu. 1970. ali samo sedamnaest dana! To je. REAGOVANJA PRIJATELJSKI ODGOVOR GLICKMANU Nismo politički nostalgičan e znam. Hruščova (onog iz pedesetih godina u koga smo svi polagali tolike nade) i Uje Erenburga. bio sam izbačen iz Saveza pisaca Jugoslavije. Ugande i Albanije naprosto su neizbježne. Sandra Pertinija i Karla Levija. N Znamo mi. kao jedan od najstarijih članova Kruga. a ljudi druge klase jednostavno i nisu u stanju da čovječanstvo povedu u nekom pozitivnijem pravcu. Bosne. mi smo prolazili kroz slična iskušenja i patnje. Solženjicina ne pominjem namjerno. imam jednu pjesmu o Titu. dragi gospodine Glickman. napisanu u podrumu uz svijeću na stogodišnjicu nje govog ro enja: 71 . Nego. citira i Lorka. Predraga Matvejevića. A ponekad. završio u pravoslavnom fašizmu.PISMA. Adama Mihnika. usred sastanka. Djelimično mu. Ne znam ni odakle Vam razlog za primjedbu o našoj tobožnjoj idealizaciji peri oda Titove vladavine. iz Saveza komunista. i da zapjevamo. da ćete se sa mnom složiti da živimo u epohi ljudi druge klase. o krizi morala u svijetu. Ja. istina. o krivici evrop skog intelektualca. doduše. Neka se Zapad ne zavarava daje on rodno mjesto najkritičkije misli našeg vremena. čak i nakon tri miliona granata. neko zna da se prisjeti i Lorkinog stiha "Si muero desde el balcon abierto". da Vam kažem i tu pjesmu o Titu. osim Kinkela i generala Džulvana. s uspjehom obavljena generalna proba zapadnog fašizma. mnogo više se sjećam naših rasprava o umjetnosti u službi zla. Podsjećam Vas na imena "dodisidentskih disidenata" Evgenija Jevtušenka i Bulata Okudžave. Ako je u Madridu 1936. ko Vam je to rekao da u Krugu 99 rasprav ljamo uglavnom etnička pitanja. o totalnoj neodgovornosti najodgovornijih. Ja lično. Bertolta Brehta. Gaje Petrovića. Bio sam. me utim. u tom periodu i predsjednik Udruženja književnika Bosne i Hercegovine. Lešeka Kolakovskog. o tome da li bi naša tragedija bila izbjegnuta daje pala u vrijeme Vili Branta i Hajnriha Bela. Neku drugu mi sigurno ne bi odobrio ni moj brat Ešo. strijeljan kao maturant trebinjske gimnazije 1942. Taj neko ne mora biti pjesnik kao onaj koji Vam ovo piše. Ni dobar broj naših članova nije u tom periodu spadao medu laskavce režima. Milovana Ðilasa. o budućnosti Bosne kojoj malo ko predvi a ikakvu budućnost. me utim. da ne bi bilo nekog nesporazuma. Laskavci su se kasnije vrlo lako preselili u rukovodstva nacionalističkih stranaka. možda. u Bosni je na sličan uspjeh računao i istočni fašizam. Ta.

