You are on page 1of 100

INFORMACIJSKI SUSTAVI

ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

OSNOVE RAZVOJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA


Ver. 02.03.12.

Doc.dr.sc. Dragutin Lisjak


D.

11/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

SADRAJ 1. UVOD 2. MODELIRANJE PROCESA 3. MODELIRANJE PODATAKA 4. LOGIKO MODELIRANJE 5. FIZIKO MODELIRANJE 6. PRIMJER PROJEKTA

D.

22/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

1. UVOD 1.1 Informacijski sustavi Informacijski sustav je sustav koji prikuplja, pohranjuje, uva, obrauje i isporuuje informacije vane za organizaciju i drutvo, tako da budu dostupne i uporabljive za svakog tko ih eli koristiti. Informacija - je novo znanje, koje primatelju donosi nove injenice, ima karakter novosti, te kao podloga slui za odluivanje. Podatak skup zapisanih informacija.

D.

33/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

ulazn e infor macij e

POSLOVN I SUSTAV INFORMACI JSKI Obr SUSTAV ada

izlazn e infor macij e Uloga IS-a unutar poslovnog sustava

Poslovne odluke

D.

44/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

1.2 Metodologija projektiranja Pod metodologijom za projektiranje, izgradnju i odravanje podrazumijeva se sveukupnost naela, pravila, metoda i tehnika koje se koriste u postizanju cilja projektiranja, izgradnje i odravanja informacijskog sustava. Metoda organizirani skup postupaka koji od zadanog ulaza proizvodi traeni izlaz.
n

Informacijsko inenjerstvo - u razvoju IS-a treba koristiti inenjerske metode, - razvoj IS-a treba biti definiran, struktuiran i planiran proces, - razvoj IS-a treba biti podran raunalom.

D.

55/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Uloga metoda u razvoja IS-a - definiranje aktivnosti razvoja, - odreivanje redoslijeda aktivnosti, - definicija polazinog modela razvoja: - model procesa, - model podataka, - model dogaaja.
n

Metode temeljene na modelu podataka CASE Method - USA, SSADM (Structured System Analysis and Design Method) - UK, Yourdon/OO (Yourdon/Object Oriented) - USA. MIRIS (Metodika za razvoj informacijskih sustava) - Hrvatska

D.

66/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

1.3 Faze razvoja


n

Neki od problema pri razvoju IS-a

- projekti razvoja IS-a kasne u odnosu na plan, od 18-45 mjeseci, - softver kasni 3-5 godina, - informatiari i njihovi manageri uvijek su optimisti te obeavaju da e se projekt razvoja IS-a brzo i lako zavriti, - stvarni trokovi razvoja IS-a, redovito prelaze dvostruko planirane trokove, - softverske kue koje proizvode IS-ove uveavaju planiranu cijenu i do etiri puta kako bi se osigurale od gubitka.

D.

77/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Faze razvoja IS-a prema metodici CASE Method

1. Planiranje/strate gija IS-a 2. Analiza Zato? (definicija poslovnog problema) sustava 3. Oblikovanje to?IS-a (analiza problema) Kako? (razrada 4. Izrada IS-a rjeenja) 5. Uvoenje u rad 6. Odravanje IS-a
D.

88/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

1.Planiranje/strategija IS-a Cilj faze: - identificirati korisnike IS-a - ustanoviti njegov opseg IS-a, - identificirati nedostatke postojeeg IS-a, - ustanoviti ciljeve novog IS-a, - nainiti plan razvoja IS-a u budunosti.

D.

99/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

2. Analiza poslovnog sustava Cilj faze: - detaljna studija poslovnog odnosno informacijskog sustava, - izrada konceptualnog modela IS-a (to e sustav biti u stanju raditi?), - Proraunati trokove razvoja IS-a, - izraditi analizu troova i dobiti.

D.

1010/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

3. Oblikovanje (dizajn) IS-a Cilj faze: - izrada implementacijskog modela IS-a (kako e sustav raditi?), - izrada programske logike (akcijski dijagrami), - izraditi fizikog modela podataka (struktura baza podataka), - definicija programskih modula.

D.

1111/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

4. Izrada IS-a Cilj faze: - programiranje programskih modula, - testiranje programskih modula, - dokumentiranje programskog rjeenja.

D.

1212/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

5. Uvoenje IS-a u rad (implementaciju) Cilj faze: - detaljnja provjera rjeenja od strane projektanata i korisnika sa stvarnim podacima i u stvarnim uvjetima, - izobrazba korisnika za samostalan rad sa IS-om.

D.

1313/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

6. Odravanje IS-a Cilj faze: - ispravljanje greaka uoenih tijekom rada, - prilagoavanje sustava novim zahtjevima korisnika.

D.

1414/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Faze razvoja IS-a prema metodici SSADM (Structured Systems Analysis and Design Method) STUDIJA IZVODLJIVOSTI 1. Definicija problema 2. Identifikacija projekta

I. faza

Aktivnost Aktivnost

II. faza ANALIZA

Aktivnost
1.1 1.2 1.3 1.4 1.5

1. Analiza aktivnosti sustava i postojeih problema Pokretanje analize Istraivanje stanja postojeeg sustava Istraivanje strukture podataka sustava Proirivanje liste problema i zahtjeva Provjeravanje rezultata istraivanja

D.

1515/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

II. faza -nastavak

Aktivnost
2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8

2. Specifikacija zahtjeva Utvrivanje logike sustava Utvrivanje zahtjeva sigurnosti i nadzora Utvrivanje i sreivanje korisnikih zahtjeva Prepoznavanje i izbor varijanti posl. sustava Dopunjavanje izabrane varijante Izrada zahtijevane strukture podataka Istraivanje detaljnje logike sustava Provjera specifikacije zahtijevanog sustava

Aktivnost
3.1 3.2 3.3 3.4
D.

3. Izbor tehnikih varijanti Oblikovanje tehnikih varijanti Korisnikov izbor tehnikih varijanti Dopunjavanje tehnikih varijanti sustava Utvrivanje radnih varijanti sustava

1616/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

III. faza OBLIKOVANJE (DIZAJN)

Aktivnost

1. Oblikovanje podataka 1.1 Provoenje relacijske analize (3.NF) 1.2 Izrada logikog oblikovanja podataka 2. Oblikovanje procesa 2.1 Utvrivanje logikih upita 2.2 Utvrivanje logikih promjena podataka 2.3 Vrednovanje logikog dizajna podataka 3. Fiziko oblikovanje Izrada poetnog fizikog dizajna podataka Izrada programskih glavnih transakcija Vrednovanje logikog dizajna podataka Izrada plana ispitivanja sustava Izrada radnih uputa Izrada plana primjene pojedih modula

Aktivnost

Aktivnost
3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6
D.

1717/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Struktura procesa uvoenja IS-a

PROJEKT IZRADE STUDIJE


Izrada glavnog projekta I. - Izvedbeni projekt I-1 - Izvedbeni projekt I-2 - Izvedbeni projekt I-n

GLAVNI PROJEKT I.

Proces uvoenja IS-a


GLAVNI PROJEKT II.

Izrada glavnog projekta II. - Izvedbeni projekt II-1 - Izvedbeni projekt II-2 - Izvedbeni projekt II-n

............................................................................................................

D.

1818/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Projektna dokumentacija - Projekt izrade studije skup dokumenata (glavnih projekata) u kojima se jasno opisuje budui IS, - Glavni projekt skup dokumenata na temelju kojih se provodi SSADM (ili SAS) analiza, - Izvedbeni projekt skup dokumenata u kojima je u detalje opisan neki dio glavnog projekta, te slui kao podloga za modeliranje podataka.

D.

1919/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Glavni projekt


Projektni zadatak - dijagrami dekompozicije - dijagrami toka podataka (DTP) - opisi tokova i spremita podataka

Izvedbeni projekt
Izvedbeni zadatak - popis entiteta (grupa) podataka - popis veza meu entitetima - grafiki prikaz entiteta i veza (E-V)

dokumentacija modeliranja procesa

dokumentacija modeliranja podataka

D.

2020/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

2. MODELIRANJE PROCESA 2.1 Analiza sustava


n

Osnovne znaajke analize sustava - metoda znanstvenog istraivanja temeljena na dekompoziciji problema na sastavne dijelove, - tei se istraiti kako sustav postie svoj cilj. To znai istraiti procese koji prihvaaju ulaz, istraiti to se sve dogaa sa ulazom dok se on ne transformira u izlaz i sustav ne postigne svoj cilj. - transformaciju ulaza u izlaz u okviru sustava obavljaju procesi. - osnovni cilj: utvrivanje logikog toka podataka kroz sustav.

Proces - skup povezanih aktivnosti i odluka na temelju kojih objekti sustava ostvaruju cilj, a za njihovo izvrenje potrebni su odreeni resursi i odreeno vrijeme.

D.

2121/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Primjer grafikog prikaza modeliranja procesa

U pi KUPAC t
Ispita ni autom obil

PRIMOP REDAJA
D.

Proj UGOVA ektl RANJE PROJEK Na TIRANJ crt Na E crt NARU Naru Mat IVANJE dba DOBAVL erija IZRADA MATER JA l MOTOR IJALA Mat A M erija Auto oto l MONTA mobi r A l
2222/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

2.2 Prikladnost sustava za uvoenjem IS-a


n

Utjecajni faktori Sustav Sloenost Preorganiziranost Entropija stabilnost procesa Iskustvo Pouzdanost znanja Prihvaanje IS-a Iskustva u planiranju IS-a Korisnik Analitiar Poznavanje sustava organizacije Poznavanje IS-a Poznavanje analize

Sposobnost rukovoenja i Ranija iskustva s IS-om upravljanja Potrebna znanja o info. tehnologijama Broj korisnika

D.

2323/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Metoda ocjenjivanja situacije Pitanja


1. Je li sustav sloen? 2. Je li sustav preorganiziran? 3. Je li sustav entropian? 4. Jesu li procesi stabilni? 5. Je li zadovoljena razina upravljanja? 6. Postoji li ve IS? 7. Postoji li iskustvo s IS? 8. Je li sustav povezan s drugim sustavima? 9. Poznaju li korisnici sustav? 10. Je li znanje korisnika pouzdano? 11. Prihvaaju li korisnici IS? 12. Je li broj korisnika velik?

Te. faktor
3 1 3 1 1 2 2 2 2 2 1 1

Napomena: vei teinski faktor znai da taj utjecaj oteava razvoj IS-a
D.

2424/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Ukupna ocjena povoljnosti (UOP) UOP 0 - 12 13 24 25 36 Rang 1. Povoljno stanje (mala neizvjesnost) 2. Neizvjesno stanje 3. Nepovoljno stanje (velika neizvjesnost)

Te. faktor = 21 -> Rang 2. Neizvjesno stanje

D.

2525/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

2.3 Metoda dekompozicije Dekompozicija (ralanjivanje) - je metoda rjeavanja problema i opisivanja poevi od konceptualno opih do detaljnjih problema odnosno cjelina sustava k njegovim dijelovima, a u cilju hijerarhijskog opisa sustava. Dekomponirati se mogu: - procesi (funkcije), - podaci, - dokumenti, - organizacijske jedinice, - programski moduli i sl.

D.

2626/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Primjeri dekompozicijskih dijagrama


Korijen stabla Problem 0.

Problem 1.

Problem 2.

Problem 3.

Problem 2.1

Problem 2.2

Problem 2.3

Warnier-Orrov dijagram Proces 1. Proces 2.1 Proces 2.1

Vennov dijagram Skup A

Proces 0.

Proces 2.

Skup Z Skup X Skup Y

Proces 2.3 Proces 3. Skup B Skup C

D.

2727/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

2.4 Dijagram toka podataka Dijagram toka podataka (DTP) (Dataflow Diagram DFD) je grafiki nain za prezentaciju procesa sustava te predstavlja jezik za komunikaciju korisnika i analitiara. DTP specificira to e sustav raditi na logikoj razini. Dijagram toka podataka sastoji se od: - ulazno-izlaznih tokova podataka (zaslona, dokumenata), - vanjskih objekata (organizacija, ljudi) koji alju ili primaju tokove podataka od sustava, - procesa sustava (programa) koji transformiraju ulazne tokove u izlazne tokove podataka, - spremita podataka (baze podataka, kartoteke) u kojima se uvaju podaci za izvrenje procesa ili dobiveni kao rezultat rada procesa.

