Dzevdet Hadziselimovic

PUSENJE NASTAVNIKA KAO PEDAGOSKI I ETICKI

PROBLEM *

Ccvjecanstvo je danas suoceno sa zastrasujucim sirenjem bolesti ovisnosti, a posebno su, zbog niza razloga, njima zahvaceni mladi ljudi. Pusenje kao najcesca ovisnost posebne vrste uziva istovremeno i status normalnog, ali sve manje prihvatljivog ponasanja.r Ovaj granicni fen omen, za neke podmukle ovisnost, a za druge privlacno i prihvatljivo ponasanje, pretezno je u nas neistrazen, Doduse, medicinske spoznaje 0 stetnosti pusenja su brojne, ali ostaje da se istraze njegovi socioloski, pedagoski, psiholoski, eticki i drugi aspekti. Za borbu protiv pusenja istrazivanje ovih aspekata pusenja nije nista manje znacajno od medieinskih istrazivanja. Znanstvene spoznaje 0 pusenju i njegov opci svagdasnji kontekst su u mnogo cemu protivrjecni i paradoksalni. Medu organima koje pusenje ugrozava spominju se mnogi: pluca i bronhi, sree i krvni sudovi, koza i sluzokoza, bubrezi i zeludac, oko i uho itd. Medu ugrozenim funkcijama su: disanje, krvotok, probava, porodaj i reprodukcija, rast i razvoj ploda, vid i sluh, njuh i okus, spolni nagon i estetski izgled itd. Pusenje negativno djeluje i na meduljudske i obiteljske odnose, na odgoj, na radnu sposobnost itd. Upravo drasticno djeluju ta:bliee mortaliteta, morbiditeta i apsentizma koji su dovedeni u nesumljivu vezu s pusenjem (usp. Glesinger, str. 513-514, Vorko, str. 569·572). Zbog pusenja umiru, oboljevaju i izostaju s posla milijuni ljudi pa ipak ono uziva covjekovo gostoprimstvo, to je nesto sto se sarno po sebi razumije ili, kako kaze L. Dalmas, duhan je »dragi, mali otrov svakodnevni«. Vrlo dobar primjer za paradoks pusenja i pusaca je da svaki pusac, noseci kutiju cigareta u dzepu, nosi i svoju smrtnu dozu otrova. Nairne, kad bi se nikotin iz nekoliko eigareta ubrizgao u krv covjeka, on bi vrlo brzo umro. No duhanski dim osim nikotina sadrzi jos mnoge stetne tvari pa ipak roditelji, koji intenzivno puse, tjeraju i svoju vrlo malu djeeu da pasivno popuse ne, koliko cigareta dnevno, iako bi tesko kome dozvolili da im kaze da ne vole svoju djeeu. Neke majke se ni u trudnoci ne mogu odreci pusenja! Navedimo jos jedan izrazit primjer za (nejobicnost pusenja: Ugledni pedagog i funkcioner dolazi u 15-minutnu TV-emisiju 0 reformi odgoja ,i obrazovanja s lulom. Njega gleda na tisuce nastavnika kojima je on uzor za oponasanje ili opravdanje njihovog pusenja. Ti nastavnici zatim bivaju kao pusaci uzor za oponasanje znatno vecern broju ucenika. Pedagog, nastavnik Hi lijecnik pusac je zaista kod nas i paradoks i sasvim obicna svakodnevna pojava istovremeno. Namjeravajuci doci do nekih osnovnih podataka 0 ucestalosti i uzroeima pusenja, 0 njegovoj povezanosti s nekim drugim varijablama, ostvariti

* Ovaj rad je dio sireg istrazivanja koje je provedeno na inicijativu Savjeta za zdravstveno-preventivnu djelatnost Opcinske organizacije Crvenog kriza u Puli.
59

uvid u znanje i stavove prema pusenju i uci donekle u (nejobicnost pusenja, odlucili smo se na provodenje dspitlvanja pomocu upitnika u osnovnim i srednjim skolama te na Pedagoskom fakultetu u gradu Pula. Upitnik smo zamislili tako da je osim u svrhu prikupljanja podataka trebao posluziti i kao izvor informacija te kao poticaj da se 0 pusenju razmisli dublje Ii sire, nego sto to ve6ina pusaca i nepusaca obicno Cine. Kako bismo pojavu pusenja zahvatili u njenom razvoju odlucili smo da nas uzorak cine ucenici VII razreda osnovne skole, III razreda srednje skole i studenti I godine pedagoskog fakulteta. Zastupljene su bile sve os: novne skole i CUO-i, a medu paralelkama su uzimana uvijek odredena odjeljenja. Ispitani su svi studenti I godine.* Ispitivanje je izvrseno za ucenike osnovne skole i srednje skole krajem skolske godine 1980/81., a za studente pocetkom skolske godine 1981182. Upitnik je proveden od strane treniranog ispitivaca (lijecnici, psiholozi, med. sestre) kao vodeni postupak sa standardiziranom uputom i objasnjenjima i naravno, bio je anoniman.