svaki Hrvat dvostruki Hrvat. Oni će uvijek naći razloga za sukobe. ako je i ima. godine i ja ću na to veče poći trčeći. svaki Bugarin dvostruki Bugarin. svaki Albanac dvostruki Albanac. dakle. To su nam svima na Balkanu nametnuli srpski nacionalisti sa svojom mitomanijom. svaki Slovenac dvostruki Slovenac. i na očigled čitavog svijeta. izgleda. već naprosto osjećanje da si tada bio mlad i da su zajedno s tobom živjeli i mnogi tvoji čitaoci tako mučki. Svaki Musliman je sada dvostruki Musliman. I znate šta. politička nostalgija nije u pitanju. Samo je po sebi razumljivo da mi u Krugu 99 niti smo dvostruki. A mi bismo da volimo! U nadi da ćete ovo pismo primiti kao pismo prijatelja. U toj državi Vojislav Šešelj je uspio i doktorirati. dragi pariški Sarajlijo: u šesdesetsedmoj godini života čovjek može da bude samo obrnuti futurista. naprosto neizbježno da se svi naši razgovori umjesto etičkom završe etničkom pričom. ubijeni u ovom ratu! A etnika koju pominjete šta možemo! Kod nas je. Nikakva. sa svojim četrnaestim vijekom. svaki Makedonac dvostruki Makedonac. Kažite mi da me u oktobru mjesecu umjesto književne večeri u Strazburu čeka književno veče u "Miljenku Cvitkoviću" 1947. REAGOVANJA Kakav god da je bio bio je šef najsretnije jugoslovenske države. A mi u njegovoj ne bismo mogli ni da dišemo. niti za dvostruke. sa svojim kosovskim bitkama. srdačno Vas pozdravlja Izet Sarajlić 72 . Antagonizam je njihova hrana.PISMA.

Ne želeći da sudjeluje u nacionalističkom ludilu koje je zahvatilo Srbiju. kada je učestvovao u radu prve sjednice Srpskog gra anskog vijeća. U Parizu je bio predsjed nik Pokreta za demokratske slobode. Pored predavanja na Univerzitetu u Beogradu bio je i gostujući profesor i saradnik više naučnih ustanova u Francuskoj. Sarajevo je posjetio prvi put 1994. Na prvim višestranačkim izborima u Srbiji.IN MEMORIAM Prof. Taj posljednji susret s njim ostaće nam u trajnom sjećanju. On je. Tih dana primljen je za člana KRUGA 99. godine. sa žarom i uvjerlji vošću vrsnog intelektualca. kao jedan od rijetkih intelektualaca sa prostora ex Jugoslavije. kao što su knjige "Sumrak Vizantije" i "Istorija pribježište ili putokaz". Ove godine je pokušavao da se uključi u izborni pro ces u Srbiji. ne odustajući ni za trenutak od intelektualne borbe za razvoj demokratskih odnosa u Srbiji i Beogradu. Posebno ćemo ga uvijek cijeniti i poštovati zbog toga što je. godine. voljeli i poštovali kao blistavog intelektualca i veoma časnog i dragog čovjeka. novembra 1997. odbranio je doktorsku disertaciju iz istorije. izme u osta log. ali je ostao sve do svoje smrti. Pripadao je "Evropskom pokre tu". Ivan ÐURIĆ bio je predsjednik Liberalnog saveza Srbije i glavni i odgovorni urednik nezavisnog lista "Demokratija danas". poslije mnogih ličnih neprijatnosti i direktnih prijetnji Ðurić odlazi u Pariz. Prof. Godine 1982. vrlo rano otkrio suštinu stanja u Srbiji i Beogradu. održanim 1990. Predavao je istoriju Vizantije i srpskog srednjeg vijeka. gdje je namjeravao ostati kraće vrijeme. godine. Ro en je u Beogradu 1947. Na našem posljednjem zajedničkom sas tanku u Sarajevu o tome nam je veoma dugo i temperamentno govorio. Iako je za jednog istoričara živio relativno kratko.398 glasova i osvojio treće mjesto. Zbog tog svog intelektualnog poštenja i hrabrosti morao je. poslije duge i teške bolesti. Ivana ÐURIĆA poznavali smo. bio je kandidat Ujedinjene demokratske inicijative (UJDI) i Saveza reformskih snaga za Srbiju. gdje je završio klasičnu gimnaziju i studije istorije na Filozofskom fakultetu. ostavio je monumentalna djela. dr. a bavio se i teorijom istorije. kao rijetko koji beogradski intelek tualac. Čehoslovačkoj i Grčkoj. imao snage i hrabrosti da do e u opkoljeno Sarajevo i da na javnoj sceni iskaže svoj stav o svemu onome što se ovdje dogodilo. dr. kada je dobio 277. dr Ivan ÐURIĆ (1947 1997) U Parizu je 24. organizaciji koja djeluje u okviru Evropskog parlamenta u Strazburu. Tom prilikom uvjerljivo je porazio Slobodana Miloševića na teritoriji Vojvodine. ali ga je teška bolest zaustavila upravo na početku kampanje. dr Ivan ÐURIĆ. Bio je istaknuti vizantolog. preminuo prof. Svoje mišljenje i stavove o tome analitički je izražavao i iznosio u svakom svom javnom istupu ili susretima sa svojim sagovornicima. Kasnije je još nekoliko puta dolazio u Sarajevo. Bio je naučnik kome je glav na preokupacija bila istraživanje veza izme u vizantijske civilizacije i slavenskog svijeta. Njemačkoj. godine. 73 . i da napusti svoj rodni grad. u jeku rata. Prof. kao častan intelektualac i naš veliki prijatelj.