D.

2828/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

2.4.1 Grafiki elementi DTP-a

VANJSKI SUSTAV (Izvorite, Odredite)

TOK PODATAKA

PROCES

SPREMITE PODATAKA

D.

2929/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Opi oblik DTP-a

TOK A IZVORIT E PROCES

TOK B ODREDITE

SPREMITE

Ulazni tok podataka A dolazi iz izvorita podataka te se transformira u tok podataka B. Da bi se transformacija u procesu izvela efikasno, koriste se podaci iz spremita podataka. Izlazni tok podataka B iz procesa odlazi prema odreditu.

D.

3030/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Izvorita i odredita podataka (Vanjski sustavi)

SKLA DITE - Prezentiraju sustave koji su 1 vezi sa promatranim sustavom iji u


nas procesi trenutano ne zanimaju. - Primjeri: osobe, poduzea, organizacijska jedinica, ustanova, drava, banka, sustav plaa, informacijski sustav kadrova, skladite i dr.

D.

3131/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Tokovi podataka

Ra un Na crt
Nazivi toka podataka

Pl an

- Tokovi podataka su skupovi podataka koji se kreu od jednog dijela sustava ka drugom poznate strukture i sadraja. - Tok podataka je cjevovod kroz koji teku informacije. - Nazivi toka podataka biraju se tako da predstavljaju podatke od kojih se tok sastoji. - Svaki tok podataka mora imati jedinstveno ime.

D.

3232/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Varijante tokova podataka a) Vanjski ulazni tok

Tehni ki ured
b) Interni tok

Na crt

Analiz a rada

Upis Lista Analiz Analiti radni radnih a rada ki list h listova Baza c) Vanjski izlazni radnih listova tok listova Lista Strojna radnih obrada listova
D.

3333/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Spremite podataka

Kardinalnost SKLADITE (brojnost) MATERIJAL A - Spremite podataka je memorijsko mjesto gdje su podaci pohranjeni. (10000 kom.)

- Spremite podataka npr. mogu biti: - dokumenti: upit, ponuda, izvjetaj, evidencija - skup dokumenata: projektna dokumentacija, plan proizvodnje - baza podataka na raunalu, itd. - Dvije vrste operacija koje proces izvrava nad spremitem: - zapisivanje podataka u spremite - uitavanje podataka iz spremita - Kardinalnost (brojnost) broj zapisa (broj pojavljivanja) nekog entiteta u skladitu.

D.

3434/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

2.4.2 Hijerarhijski opis procesa - Prilikom crtanja dijagrama crtanja toka podataka (DTP) za vrlo sloene sustave broj procesa moe biti velik. Nacrtan DTP postaje preglomazan, neitljiv, nejasan i teak za izmjenu. Zbog toga se uvodi hijerarhijski opis sustava (top-down pristup).

- Postupkom dekompozicije (ralanjivanja) sloenih sustava u potprocese sustave, potprocese pak u njegove potprocese itd., dolazimo do niza procesa sustava na raznim razinama detaljnosti to na kraju ini hijerarhijski opis sustava glede procesa (funkcija).

D.

3535/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Razi na 0 Razi na 1 Razi na 2 Razi na 3

1. 1

1. 3. Potpro Potpro ces 1. 2. ces 2. ces3. 2. proces 1 proces 3 proces 2 2 1 a 0.2. a 0. 2. a 0. 1. 1. Prikaz 2 1 hijerarhije procesa

0. PROCES CIJELOG 2. SUSTAVA Potpro

3. 2

D.

3636/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Dijagram konteksta (DK)

- Predstavlja dijagram toka podataka koji prikazuje proces (sustav) na najvioj razini hijerarhije, odnosno prikazuje itav sustav kao jedan proces. - Dijagram konteksta povlai granicu izmeu sustava i okoline te definira podruje koje analiziramo a tokovi podataka jasno definiraju veze sustava sa okolinom. - Uobiajeno sadri samo jedan proces koji se oznaava sa brojem 0 (tzv. nulta razina hijerarhijskog prikaza)

D.

3737/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Sust av 1. Sust av 5.

Naziv projekta:____________ Sust ___________ av 2. Ul Ul Sust Iz az az av 3. la PRO z Ul CES Ul az 0. Iz az Sust av 4. la Sust z av 6. DIJAGRAM KONTEKST Opi prikaz dijagrama konteksta A
3838/100

D.

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

DIJAGRAM KONTEKSTA

Razi na 0

0 . 2 .

Razi na 1

1 0. ... .

3 .

Razi na 2 Razi na 3
D.

1 1. .... 1
1.1

1 . 2
1.2

2. ...

3. ...

2.1

2.2

3.1

3.2

3.2

Opi model 3939/100 hijerarhijskog opisa

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

2.5 SAS dokumentacija - Raniji naziv za SAS metodu Analiza i specifikacija korisnikih zahtjeva. - Dokumentacija modela procesa je skup definicija (opisa) pojedinog objekta dan uvijek na jednom mjestu u cjelokupnom modelu. - Odravanje dokumentacije: runo ili raunalno CASE alatima.

Sadraj dokumentacije modela procesa: 1. Dijagram konteksta, 2. Dijagram DTP-a svih razina, 3. Opis logike procesa, 4. Opis strukture spremita i tokova podataka.

D.

4040/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Metode za opis logike procesa tekstualni opis, dijagram toka podataka (flow chart), stabla odluivanja, Nassi-Schneiderman-ovi dijagrami, akcijski dijagrami, pseudokod, tablice odluivanja, Warnier-Orr dijagrami.

D.

4141/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Metode za opis strukture spremita i tokova podataka skup formulara, grafiki izgled fizikog formulara, Warnier-Orr dijagrami, modelom entiteti-veze.

D.

4242/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

3. MODELIRANJE PODATAKA Modeliranje podataka je proces koji zapoinje analiziranjem zahtjeva na informacijski sustav, a zavrava izgradnjom baze podataka. Ciljevi modeliranja podataka: dokumentiranje informacijskih zahtjeva, izgradnja baze podataka koja ima: - minimalnu redundanciju, - maksimalnu integriranost i konzistentnost podataka, - odgovarajuu stabilnost i fleksibilnost strukture, - pristup i iskoristivost.

D.

4343/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Faze razvoja IS-a prema metodici CASE 1. Method Modeliranj Planiranje/strate Modeliran e podataka gija IS-a 2. Analiza je procesa Konceptualni Zato? (definicija 1 poslovnog model problema) sustava Logiki model 3. Oblikovanje to?IS-a (analiza 2 Fiziki model problema) Kako? (razrada 4. Izrada IS-a 3 Baza rjeenja) podatak 5. Uvoenje u a rad 6. Odravanje IS-a Prikaz modeliranja procesa i
D.

modeliranja podataka unutar faza


4444/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

3.1 Konceptualno modeliranje podataka Konceptualni model podataka - je cjelovit, konzistentan neredunantan opis podataka informacijskog sustava. i

Znaajke konceptualnog modela: izrauju ga analitiari u suradnji sa korisnicima koji dobro razumiju potrebe za informacijama neovisan je o implementaciji, kako logikoj (u sustavu za upravljanje podacima) tako i fizikoj (bazi podataka) nastoji se iznai sve informacijske objekte te njihov meusoban odnos koristei konceptualne modele za opis podataka: - Entiteti-veze (E-V) - Objekti (O) detaljan opis modela podataka smjeta se u tzv. rjenik podataka IS-a

D.

4545/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

3.1 Model entiteti-veze (E-V) Entitet - je stvaran ili apstraktan predmet bili dogaaj o kojemu se u informacijskom sustavu prikupljaju podaci. Znaajke metode: podruje interesa tj. svijet se opisuje kroz veze i atribute izmeu entiteta odreuje sve nadtip entitete te pripadne podtip entitete koristi sljedee postupke apstrakcije za opis podruja interesa: - Klasifikacija - Generalizacija - Agregacije

D.