Rezultati i diskusija
Rezultat naseg Jstrazivanja cemo saopciti u tabelama uglavnom u obliku frekvencija i postotaka. lako nije properucljivo racunati postotke ako je broj dspitanika manji od sto, mi smo to ponekad ipak cinili kako bi os tala mogucnost jednostavnog i slikovitog usporedivanja koje postoci omogucuju. Sve bitne razlike smo provjeravali statistickim postupcima i one su oznacene na tni nivoa: x-razlika znacajna na nivou 0,05, xx-razlika znacajna na nivou 0,01, xxx-razlika znacajna na nivou 0,001. Tabela 1 Osnov. skola N 457 112 24,5 Sred. skola Ped. fakul, 66 45 68,2 Ukupno 823 304 36,9

Pusaci %

300 147 49,0 xx xxx .. -----------_-_ ...... _ ..__

._.,

__

._,-_-_-

Ovdje saopcavamo sarno globalne rezultate 0 ucestalosti pusenja kod nasih ispitanika kako bi diskusiju 0 etickim i pedagoskim problemima pusenja nastavnika stavili u realni kontekst. U spomenutom sirem istrazivanju pusenja ucestalost je inace detaljnije obradena. Kao sto se vidi iz tabele 1. broj pusaca je vee u VII razredu osnovne skole relativno visok. Prakticno svaki cetvrti ucenik VII razreda pusi, u III razredu srednje skole pusi svaki drugi ucenik, a na Pedagoskom fakultetu (kakvog Ii neprijatnog iznenadenjal) puse 2/3 studenata." Razlike su vrlo jasne

* Buduci da su bila sarno tri studenta muskarca, oni nisu uzeti u obzir pri obradi te su studenti pedagoskog fakulteta homogena zenska grupa. * U nasem nepubIiciranom istrazivanju umora, opterecenosti i stavova nastavnika osnovnih skola ustanovili smo da njih 30,2% pusi, sto je daleko manje nego kod studenata Pedagoskog fakulteta - buducih nastavnika. 60

i statisticki znacajne, Izmedu osnovne i srednje skole na nivou 0,001, a izmedu srednje skole i Pedagoskog fakulteta na nivou 0,01. Uporedenju s rezultatima Istrazivanja pusenja u srednjim skolama Beograda koje je provela A. Markovic 1973. godine (usp. Cekic i sur. str. 132-138) mi smo u srednjim skolama dobili veci postotak pusaca (49% kod nas, a 36,3% u Beogradu). To je u skladu s cestom tvrdnjom da je ovisnost 0 pusenju kod mladih u porastu. Buduci da nema nikakve sumnje da je jedan od bitnih motiva zbog kojih mladi pocinju pusiti identifikacija i oponasanje roditelja, prijatelja, starije brace i sestara, nastavnika, lica s TV-ekrana i drugih s kojima se mladi identificiraju (ovo se potvrdilo i u masem istrazivanju), razmotrit cemo sada neke momente moralno protivrjecne situacije ovih uzora. Ovaj dio spomenutog istrazivanja smatramo posebno vaznim, jer otvara pitanja koja se ne postavljaju odlucno kad se radi 0 prevenciji pusenja, Pitali smo nase ispitanike koje su od grupa, navedenih u upitniku, u izrazito nepovoljnoj moralnoj situaciji, Odgovori su navedeni u tabeli 2. Buduci da se srednjoskolci i studenti ne razlikuju bitno, navedeni su kao jedna skupina. Tabela 2 Pusaci f% a) nastavnici pusaci koji savjetuju ucenicima da ne puse b) buduce majke koje puseci ostecuju svoje jos nerodeno dijete
c) zdravstveni radnici koji

Nepusaci f%

Osn. skola f %

Sred.skola .d a pee, f a k .
f

%

192 63,1

338 65,1

311 68,0 x 309 67,6 280 61,3 267 58,4 xx 274 60,0 xx

219 59,8 237 64,7 240 65,6 143 39,1 156 42,6

197 64,8 206 67,8 134 44,1 154 50,6

349 67,2 31460,5 276 53,2 276 53,2

savjetuju bolesnicima da ne puse

x

d) bolesnici koji puseci pogorsavaju svoje zdravlje e) roditelji pusaci koji zabranjuju i savjetuju svojoj djeci da ne puse
f) javni radnici koji puseci

x

na TV i drugim javnim mjestima sluze kao primjer za oponasanje

140 46,0

203 39,1

210 45,9 xx

132 36,1

g) svi pusaci, jer zagaduju okolinu i time prisiljavaju sve ostale osobe na pasivno pusenje