koju je uvijek usmjeravao u interesu pobjede istine i pravde. njegove teoreme iz sumabilnosti beskonačnih redova i funkcija. Fourierove analize u dimenzionalnom prostoru. u čije prostore je ušao kao student Odsjeka za matematiku na Filozofskom fakultetu. A djela profesora Fincija su. kao što su tihe neposvećenom oku neprimijetne sve trajnije vrijednosti. da bi 1958. Naravno. naravno. 74 N . zamijenio stranu katedre. Ivan Ðurić je plijenio sve svoje sagovornike svojim blistavim poznavanjem i analitičkim pristupom aktuelnim prob lemima. Čovjek ostaje da živi po svom djelu. topoloških prostora ili Lebosgueove mjere ostaće vezana za diplomska ili postdiplomska predavanja profesora Fincija. Od internacija u Italiji i Švicarskoj u ponorima drugog svjetskog rata. prikazani u mnogim inostranim stručnim časopisima i publikacijama. Otada do sada svi arhitekti obrazovani u ovom gradu vezivaće Sticanje svojih matematičkih znanja za lik pro fesora Kalmija Fincija. vraća se preko piste sarajevskog aerodroma u opsjednuti grad. do Sarajeva 1992 95. koja će sve više slabiti njegovo tijelo za napore koji su predstojali. asimptotike razvoja funkcije po sopstvenim funkcija ma izvjesnih rubnih problema matematičke fizike. dr Kalmi FINCI (1926 1997) a svom životnom putu profesor Finci je prošao na iskonski način lukove napetosti vijeka koji ispraćamo. mnogim matematičarima elegancija linearne algebre. na tadašnjem Tehničkom fakultetu. Nakon tri mjeseca u blagodetima Novog svijeta. Vlatko Doleček Prof. Zato ćemo uvijek čuvati uspomenu na njega i poštovati njegovo naučno djelo i političku misao. Svi koji su poznavali profesora Kalmija Fincija ozračeni su odsjajem smiraja i harmonije njegovog duha. Povratak je uzrokovan porastom pneumonije. šefa Odsjeka. predstavljeni na mnogim me unarodnim naučnim skupovima.IN MEMORIAM Kao što je bio izuzetno elegentan u svom nastupu. kolega Kalmi Finci prošao je sve one etape koje čine sadržaje i odgovornosti jedne univerzitetske karijere u njenom prirodnom toku od asistenta do redovnog profesora. Prof. profesor Finci podupire statiku dobrog na Sarajevskom univerzitetu. Isto tako. rezultati mnogih istraživanja objavljeni u brojnim Radovima Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka i Odjeljenja tehničkih nauka Akademije nauka i umjetnosti BiH. jedva izdržana premda okružen ljubavlju bližnjih. Svojom tihom otmjenošću. dr. Sarajeva koje gotovo otkad mu ime postoji jeste i Sarajevo porodice Finci. voditelja postdiplomskih studija.

uprkos bolesti. Kao takvog ćemo ga uvijek pamtiti. Danas. taj signal za našu gorčinu. neke čak i započeo. Ali! To stravično "ali". kao i ukupnog znanja matematike u BiH kroz rad u stručnim komisijama Prosvjetno pedagoškog savjeta.. pisac scenarija i publicista..IN MEMORIAM Trajni su Fincijevi doprinosi uzidani u izgradnju sistema matematičkog obrazovanja. značila vrijedne i dragocjene trenutke naše filmske i televizijske produkcije. presjeklo je i okončalo Idrizovićevu živomu i kreativnu biografiju. Muharem Avdispahić Mirza IDRIZOVIĆ (1939 1997) U godini kada bosanskohercegovačka kinematografija obilježava svoj "zlatni jubilej" (pedesetogodišnjicu) zatečeni smo viješću filmski i televizijski red itelj. koja bi. fizičara i astronoma BiH. Kalmi Finci bio je čovjek Universitasa. ali ona do posljednjeg dana nije umanjila vedrinu nje govog duha i njegov optimizam. dr. predsjednik Udruženja filmskih umjetnika BiH. za sve nas nastala je gorčina trajne šutnje Mirze Idrizovića. bez zastoja. uprkos njenom toku. u zvuku. njihova najviša dostignuća. Bolest sa kojom se borio bila je jedna od najopakijih. novim. kojima je s lakoćom ovla davao. u trenutku kada je svoje zavidno profesionalno iskustvo i poznavanje filmske teorije spremao da sje dini u novim projektima za igrani film. novim televizijskim emisijama. itd.. Prof. nakon saznanja tragične vijesti. u druženju. pedagog i mnogostrani kulturni poslenik. ali bezgranični ljubitelj i zanesenjak filma. taj znak neke nadnaravne nadmoći od koje zavise sve naše nade i sva ostvarenja naših planova. Planirao je projekte. to neumoljivo i surovo sudbinsko "ali" i ovdje se "desilo". Nama ostaje samo da naslućujemo brojnost djela i raznovrsnost njihovog sadržaja. u svjetlu. Profesor dr. Mirza Idrizović umro je u 59 godini života. Snimio je pet 75 . član KRUGA NEZAVISNIH INTELEKTUALACA 99. ali i svakodnevne običaje. Najbitnije djelo obuhvata sve ono što je uhvaćeno u ogledalima duša ljudi koje je volio.. u razgovorima. s kojima se susretao. Mirza Idrizović je u oblasti igranog filma našao osnovni prostor svoje kreativnosti. koje je poznavao. sigurni smo. Arhitekta po obrazovanju. da izvorno upozna ljude i narode. nje govo traganje za estetskim u misli. Jezici. Društva matematičara. Ti titraji zauvjek će nas pratiti. pripremao se. Koji to još izbijaju sastavci od kojih je satkano sjećanje na profesora Kalmija Fincija? Potreba za ljepotom kojom se okruživao u domu. utvr ivao termine realizacije.