4646/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Klasifikacija - Vrsta apstrakcije u kojoj se entiteti klasificiraju u tipove prema zajednikim obiljejima. - Opisuje se vezom je pojava (engl. instance of) Generalizacija -Vrsta apstrakcije u kojoj se entiteti nie razine uopuju tipom entiteta vie razine. - Opisuje se vezom je (engl. is a) Specijalizacija -Vrsta apstrakcije u kojoj se entiteti vie razine uopuju tipom entiteta nie razine. - Opisuje se vezom je (engl. is a) Agregacija - Vrsta apstrakcije u kojoj se formira novi entitet vie razine na temelju vie entiteta ili atributa vie entiteta (npr. novi entitet rezervacija sobe, sastoji se od entiteta soba, osoba,i datum).
D.

4747/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

po dti p

po dti p

na dti p ent ent ent DJEL STUD KUPA ite ite ite ATNI ENT C tKenti 1 t2 t enti enti 3 Iv A Jo tet tet tet a n sip 2.1 2.2 2.3 Klasifikacija, n a generalizacija i agregacija entiteta
Is a

ent REZER ite VACIJ tA n ent OSOB ite A t0

Agre gacija Generali zacija (Specijal Klasifi izacija) kacija

e anc inst

of

D.

4848/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Primjeri tipova entiteta Ljudi (njihove funkcije) - DJELATNIK (skup zaposlenih osoba u poduzeu) - KUPAC (skup osoba koje kupuju robu) Organizacije - PODUZEE (skup poduzea u gradu) - AGENCIJA (skup poduzea koje se bave agencijskim poslovima) Materijalni predmeti - PROIZVOD (skup proizvoda koje proizvodi poduzee) - REZERVNI DIO (skup rezervnih dijelova) Dogaaji -NARUDBA (skup narudbi dobavljaa) -LET (skup letova avio kompanije)

D.

4949/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Veza predstavlja znanje o odnosu (relaciji) izmeu dva ili vie entiteta sustava. Znaajke: formalno se opisuje matematikom relacijom k 2 skupova entiteta, ne nuno razliitih. Ako su E1, E2,...,Ek skupovi entiteta, a (e1, e2,...,ek ) broj pojava entiteta, tada je veza podskup od:

{ ( e1, e1, e1, ..., ek ) e1 E1, e1 E1, ..., ek Ek }

broj entiteta koji sudjeluju u vezi oznaava se kao stupanj veze (n) Vrste veza:

- unarna: n=1 (E1= E2) - binarna: n=2 (E1 E2) - ternarna: n>2 (E1 E2 E3,..., En)

D.

5050/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Primjer binarne veze:

E2: E1:

OSOBA

ODJEL

RazvojZagreb Ilica 20 Proizvodnja Zaprei Glavna 19 PodajaZagreb Petrova 30 Zagreb Financije Martieva 45

4011 Ivan Peri Ana 4012 Ivi Maja 4013 Marki Ivo 4014 Crni Petar 4015

V1: RADI U

MandiJanko 4016 Janki Zlatko 4017 Horvat

Binarna relacija: V1(ei E1, ej E2)

i=1...x; j=1...y

D.

5151/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Veza sa prethodne slike opisana je sa binarnom relacijom, u kojoj prvi lan pripada entitetu ODJEL, a drugi OSOBA: (Razvoj, 4011), (Razvoj, 4012), (Proizvodnja,4013), (Proizvodnja, 4014), (Proizvodnja, 4015), (Prodaja, 4016), (Financije, 4017)

D.

5252/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Uloga entiteta u vezi opisuje funkciju koju entitet ispunjava. Opisuje se relacijom (u1/e1, u2/e2,...ui/ei) u kojoj je ui uloga koju entitet ei ima u vezi: (radno mjesto/Razvoj, djelatnik/4011), (radno mjesto/Razvoj, djelatnik/4012), (radno mjesto/Proizvodnja, djelatnik/4013), (radno mjesto/Proizvodnja, djelatnik/4014), (radno mjesto/Proizvodnja, djelatnik/4015), (radno mjesto/Prodaja, djelatnik/4016), (radno mjesto/Financije, djelatnik/4017)

D.

5353/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Pridruivanje nain opisivanje veze kada elemenate jednog skupa spajamo sa elementima drugog skupa. Vrste pridruivanja: Jednoznano Uvjetno Vieznano

Jednoznano pridruivanje

(A B)

OS OB O A 1 O O2 3

DA TU D M 1 D 2

kardinalnost: 1,1

D.

5454/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Uvjetno pridruivanje

(A ) B)

OS OB O A 1 O O2 3 OS OB O A 1 O O2 3

ISKA ZNIC I A 1 I 2

kardinalnost: 0,1

Vieznano pridruivanje (A B)

AUTO MOBI A L 1A A3 2
5555/100

kardinalnost: 0,M

D.

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Atribut (obiljeja ili svojstva) predstavlja opis svakog tipa entiteta. - Npr. entitet OSOBA moe se opisati sljedeim atributima: Ime, Prezime, Datum roenja, Matini broj. - Svaki atribut moe poprimiti jednu vrijednost iz domene vrijednosti atributa. Npr. domena vrijednosti atributa Matini broj moe biti od 1 do 1000. - Veza moe, ali i ne mora, biti opisana atributima.

D.

5656/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Klju omoguava jednoznanu identifikaciju svake pojave entiteta u skupu entiteta. Primjer kljua: - Npr. matini broj (OIB) neke osobe unutar skupa osoba. Primjer nema kljua: - Npr. ime, prezime, matini broj (jer postoji vie osoba sa istim imenom) - Uvijek se nastoji iznai minimalni klju - Minimalnih kljueva moe biti vie, te se oni nazivaju moguim kljuevima (npr. matini broj graana i broj osobne iskaznice).

D.

5757/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

3.1.1 Grafiki prikazi modela entiteti-veze (E-V) - Omoguavaju lake razumijevanje modela podataka - U praksi se najvie koriste Chen-ov i Martin-ov grafiki prikazi (dijagrami) - U jednostavnom grafikom prikazu crtaju se tipovi entiteta i veze, a u potpunom i atributi - Potpuni je grafiki prikaz kod sloenijih modela s mnogo atributa nepregledan, pa se ee koristi jednostavan grafiki prikaz, a popis atributa entiteta daje posebno.

D.

5858/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Elementi Chen-ovog dijagrama


OSOBA

0,1 radno mjesto

Zaposlenje

1,M djelatnik

JMBG radnika klju OSOBA

I m nekljuni e

1,1 S 1,M (0,M) STUDENT DJELATNIK

ENT ITE T VE ZA ATR IBU T SPECIJA LIZACIJ A

AGRE GACIJ A

D.

5959/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Primjeri Chen-ovih dijagrama

ent itet kardin alnost ve za kardin alnost ent itet

D.

1. Neagregirani Chen-ov dijagram itanje ODJEL zapoljava 0,1 dijagram - svaki ODJEL zapoljava ul a: jednu ili vie (1,M) OSOBA og - svaka OSOBA radi ni u a ul jednom ili samo jednom (0,1) 1,M radi og ODJELU OSOBA a atri but Mati i ni broj Ime Prezi 6060/100
Zaposlenje

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

D.

2. Agregirani Chenov dijagram atri if but ra ent i ul Na 0,1 PROIZV itet og ziv OD a ul kardin 0,M og alnost atri a agreg ifr but irani a i entite Naz itanjet iv - PROIZVOD u sastavu ima niti jedan, jedan dijagram Kol ili a: vie (0,M) proizvoda iz SASTAVNICE iin - SASTAVNICA se a sastoji od niti jednog ili jednog (0,1) PROIZVODA 6161/100 se sastoji od
SASTAVNIC A

u sasta vu

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Elementi Martin-ovog dijagrama

OSOBA

radi zapoljava

JMBG radnika klju

I m nekljuni e

OSOBA STUDENT DJELATNIK

D.

