You are on page 1of 5

Najjednostavnije reeno, odnosi s javnou ili eng.

Public Relations grana su marketinga koja poboljava ugled tvrtki, institucija, udruga ili pojedinca raznim vrstama komuniciranja. Vjerojatno jedna od prvih i najpoznatijih PR poruka see jo iz antikog vremena i glasi Veni, vidi, vici ili u prijevodu Dooh, vidjeh, pobijedih, a izgovorio ju je Julije Cezar. Startajui jo u antici odnosi s javnou razvili su se do nesluenih razmjera, a sam pojam public relations prvi je spomenuo ameriki predsjednik Thomas Jefferson. Gdje je danas PR u svijetu, a gdje kod nas, koliko PR pomae i tedi u kriznim vremenima i situacijama, tko su igrai i koliko daleko smo od Europe za MAKSI je pripremio Tomislav Marinovi. Unato tome to posjeduju vlastite PR odjele mnoge domae i strane tvrtke koje posluju u Hrvatskoj koriste usluge agencija za odnose s javnou. Taj podatak zbunjuje dio javnosti, najee novinare, koji se nerijetko pitaju: Pa to e toj tvrtki PR agencija kada imaju svoj odjel za odnose s javnou?! Uz to, u Hrvatskoj postoji veliki broj menadera staroga kova koji na odnose s javnou gledaju kao na nuno zlo te u svojim tvrtkama nemaju osobu zaduenu za komunikaciju, a kamoli PR odjel. Njihova strategija komuniciranja svodi se na krilaticu: Ne talasaj, a kada doe do krize najee se dre pravila: utnja je zlato. Meutim, drutvene promjene koje su krajem devedesetih snano zahvatile Hrvatsku i usmjerile je prema zapadnjakim trendovima najvie su se odrazile u medijima koji trae nove informacije i to poglavito one s predznakom senzacionalizma. Drutvene mree takoer su uzrokovale komunikacijski ok koji je u meuvremenu u vrlo kratko vrijeme postao standard. Na komunikaciju je snano utjecala i recesija koja je uzdrmala itav svijet pa tako i Hrvatsku. Zahvaljujui tim dinaminim dogaanjima stvorila se stalna potreba za usavravanjem komuniciranja sa svim javnostima, kako na individualnoj tako i na korporativnoj razini. Odnosi s javnou se sve vie tretiraju kao strateka funkcija. Djelatnost odnosa s javnou sve je vanija kao sastavni dio korporativnog upravljanja u gospodarstvu i ukupnog rada institucija u javnom sektoru. Na domaem tritu postoji tridesetak agencija za odnose s javnou. Dobar dio tih tvrtki ispostave su globalnih PR lanaca, a neke od njih su tvrtke-keri velikih marketinkih agencija. U opisu njihova posla nude se razne usluge: odnosi s medijima, komunikacijsko savjetovanje, lobiranje, komunikacijske edukacije, krizno komuniciranje Hrvatsko trite odnosa s javnostima je kao i Hrvatska drava relativno mlado i uglavnom neureeno te se teko moe mjeriti s PR tritima u razvijenim zemljama, kae direktorica IM&C-a Ankica Mami. Njeno miljenje dijeli i izvrna partnerica agencije Pleon Partner Marina uli Fischer. RH zbog svoje trine veliine ne moe u potpunosti pratiti svjetske PR trendove. Visokoprofilirani i visokoprofitabilni sektori kao to su upravljanje promjenama, upravljanje potencijalnim krizama ili upravljanje spajanjima i preuzimanjima, koji su u pravilu vezani uz velike organizacije, ne mogu