pa je za mnoge prijatelje bio "Leluš". u životu. svježinu inspiracije i nekon vencionalnost prosedea. ta "lakoća pričanja".IN MEMORIAM igranih filmova (RAM ZA SLIKU MOJE DRAGE. Vefik Hadžismajlović 76 . medu kojima je Mirza Idrizović i kao reditelj i kao svestrani animator i učesnik u kulturnom otporu Sarajeva bio jedan od najistaknutijih. sa kojom je učestvovao na festivalu u Kanu i drugim svjetskim festivalima. bio je. kojima Idrizović kao autor u bosansko hercegovački filmski milje unosi koncept igre. MIRIS DUNJA i AZRA). bio uvijek sklon. popularni televizijski serijal HODOLJUBLJA. Slava mu i hvala za sve ono čime je obogatio kulturni prostor Bosne i Herce govine. prisutna je fina mjera intelektualne sumnje i ironičnosti. Ta "boja" Mirzine ličnosti dala je cjelokupnom njegovom opusu (igrani filmovi. Svi su ti Mirzini radovi dragocjeni i kao dokumenti trenutka. Kao jedan od autora cjelovečernjeg SAGINOG filma "MGM". Taj bijeg od klišea.. šarm i lepršavost naracije. što je tada bilo jedino moguće. PJEGAVA DJEVOJKA. posebno onim iz prvog perioda. čemu je Idrizović. od Zlatne arene (Pula) za scenario (MIRIS DUNJA) do najviših nagrada za dokumentarne filmove i televizijske realizacije. serijali. dokumentarni i televizijski filmovi. ali i kao primjeri nekonven cionalne. nestereotipne dokumentaristike. nadimak koji je dobio po francuskom reditelju Klodu Lelušu. U njegovim igranim filmovima. u svemu čime se bavio. u tekstovima. Snimajući za producentsku kuću SAGA. Izuzetno je značajan i doprinos Mirze Idrizovića ratnoj produkciji u vremenu opsade Sarajeva.. Vukao je on te svoje naklonosti iz francuskog "novog vala" i uopšte novijeg francuskog filma. sa ostalim koautorima..) kvalitete fine dopadljivosti i šarmantne autorske profilacije. igrani film MIRIS DUNJA. ŽIVOT JE MASOVNA POJAVA. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. Posebno je zanimljivo Mirzino ljudsko i stvaralačko prijateljstvo sa osobenom ličnošću Zukom Džumhurom. neka vrsta insistirane ležernosti i težnje ka razbijanju klišeja realističke forme i drugih vidova filmske stereotipije. Mirzin horoskopski znak na filmu. bro jnih nagrada kojima je svjetska filmska javnost dočekala ovaj film djelo sarajevskih sineasta i patriota. Taj stvaralački tandem obogatio je produkciju za "male" (TV) i "velike" (bioskopi) ekrane obiljem nadahnutih sadržaja. rekli bismo. na televiziji.. maštovitosti. u kojima je lokalna temati ka (najčešće stara Bosna) otkrivana i interpretirana jezikom lepršave moderne i sjetne humoreske. Tim"druženjem" nastalo su divne KASABE (dokumentarni film). dobitnik je. Idrizović je snimio više doku mentarnih filmova. koristeći se elektronskom tehnikom.

časopis "99" upisan je u evidenciju javnih glasila u skladu sa Zakonom o javnom informisanju ("Službeni list SRBiH. tel/fax: + + 387 71 538 926 DTP: »Magistrat«. Gajo SEKULIĆ. Ne o MILIĆEVIĆ. Zlata KURT. 04. Enver REDŽIĆ. Naslovna strana i likovni prilozi u ovom broju: Halil TIKVEŠA. Vrazova l. Marko BEROŠ. Izet SARAJLIĆ. časopis "99" je oslobo en poreza na promet proizvoda. Izdavač: Asocijacija nezavisnih intelektualaca KRUG 99 Za izdavača: Vlatko DOLEČEK Glavni i odgovorni urednik: Hidajet REPOVAC Zamjenik glavnog i odgovornog urednika: Slavko ŠANTIĆ Redakcija: Lidumil ALIKALFIĆ. kulture i sporta RBiH broj 08 483 4/94 od 29. Sarajevo Štampa: "RABIC". kulture i sporta RBiH broj 08 204 4/95 od 19. nauke. za inostranstvo 10 DM Ovaj broj štampan je uz pomoć: SOROS Fonda otvoreno društvo BiH i US Agency for International Development Office of Transition Initiatives US AID Na osnovu Uvjerenja Ministarstva obrazovanja.REVIJA SLOBODNE MISLI Broj 9 10. 1995. broj 21/90) Mišljenjem Ministarstva obrazovanja. septembar decembar 1997. Sarajevo Za štampariju: Goran MIKULIĆ Cijena 5 DM. nauke. akademski slikar . Sead FETAHAGIĆ. novembra 1994. Midhat UŠČUPLIĆ Sekretar redakcije: Mira DUVNJAK Adresa redakcije: Sarajevo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful