You are on page 1of 10

Teorija vrijednosti vijesti analiza sadraja medija na osnovi kojih se zakljuuje o kriterijima novinarske selekcije

panja se posebno usmjerava na imbenike vijesti na temelju kojih novinari odluuju o izboru i koji tako utjeu na prikladnost nekog dogaaja da se o njemu izvijesti (vrijednost vijesti) - ... Lippmann prvi rabi pojam news values obiljeja koja ujteu na vrijednost vijesti kao to su neobinost, veza s prethodno uvedenim temama, vremenska ogranienost, jednostavnost, posljedice, sudjelovanje poznaih osoba i udaljenost mjesta zbivanja

imbenici vijesti obiljeja dogaaja odnosno kirteriji izbora (Galtung i Ruge)

(1) frekvencija vremenski tijek dogaaja usklaeniji s periodnou objavljivanja medija (2) imbenik praga pozornosti vei intenzitet nekog dogaaja - to mogu biti vanost odnosno negativnost (3) jednoznanost jasnije, jednoznanije (4) vanost izravan utjecaj na ivot recepijenta moe se ticati i kulturoloke blizine (5) suglasnost dogaaj suglasniji s oekivanjima i eljama publike (6) iznenaenje neoekivanost, rijetkost (7) kontinuitet nakon prijelaza praga pozornosti se i dalje izvjeuje ak i ako se smanji njegova vrijednost kao vijest u usporedbi s dogaajima koje jo nisu postale vijest (8) varijacija ako na sliku vijesti utjeu odreeni dogaaji, na komplementarni dogaaji imaju veu ansu postati vijest trud masovnih medija oko uravnoteenog prikaza informacija (9) odnos prema elitnim nacijama dogaaji s monim i vanim nacijama visoka vrijednost vijesti (10) odnos prema elitnim osobama dogaaji s monim i vanim osobama (11) personalizacija dogaaji kao posljedica djelovanja ljudi koji se mogu konkretno identificirati (12) negativizam to negativnije

prvih osam imbenika smatraju se neovisnima o kulturi, a posljednja etirima ovisnima

pet hipoteza (Galtung i Ruge) 1. hipoteza selektivnosti dogaaj odgovara navedenim kriterijima 2. hipoteza iskrivljenja nakon to dogaaj postane vijest, istiu se aspekti koji istiu vrijednost vijesti 3. hipoteza replikacije selekcija i iskrivljenje su na svim razinama tijeka vijesti i pojaavaju se sa svakim stadijem prijenosa 4. hipoteza aditivosti to vie imbenika vijesti odgovara dogaaju 5. hipoteza komplementarnosti - ako dogaaj nema jedan ii vie imbenika, onda mora imati vie ostalih imbenika da postane vijest

npr. ako ima manje veze sa elitnim osobama, mora biti negativniji da postane vijest

Modeli odabira vijesti prema Kepplingeru: model selekcije dogaaji se smatraju uzrokom, selekcijske odluke novinara interventnom varijablom, a informiranje posljedicom; ne odgovara realnosti jer se dogaaj ne moe spoznati u cijelosti model inscenacije sekcijskom modelu dodaje svrhu i cilj djelovanja; prema tome odabir vijesti je proces kojim se upravlja izvana, u kojem aktori koriste spoznavanje novinarskih kirterija selekcije, i u oekivanju objavljivanja odreenih posljedica, insceniraju dogaaje model aktualizacije novinari se koriste dogaajima koji su se ve zbili

instrumentalna aktualizacija pridavanje vee ili manje vanosti dogaajima koje imaju inherentan sadraj vrijednosti, a s predmetom nekog medijskom konflikta stoje u objektivno ili subjektivno percipiranom kontekstu integracijski model genuini dogaaji (dogaaju se neovisno i informiranju), medijatizirani dogaaji (oni koji bi se dogodili i bez oekivanja da ebiti objavljeni) i inscenirani dogaaji (pseudodogaaji; organiziraju se samo radi izvjeivanja)

prema Staabu: model uzroka imbenici vijesti su uzrok, a odluka o selekciji je uinak

model svrhe imbenici vijesti se smatraju posljedicama odluka o objavljivanju nadopuna modela uzroka