se razvijati u okolnostima u kojima na tritu postoji vrlo ogranieni broj takvih subjekata. Gospoa Fischer dodaje kako Hrvatska pokuava slijediti trendove u digitalnim komunikacijama. Tu su nam mogunosti, zbog veliine trita i arolike konkurencije, ograniene. Isto se odnosi i na segmente evaluacije komunikacijskih aktivnosti, odrivog razvoja i upravljanja reputacijom. Direktor Millenium promocije Mario Petrovi smatra kako unato malom tritu domai PR-ovci po idejama i sposobnostima ne zaostaju za svjetskim kolegama, no u golemom su zaostatku to se tie veliine budeta, edukacije i zakonodavstva. Strane tvrtke u odnose s javnou ulau nama nepojmljiva sredstva. Domae trite i kvaliteta PR usluge rast e jednakim tempom kao i ulaganja korporativnog sektora. Millenium se priprema za to razdoblje te smo zbog toga ove godine odluili otvoriti Visoku kolu za komunikacijski menadment koja e PR kadrove spremati da rade u najjaim regionalnim korporacijama. Agencije u pravilu posjeduju timove PR savjetnika ili menadera koji barataju raznovrsnim talentima i vjetinama. Uz pruanje cjelovitih komunikacijskih rjeenja jedna od veih prednosti agencija u odnosu na interne PR odjele je objektivnost u procjenama. Naime, agencije se nalaze izvan korporativnih sustava te zahvaljujui pristupu hladne glave mogu realnije sagledati situaciju ili problem u kojem se klijent naao. Dok se veina internih PR sustava s komunikacijskim krizama susree rijetko, agencije imaju krize gotovo svaki dan te zbog toga posjeduju golemo iskustvo. Savjetnici i menaderi agencija kroz svoju karijeru susreu se s klijentima iz razliitih sektora te su dobro upoznati s njihovim zakonitostima. Agencije svojim znanjem uspijevaju unaprijediti djelovanje internih PR odjela, a nerijetke su situacije da iz niega sagrade respektabilne interne komunikacijske sustave za kompanije koje ih nikada nisu imale. Taj proces ukljuuje i opsenu edukaciju zaposlenika. Edukaciju mnogi eksperti za odnose s javnou smatraju najvanijom odgovornou agencija. Agencije imaju ekspertizu na mnogim podrujima te nastoje promijeniti klijentov nain razmiljanja, to je jedino mogue uvjeravanjem i znanjem. Kako bi suradnja bila uspjena, agencija prema klijentu mora nastupiti kao partner, a ne kao ponua usluga. Klju uspjeha je da klijent stekne povjerenje u agenciju, a taj odnos gradi se mjesecima. U tome lei klju uspjeha. Pojedine svjetske tvrtke ne mijenjaju agencije s kojima surauju godinama, a takvih primjera ima i kod nas, kae Mario Petrovi. Meutim, mnogi klijenti od agencija trae nerealne zahtjeve. tedi se na PR-u i kad nastane teta zove se agenciju da popravi nepopravljivo jer se vrijeme ne moe vratiti natrag. Uz to mnogi klijenti smatraju kako e ulaganjem u PR moi zanemariti marketing i ostvariti jednake ako ne i bolje uinke, to je pogreno. Naime, praksa je pokazala kako se najbolji komunikacijski uinci postiu kombinacijom PR-a i marketinga. Tek s usklaenim komunikacijskim djelatnostima ostvaruju se eljeni uinci vei ugled u drutvu, rast imida organizacije i rast prodaje.