119 39,1 xx

260 50,1

245 53,6 xx >136 37,2

Nastavnici, zdravstveni radnici i buduce majke pusaci su u izrazito nepovoljnoj moralnoj situaciji za 2/3 ispitanika. Cak su pusaci strozi u moralnom prosudivanju zdravstvenih radnika pusaca (razlika statisticld znacajna 61

na nivou 0,05), a ucenici osnovne skole su strozi u prosudivanju pusenja svojih nastavnika (razlika statisticki znacajna na nivou 0,05). Kako onda s ovim pomiriti cinjenicu da 2/3 buducih nastavnika pusi P! Kako se boriti protiv pusenja medu mladima uprkos ovim neprijatnim cinjenicama? Kako uopce prihvatiti s moralnog stajalista pusenje nastavnika ili lijecnika? Ova pitanja sarno ukazuju kako ce borba protiv posasti pusenja biti slozena i dugotrajna. Za oko 112 Ispltanika moralno je problematicno pusenje bolesnika, roditelja, javnih radnika pa i svih pusaca. Ucenici osnovne skole su strozi u moralnom prosudivanju svih ovih osoba (razIike statisticki znacajne na hiYOU 0,01), nego srednjoskolci i studenti. Pusaci su blazi u prosudivanju bolesnika i pusaca opcenito (dakle onih uloga u kojima se i sami nalaze), a prema pusenju javnih radnika su nesto strozi nego nepusaci, Ne mozemo u ovom trenutku da se ne sjetimo nastupa javnih radnika na TV, koji caskaju u oblacima dima i strasno pale cigarete pred milijunskim gledalistem. Vee smo spomenuli uglednog pedagoga i funkcionera koji »ne moze« ni kratku TV-emisiju prozivjeti bez koketiranja svojom lulom. VidjeIi smo i poznatog djecjeg pjesnika koji je tokom cijele 30-minutne djecje TV-emisije pusio lulu, dried valjda da ce njegovu imageu skoditi ako uz bujne brkove, nonsalantnost i muskost ne bude isla i lula. U tabeli 3 su predoceni rezultati zauzimanja stava u vezi sa slicnim moralnim problemom. Da li bi prosvjetni i zdravstveni radnici, koji, htjeIi to oni ili ne, sluze kao primjer drugima, smjeIi pusiti ili njihovo pusenje ne treba razlikovati od pusenja drugih osoba? Ispitanici su trebali odabrati jednu od pet tvrdnji koje su na izvjestan nacin stupnjevi intenziteta stava. Srednjoskolci i studenti opet su prikazani kao jedna skupina, Tabela 3. Pusaci f % a) ne bi smjeli uopce pusiti b) ne bi smjeli pusiti pred drugim osobama c) ne bi smjeli pusiti u skoli, zdravstvenoj ustanovi d) ne bi smjeli pusiti pred ucenicima, odnosno bolesnicima e) njihovo pusenje ne bi trebalo razlikovati od pusenja drugih osoba 76 21,2 xxx 27 7,5 Nepusaci
f %

Osn. skola
f %

Sred. skola f % 56 12,8 27 6,2

240 36,7 75 11,5

260 45,4 xxx 75 13,1 x

90 25,1 103 28,8

I

(112 21,7

99 17,3 xx

133 30,4

xx~

t 143 21,9
53 8,1

107 18,7 xx

139 31,7

62 17,3 xx

32 5,6 xx

83 18,9

Prva tvrdnja potpuno iskljucuje pusenje prosvjetnih i zdravstvenih radnika, U vezi s ovim stroze se postavljaju nepusaci :i ucenici osnovne skole. (Razlike su znacajne na nivou 0,001.) Skoro 112 ucenika osovne skole ne

