SVEUČILIŠTE U ZADRU ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTI

CRKVENA ARHITEKTURA KONSTANTINOVOG DOBA seminarski rad iz kolegija Umjetnost ranog kršćanstva i Bizanta

Mentor: Meri Zornija, prof. Zadar, 19.3.2011

Izradila: Fanny Popara

g do 337. longitudinalne. te je odreĎena prostorija imala oltar koji je često bio povišen. a crkva je bila posvećena 1 Laici u ranom periodu krčćanstva nisu smijeli gledati liturgiju. Zbog velikog broja kršćana. a srednji brod je trebao biti tri puta širi od bočnih. Neke su takoĎer imale i lateralno osvjetljenje. MeĎutim nisu sve bazilike bile ovakvog tipa. Lateranska bazilika Lateranska bazilika je bila prva službena kršćanska crkva izgraĎena na mjestu kasarne Konstantinove vojske. nasljednik Konstancija Klora čija je vladavina trajala od 306. 2 U nekim izvorima se spominje da je sam Konstantin projektirao Lateransku baziliku. proglasio toleranciju kršćanstva. gdje su njegovi vojnici nosili neka kršćanska obilježja. i to Kristov monogram na štitovima.Uvod Konstantin Veliki je bio rimski car. te na taj način rješio problem koji njegovi prethodnici nisu uspjeli rješiti. odvojene stupovima. Arhitektura Arhitektura Konstantinovog doba je bila najviše koncentrirana na sakralnu gradnju. a sam Konstantin ju je dao izgraditi2 u znak zahvalnosti što je pobjedio u bitci kod Milvijskog mosta. MeĎutim u povijesti je zabilježen kao car koji je Milanskim ediktom. iako se u Rimu taj termin više odnosio prije na funkciju nego na dizajn. Svećenstvo je trebalo imati posebne. 2 . odvojene prostorije i to je rješeno uz pomoć zastora1. problem velike mase koja se preobratila na novu vjeru. posebno u gradskim centrima. On se pokazao kao veliki vojskovoĎa u bitci kod Ponte Milvia. bilo je potrebno graditi velike crkve. jer je Konstantin usnuo da će pobjediti u znaku križa. koja se prilagoĎava novoj vjeri i drugoj liturgiji. te velike prozore. zato se odvajao dio s oltarom i tijekom liturgije se svećenik okretao leđima vjernicima.g. a otvoreno krovište ili ravni strop je bilo pravilo u izgradnji. a ostali dijelovi za veliki broj katekumena. Zato grade po uzoru na rimske balizike. Tu je bilo sjedište Pape Silvestra I. Atrij je trebao biti priskrbljen i dostupan čak i nevjernicima.st.g. Cijela crkvena arhitektura je trebala biti drugačija i izdignuta iznad običnih graĎevina.. Bazilike su trebale biti peterobrodne. To je vrlo utjecalo na umjetnost i na arhitekturu 4. zajedno sa Licinijem 313.