Odnosi s javnou kao djelatnost nisu samo ono to se vidi u odnosima s medijima nego i ono to se ne vidi odmah, ali se osjeti kao rezultat korporativnog upravljanja ili djelovanja svih vrsta organizacija. Nema dobre kompanije s dobrim proizvodom bez dobrog internog i eksternog komuniciranja. Agencija je dobra u savjetodavnoj ulozi i ona nikad ne moe biti dovoljno ukljuena u interne procese kompanije. Uloga agencije se moe opisati kao uloga promatraa izvana koji neutralno promatra cjelokupnu poslovnu i gospodarsku poziciju klijenta u javnosti. Dobra suradnja s agencijom moe omoguiti bolje sagledavanje industrije i trinog trenutka openito. Partnerski odnos na relaciji klijent agencija nerijetko mogu biti viestruko korisni i esto izlaze izvan okvira klasinoga komunikacijskog savjetovanja. Prednost je agencija to to nai ljudi ne sjede svakodnevno u tvrtki, to moe biti izazov zbog pristupa informacijama, ali jest prednost. Prema prijavljenim prihodima, domae PR trite u 2010. bilo je vrijedno oko 70 milijuna kuna. Trite odnosa s javnou je od kraja 2008. u laganoj korekciji uzrokovanoj recesijom i padom korporacijskih budeta za marketing i PR. Dio menadera prepoznao je da je upravljanje komunikacijama nunost te se jednostavno ne mogu prepustiti stihiji. S druge strane, mnogi menaderi koji ne shvaaju vanost komuniciranja bez previe oklijevanja reu interne PR odjele ili ih u ekstremnim sluajevima u potpunosti gase. Takvi tipovi upravljaa esto smatraju da posao PR-a moe obavljati bilo tko pa se umjesto profesionalaca na tu poziciju zapoljavaju osobe bez iskustva ilizaposlenici koji su ranije radili u prodaji ili marketingu i ne poznaju sve zakonitosti i tajne profesije. U gospodarskoj krizi u kojoj se nalazimo mnoge kompanije shvatile su da odnosi s javnostima nisu samo odnosi s medijima ve da podrazumijevaju i odnose s posebnim skupinama poput sindikata, lokalnih zajednica, lokalne uprave, razliitih interesnih skupina, a s kojima su u ovo krizno vrijeme imale velike probleme, objanjava Ankica Mami. Stoga su, dodaje, tvrtke osvijestile potrebu za angairanjem vanjskih strunjaka koji im svojim savjetima mogu pomoi u rjeavanju komunikacijskih problema.Kvalitetna komunikacija je alat stvaranja korporativnih kultura koje u krizi postaju jo znaajnije, a kompanije su to i prepoznale. Marina uli Fischer smatra kako trenutana situacija na PR tritu u RH nije dobra. Posljedica je to prvenstveno opeg pada gospodarskih aktivnosti poslovnih subjekata, organizacija i dravne i lokalne uprave nastalih zbog gospodarske krize. Budeti za komunikaciju su se smanjili, i slijedom toga smanjio se i opseg konzultantskih i PR aktivnosti. Kao problem gospoa Fischer navodi i trend da se to manje koriste usluge PR agencija s jedne strane, dok su, s druge strane, neki subjekti smanjili broj svojih djelatnika koji se bave komunikacijom, to izravno utjee na kvalitetu i rezultate onih napora u koje jo ulaze odreeni budeti. to se PR agencija tie, opstat e samo one najbolje, najfleksibilnije i najvee, predvia Fischer. Direktor Manjgure Kreimir Macan predvia kako e izlaskom iz krize trite PR-a nastaviti rasti te e se unaprijediti profesionalni standardi. Nadam se kako e se popraviti percepcija struke od strane ire javnosti koja i danas uglavnom ne razumije ime se bavimo, dijelom i naom krivicom, dodaje Macan. Mario Petrovi smatra kako tzv. one man show agencije teko mogu prebroditi recesijski period. Krizu uvijek moramo promatrati i kao priliku za stjecanje kvalitetnije pozicije na tritu. U trenutanoj situaciji imamo pomalo bizaran sluaj dio kompanija je drastino srezao budete za odnose s javnou dok su druge znatno poveale sredstva koja se koriste za PR. Petrovi takoer istie potrebu za uvoenjem reda na tritu, kako bi se odredili minimalni zahtjevi za bavljenjem odnosima s javnou, koji bi trebao biti jedan od prioriteta Hrvatske udruge za odnose s javnou (HUOJ). Domai strunjaci za odnose s javnou slau se kako su uspjene tvrtke shvatile da zbog negativnih glasina i vijesti, koje su este za vrijeme recesije i koje naruavaju meuljudske odnose, moraju poboljati komunikaciju sa zaposlenicima i dati vei naglasak internoj komunikaciji. U takvim sluajevima vrlo je vano pored sebe imati tim koji zna kako napraviti posao. Kriza je nagrizla i poslovanje medija koji posljednjih godina takoer biljee pad prihoda i prodaje. Odnosi s medijima vrlo su vani za obavljanje PR-a. Naime, oni su jo uvijek najkrai i najjednostavniji put do velikog broja ljudi. Meutim, u Hrvatskoj je kao i drugdje u svijetu prisutna snana estradizacija medija zbog koje ima sve manje prostora za ozbiljne teme. Taj problem jo je izraeniji u Hrvatskoj koja gotovo i da nema ozbiljne dnevne novine, a one koje tome tee imaju male naklade time i manji doseg. Danas vie od 50 posto informacija u medije dolazi iz PR-a, a u Hrvatskoj tisak jo uvijek slovi kao najvaniji medij. Meutim, u posljednje vrijeme mnogi raspravljaju o budunosti tiska i hoe li ga internet u potpunosti istisnuti. Postoje razna predvianja, no relevantna istraivanja pokazuju kako elektroniki mediji vuku tiskane, tiskani elektronike. Tako da se mnogi strunjaci koji prate rad medija slau kako e se za deset godina plaati sav online sadraj, no tisak teko da e izumrijeti. Pojava novih tehnologija i ideja iznjedrila je drutvene web stranice koje su otvorile nove komunikacijske kanale, ali i izazove. PR se ne moe uspjeno raditi ako se pritom ne prate trendovi. Internet i openito novi mediji nisu doli naglo. Iz dosadanjeg iskustva moe se zakljuiti kako se agencije odnose s novim medijima koji su se uspjeno uklopili u komunikacijske strategije, iako u tom polju postoji jo neiskoritenog potencijala. Naime, u Hrvatskoj se jo uvijek ne shvaa prednost dvosmjernog komuniciranja s klijentima putem, recimo, Facebooka. Na taj se nain mogu dobiti korisne informacije bez posrednika koje

mogu poboljati poslovanje. Internet je danas vrijedan i nuan alat za komuniciranje. Kako bi organizacije maksimalno iskoristile prednosti te komunikacije, vrlo je vano da budu otvorene za tu varijantu komuniciranja. Takvo otvaranje uvijek otvara prostora za manipulaciju od strane konkurencije ili vjeitih nezadovoljnika koji gotovo uvijek alju negativne komentare na raun tvrtke ili usluga. Meutim, to je uistinu mala zapreka u odnosu na potencijalne dobitke takve komunikacije. Hrvatski PR-ovci smatraju kako je pred tim zanimanjem svijetla budunost, te e se odraditi jo nebrojene kampanje. Neke uspjene, a neke malo manje uspjene. U dosadanjem radu Ankica Mami ocjenjuje kako se susrela s mnogo dobrih kampanja. Kao jednu od najuspjenijih izdvaja PR kampanju Vindije prilikom pojavljivanja ptije gripe, koja je bila izvrstan primjer krizne komunikacije. Kao primjer izvrsnog PR-a Mario Petrovi istie projekt Zaklade Ana Rukavina koja je poluila impresivne rezultate na dravnoj razini i graani su je potpuno prihvatili, a rezultati su se pokazali po velikom broju onih koji su darovali krv za nacionalni registar potencijalnih darivatelja kotane sri. Kreimir Macan kao najbolji svjetski primjer PR kampanje navodi WikiLeaks jer nisu platili niti jedan oglas, a cijeli svijet zna za njih, a meu domaim primjerima izdvaja akciju Dajmo da uju i Zakladu Ana Rukavina jer ih pamti. Dijana Kobas Dekovi smatra kako je najbolja ona PR kampanja za koju ne zna da PR uope i stoji iza nje. Etika i odnosi s javnou Potrebna je regulacija struke odnosa s javnou U dosadanjoj praksi hrvatskih odnosa s javnou bilo je negativnih primjera koji su ocrnili struku. Tako je najpoznatiji sluaj bio kada je u javnost izala pria da je mogue kupiti gostovanje u pojedinim TV emisijama. Taj primjer pokazao je kako mediji i odnosi s javnou ne bi trebali funkcionirati. Na marginama etikog ponaanja spominju se i primjeri prikrivenog oglaavanja, objavljivanje neistinitih podataka i slino. Kada se otkriju takvi oblici ponaanja, oni trajno tete agencijama, ali i klijentima koji ponekad imaju nemoralne zahtjeve. Odnosi s javnou moraju raditi prema savjesti i etikim naelima inae nema dugoronih dobrih odnosa, a glavna uloga odnosa s javnou upravo je graditi odnose. Na alost, postoji dosta primjera neprofesionalnosti koja onda baca sjenu na itavu struku u Hrvatskoj. Isto tako, kontinuirano se lome koplja izmeu novinarske profesije i profesije odnosa s javnou i prisutne su stalne trzavice. Prava je istina da novinari i PR-ovci ne mogu jedni bez drugih i da su oni zapravo dvije strane jednog novia. Prema tome, potrebna je ua suradnja i uspostava meusobnog povjerenja, smatra Mario Petrovi. Dunost agencije je da upozori klijenta na nerealne zahtjeve i rizine elje jer se tako uva i gradi njegova reputacija. Svi koji posluju u skladu s etikim naelima u komuniciranju oslanjaju se na objavljivanje istinitih podataka. Naalost, afera Fimi medija stvorila je vrlo negativnu sliku o cjelokupnoj komunikacijskoj brani, pa tako je i odnosima s javnou nalijepljena koruptivna etiketa i ta se slika mora popraviti, komentira direktor Manjgure Kreimir Macan. Dodaje kako je etikih prijepora uvijek bilo i uvijek e ih biti. Stvar je struke i strukovnih udruenja da se jasno definiraju etiki standardi. Ali nije samo dovoljno definiranje, treba i javno sankcionirati one koji ih se ne pridravaju. PR struka se slae kako razliiti spinovi naruavaju ugled ljudi koji se profesionalno bave komunikacijskim poslovima, kao i struke u cjelini. Kako bi se takve situacije sprijeile agencija moe dobiti klijenta za kojeg vjeruje da nee poslovati u skladu s etikim normama. Takoer, moe se odbiti izai u javnost s lanim poslovnim podacima. Pitanje PR etike u Hrvatskoj prelazi okvire ovog teksta, ali bih svakako istaknula pitanje integriteta, kako na osobnoj razini, tako i na razini organizacije koja provodi aktivnosti odnosa s javnou. Istiem integritet pojedinca jer je upravo osobni integritet baza svega drugoga, kae Dijana Kobas Dekovi. Ankica Mami smatra kako se u Hrvatskoj, naalost, posljednjih godina uvrijeila zabluda da je PR kanal za putanje lanih, friziranih informacija, sluenje trikovima i manipulacija s javnou. Ako se to radi to je jednostavno laganje, a ne komunikacijski dijalog. U Hrvatskoj pa i drugdje javni prostor obiluje brojnim sudionicima koji esto nemaju odgovornosti za svoju javnu rije pa se krivnja za neistinite informacije ili njihovu prezentaciju esto svaljuje na komunikacijske strunjake. Rei istinu odmah i u cijelosti najbolji je nain stvaranja afirmativnog ozraja i otvaranja dijaloga. Takav pristup do sada se pokazao kao najbolji za sve sudionike u komunikaciji. Kako bi se PR trite u potpunosti uredilo i kako bi se smanjila mogunost od zloupotreba u djelu PR krugova razmilja se o izradi zakona koji bi regulirao