Framing koncept

teoretski pristup koji se bavi novinarskim odabirom vijesti i pri tome pokuava objasniti i njihovu stabilnosti i njihove promjene interpretacijski okvir koji olakava selekciju i obradu informacija

isite odreene dijelove realnosti, drugima umanjuje vanost ili ih ignorira svjestan ili nesvjestan 4 mjesta na kojima frames zadiru u proces odabira vijesti oni odreuju

(1) koja e zbivanja novinar shvatiti kao dogaaj (2) koje e aspekte dogaaja odabrati za izvjeivanje (3) u koji e tematski kontekst smjestiti dogaaj (4) kako e odrediti vrijednost vijesti dogaaja

Medijski imperijalizam i globalizacija medijski imperijalizam situacija u kojoj jedna zemlja vlada medijima neke druge zemlje, a pogoena zemlja nema obrnuti usporediv utjecaj globalizacija proces u kojem trita i proizvodnja razliitih zemalja sve vie postaju ovisni jedni o drugima obuhvaa pokretljivost osoba, brzo irenje novih tehnologija po cijelom svijetu, financijsko trite, protok informacija i zabavnih sadraja diljem svijeta

Svjetski informacijski poredak novi poredak se bavio problemom prikupljanja i distribucije vijesti i strukturom globalnog sustava informiranja 3 suprotstavljene koncepcije: 1. stajalite Zapasa koji se zauzimao na free flow of information i slobodu tiska 2. istona, komunistika koncepcija sa zahtjevima da medijski sustav bude pod nadzorom drave 3. stajalite nesvrstanih drava ili drava treeg svijeta za novi svjetski inf. poredak koji bi vie potivao njihove interese 1980. u Beogradu doneena je REZOLUCIJA DR8 trebala biti temelj novog svjetskog inf. poretka sa 11 postulata

Medijski divovi tvrtke koje uglavnom djeluju na podruju medija ili dominiraju nekim medijskim tritem oblici koncentracije tvrtki, tj. medija 1. horizontalna koncentracija medijske tvrtke djeluju na istom relavantnom tritu 2. vertikalna konc. djeluje se na razinama proizvodnje koje se nadovezuju jedna na drugu odnos kupac-prodava 3. dijagonalna konc. djeluje se na razliitim relavantnim tritima uzrok koncentracije medija je specifinost medijskih proizvoda nema suparnitva u potronji proizvoljni broj osoba moe istobodno ili jedna za drugom konzumirati robu a da se ona ne potroi kao propotip se proizvode samo jednom, a onda se umnoavaju i distribuiraju industrija cijanotipijskih kopija degresija fiksnih trokova porast broja korisnika smanjuje proizvodne trokove

povezanost trita recipijenata i reklama trina vrijednost reklame ovisi o potranji recipijenata jedan od najveih medijskih divova je NEWS CORP. Roberta Murdocha (800 tvrtki u vie od 50 zemalja) proizvodnja filmova za kino i tv, upravljanje tel. postajama, izdavanje novina, glazbena izdanja, radijske postaje, marketinke usluge

Konvergentno novinarstvo konvergencija u medijima je dinamian proces koji obuhvaa razliita meusobna medijska povezivanja i interakcije tehnologije, industrije, sadraja i publike konvergencija u novinarskom sadraju je povezivanje novinara razliitim medijima koji proizvode razliite sadraje ! novi nain prezentiranja vijesti u kojem sudjeluju razliiti mediji s ciljem da se javnost o dogaajima informira najbre, najpotpunije i na najbolji nain rijeju, slikom i zvukom !

Sudioniko /graansko novinarstvo mnogi prilozi koje nismo stigli, htjeli ili bili u mogunosti vidjeti nalaze se na Youtubu jedan oblik sudionikog novinarstva

ona osoba koja koja stavlja ta videa na stranicu nije bloger, ali je osoba, ne-novinar, koja aktivno sudjeluje u kreiranju javnog mnijenja vrste: forumi, prilozi s putovanja, dojmovi o restoranima, komentari na kolumne, fotografije, video zapisi koje itatelji alju,.. redakcijski pozivi graanima

graansko nov. koristi oblike konvergentnog novinarstva, prua mogunost i manjinskim drutvenim grupama da govore o svojim ivotnim problemima graansko novinarastvo nije poticaj graana da se natjeu s profesionalnim novinarima, ne da artikuiliraju svojim interesa, interesa zajednice u kojoj ive i iznoenje manje poznatih problema

Mediji mediji komunikacijska sredstva, novine, radio ili TV, posreduju izmeu oglaivaa, novinara i njihove publike novinarstvo struka kojom se prikupljaju, piu, ureuju i objavljuju informacije

masovna komunikacija (Kunczik) svi komunikacijski oblici kojih se informacije javno prenose tehnikim distribucijskim sredstvima indirektno i jednostrano disperziranoj publici mediji imaju uloga gatekeepera, uvara vrata koja otvaraju samo nekim informacijama

na to se nadovezuje da mediji, tj novinari prikazuju samo dio stvarnosti nastojei dati ono to je najvanije, ali to je uvijek samo interpretacija dogaaja i primatelji dogaaje razliito inerpretiraju na svoj nain

Gatekeeperi pojam getekeeper se definira kao individuu koja unutar masovnog medija odluuje o uvrtavanju ili neuvurtavanju neke potencijalne komunikacijske jedinice tzv. vratari odluuju koje e dogaaji postati javni i tako pridonose oblikovanju slike drutva prihvaene vijesti se jo obrauju i modificiraju

Objektivnost Bennett

Moe li novinar izbjei subjektivnost? svi potiu novinare na objektivnost dok je ta objektivnost u njihovu korist

kriteriji objektivnosti se teko mogu primjeniti i zato je moderno novinarstvo umjesto objektivnosti prihvatilo pojam potenja prema Bennettu objektivnost se izgubila ba zbog novinarskih standarda kojima se eli sprijeiti objektivnost suvremeno novinarstvo temelji se na istinosti, tonosti, potenju, nepristranosti i uravnoteenom izvjetavanju

Istinitost temelj novinarstva vijest je istinita ili nije, temelji se na tonim podacima i onda predstavlja istinu

dokumentarno izvjetavanje novinar se dri injenica koje je osobno vidio ili dobio iz povjerljivih izvora najbolje obrana protiv tubi

Potenje novinar mora kratko, istinito i zanimljivo izvjestiti o dogaaju ne smije podupirati ni jedno stajalite, mora dogaaj prikazati to dosljednije temelj vjerodostojnosti novinarova izvjetaja potenje znai da ete svakome tko je spomenut dati da odgovori i iznese svoje stajalite

to znai da ete uiniti sve kako ne biste bili pod utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja dok izvjetavate i ureujete ukljuuje i strogo izbjegavanje svake koristi, pogotovo materijalne

Tonost vijest mora biti tona najvanije obiljeje svake vijesti svaka pojedinost mora biti tocno napisana

svako ime mora biti tono napisano, citat onakav kako je izreen, brojevi moraju biti toni,... 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Joseph Pulitzer ''Tonost, tonost, tonost.'' novinarska vijest je tono, sve su informacije provjerene prije koritenja pravila za tono opisivanje (La Roch): injenice moraju biti tone nesigurni podaci moraju ostati vidljivi potpunost i uravnoteenost autor ne smije iznositi svoje miljenje izbjegavanje floskula (mogue nenamjerno miljenje) ako je predmet izvjetavanja izraavanje miljenja to treba oznaiti bez ukrasnih, nadopunjujuih injenica netonost pa i tiskarska greka umanjuje vjerodostojnost novina i medija

Uravnoteenost zahtijeva od novinara prikazivanje svih strana u sukobu ili dogaaju o kojem piu temeljna novinarska pravila

druga strana ima pravo na svoju verziju a novinar mora predoiti dogaaj tako da sve strane imaju mogunost rei to se dogodilo i zato se dogodilo. moralna obveza

Nepristranost novinar se u izvjetavanju ne svrstava ni na koju stranu svoja stajalita moe objaviti u komentaru ali nikako u vijesti shvaanje nepristranosti vrlo esto se brka s naklonosti, a nerijetko i s potenjem

prema Bennettu novinar ima ulogu politiko neutralnog protivnika kritiki preispituje obje strane i time osigurava nepristrano izvjetavanje o dogaaju

Uloga komunikatora

komunikator skupina ljudi koja recipijentu prosljeuje informacije, miljenja, sadraje,... odnosi se na sve osobe koje sudjeluju u komuniciranju poruke, ne samo novinare

Lasswellova (linearna) teorija komunikacije proces u kojem treba odg. na 5 osnovnih pitanja: 1. 2. 3. 4. 5. Tko? (komunikator) Kae to? (poruka) Na kojem kanalu? (medij) Komu? (publika) S kojim uspjehom? (efekti)

komunikacija nas povezuje emotivno i inetelektualno s drugim osobama, skupinama ili ustanovama podjela iskustva ili prijenost znaenja ili vrijednosti HUB (Hiebert, Ungurait i Bohn) vrste komunikacije: 1. interpersonalna komunikacija ovjek razgovara sam sa sobom, proces razmiljanja prije razgovora 2. interpersonalna kom. dijalna (s 2 osobe), trijadna (s 3 osobe) ili vie osoba komunicira meusobno 3. skupna komunikacija poslovni sastanak, koncert,... - poslovna komunikacija 4. masovna komunikacija komunikator masovne medije koristi da bi komunicirao s brojnom publikom

HUB model koncentrinih krugova:

Opisuje se kao kamen koji bacimo usred bazena. Udarac kamena o vodu izaziva koncentrine krugove koji se ire do ruba bazena, odbijaju se i vraaju nazad prema sreditu. Krugovi prenose sadraj koji moe biti zabava, vijesti, komentari, obrazovni programi... Prvi, sredinji krug su komunikatori. Slijede kodirani jezici, gatekeeperi, masovni mediji, regulatori, publika i zadnji krug koji se odbija i vraa prema sreditu su efekti.

tri vrste medija (Black i Bryant) 1. masovni novine, asopisi, radio, film i televizija 2. osobni temeljeni na tehnologiji koja stvara i prenosi proruke, korisnik upravlja njima kompjuteri, cd-playeri, kamere, kalkulatori 3. telekomunikcijski telefoni, kompjuteri spojeni na modem,...

Drutvena uloga medija

mo medija nije samo negativna, moe biti i korisna

pomo zemljama u razvoju irenje horizonta, usmjeravanje pozornosti i podizanje razine zahtjeva funkcije masovnih medija informacija, zabava, uvjeravanje i transmisija kulture (Black, Bryant)

Drutvena odgovornost medija mediji trebaju sluiti pojedincu i drutvu, a ako to ne ine tada ljudi imaju pravo poduzeti mjere protiv njih

Publika ona je brojna, heterogena i anonimna ima obiljeja mase sa svim njenim dobrim i loim stranama razlikujemo publiku kao konzumente medijskog sadraja i publiku kao potroaa ona je raznosvrsna

Utjecaj na pojedinca bilo koja promjena uzrokovana izravno ili neizravno snimanjem, prikazivanjem ili izvjetavanjem o zbivanjima ujecaj na pojedinca je oit, ali je upitno koliko je brz glavna podruja utjecaja: 1. promjena spoznaja i shvaanja 2. promjena stajalita i vrednota 3. promjena ponaanja

Cenzura i autocenzura cenzura spreavanje da se objave informacije, temelji se na zakonu

koristi se za zatitu javnog morala i dobrog ukusa

autocenzura novinar sam zbog straha ili pritiska, odlui ne pisati o nekom dogaaju ili obajviti neku informaciju razara novinarstvo, djeluje poput zaraze, ograniava stvaralatvo i teko se iskorjenjuje

Etika novinarstva na temelju opih etikih naela tumai novinarski poziv svako novinarsko udruenje ima svoj kodeks

postoje posebne institucije koje sankcioniraju krenje etikih naela osuda ima snagu javnog ina (Presserat u Njemakoj / Press Complain Commission u VB) povredba moe ostaviti posljedice na ugled, poloaj i status autora ali i izdavaa koje ga je objavilo 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. u Hrvatskoj postoji Vijee asti Hrvatskoga novinarskog drutva 7 smrtnih grijeha za novinarsku etiku u SAD-u: Plagijat Podmiivanje Sukob interesa Zadravanje informacija Prijevara Povredba privatnosti Sudjelovanje u vijestima

u Hrvatskoj je drukije neistinito izvjetavanje, anonimni izvori, prikazivanje samo jedne strane, naruavanje temeljnih prava ovjeka, propagandni tekstovi, lo ukus, nepodudarnost tekstova i naslova,.... moral je sustav vrijednosti koji pojedinac prihvaa bitan je za drutvene odnose pitanje etike novinarstva, morala, dobrog ukusa i pristojnosti su temeljna pitanja struke ''Ne ini drugome ono to ne eli da se uini tebi!''