You are on page 1of 39

Karl Franzens Universitt Graz, Institut fr Slawistik So Se 2010, Sprachwissenschaftliches SE (B/K/S) (Empfehlungen) O. Uni. Prof. Dr. Mag.

ag. Branko Toovi

Prirunik za pravilno pisanje Mijo Lonari, Ante Biani (2000)

Markovi Rebeka 0614320 rebeka.markovic@edu.uni-graz.at

Sadraj
o Autorima suglasnici , , d i alternacija suglasnika i samoglasnika pravopisni znakovi kratice veliko i malo poetno slovo

o Autorima

Mijo Lonari: 01.09.1914 hrvatski jezik i jugoslavenske knjievnosti i njemaki jezik kajkavsko narjeje i leksikografija Kajkavsko narjeje Ante Biani: Hrvatski kolski rijnik Rijei hrvatske 8 Prirunik za pravilno pisanje

Suglasnici , , d,
suglasnik 1. osnova zavrava na -k a) vokativ jednine imenica m.r. s nastavkom e: pjesnik pjesnie b) prezent na -em, -e, -e, glagola na -kati i -i: plakati plaem, plae, plae, c) u 2 i 3 licu jed. aorista glagola na -i: dovui prema dovukoh dovue d) u imperfektu na -ah, -ae, -ae, glagola 4

Suglasnici , , d,
e) u imperativu na -i, -imo, -ite, glagola na kati: plakati plai plaimo, plaite f) u pridjevu trpnom na -en, glagola na -i: izvui prema izvuku izvuen g) u komparativu i superlativu pridjeva na -i: jak jai, najjai h) u komparativu i superlativu priloga na -e: mlako mlae, najmlae
5

Suglasnici , , d,
2. osnova zavrava na -c a) u vokativu jed. imenica m.r. s nastavkom e: zec zee b) u dugoj mn. tih imenica m.r.: zec zeevi, zeeva c) u prezentu na -em, -e, -e, glagola na cati: klicati kliem, klie, klie, d) u imperativu na -i, -imo, -ite glagola na cati:

Suglasnici , , d,
3. imeniki i pridjevni sufiksi: -a: grija, igra, plesa -aa: glupaa, kuhaa, lozovaa -e: ae, kume, siroe -i: bomboni, pokloni, prozori -ina: herojina, lopovina, cjevina -iar: alkoholiar, historiar -iki: biciklistiki, idealistiki

Suglasnici , , d,
suglasnik 1. osnova zavrava na -t a) u instrumentalu jed. imenica .r. na suglasnik: pamet pameu b) u prezentu na -em, -e, -e, glagola na tatai: kretati kreem, kree, kree c) u imperfektu na -ah, -ae, -ae, glagola na -titi: kratiti kraah, kraae, kraae

Suglasnici , , d,
e) u pridjevu trpnom na -en glagola na -titi: pamtiti pamen f) u komparativu i superlativu pridjeva na -i: ljut ljui, najljui g) u komparativu i superlativu priloga na -e: uto ue, najue

Suglasnici , , d,
3. suglasnik nalazi se i u sufiksima: -a: gola, -aa: zadaa -ai: kupai -i: ii, poi, nosei, pjevajui . -i: golubi, kuti, Dragi, Ivi

10

Suglasnici , , d,
suglasnik d a) kod zvunog jednaenja: jedna(iti) + -ba jednadba b) u sufiksu -dija stranoga podrijetla: burek + -dija buregdija c) rijei sa suglasnikom d: damija, dep, dez, dungla, pidama, srdba, dus, dip i dudo

11

Suglasnici , , d,
suglasnik 1. osnova zavrava na d: a) u instrumentalu jed. imenica .r. na suglasnik: glad glau b) u prezentu na -em, -e, -e, glagola na dati: glodati gloem, gloe, gloe, c) u imperfektu na -ah, -ae, -ae, glagola na -dati: ploditi ploah, ploae, ploae, 12

Suglasnici , , d,
e) u pridjevu trpnom na -en glagola na -diti: buditi buen f) u komparativu i superlativu pridjeva na -i: mlad mlai, najmlai g) u komparativu i superlativu priloga na -e: ludo lue, najlue 2. rijei sa suglasnikom : aneo, ak, on, urica, uve, evanelje, laa, meu, sme, vjea
13

Glasovne promjene
jednaenje po zvunosti 1. zvuni suglasnik ispred bezvunoga bezvuni: rubac rupca, gladak glatka, odlazak odlaska sloenice s predmecima koji zavravaju na d: naddravni, podtajnik 2. bezvuni suglasnik ispred zvunog zvuni: uiti udbenik (ne ubenik) primijetiti primjedba (ne primjetba) 14

Glasovne promjene
jednaenje po mjestu tvorbe 1. a) tjesnanik s ispred , , lj, nj zamjenjuje se : pisac piev, list lie b) tjesnanik z ispred , lj, nj zamjenjuje se : grozd groe, voziti vonja 2. a)nosnik n ispred poetnog usnika b zamjenjuje se nosnikom m: stan + beni stambeni b)u sloenicama u pisanju ostaje n:

15

Glasovne promjene
zamjenjivanje (alternacija) ije / je / i 1. je / e / i ije: a) svreni glagol ima je, nesvreni, izveden od njega, ije: uspjeti uspijevati b) e / i prelazi u ije: ljeti lijetati lei lijegati liti lijevati

16

Glasovne promjene
2. dugo je: a) genitiv mnoine: mjera mjr sjena sjn b) ispred dva suglasnika, prvi l, lj, n, r, v: djelce djelo ponedjeljka ponedjeljak c) u imenica izvedenih s je: krvovjrje krivovjrac
17

Glasovne promjene
3. ije je (pal.) e: a) promjena rijei: duga mnoina: brijeg bregovi (brjegovi) kompa. i super. : lijep ljepi, najljepi G. mn. im. na -ijevka: kolijevka koljevaka b) tvorba rijei: pridjevi na -ovit, -evit: mijeati mjeovit imenice na -a, -ar, -a, -ik: cijena cjenik sloeni pridjevi: lijevi ljevoruki
18

Gasovne promjene
nepostojano a a) imenice m. r. koje znae to neivo i ivo: N. i A. jd. : redak, stupac, lovac, Slavonac G. mn. : redaka, stupaca, lovaca, Slavonaca b) imenice . r. u G. mn. : sestara, djevojaka, zemalja c) neodreeni oblik nekih pridjeva m. r. u N.jd. : dugaak, siguran 19 d) zamjenice m.r. u N. jd. :

Glasovne promjene
sibilarizacija a) D. i L. jd. imenica . r. : slika slici, knjiga knjizi svrha svrsi b) u N., D., V., L. i I. jd. imenica m. r. : pjesnik pjesnici, pjesnicima c) u imperativu nekih glagola: rei reci recimo, recite

20

Glasovne promjene
palatalizacija a) V. jd. imenica m. r. : vuk vue, Bog Boe, duh due, stric strie, knez knee b) u prezentu nekih glagola: sijeem prema sijeku c) u aoristu istih glagola: sjekoh sijee d) u tvorbi im. gl. i prid. nekim sufiksima: prah praak, buka buiti, knez kneev

21

Pravopisni znakovi
toka (.) a) na kraju reenice: Pada kia. Hladno je. b) iza kratica: npr. , i sl. , dr. , mn. c) iza rednih brojeva: uenik 3. razreda II. gimnazije Ivan Maurani roen je 11. VIII. 1914.

22

Pravopisni znakovi
upitnik (?) i usklinik (!) 1. upitnik: a) na kraju upitne reenice: Zato ste doli? Kako se zove? b) kao znak utnje: Znate li kako su me aci iznenadili? ? Nitko nije bio bez zadae! c) vokativ: Ve ste se vratili, djeco!?

23

Pravopisni znakovi
2. usklinik: a) iza usklinih reenica: Ba sam prema tebi zla! b) u vokativu: Poskliznuli smo se. Pljus! c) poetku pisma, iza imena ili naslova: Draga mama! Potovani gospodine! d) u naslovu: Puenje je tetno!
24

Pravopisni znakovi
zarez (,) a) nizanje: Tata, mama, baka i sestra nisu o tome nita znali. Nabrali smo crvene, ute, bijele i zelene jabuke. b) naknadno dodavanje: Nala sam olovku, zelenu. U svakom itu, kae narod, ima kukolja. Moj junae, ti se nisi uplaio. O tome, stvarno, nita nije znala.

25

Pravopisni znakovi
c) isticanje i suprotnost: Slua, a ne uje! Sve je bilo mirno, tek to su se ule abe. Ili smo u Maksimir, uvijek kako bismo dolazili u Zagreb. dvotoje (:) Kupili smo razliito povre: mrkvu, perin, luk, zelje i repu. Uiteljica je objavila: Svi idu na izlet. Svi su se zaudili: to nitko nije oekivao. Zemljovid je u omjeru: 1: 100 000.

26

Pravopisni znakovi
trotoje () i tako smo na kraju pobijedili u nogometu. I vi ste vi ste sve to mirno gledali. crtica () Na uspjeh to su znali svi nije dolazio u pitanje. Sluali smo nita se nije ulo. Brat joj ree: Uzela si moju olovku. Utakmica Rijeka Hajduk zavrila je 3 : 2. 27

Pravopisni znakovi

spojnica (-) Nisam ti rekao Marica, nego Ka-ti-ca. spomen-ploa, minus-pol dal-ma-tin-ski p-j-e-v-a-t-i jagod-e 13-godinjak ruko- (vanje)

28

Pravopisni znakovi

navodnici ( ) U hrvatskom pravopisu o navodnicima pie: Ti se znakovi sastoje od dva dijela: poetnog i zavrnog i uvijek se upotrebljavaju oba, prvi na poetku, a drugi na kraju onoga to se navodi. Tko je Boji? upita baka. Znali smo da e sve dobro zavriti. I vi ste ili u oping? Znali smo, potvrdi Vesna da imamo domau zadau. 29

Pravopisni znakovi
zagrade {[(//)]} Antun Mihanovi (rijei) i Josip Runjanin (glazba) autori su hrvatske himne. visokog(a) znai visokog i visokoga izostavnik () Ili grmi il se zemlja trese. znak jednakosti (=) 7 + 6 = 13 pisat u = u pisati

30

Pravopisni znakovi

luk ())

1) papir: a) pisai, b) crtai, c) za kola

kosa crta (/)

1/2, 3/4 k. g. 1997/98. vozili smo doputenom brzinom od 50 km/h Ja sam itao / itala znak mnoenja ()
Uionica je veliine 6 4
31

Kratice

obine kratice lice l. , dioniko drutvo d.d. mnoina mn. , stranica str. maarski ma. , nominativ nom. vedski ved. , francuski fran. doktor dr. , magistar mr. jednian jd. , rimokatoliki rkt.

32

Kratice
sloene kratice Ekonomski fakultet EF Drutvo hrvatskih knjievnika DHK znakovi m, kg, A, N, ha, d, Al, Zn, I, P, Mg, CZK, EUR, FRF, HRK ALB, AUT, FRA, DEU ZG, ZD, K, RI I, J, Z, S,

33

Veliko i malo poetno slovo


veliko poetno slovo a) prva rije u reenici i naslovima: Djevojka otvori veu kutiju: u njoj su bile posloene ploice domina. Od slonove kosti. Enciklopedija hrvatske umjetnosti U predveerje, iznenada, Ni od koga iz dubine gledan, Pojavio se ponad grada Oblak jedan.

34

Veliko i malo poetno slovo


b) rijei kojima izraavamo poast i potovanje: Vaa visost, Vaa svetost Papa, Kralj, Predsjednik, Sultan Ti, Tvoj, Va, Vi c) vlastita imena: Bog, Jahve, Marin Dri, Bela Drugi Slijepi Danac, Francuz, Hrvatica, Republika Hrvatska, Savezna republika Njemaka

35

Veliko i malo poetno slovo


Ulica kralja Zvonimira, Trg kralja Tomislava Mjesec, Mali medvjed Blagovijest, Boi, Sveta tri kralja Hrvatski dravni sabor, Hrvatska vojska Prvi svjetski rat, Seljaka buna Nivea, Milka

36

Veliko i malo poetno slovo


malo poetno slovo a) ope imenice: brat, tata, prijatelj b) ope imenice izvedene od osobnih imena: amper, volt c) nazivi pripadnika ideolokih pokreta ili uenja: ateist, franjevac, hadezeovac d) nazivi vjera: budizam, islam, kranstvo

37

Veliko i malo poetno slovo


e) posvojni pridjevi na -ski, -ki, -ki, -ki: hrvatski, paki, osjeki, gospiki f) drutveni pokreti, povijesna razdoblja: renesansa, srednji vijek, barok, dvadeste i prvo stoljee

38

Literatura
Lonari, Mijo. Biani, Ante. Prirunik za pravilno pisanje Profil: Zagreb, 2000

39