djelovanje odnosa s javnou. Meutim, da bi se ta ideja realizirala, potrebno je jo vremena. HUOJ Dvije treine agencija lanice su strukovnog udruenja Hrvatska udruga za odnose s javnou (HUOJ) je strukovna udruga i okuplja djelatnike koji se bave poslovima vezanim za odnose s javnou radi unapreenja struke kao i zatite njihovih interesa kroz razliite djelatnosti predviene Statutom udruge. Udruga radi na obrazovanju i strunom usavravanju lanova, organizira godinje konferencije za odnose s javnou, radionice i strune rasprave i dodjeljuje godinju strukovnu nagradu Grand PRix. HUOJ je 2007. pokrenuo strunu biblioteku PRint (PR international) u kojoj je dosad objavljeno 11 strunih knjiga i prirunika prijevoda eminentnih svjetskih i djela naih autora. Rad udruge organiziran je prema sektorima (Studentska sekcija, Sekcija agencija, Sekcija za korporativne komunikacije; Sekcija on line medija i Sekcija za javni sektor, lokalnu upravu i samoupravu) te lokalno po podrunicama u

veim gradovima Split, Varadin, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Koprivnica i Dubrovnik. Vie od 80 posto hrvatskih agencija lanice su spomenute udruge. Mario Petrovi, millennium promocija: eka nas daljnja segmentacija PR trita Bez obzira na niz definicija odnosa s javnou koje se pojavljuju u mnogim knjigama, a imajui pritom u vidu injenicu da je PR jedna od rijetkih struka s tako dinaminim razvojem, PR jednostavno moemo definirati kao rjeavanje komunikacijskih problema. Iz iskustva znamo da se oko PR-a lome mnoga koplja jer dok dio ljudi prihvaa njihovu funkciju i koristi prednosti koje je mogue generirati koritenjem PR-a, dio ljudi PR promatra iskljuivo kao prodavanje magle. Neki u procjeni vrijednosti PR-a takoer koriste argument da je to zapravo balansiranje s poznatim injenicama i da se radi o najjednostavnijoj stvari na svijetu meutim, to najee kau nakon to od komunikacijskih strunjaka dobiju rjeenje svojeg problema. Ne postoji jednoznaan odgovor o tome koja je najvea vrijednost PR-a jer se svako trite razlikuje kao to se razlikuje i PR praksa na pojedinim tritima. Rekao bih da je najvea vrijednost PR-a kod nas, sposobnost gotovo trenutne reakcije i munjevitog djelovanja u prevenciji i sprjeavanju potencijalnih kriza, ili u lokaliziranju i umanjivanju tete postojeih kriza. Krize ne bi trebale biti na prvom mjestu, ali Hrvatska je specifina upravo po tome da jo uvijek nije razvijena svijest o vanosti kontinuiranog koritenja PR-a, a na alost najei scenarij izgleda tako da u nekoj kompaniji izbije kriza, koja onda krene u eskalaciju i tek u tom trenutku menadment se okree strunjacima za PR-a. Na Zapadu je situacija neto drugaija i moemo rei da je najvea vrijednost PR-a upravo kontrola ugleda tvrtke ili organizacije u svakom trenutku te se pritom niti najmanji detalj ne preputa sluaju. Kada govorimo o budunosti PR-a kod nas, oekujem daljnju segementaciju trita, posebice po pitanju agencija za PR. ijana Kobas Dekovi, Spona: Sve veu vanost dobivaju netrine strategije Kada bih se ukratko trebalo opisati odnose s javnou najlake bi ih bilo definirati kao aktivnost koja upravlja odnosima, s ime se slae jedna skupina autora. Najvea prednost odnosa s javnou je dodana vrijednost na niz nazovimo tehnikih alata koji se koriste u poslovanju. U dananjem sve konkurentnijem okruenju, osim dobro razvijenih trinih strategija, na sve veoj vanosti dobivaju tzv. netrine strategije (non-market strategies) meu kojima alati i znanja odnosa s javnou imaju kljunu, ako ne i vodeu ulogu. Odnosi s javnou u posljednjih su desetak godina u Hrvatskoj prevalili dugaak put od anonimnosti do jedne od najpopularnijih profesija. U podruju provoenja komunikacijskih aktivnosti nimalo ne zaostajemo za kolegama na razvijenim tritima. Najvee razlike u odnosu na vea trita je visina raspoloivih budeta jer se u Hrvatsku ipak ne ulae na nivou ulaganja u vea i/ili razvijenija trita. Time smo limitirani u odnosu na kolege na Zapadu. Pribliavanjem EU otvaraju nam se nova trita i trai se vii stupanj konkurentnosti. Znanja koja u tom procesu mogu ponuditi strunjaci za komunikacije daju znaajnu kompetitivnu prednost. Uz pretpostavku neprestanog praenja trendova i strunog usavravanja budunost za kvalitetne strunjake je obeavajua. Ankica Mami, IM&C: Jednosmjernu komunikaciju zamijenio je dijalog U modernim i razvijenim sustavima potpuno je nezamislivo nemati uspostavljene komunikacijske procedure, jer je planirana i proaktivna komunikacija iznimno vaan poslovni proces. Sva relevantna svjetska istraivanja dokazuju da je adekvatno i kvalitetno voena komunikacija mjerljiva u rezultatima i bilancama kompanija. Brzim razvojem tehnologije, komunikacijski procesi postaju sve zahtjevniji, a jednosmjernu komunikaciju zamijenio je dijalog. Dakle, danas svi imaju pristup javnosti,nisu samo novinari ti koji serviraju poruke javnosti, ve je i javnost preuzela aktivnu ulogu u komunikaciji.Stoga je u dananje vrijeme nemogue ne komunicirati, ak i ako vi ne komunicirate drugi cijelo vrijeme komuniciraju o vama. Posao PR-ovaca je da svakome omogue kvalitetnu zastupljenost i jednakost pred sudom javnosti, neto slino kao to to odvjetnici ine pred pravosudnim tijelima, a u dananje vrijeme sud javnosti esto zna biti okrutniji i nemilosrdniji od suda pravde. Marina uli Fischer, Pleon Partner: Drutvene mree potrebne su tvrtkama koje su usmjerene na potroae U budunosti e priliku za razvoj odnosa s javnou imati samo one organizacije koje su duboko svjesne vanosti komunikacijskog menadmenta i koje u izgradnju reputacije nisu prestale ulagati ni u ovim recesijskim vremenima. Nadalje, trendovi koji su ve tu i koji e se nastaviti razvijati su integracija komunikacijskih disciplina i povezivanje on line i off line platformi. Najvea prednost drutvenih mrea je mogunost uspostavljanja izravnog dijaloga izmeu organizacija i pojedinaca koji predstavljaju ciljane javnosti. Nadalje, tu je i mogunost koritenja multimedijalnih platformi. Meutim, ne mislim da bi apsolutno sve organizacije trebale biti prisutne na drutvenim mreama, jer koliko god mogunosti one pruale, toliko imaju i zamki. Na drutvenim mreama bi trebale biti samo one organizacije koje su po profilu svog poslovanja i svojih proizvoda usmjerene na dvosmjerni dijalog sa svojim potroaima, i to samo onda kada su za taj dijalog izvrsno pripremljene.

U protivnom, takvi oblici komunikacije im mogu donijeti vie tete, nego koristi Kreimir Macan, Manjgura: Najveu vrijednost PR-a osjetite kada ga nemate Potreba za informiranjem, uvjeravanjem i povezivanjem ljudi postoji otkada je ljudskog drutva. I to danas jednim imenom zovemo odnosima s javnou. I danas, u umreenom drutvu vie ne moemo odluivati elimo li vlastite odnose s javnou, ve u kojoj mjeri emo ih kontrolirati. Jednostavno reeno, danas je to cjelodnevni ozbiljan posao koji se ne moe raditi kampanjski. Najveu vrijednost PR-a osjetite kada ga nemate. Najee dok se ne nau u kriznoj situaciji ljudi ne cijene sustavan pristup odnosima s javnou koji im osiguravaju dobru reputaciju. PR u Hrvatskoj prati sve trendove u svijetu, a u nekim stvarima znamo biti i ispred svjetskih trendova.