stvarajući tko bočno 3 . odnosno poprečni brod.g.st. a u podovima crkve su iskopavanjem u 16. a 55 metara široka i mogla je primiti nekoliko tisuća ljudi. crteži te slike su dali jasnu sliku o staroj crkvi i povijesti njene konstrukcije. već su se susretali sa transeptom nižim od broda.st. ali iskopavanja i stari spisi. posebno zapadnih. Vanski zidovi su možda bili ožbukani. se naslanjao na kolonade. zajedno sa bočnima podsjeća na Lateransku baziliku. Bilo je i sedam srebrnih olatra koji su stajali u svetištu i sakristiji. Strop i polukalota apside su svjetlucali od zlatnih ploča. dugi glavni brod. te je sačuvala na zidovima stare crteže i opise koji pokazaju kakva je ona bila u potpunosti.izvorno Kristu. crvenog i zelenog pjegavog mramora. naĎeni brojni grobovi. flankiran dvjema bočnim laĎama sa strane i učvršćen sa dva reda od petnaest stupova nadvišenih arhitravom. a samo svetište je moglo primiti oko 200 ljudi. Ta dvojnost funkcije utvrĎuje izniman plan. Petra je vjerovatno bila na izdignutijoj razini nego druge Konstantinove graĎevine. a monumentalni trijumfalni luk koji se nalazio pred samom apsidom. MeĎutim. Bila je izgraĎena od blokova kamena i mramora. Mozaici glavnog broda datiraju iz sredine 5. Petra i prekrivajući cijeli predio. Unatoč požarima. brodovi nisu jednostavno završavali u dijelu svetišta. uspijela je sačuvati se u temeljima. unatoč njenoj dodatnoj funeralnoj funkciji. temelji zidova broda prema jugu su se trebali povisiti do osam metara. i bilo koje druge Konstantinove graĎevine. Bazilika sv. a oni prema sjeveru i zapadu su bili utopljeni u nagib. Ova ogromna bazilika je bila položena na terasastom terenu. za razliku od Lateranske bazilike.. Ogromni brod je bio orjentiran zapad-istok. ovaj prvi kršćanski objekt i projekt će odrediti za stoljeća temeljnu dispoziciju sakralne gradnje kršćana. odnosno temelji su bili postavljeni poput uzbrdice. Visoki. ulice na kojoj su se nalazili slavoluci. Naime.g. Bazilika je imala i transept. a neki od njih su sadržavali sarkofage iz 4. Ta dvostruka funkcija: kao martirij i hram za molitvu. svetište je bilo izdignuto za nekoliko stuba u odnosu na naos. Da bi se svladala poteškoća terena. Ona nije bila ogromna jer je bila 75 metara duga. i 1613. Petra u Rimu Bazilika je izmeĎu 1505. sa još nižim završnim okvirima. obuhvaćući grob sv. Bazilika sv. a danas je posvećena Ivanu Krstitelju. pregradnjama i potresima. bila zamijenjena današnjom crkvom. U apsidi se nalazio oltar na kojem se izvodila liturgija. a stupovi su bili napravljeni od žutog. a glavni brod je bio postavljen u osi Via Sacre. naglašava veličinu kao i plan strukture.st.

Bazilika sv. ima kolonade monumentalnih dimenzija. Bazilika San Pietro e Marcelino.kretanje iza brodova. a oltar je iznad groba mučenika sv. Konstantinove kćeri.Pavla. Konstantinove majke koja mu je nekada kod planova vezanih za državu bila čak i suradnica4. prema Ostiji koja je jedina do danas sačuvana u svom izvornom obliku. a imala je i lijepo dekorirano dvorište. sjevrno od grada. a do oltara razni aneksi. a nad oltarom se nalazio ciborij3. vrlo velika. Crkva San Pietro e Marcelino je poznata jer je primila mauzolej Jelene. na kojoj je otkriven križ. te je poticala izgradnju kršćanskih objekata. bazilika sv. raznobojnih materijala. Glavni brod je završavao apsidom. Ona je peterobrodna. Sebastijana i bazilika sv. Pavla Crkva je nastala mnogo kasnije od Konstantinovog doba. To dokazuje da je posjet groba mučenika bio toliko čest da se razvila i hodočasnička kultura. a za tu mučenicu kojoj je posvećena crkva je bila vezana carska obitelj jer je uz baziliku sagraĎen muzej Konstanze. Cijela bazilika je bila izraĎena od skupocjenih. dvobrodni transept. na mjestu mučenice. i zato su se graditeljske odlike Konstantinovog doba širile i na Svetu zemlju. Lovre To su sve bazilike anularnog tipa tipične za Konstantinovu arhitekturu. 3 4 Ukrasni baldahin Povjesničari smatraju da mu je upravo ona savjetovala da proglasi Milanski edikt 4 . odnosno ima prstenast ophod i mogućnost jednosmjernog kretanja. TakoĎer ona je bila ta koja je poslala ekspediciju na Golgotu. Ubraja se meĎu značajne primjere ranokršćanske arhitekture jer se izravno veže za iskustva Konstantinove arhitekture. na Via Nomentana. Bazilika sv. IzgraĎena je u Konstantinovo doba ali se svojim izgledom malo razlikuje od tipičnih crkvi tog doba. Ima lateralno osvjetljenje te je ukrašena samo u unutrašnjosti. Trobrodna je. Crkva je rimska bazilika anularnog tipa. Agnese i mauzolej Konstanze Crkva se nalazi daleko od granica antičkog Rima. izvan antičkih zidina Rima.

a originalni ulaz u pećinu(gdje se Isus rodio) je bio ispred oktogona. Bočni i glavni brodovi su bili jedva dovoljni za skupljanje jedne četvrtine predviĎene mase.st je bila pregraĎena i danas još uvijek ima taj izgled. jedan dio uklonili. Glede same povijesti Konstantinove bazilike Kristova roĎenja u Betlehemu puno se da raspravljati. Uz tu baziliku se takoĎer danas nalazi nekoliko muzeja u kojima se čuvaju brojni naĎeni predmeti iz doba Konstantina.Crkva sv. bila je u stijeni. oko kojeg se nalazio ophod. a tu je bio i pokopan sami mučenik kojemu je crkva posvećena. te 5 Groblje. Na mjestu gdje se nalazi crkva Sv. Petar uhvaćen i vraćen u Rim da primi kaznu. U 6. Glavni brod. kameni grob u srcu grada joj je bio pokazan kao sveta grobnica. a unutrašnjost je dekorirana kasnije i to najviše podnim mozaicima koji su iskopani prije 50. Kasni. Raskošni podni mozaici u oktogonu i ostatku crkve vjerovatno nisu bili postavljeni sve do kraja 4. Bazilika Kristova roĎenja u Betlehemu Njezini temelji su vjerovatno bili izraĎeni do 333. na izlazu iz Rima gdje je sv. Grobnica je bila originalno jedna od brojnih grobnih komora tradicionalnog židovskog tipa. Na tom mjestu se nalaze i najvažnije nekropole5. Dvorište je vodilo prema atriju koji je završavao ispred crkve kolonadom povišenom za jednu stepenicu. Lovre je današnje rimsko groblje. zauzimajući polovinu stepenica. a ime je dobila jer se nalazi na Via Apici. tkz. a ulaz je bio okrenut prema strani gdje izlazi sunce.st su graditelji grob izolirali. pa je Konstantin dao izgraditi baziliku na tom mjestu. pa se oltar nalazio malo ispred oktogona.st. ali ipak pouzdani izvor spominje imena arhitekata. Na istočnoj strani bazilike se za tri stepenice izdizao oktogon. Crkva na Golgoti u Jeruzalemu Već 326. MeĎutim u 4. bili su odvojeni kolonadama stupova.g od vapnenačkih blokova.g. On je bio Ďakon iznimne popularnosti jer je bio mučen na vrlo specifičan način i pretrpio veliku muku.g kad je Konstantinova majka Jelena posjetila Svetu zemlju. Zenobius(vjerovatno Sirijsko ime) i Eustahion iz Konstantinopolisa. Sebastijana je posvećena apostolima.grad mrtvih 5 . zajedno sa 4 bočna broda(2 sa svake strane). flankiran sa svake strane malom prostorijom trokutastog okvira.

njezin plan je bio vrlo čist. Konstantinu bez sumnje možemo zahvaliti upravo za te spomenike i širenje sakralne umjetnosti koja kasnije se mijenja po raznim stilovima ali se konstantno gradi i to u vrlo dekoriranim i reprezentativnim oblicima.dekorirali 12 stupova koji su držali baldahin čineći tako oblik rotonde. Iz tog razdoblja datiraju jedni od najvećih spomenika kršćanske kulture i arhitekture. Zaključak Konstantin je bio veliki vladar s kojim je gotovo počela prava ranokršćanska arhitektura i umjetnost općenito. moguće je da je bazilika imala kazetirani strop. On kaže da je glavni brod počivao na velikoj kolonadi(meĎutim ta je veličina vrlo upitna) i imala je 4 velika bočna broda. a nedavno je otkrivena i jedna apsida. Od same bazilike je danas ostao sačuvan samo dio atrija. koji iako su doživljeni neke preinake i nadogradnje. 6 . Oslobodio je kršćane. a iako nema baš nekakvih dokaza da je imala velike prozore tipične za ranokršćansku gradnju. Interijer i dekoraciju crkve je opisao Esebius. veličini i reprezentativnosti. TakoĎer opisano je da se nad bočnim brodovima izdizala galerija.Kristovog groba. atrij. propileji. Iako je bila tri puta manja od Lateranske bazilike. bazilika i stražnje dvorište su vodili do vrhunca. ali koristio je neke termine koji stručnjacima nisu bili jasni. te poticao gradnju velikih crkvi-bazilika gdje su mogli slobodno obavljati svoju liturgiju. i dalje svjedoče o svojoj monumentalnosti.

1986 L. Early Christian and Byzantine Architecture.Literatura. Krautheimer. Byzantine art and architecture-an Introduction. R. 1994 7 . Rodley. Cambridge University Press. Yale University Press.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful