You are on page 1of 8

PRESTANAK UGOVORA O RADU!!!! -prema l. 104. ZOR-a ugovor o radu prestaje: 1. smru radnika 2.

istekom vremena na koji je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme


3. kada radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa, ako se

poslodavac i radnik drugaije ne dogovore 4. dostavom pravomonog rjeenja o mirovini zbog ope nesposobnosti za rad 5. sporazumom radnika i poslodavca 6. otkazom 7. odlukom nadlenog suda -o svakom od naina prestanka ugovora o radu moraju se utvrditi uzroci i ili temelji prestanka, a sama odluka donosi se sukladno odredbama i postupcima propisanim zakonom -o toj su materiji odredbe zakona prisilne naravi pa se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, sporazumom poslodavca i radnikog vijea kao i ugovorom o radu ne moe utvrditi drugaije -prestanak ugovora o radu do kojeg dolazi voljom jedne(otkaz) ili obiju (sporazum) strana ugovora o radu mora biti izraena u pisanom obliku -u sluaju prestan ka radnog odnosa, poslodavac je duan u roku od 8 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu na njegov zahtjev izdati potvrdu o vrsti poslova koji je obavljao i o trajanju radnog odnosa

SPORAZUM POSLODAVCA I RADNIKA O PRESTANKU UGOVORA O RADU ugovor o radu utemeljen je na dobrovoljnosti i izraz je slobodne volje ugovornih strana taj se ugovor moe mijenjati, dopunjavati pa i prestati izjavljenom voljom ugovornih strana

jedino to zakonodavac glede toga propisuje je pisani oblik to znai da o tom obliku ovisi valjanost sporazuma o prestanku ugovora o radu

OTKAZ!!! -najei nain prestanka radnog odnosa -zakon o radu dijeli otkaze na: REDOVITI OTKAZ IZVANREDNI OTKAZ -obje vrste mogu dati i poslodavac i radnik -uvijek mora biti u pisanom obliku (uvjet) -otkaz se mora dostaviti neposredno osobi kojoj je otkazuje jer danom dostave otkaza poinje tei otkazni rok -postojanje opravdanog razloga za otkaz poslodavac mora dokazati uvijek, a radnik samo ako ga otkazuje izvanrednim otkazom

REDOVITI OTKAZ
-poslodavac moe dati redoviti otkaz ugovora o radu kada za to ima opravdanih razloga -neopravdani razlozi za otkaz prema Zakonu o radu su:

privremena nenazonost na radu zbog bolesti ili ozlijede

podnoenje albe ili tube protiv poslodavca

obraanje radnika nadlenim tijelima izvrne vlasti zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu

-redoviti otkaz koji poslodavac daje, moe biti:


poslovno uvjetovani otkaz -otkaz koji poslodavac moe dati ako prestane potreba za obavljanje odreenog posla zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga -kod tih uvjeta poslodavac na istim poslovima ne smije 6 mj zaposliti drugog radnika -ako u tom roku nastane potreba zapoljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojemu je dao otkaz iz poslovno uvjetovanih razloga osobno uvjetovani otkaz -otkaz koji poslodavac moe dati ako radnik nije u mogunosti uredno ispunjavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreenih trajnih osobina ili sposobnosti -poslodavac ima obvezu za radnika nai drugo odgovarajue radno mjesto, a ako nije u mogunosti slijedi otkaz otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika -postoji kad radnik kri obveze iz radnog odnosa -prije ovog otkaza poslodavac je duan upozoriti radnika na njegove obveze i upozoriti ga na mogunost otkaza za sluaj daljnjeg krenja obveza ostali razlozi -prema drugim odredbama ZOR-a ili drugih propisa, npr. otvaranje steajnog postupka, nepolaganje strunog ispita, nezadovoljavanje na probnom radu, mogunost otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora

-redoviti otkaz radnika


uvijek je mogu uz propisani ili ugovorom o radu predvieni otkazni rok

radnik ima pravo, odnosno dunosti raditi za vrijeme otkaznog roka (uvjet) otkaz mora biti u pisanom obliku, ali radnik ne mora navesti razloge za otkaz kod redovitog otkaza postoje ZOR-u utvreni otkazni rokovi ugovorom o radu, pravilnikom o radu i kolektivnim ugovorom moe se ugovoriti dui otkazni rok ako otkazuje poslodavac te krai otkazni rok ako otkazuje radnik

IZVANREDNI OTKAZ
-izvanredni otkaz je iznimka i zakonodavac ga predvia kako bi i radniku i
poslodavcu ostavio mogunost davanja otkaza i kada se ne steknu pretpostavke za davanje redovitog otkaza -izvanredni otkaz moe se dati samo ako su, kumulativno (svi zajedno) ispunjeni sljedei uvjeti:

da nastanak radnog odnosa nije mogu da poslodavac ili radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu -zbog osobito teke povrede obveze iz radnog odnosa (poslodavac moe i privremeno suspendirati/udaljiti radnika) -zbog neke druge osobito vane injenica da se otkaz daje u roku od 15 dana od saznanja za injenicu na kojoj se temelji izvanredni otkaz

PRAVILNIK O RADU -je interni pravni akt poslodavca kojim on ureuje plae, organizaciju
rada i druga pitanja vana za radnike koji su kod njega zaposleni -iznimno je vaan za radnike jer se na prava iz radnog odnosa ureena ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom radnikog vijea i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo, ako drugaije nije propisano

donosi poslodavac uz savjetovanje s RV, poslodavac ga mora objaviti na nain da se osigura da se radnici mogu upoznati s njegovim sadrajem po primjerak pravilnika o radu, njegovih izmjena i dopuna poslodavac je duan dostaviti svakom lanu radnikog vijea, te svakom sindikalnom povjereniku koji kod njega djeluje prema ZOR-u obvezu donijeti objaviti pravilnik o radu ima poslodavac koji: zapoljava vie od 20 radnika; ako plae, organizacija rada, postupak i mjere zatite od diskriminacije i druga vana pitanja za radnike nisu utvrena kolektivnim ugovorom koji ga obvezuje

pitanja za koja je propisano ili iz propisa proizlazi da se moraju urediti pravilnikom o radu su, npr: ustrojstvo poslodavca; osnovna plaa, dodaci na plau, naknade plae i rokovi isplate novanih primitaka radnika; poslovi na kojima ne smiju raditi ene i malodobnici; vrijeme koritenja stanke; razlozi za odobravanje i trajanje plaenog dopusta i sl...

SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU


radnici zaposleni kod poslodavca koji redovito zapoljava najmanje 20 radnika, osim radnika zaposlenih u tijelima dravne uprave, imaju pravo sudjelovati u odluivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, na nain i pod uvjetima propisanim u ZOR-u naini sudjelovanja: informiranje, savjetovanje, suglasnost sudjelovanje radnika u odluivanju provodi se putem:

1. radnikog vijea 2. skupova radnika 3. predstavnika radnika u nadzornom odboru trgovakog drutva

RADNIKO VIJEE tijelo koje zastupa sve osobe zaposlene kod odreenog poslodavca u ostvarivanju, zatiti i promicanju njihovih prava i onteresa (za razliku od sindikata koji zastupa lanove sindikata koji mogu biti zaposleni kod vie poslodavaca) RAZLIKA!!!!! osnova se kod poslodavaca koji zapoljava najmanje 20 radnika radnici imaju pravo, ali ne i obvezu osnovati radniko vijee postupak osnivanja pokree se na prijedlog sindikata ili najmanje 10% radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca

UDRUIVANJE I KOLEKTIVNI RADNI ODNOSI = SINDIKAT udruga u koju se udruuju radnici radi zatite i promicanja svojih prava i interesa titi radnike organiziranjem i provoenjem trajka, pregovaranjem i sklapanjem kolektivnih ugovora mogu ga utemeljiti najmanje 10 punoljetnih i poslovno sposobno fizikih osoba razlika izmeu radnikog vijea i sindikata ( pogledaj pod radniko vijee) ZOR detaljnije ureuje sindikate jer su radnici slabija ugovorna strana Ostalo proitaj iz knjige

= UDRUGA POSLODAVACA udruga u koju se udruuju poslodavci radi zatite i promicanja svojih prava i interesa mogu utemeljiti najmanje 3 pravne osobe ili punoljetne i poslovno sposobno fizike osobe

udruga je pravna osoba, a pravnu osobnost stjee danom upisa u registar udruga udruga mora imati statut iji je obvezni sadraj propisan ZOR-om vie proitati iz knjige

KOLEKTIVNI UGOVORI
- kolektivni ugovor je pisani sporazum o uvijetima rada i zaposlenja sklopljen izmeu udruge (organizacije) radnika i jednog ili vie poslodavaca ili udruge poslodavaca - ZOR prihvaa naelo slobode kolektivnog pregovaranja (svaki sindikat je slobodan odluiti hor li i pod kojim uvjetima pristupiti kolektivnom pregovaranju i eventualno sklopiti KU - sklapanje KU ne ovisi o broju lanova sindikata - ZOR propisuje da se mora sklopiti u pisanom obliku - KU mora sadravati (obvezni sadraj): odredbe kojima se ureuju prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor osobe i podruje na kojem se KU primjenjuje odredbe o vremenskom trajanju KU, moe se sklopiti na odreeno (ne due od 5 god) ili neodreeno vrijeme

odredbe o otkaznim rokovima i razlozima (ako rok nije ugovoren onda 3 mj) odredbe o postupku izmjene i obnove KU

- svaki KU te svaka promjena, izmjena, dopuna, otkaz ili pristup kolektivnog ugovora mora se dostaviti ministarstvu nadlenom za rad ili uredu dravne uprave - KU koji sadri pravna pravila kojima se ureuju sklapanje, sadraj i prestanak radnih odnosa, te druga pitanja iz radnih odnosa ili u vezi s radnim odnosom mora se javno objaviti, na nain koji propisuje ministar rada

- KU se ureuju: NORMATIVNE ODREDBE (fakultativne) OBVEZNOPRAVNE ODREDBE

NORMATIVNE ODREDBE ureuju se prava i obveze subjekata pojedinanih radnih odnosa (plae, radno vrijeme, dopusti i sl.) pitanja radnikog vijea pitanja socijalnog osiguranja druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima postupak kolektivnog pregovaranja sastav i nain postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova

OBVEZNOPRAVNE ODREDBE ureuju prava i obveze ugovornih strana kolektivnog ugovora (mirno rjeavanje sporova, suzdravanje od trajka ili lock outa, izmjene i dopune KU i sl.)