-LOKALIZMI – su leksemi koji pripadaju pojedinim mjesnim govorima (gospar-gospodin) -REGIONALIZMI - leksemi koji se upotrebljavaju na širem govornom

području u pojedinoj regiji -DIJALEKTIZMI – leksemi koji pripadaju jednom od 3 hrv. narječja -LEKSIČKI DIJALEKTIZMI – to su dijalektalizmi koji se od standardne riječi razlikuju po osnovi (dišati-mirisati) -ZNAČENJSKI D. - izrazom jednaki standardno jezičnim riječima, ali se razlikuju po značenju (trudna-umorna,truna-„očekuje bebu“) -FONOLOŠKI D. – koji se od standardne riječi razlikuju samo jednim glasom (soza-suza,roţa-ruţa) -TVORBENI D. – koji se od standardno jezičnih riječi razlikuju po prefiksu i sufiksu (biciklin-bicikl) -ETNOGRAFSKI D. – ondačavaju osobitost (hrana, piće, predmet) pojedinih područja te su iz narječja ušli u standardni jezik (zlevanjka,gemišt) -Funkcionalni stilovi: knjiţevnoumjetnički, razgovorni, publicistički, znanstveni, administrativni -STIL – način pisanja i izraţavanja -STILISTIKA – znanost koja proučava stil -KNJIŢEVNOUMJETNIČKI – subjektivnost, slikovitost, izraţajnost, korištenje riječi iz svih jezičnih slojeva, stilistika izraţajna sredstva. Jezik je umjetničke knjiţenosti individualan. -RAZGOVORNI – stil svakodnevne komunikacije, odlikuje ga: korištenje riječi iz svih jezičnih slojeva, odstupanje od normi standardnog jezika, kratkoća, emocionalnost. -PUBILICISTIČKI – stil novina, televizije, radija. Neki od pubilicističkih obilika traţe objektivnost i logičnost. -ZNANSTVENI - stil kojim su pisani znanstveni radovi, referati, stručni radovi, a odlikuju ga: objektivnost, razumljivost, uporaba stručne terminologije. -ADMINISTRATIVNI – obiljeţja: točnost, jasnoća, kratkoća i uljudnost. Koristi se u dopisivanju drţavnih organa, uredsko dopisivanje, poslovna komunikacija -INTERNACIONALIZAM – posuĎenice koje u više jezika imaju gotovo isti izraz i upotrebljavaju se i jednakom značenju (policija-polizei-police) -USVOJENICA – posuĎenice koje su se prilagodile jeziku primaocu tako da se više i ne smatraju posuĎenicama. ( dojam, škola, kukuruz, krumpir) -TUĐICE – posuĎenice koje se nisu u potpunosti prilagodile normam hrv jezika (taksi, intervju,šnicl,Ďezva) -EGZOTIZMI – riječi koje označavaju neku nacionalnu posebnost (sangria,votka,lazanje) -EPONIMI – nazivi nastali prema imenu koje je postalo naziv (baraba,ţilet,sendvič) -PRILAGODBA POSUĐENICA prilagoĎava se na fonološkoj, morfološkoj, grafijsko i značenjskoj razini.

-JEZIČNI PURIZAM skrb o čistoći hrv jezika. -Jezični rječnici prema sadrţaju djele se na: općejezični,posebni ili specijalni -Jezični rječnici prema opsegu djele se na: mali-Ďepni,srednj-priručnici,veliki -RJEČNIČKI ČLANAK ili LEKSIKOGRAFSKA JEDINICA – skup obavjesti koja se u rječniku veţe uz jednu natuknicu,a njih čine: natuknica, odrednica i definicija -FRAZEMI su izraz koji se sastoji od najmanje dviju ponoznačnih riječi koje se upotrebljavaju kao jedna cjelina.

-FRAZEMOLOGIJA je jezikoslovna grana koja proučava frazeme, odnosno ukuponost frazema nekog jezika, narječja, knjiţevnog djela. -Frazemi prema vrsti središnje punoznačnice mogu biti: imenski, pridjevski, glagolski, priloţni -Prema SINTAKTIČKOM ustrojstvu, frazemi mogu biti frazemske sintagme i frazemske rečenice.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful