You are on page 1of 13

Uvod Spoznaja da AutoCAD Civil 3D unutar svojih mnogih aplikacija posjeduje izbornik Survey jo je samo jedan od pokazatelja kolika

vanost se u posljednje vrijeme posveuje prikupljanju, obradi, modeliranju i analiziranju prostornih podataka. Sukladno tome moemo kazati da je Survey namijenjen prvenstveno geodetskim strunjacima. Unutar njega moemo koristiti set alata za importiranje podataka mjerenja, provodoenje raznovrsnih raunanja te automatizacije postupka dodjeljivanja odgovarajuih simbola koritenjem kodova. Iako se navedene aplikacije mogu obavljati uz pomo raznovrsnih softvera koji se uglavnom koriste kao dodatak klasinom AutoCAD-u, primjenom Survey-a otvaraju se mnogo vee mogunosti daljnje obrade podataka. Postoji mogunost kreiranja vlastitih kodova, kao i naredbi kojima moemo ubrzati vizualizaciju kompliciranih trodimenzionalnih objekata. Njegovim koritenjem se, dakle, znatno skrauje vrijeme obrade podataka.

Namjetanje postavki Pri namjetanju postavki za potrebe ubacivanja podataka potrebno je obratiti pozornost na vie aspekata. Prilikom otvaranja AutoCAD Civil 3D 2010 potrebno je obratiti pozornost da koristimo inaicu Metric zbog definiranosti jedinica mjera. Iz padajueg izbornika General odabiremo Toolspace koji se koristi kao osnova za sve radnje u Survey-u. Toolspace se sastoji od kartica Prospector i Settings. U kartici Prospector definiramo novi Point Groups (desni klik mia na Point Groups, odabiremo opciju New). Otvara se prozor Point Group Properties gdje pod karticom Information definiramo naziv grupe, pod karticom Point groups odabiremo opciju All points, a pod Raw Desc Matching odaberemo opciju STA*. Zatim kreiramo novi Surface (desni klik mia na Surfaces, odabiremo opciju Create Surface...). U zavisnosti od visinskog prikaza terena odabiremo stil slojnica (npr. Contours 1m and 5m (Design)), ije postavke moemo naknadno urediti. U kartici Settings ureujemo nain prikaza toaka i njene atribute. Odabirom Point/Point Styles te desnim klikom mia na stil Basic odabiremo nain prikaza toaka (mogu biti izabrani iz izbora koji nudi civil ili moemo koristiti vlastite blokove), a pomou Point/Label Styles definiramo oblik odabranih atributa toaka (broj toke,visina i opis) te njihov poloaj u odnosu na toku. Meutim, najbitniji korak pri radu s kodovima je definiranje Description Key Sets kojim definiramo prikaz tokastih objekata odgovarajuim simbolima. Odabirom Point/Description Key Sets te desnim klikom mia na New upisujemo naziv opisa. Nakon to smo kreirali novi opis desnim klikom odabiremo opciju Edit Keys...(slika 1.).

U DescKey Editoru stupac Code definira naziv koda. U ovisnosti od naina rada pojedinca na terenu mogu se koristiti brojevni kodovi (npr. 01 moe predstavljati aht) ili tekstualne oznake to ponajvie ovisi o tome tko je s ime spretniji prilikom numeriranja toaka. Style opcija nam nudi mogunost dodjeljivanja odgovarajuih kartografskih znakova prethodno definiranim tokastim objektima. Prvotno oznaimo opciju Default te lijevim klikom mia otvaramo prozor Point Style. Klikom na padajuu strelicu odabiremo opciju Create New nakon ega pod karticom Information upisujemo naziv stila. Pod karticom Marker odabiremo opciju Use AutoCAD BLOCK symbol for marker. Unutar prozora naziva blokova desnim klikom mia odabiremo opciju Browse te pronalazimo odgovarajui blok koji smo prethodno definirali i spremili na vrstom disku ime smo definirali znak za traeni tokasti objekt. Osim navedenog, nudi nam se mogunost definiranja opisa koda pod stupcem Point Label Style te definiranje sloja u kojem e se prikazati pojedini tokasti kodovi. Napisati o znaenju stupca format te *.

Treba naglasiti kako se navedene postavke prilagoavaju pojedinom zadatku. Slijedei korak je kreiranje osnovne baze podataka za naa mjerenja desnim klikom na Survey Datebases/New Local Survey Datebase (npr. projekt) (kartica Survey unutar Toolspace) koja e se nalaziti na eljenom mjestu tvrdog diska. Nakon kreiranja nove baze, desni klik na njen naziv odnosno projekt, odabiremo opciju Edit survey database settings. Unutar toga mijenjamo mjerne jedinice u metre, definiramo smjer kao North Azimuths, te ukoliko elimo odrediti tonost geodetske

osnove odabiremo tip metode izjednaenja te razinu signifikantnosti. Nadalje, definiramo mreu geodetske osnove desnim klikom na opciju Networks koja je jedna od opcija definirana prilikom otvaranja nove baze gdje u naredno otvoreni prozor upisujemo njen naziv. Opcija Equipment datebases nudi nam mogunost definiranja postavki koritenih mjernih stanica (postavljanje odgovarajuih mjernih jedinica duina, kutova, konstanti prizme, itd.). Ubacivanje podataka mjerenja Nakon to smo namjestili postavke moemo pristupiti ubacivanju podataka mjerenja u crte. Unutar Toolspace poda karticom Survey odabiremo novo kreiranu bazu podataka projekt. Desnim klikom na opciju Import Events odabiremo Import survey data... nakon ega se otvori prozor koji se sastoji od etiri podprozora: 1. specify datebase gdje odabiremo bazu projekt koja predstavlja lokalnu bazu podataka za koju smo prethodno namjestili postavke prilagoene podacima koje elimo ubaciti 2. specify data source gdje odabiremo tip podataka koji emo koristiti, a mogunosti su slijedee: Field book datoteka (podaci preuzeti iz instrumentarija) koju koristimo u naem sluaju, LandXML datoteka, point datoteka (npr. *.csv) te Points from Drawing 3. specify network gdje imamo mogunost odabrati mreu geodetske osnove koju smo prethodno definirali ili kreirati novu Mi zapravo biramo network u kojemu emo spremiti nae podatke mjerenja geodetske osnove(smjer,poetna toka,...) 4. import options gdje prije nego to ubacimo podatke mjerenja treba voditi rauna o odabiru opcije kojom e se podaci mjerenja iscrtati (process linework sequence). Pri tome razlikujemo iscrtavanje prema importirajuem redoslijedu (by import order) koji emo koristiti u naem sluaju ili prema redoslijedu brojeva toaka (by point number).

Field book je originalna datoteka mjerenja (*.fbk) dobivena prebacivanjem podataka iz mjernog ureaja na raunalo pomou usb portala u *.fbk formatu. U toj datoteci (slika) sadrane su postavke koritenog instrumentarija kojime smo izvrili mjerenja. Te postavke postavljaju se direktno u instrumentariju, ali postoji i mogunost njihovog naknadnog ureivanja u *.fbk datoteci koritenjem tekstualnog programa (npr. notepad). Osim postavki instrumentarija, field book sadri podatke stajalita koja ine geodetsku osnovu, a u naem sluaju zatvoreni poligonski vlak. Ispod podataka za svako stajalite ,sadrani su podaci toaka detalja sa svojim atributima (horizontalni i vertikalni kut,kosa duina te pripadajui kodovi). Kao to se primjeti sa slike, kodovi su odvojeni znakovima navodnika od drugih podataka. Vrlo vano je da na terenu kodove piemo ispravnim nainom i redoslijedom jer u suprotnom moe doi do pogreke u vizualizaciji naih mjerenja. Primjerice, mora se za figuru koja predstavlja cestu poetna toka oznaena kodom begin (B) postaviti kao prva toka te figure jer se u suprotnom cesta nee iscrtati to nam govori o vanosti praenja redoslijeda. Osim ubacivanja putem field book datoteke, podatke moemo ubaciti pomou LandXML datoteke (format vezan uz internet), point datoteke (npr. *.txt ili *.csv datoteka) pri emu moemo birati format daoteke ili ga samostalno kreiramo, te pomou ve definiranih toaka u postojeem crteu, tj. points from drawing. Nakon to smo ubacili podatke mjerenja prua nam se mogunost da izmjenimo podatke mjerenja ukoliko primjetimo nepravilnosti unutar dobivenog crtea, a da pritom ne moramo ponavljati cjelokupan postupak ubacivanja ispravljene datoteke. Npr. u sluaju da smo preimenovali toku(e) detalja (npr. 1 u 1001) unutar kartice Survey desnim klikom na importiranu datoteku odabiremo opciju Re-import.

Prilikom definiranja figure prefix database upisujemo naziv detalja, te odabiremo moguosti: breakline (ukoliko elimo definirati prikaz izohipsi), lot line (ukoliko elimo definiranati esticu) te odabiremo odgovarajui sloj u kojem elimo prikazati odreeni detalj. Kao u sluaju izmjene naziva toaka izgled figure odnosno detalja mijenja se na slian nain. Unutar kartice Survey kliknemo na opciju Survey Points nakon ega se u donjem dijelu Toolspace-a otvara popis toaka. Npr. ukoliko je zgrada nedovrena kao to se moe vidjeti na slici u popisu toaka promijenimo Description

odnosno kod toke ?? (u primjeru kod ???????? promijenimo u kod ??????). Nakon to smo ispravno definirali zgradu obvezno treba spremiti uinjenu promjenu. Kako ne bi morali ponavljati cjelokupan postupak ubacivanja ispravljene datoteke unutar kartice Survey desnim klikom na importiranu datoteku odabiremo opciju Process Linework (slika). Unutar Survey-a postoji mogunost runog (manualnog) kreiranja podataka (npr. postavljanje geodetske osnove, dodavanje toaka detalja, itd.). Za runo kreiranje podataka mjerenja imamo 3 naina kreiranja podataka za poligonski vlak, tj. toke geodetske osnove. Prvi nain je najkomliciraniji jer zahtijeva uz namjetanje control point te directions (on ima ulogu prvog smjernog kuta,ne uzimaju se 2 poetne toke vlaka ve jedna toka i smjerni kut ili azimut) interaktivno popunjavanje podataka u setups i observation.Kod drugog naina uz contro point-s i directions koristimo traverse, a kod treeg u survey command-u samo zaljepimo redak po redak podatke iz text datoteke ili napravimo filebook pa importamo na standardni nain.Za traverse prvo idemo na toolspace(survey)-new local survey datebase-networks-new network-traverses i desni klik na to pa new i opet desni klikedit( tamo te prvo trai da ubaci podatke ishodita te kasnije podatke orjentacije)dolje u toolspace ima tablicu s nazivom traverse s desnim klikom edit traverse (unutar toga se prvo mora upisati broj prvog stajalita da bi se mogao unijeti kut i duina te poslije toga vano je spremiti to,nakon toga nai description u tom redku te dati naziv descriptiona isto ime kao i description u control point samo drugi broj tj sljedei broj,pojavi se za drugo stajalite ispod jedna stavka te se ponavlja postupak sve dok nismo gotovi sa stajalitima), poslije kad se definira stajalite ispod ima prostora za toke detalja. Poslije emo objasniti poneto o analizi tih podataka (traverse analysis). Za najlaki nain idemo na toolspace(survey)-new local survey datebase desni klik te edit survey datebase settings (namjestimo opcije u survey command window). Poslije idemo u toolspace(survey)-new local survey datebase-networks-new network i desnim klikom na survey command window (unutra u command upiemo vrijednosti red po redak sve dok ne dobijemo vlak). Za kreiranje linija prekida (breaklines) potrebno je prvo definirati Surface ukoliko to ve nismo uinili prilikom namjetanja postavki. U kartici Survey desnim klikom mia na opciju Figures odabiremo Edit... Unutar prozora Figures Editor odabiremo objekte koje elimo odrediti kao linije prekida odnosno kliknemo na Breakline/Yes nakon ega to spremimo. Desnim klikom na opciju Figures odaberemo Create breaklines... Potvrdimo s OK naredni prozor te unutar prozora Add Breaklines upisujemo opis objekta. Ukoliko je potrebno promijenimo vrijednosti ostalih parametara u zavisnosti od zadatka kako bi dobili povrinu objekta. Za izradu tzv. parcel segmenta odabiremo odreenu figuru, desnim klikom odabiremo opciju Properties te unutar prozora Figure Properties stavimo kvaicu na opciju Lot Line. Time smo kreirali parcelu iz survey segmenta. Postoji mogunost kreiranja figure iz podataka mjerenja desnim klikom na opciju Figures gdje odabiremo Create figure from object. Prethodno je potrebno odabrati odreeni objekt, a kao rezultat dobijemo figuru koja je prikazana u popisu figura.

Kodovi
Najvanija stavka u surveyu koju bi trebalo usvojiti za uspjean rad su kodovi. Oni predstavljaju osnovne radnje koje mi na terenu zapisujemo za odgovarajue toke. Primjerice, za potrebe izmjere ceste izmjerimo njenu irinu te primjenom horizontalnog pomaka (offseta) vrimo izmjeru samo jedne strane ceste. Treba naglasiti da je potrebno samo definirati poetnu toku kao poetak linije, a primjenom koda horizontalnog pomaka vrijednosti irine ceste smo definirali na detalj s dvostruko manjim brojem toaka. Analogno tome moemo izmjeriti pravokutni objekt s dvije toke. Pri tome treba naglasiti kako je u tu svrhu potrebno izmjeriti frontovi koji definiraju promatrani objekt. Vano je napomenuti kako kodovi sami po sebi ne znae nita bez dodjeljivanja naziva figura na koje se oni mogu primjeniti. SAD SE TREBA NAPISATI O ONIM KRATICAMA I NAINU KAKO TO IZVESTI ZA KODOVE(01 02 03). Osnovni kodovi u AutoCAD Civil 3D programu se nalaze u kartici Survey Toolspace-a pod opcijom Linework Code Sets/Sample. Desnim klikom odaberemo opciju Edit.. Otvori se prozor Edit Linework Code Set s osnovnim oznakama kodova koje moemo mijenjati ukoliko nam dodijeljene oznake ne odgovaraju (slika).

U Edit Linework Code Set prozoru pronalazimo slijedee mogunosti: informacije(information), metode kodiranja (coding methods), specijalne kodove (special codes), line segment codes te curve segment codes. Information kao to samo ime kae sadri informacije o nazivu skupa osnovnih kodova prilikom mjerenja, coding methods sadri postavke za odvajanje figura i kodova (npr. znak / odvaja komentare u opisu (description) figura i kodova) imamo automatic begin on figure prefix match koja spaja linije koje figura koje nemaju poetni kod B u description za neku figuru. Special codes sadri oznake za linijske objekte (putevi,usjeci,ceste, itd.). Line segment codes sadri oznake kodova vezane uz poligone dok curve segment codes vezane za krivulje. Osnovnih kodova ima vrlo malo pa ih nije problem zapamtiti, no dolazi do potekoa njihove primjene u praksi ukoliko se njima esto ne koristimo jer treba vremena da se usvoji nain biranja odgovarajuih kodova za pojedinu situaciju.

Situacija 1 (slika) definirali smo krug (npr. rotor) na osnovu tri toke izmjerene na terenu. Pritom su sve tri toke morale imati u descriptionu naziv iste figure i kod kojim smo definirali krug (kod ???????).

Situacija 2 (slika) imamo poliliniju koja predstavlja jednu stranu puta, a koja se sastoji od krunih lukova i linijskih segmenata. U ovom sluaju na terenu izabrali smo lomne toke puta u samo jednom pravcu dok smo s opcijom offset u horizontalnom i vertikalnom smislu iscrtavali svukupno tri usporedna pravca. Pri tome kod poetka figure glasi "rub1 B H0 V-0.1 H0.1 V-0.1 H0.5 V-0.05". Na izvorni smjer je definiran s rub1 B , prvi usporedni smjer je definiran s H0 V-0.1 to znai da se linija nalazi 0.1m ispod figure rub 1, drugi smjer s kodom H0.1 V-0.1 predstavlja desno horizontalno pomaknutu poliliniju za 0.1m i vertikalno 0.1m ispod figure, a trei smjer je po definiciji slian drugom, ali u ovom sluaju nadesno 0.5m i -0.05m nii od figure rub1 (H0.5 V-0.05). Vano je napomenuti da kod pokazivaa smjera kod toke ??? opis (description) odnosno kod glasi rub1 C SO RT 0.5 to ima znaenje da su sva tri smjera, tj. offset uz rub1 zavreni sa naredbom SO (stop offset) te da je rub1 nadesno zakrenut za 0.5m sa naredbom RT 0.5.

Situacija 3. (slika) prikazan je primjer figure obl koja se sastoji od 13 toaka gdje opis (description) sadri slijedee vrijednosti obl B H0 V-3.3 H-1 V0 , obl C H0 V-3.5 H-1 V0, obl C H0 V-4.0. Iz tih vrijednosti se moe primjetiti da za razliku od primjera figure rub1 (situacija 2) gdje je kod pisao samo na poetku figure te na lukovima u ovom sluaju pie na svakoj toki. Moemo zakljuiti da ukoliko definiramo, npr. kao za figuru rub1 udaljenosti u horizontalnom i vertikalnom smislu za tri smjera, nije potrebno to raditi za preostale toke te figure ve se u opisu toaka navodi njen naziv. S druge strane u figuri obl za svaku toku te figure pie odgovarajui opis to znai da time naznaavamo promjenu linija u odnosu na figuru obl. Pritom vrijede veliine pojedinog opisa sve dok ne doemo do slijedee toke koja uz naziv figure ima i drugi opis. Ukoliko ga nema ostaju vrijediti pravila zadnjeg koda te figure.

Na situaciji 4 imamo prikaz 2 zasebna prikaza zatvorenih poligona sa oznakama property 11(03) i property 12(zgr1).Kao to se prije spomenulo,objekti kao zgrade se mogu snimiti sa 2 toke to emo na ovoj situaciji i objasniti.Za property 11 toke s kojima je snimljen objekt su 5 i 6 te njihovi description glase put C 03 B i put C 03 RT -3 -1 1 -1 CLS .Oznake 03 B oznaavaju poetak dok 03 RT -3 -1 1 -1 CLS oznaavaju smjer kretanja pravca udesno(RT) za -3 to znai uljevo(nepostoji kod za uljevo pa se koriste vrijednosti za ljevu stranu) ,za uljevo 1 ( udesno -11) ,1udesno i 1( udesno -1) te konano za zatvaranje poligona se koristi kod CLS.Vano je za takve kodove praviti razmake da se nebi -1 i 1 raunalo prepoznalo kao -11 .Kod takvih kodova se mora jo kazati da se netreba vratiti na poetnu toku ve je vano obuhvatiti sve toke poligona.Za property 12 naziv figure je zgr1 te je definirana tokama 2 i 3 sa kodovima put C zgr1 B H0 V3.4 i zgr1 X1.42 RT 5 RECT/to je zgrada.Prvi kod se sastoji od 3 dijela(put C, zgr1 B, H0 V3.4 ) te nas zanima samo 2 dio koji oznaava poetak.U drugom kodu imamo X1.42 to znai da je linija 2 3 produena za 1.42(extended) a RT 5 RECT znai da se za 5 m skrenulo udesno i da je na temelju RECT(rectangular) uzeo vrijednosti duljine linije 2 3 proirene za 1.42 i vrijednosti 5 te od toga napravio kvadrat.

Situacija 5 (slika) predstavlja jednostavan prikaz krivine definirane tokom poetka krunog luka (BC), tokom na krunom luku (OC) te tokom kraja krunog luka (EC). Pogledajmo toku 36 te emo primjetiti da ona ima nacrtani simbol voda (tank) za description tank.

Analize (1.5-2)
Nakon to smo importirali podatke u na drawing , to jest toke geodetske osnove te toke detalja te nakon to smo pomou kodova dobili objekte koje smo snimali i meu njima i parcele te zgrade ,moemo napraviti neke analize koje su nam vane radi provjere tonosti.Meu tim analizama su analize toaka geodetske osnove to bi u naem sluaju znailo analiza naeg poligonskog vlaka od kojeg smo snimali toke detalja te analize parcela.Za toke geodetske osnove postoje dvije analize metoda najmanjih kvadrata te travesrse analysis.Za parcele postoje mapcheck anaysis i inverse analysis. Prve analize koje se obavljaju su analize tonosti geodetske osnove a u naem sluaju to su anlize toaka poligonskog vlaka.Vanost provjere tonosti tih toaka je velika jer ako ploajno odstupaju iznad doputene vrijednosti ,imat emo krive toke detalja za to stajalite te e nam konana slika krivo ispast u odnosu na stvarno stanje te to moe uzrokovati krivim oblikom parcela ili zgrade te s time i krive povrine to je jako kobna greka za takve objekte.Za metodu najmanjih kvadrata tj.izjednaenje poligonskog vlaka se koriste last square analysis.Ide se na toolspace(survey)-new local survey datebase-networks-new networks desnim klikom te izaberemo last square analysis-preform analysis.Kao rezltat nam izabci podatke izjednaenja po metodi najmanjih kvadrata u 2 txt datoteke.Za podatke elipsa pogreaka pogreaka kliknemo na control points te dolje u tablici naemo na zadnjim stupcima te podatke.Sa tim podacima koje smo dobili imamo uvid za tonost nae osnove.Kod izjednaenja imamo opciju da pogledamo elipse pogreaka tog izjednaenja te idemo na toolspace(settings)-survey-networks-standard te u njemu idemo na layer koji predstavlja na sloj u kojemu su podaci i sa desnim klikom na edit-components i tamo naemo brojku za elispu pogreaka koju moramo namjestiti ako elimo da na analiza dijeluje. OPIS SADRAJA DOBIVENIH TEXT DATOTEKA

Za traverse analysis je potrebno ubaciti podatke toaka osnove pomou traverse.Krenemo na toolspace(survey)-new local survey datebase-networks-new network-traverse pa desnim klikom na new(tamo napravimo traverse,ubacimo podatke koje e se nakraju pokazati u control points).Nakon toga idemo na traverses te kliknemo na to ,ispod imamo tablicu s popisom traverses koje smo napravili i kliknemo na jednu od tih pa desni kilik -traverses analysis.S tim postupkom smo dobili txt datoteke o pogrekama visina,pogrekama koordinata,pogrekama kuta te o izjednaenju.Na kraju kliknemo import events te na datoteku mjerenja koju smo ubacili s desnim klikom proces linework. S time su se podaci s traverse pojavili u tablici control points dolje u toolspace,a kad elimo izbaciti izjednaenje koordinata kliknemo na control points te desnim klikom reset adjustet coordinates . Za druge upite vezane za mreu ili za toke detalja,imamo survey command window u kojemu moemo obaviti odreene upite po naim eljama (primjerice smjerni kut izmeu 2 toke detalja koje mi izaberemo).Ide se na toolspace(survey)-new local survey datebase i sa desnim klikom na edit survey datebase settings . Za provjere tonosti parcela postoji mapcheck analize. Mapcheck analysis se moe izvesti na 2 naina tj.pomou parcel labels-a i manualnim unosom podataka kuta i duine(to moe biti tei nain ako imamo lukove jer moramo u tom sluaju unositi veliene luka i radijus).Sa te analize se ne ide na toolspace ve preko menu bar survey- Mapcheck analysis . Kod prvog naina s parcel label moramo imati ukljuene dvije stvari (user command line interface i input view),nakon toga kliknemo na new mapcheck te napiemo naziv toga i s miem odaberemo poetak(ishodite),te kliknemo na parcel label sljedee linije(pojavit e se strelica uzdu te linije ili luka),ako je sterelica ili luk u drugim poloajima(R-to kliknemo da promjenimo smjer strelice linije,F-primjenimo luk s desne na lijevu ili suprotno),kad smo zaokruili cijelu parcelu kliknemo enter te output view. Kod drugog naina samo imamo ukljueno input view,kod unaanja ishodita ,unosimo ime i koord ishodita u command line,nakon toga kliknemo new side gdje ispunimo (kut,duinu za liniju te radijus i duljinu luka za luk,moramo imati namjeteno na direction kod angle type ako nam je side type line,ako je side type curve imamo curve direction,traverse chord i angle type koji ostaje direction.Kod zavretka je isto kao i kod prvog naina.2 nain je kompliciraniji od prvog jer se moraju unosti podaci runo. Kod drugog naina samo imamo ukljueno input view,kod unaanja ishodita ,unosimo ime i koordinata ishodita u command line,nakon toga kliknemo new side gdje ispunimo (kut,duinu za liniju te radijus i duljinu luka za luk,moramo imati namjeteno na direction kod angle type ako nam je side type line,ako je side type curve imamo curve direction,traverse chord i angle type koji ostaje direction.Kod zavretka je isto kao i kod prvog naina.Tada desnim klikom na na mapcheck te adjust mapcheck .Izbace nam txt datoteke raw closure,balanced angles,iso u kojima nam detaljno opisani rezltati analize. Svrha Mapcheck analysis je u tome da ona provjerava tj.duinu ,smjer,opseg,povrinu,tonost zatvaranja te preciznost.Korisna je kod konane provjere zatvaranja parcele.Podaci su uzeti iz parcel segment labels,preciznost analize je bazirana na preciznosti labela.

Analize tonosti osnove Analize parcela

Zakljuak(1-2)
Prednosti: -Na terenu: 3 ovjeka (1.instrument, 2.prizma, 3.skica) totalna stanica klasina + skica (bez kodiranog snimanja) 2 ovjeka (1.instrument, 2.prizma) toralna stanica klasina + kodirano snimanje 1 ovjek (1.instrument) totalna stanica robotic + kodirano snimanje -Pravilo "tko je mjerio taj i crta" jo vie dolaz do izraaja. Mane: -Neka bitna zapaanja na terenu je puno lake zapisati na skicu, jer ja sve na jednom mjestu (kontrolna odmjeranja, zapaanja na terenu koja mogu utjecati na konani rezultat izmjere, svi podaci o predmetu izmjere koje je lake zapisat na skicu). Mnoge komplicirene objekte i reljef je lake nacrtat na skici i poslije dovravat u crtaem programu, nego li pokuat izvest kodirano, pa ustanovit da to nije ba onako kao s terena (na skici to odmah vidimo). To uzrokuje jo jedan terenski dan, to povlai jo jednom zauzet instrument, ovjek, ostali trokovi... Inae nije dobro ostavljati podatke s terena da prou dani do iscrtavanja a pogotovo, pri

kodiranom snimanju, pogotovo to nije uputno da neka 3. osoba crta ono to su drugi ljudi mjerili na terenu (tu dobra skica zlata vrijedi, iz nje se vidi kako trebaju biti spojene linije i to svako vidi i zna, a ne samo osobe koje su izvodile izmjeru) Zakljuak: Dobro organizirana i uvjebana ekipa svakako e u konanici dobiti na brzini i kvaliteti izmjere i iscrtavanja, ali bi bar u poetku trebalo koristiti skicu, a izvui maksimum iz kodova, pa kasnije kad se stekne sigurnost i uvjebanost, prei potpuno na kodirano snimanje, a i u tom sluaju treba uvijek uz sebe imati bar epni blok i olovku. U samom iscrtavanju se definitivno dobilo na brzini, s tim to se portebni zanakovi iz topografskog kljua i vrste linija lako mogu iskreirat i automatski iscrtat, kao i kreirat "layouti" i sastavnice po elji, zatim popisi koordinata koji se mogu kreirati na vie naina i sortirati po grupama