62

prihvaca uopce pusenja nastavnika iIi lijecnika, Stariji omladinci su tolerantniji i radije se opredjeljuju za jedno od kompromisnih rjesenja. Nairne tvrdnje b), c) i d) su nekakva vrsta strozeg ili blazeg kompromisa, Za njih je karakteristican dvostruki moralrpusi, ali neka te ne vidi onaj tko te ne smije vidjeti. »Dvostrukom« moralu su skloniji pusaci i stariji omladinci. Oni su svjesniji Cinjenice da je mnogo toga u zivotu kompromis pa im je moguc i u ovom slucaju. Tek relativno mali broj ispitanika drzi da pusenje odgojnog i zdravstvenog osoblja nije specifican problem (tvrdnja e). Svakako, meau njima su cesCi pusaci i stariji ucenici i studenti. S odgojnog i etickog stajalista bilo bi najidealnije da nastavnik i Iijecnik ne puse, Moguca su, kao sto vidimo, i kompromisna rjesenja, ali sarno za dzvjestan brojmladih ljudi, Ova rjesenja ukljucuju rizik slucajnog otkrivanja obmane, gubljenja uzora i slicnih nepovoljnih ishoda. Evo jednog na kojeg nas upozorava Bartmann: »S obzirom na te cinjenice (tj, djelovanje dobrog primjera, primj. nasa) ne treba mnogo objasnjavati da je moralna obaveza svakog odgajatelja i svake odgajateljice odreci se pusenja, Inace bi njihov primjer potakao povjerenu im djecu na oponasanje. Ako odgajatelj pusi, a djeci zabranjuje pusenje, ne smije ocekivati da ce biti ozbiljno shvacen.« (Bartrnann, str. 178.) Nazalost, ovaj se ishod nece vise odnositi sarno na pusenje, nego se generalizira i na mnoge druge situacije, Alternativa ovakvom dvolicnom i pedagoski problematicnorn ponasanju bio bi iskren i odvazan razgovor nastavnika s djecom i obrazlozenje vlastitog pusenja. Nairne ,nastavnik koji uprkos svernu danas pusi nema zapravo snage da prestane s pusenjem. I on je upravo taj zivi primjer i stvarni dokaz da je pusenje jaka ovisnost i u kojoj mjeri ovlada covjekom. To je ono sto nam u razgovoru s djecorn i treba. Ovakav iskren i neposredan razgovor, koji nastavnika predocava kao stvarnu licnost, doduse i s odredenim slabostima, moze imati vrlo povoljne dshode u prevenciji pusenja kod djece. Zakljucujuci mozemo reci da je danas pusenje nastavnika pedagoski i eticki izrazito nepozeljna pojava. Ako vee pusi, on mora promisliti kako ce postupati, u kojim situacijama i na kojim mjestima ce pusiti te kako ce djeci obrazloziti svoje pusenje, Izabere Ii dobar put, djelovat ce preventivno u sprecavanju razvoja pusenja kod ucenika, ali moze dobiti i kao odgajatelj opcenito.

LITERATDRA 1. Bartmann, D.: Pusenje u djece kao pedagoski problem, Nase zdravlje, br. 5-6, 1979. 2. Cekic, J. i sur.: Pusenje i zdravlje, Medicinska knjiga, Beograd/Zagreb, 11978. 1978. 3. Dalmas, L.: Tajne moderne medicine, Matica srpska, Novi Sad, 1963. 4. Glesinger, L.: Pusenje, D: Medicinska enciklopedija, JLZ, Zagreb, 1970. 5. Vorko, A.: Pusenje i zdravlje, D: Medicinska enciklopedija, dopunski svezak, JLZ, Zagreb, 1974. UDK: 37.034:371.1 Character of document: strucni rad Title of contribution: Pusenje nastavnika kao pedagoski i eticki problem Author: Dzevdet Hadziselimovic Affiliation (contr.): Pedagoski fakultet u Rijeci, OOUR nastavne djelatnosti

Pula

63

SA2ETAK U ovom clanku se razmatraju neki pedagoski i moralni problemi pusenja odgojnog i zdravstvenog osoblja. IstraZivanje je pokazalo da su 24,S% ucenika osnovne skole, 49% ucenika srednje skole i 68,7'% studenata Pedagoskog fakulteta pusaci, Istrazivanje je takoder pokazalo da cca 2/3 ispitanika ne prihvaca s moralnog stajalista pusenje nastavnika i ova cinjnica otvara neke pedagoske i rnoralne dileme. Autor zatim razmatra neka alternativna ponasanja nastavnika pusaoa u odgojnom radu.

SUMMARY This article discusses some pedagogical and moral problems of educational and medical personnel smoking. Research findings show that 24,S%. elemntary school pupils, 49,0% high school pupils and 68,2% students of pedagogical faculty are smokers. Research findings indicate also that cca 2/3 subjects do not accept, from mom! point of view, teachrs smoking and this fact opens some educational and moral dilemmas. Author discusses then some alternative behaviors of smoking teacher in educational work.

64

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful