You are on page 1of 12

Rudarstvo i energetika

Rudarstvo
duga rudarska tradicija, ali danas Hrvatska ima malo ruda ostvaruje oko 1% BDP-a procjenjuje se da Hrvatska ima oko 600 milijuna tona rezervi ugljena zatvaranje rudnika zbog neisplativosti danas se sav ugljen potreban za rad termoelektrana,odnosno za ogrjev i industriju uvozi

Metalne rude
zastupljene su u malim,gotovo nevanim leitima eljezne rude u dinarskom krkom podruju sjeverne Dalmacije te Istre imaju nalazita boksita vana su nalazita boksita kod Obrovca,Drnia, Sinja,oko Labina i Rovinja u Istri te manja nalazita u Lici i na Pagu u ukupnim europskim rezervama Hrvatska sudjeluje s oko 20% od 1985.godine proizvodnja boksita stalno opada

Nemetalne rude
morska sol, lapor i graevni kamen morska sol: proizvodnja soli se smanjuje jedina veda solana nalazi se na Pagu, a dvije manje kraj Nina i Stona lapor i vapnenac: osnova za proizvodnju cementa kopaju se u Katelima kraj Splita te oko Koromanog i Umaga

graevni kamen: graevni kamen visoke kvalitete nalazi se na Brau kamenolomi kraj Benkovca i Pazina na Moslovakoj gori vadi se granit graevni kamen slabije kvalitete, ljunak, pjeenjak i glina vade se na mnogobrojnim lokacijama u nizinskoj Hrvatskoj

Energenti
neobnovljivi:
ugljen nafta plin atomska energija

obnovljivi:
hidroenergija energija Sunca energija valova energija morskih mijena energija morskih struja energija geotermikih izvora energija biomase

Neobnovljivi izvori energije


nafta:
danas u svijetu nedvojbeno najvaniji izvor energije vana sirovina u kemijskoj industriji osnova petrokemije najvanija nalazita u Hrvatskoj u sjevernom dijelu Hrvatske naftna polja: Benianci kraj Donjeg Miholjca, utica kraj Ivanid Grada, Struec kraj Kutine, androvac kraj Bjelovara i eletovci kraj Vinkovaca ukupna zalihe nafte u Hrvatskoj procjenjuju se na oko 20 milijuna tona

godinja proizvodnja nafte prije Domovinskog rata zadovoljavala je polovicu ili ak 2/3 domadih potreba, a ostali se dio uvozio Hrvatska danas godinje proizvodi oko 1,5 milijuna tona nafte, a ukupno joj je potrebno 4,5-5 milijuna tona, to znai da oko 2/3 mora uvoziti najvie nafte proizvodi utica kraj Ivanid Grada dvije rafinerije: Rijeka i Sisak petrokemijski pogoni: Zagreb i Kutina JANAF

zemni plin:
postaje sve vaniji ekoloki prihvatljiviji najvie ga ima u Panonskoj nizini najvede nalazite Molve kraj urevca plinska polja u sjevernom Jadranu problem infrastrukture uvoz iz Rusije

ugljen i naftaza rad termoelektrana Plomin i Plomin II u Istri, Rijeka, Jertovec kraj Konjine, Sisak i Osijek u Zagrebu dvije toplane- termoelektrane atomska energijaproizvodi se u nuklearnim elektranama vrlo vaan izvor energije u suvremenom svijetu NE Krko, Slovenija

Obnovljivi izvori energije


Hrvatska oko 1/3 svojih potreba za elektrinom energijom podmiruje proizvodnjom u hidroelektranama najvie elektrine energije daju hidroelektrane na Cetini(HE Zakuac,HE Orlovac,HE Kraljevac i HE Perua)oko 40% na Dravi 3 HEHE Varadin,HE akovec i HE Donja Dubrava

sve vedu vanost dobivaju suvremeni alternativni izvori geotermalni sustav Suneva energija energija vjetra energija biomase:
biodizel bioetanol bioplin