Lege nda: - donja granica ili - donja - gornja (0) gornja granica granica (M- 6262/100 (1)

ENT ITE VE T ZA ATR IBU T SPECIJA LIZACIJ A

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Primjeri Martin-ovih dijagrama

ent itet kardin alnost ve za kardin alnost ent itet

1. Neagregirani Martinov dijagram

ODJEL
zapoljava radi

OSOBA Mati ni broj Ime Prezi

ul og a atri butitanje i - svaki ODJEL zapoljava jednu ili dijagram vie a: ( ) OSOBA - svaka OSOBA radi ni u jednom ili samo jednom ( )ODJELU
6363/100

D.

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

2. Agregirani Martin-ov dijagram

D.

agreg irani entite itanje t iv - PROIZVOD u sastavu ima niti jedan, jedan dijagram Kol ili ) proizvoda iz SASTAVNICE a: vie ( iin - SASTAVNICA se sastoji od niti jednog ili a 6464/100

se sastoji u od sasta vu

ent itet

atri if but ra i Na PROIZV ul ziv OD og a kardin SASTA alnost VNICA atri ifr but a i Naz

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Primjer Chen-ovog i Martin-ovog dijagrama

(Razrada na ploi!)

D.

6565/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

3.1.2 Postupak izrade modela entiteti-veze (E-V) - Postupak izrade (E-V) modela jedna je od faza analize poslovnog sustava kojom se definiraju informacijski zatjevi koje zapravo opisuju poslovna pravila koja vrijede unutar poslovnog sustava. - Na temelju analize poslovnih pravila analitiar izrauje specifikaciju informacijskih zahtjeva koju ine: identificirani procesi (funkcije) poslovnog sustava, identificirani entiteti (objekti) poslovnog sustava, pravila obavljanja i pokretanja procesa nad entitetima poslovnog sustava.

D.

6666/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Faze izrade (E-V) modela


1. 2.

Prikupljanje i analiza informacijskih zahtjeva Izrada (E-V) modela: - utvrivanje entiteta, - utvrivanje veza izmeu entiteta, - utvrivanje atributa, - utvrivanje kljueva, - utvrivanje ogranienja (unos, brisanje promjena kljua).

D.

6767/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

3.2 Objektni modeli Objekt predstavlja element odnosno cjelinu koja se moe samostalno promatrati i obraivati. Klasa predstavlja opis jednog ili vie objekata koji imaju isti skup atributa i jednak opis. Znaajke: model slian E-V modelu, svaki objekt ima vie atributa koji ga karakteriziraju, svi slini objekti imaju isti skup atributa (razliitih vrijednosti) i pripadaju istoj klasi, za razliku od E-V modela objekti modeli imaju servise koji definiraju njihovo ponaanje, kae se da imaju procesnu komponentu.

D.

6868/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Koncepcija Objektnog modela

AV IO Oznaka: USAF-123 N
Tip: F - 117A

Obj ekt 1

Kl as a

AV IO Oznaka: UA-345 N
Tip: A - 320

AV IO Oznaka: USAF-231 N
Tip: SR - 71
D.

6969/100

Obj ekt

Obj ekt 2 Klasa (Objekt 1, Objekt 2, Objekt 3) AVION (F117A, A-320, SR-71)

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Elementi Objektnog dijagrama

Klasa/ Objekt Servis: funkcija


Atribut: vrijednost

Kl as a

Klasa/ Objekt Generalizacija / Specifikacija Potkl asa 1 Potkl asa 2

D.

7070/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Cjeli na

Cjelin a / dio Dio 2

Dio 1

Klasa/O bjekt 1 1 1, m
D.

Klasa/O bjekt 2 V ez a

7171/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Primjeri Objektnog modela

Naziv brodara Matina luka

BRO D

Broj putnika Broj kabina

Putni ki Putn.Teretn i

Vrsta tereta Nosivost

Tere tni

Broj kabina

D.

Generalizacija / 7272/100 Specifikacija

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Avio n

Organ izacija 0, 0 M , 1

0 0 , , 4 Mot 1 or Cjelin a / dio

Od jel

D.

7373/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

D.

Primjena objektnog modela u 7474/100 podruju umjetne inteligencije

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

4. LOGIKO MODELIRANJE Logiko ili implementacijsko modeliranje podataka je pretvorba konceptualnog modela izvedenog u obliku modela entitetiveze u logiku shemu baze podataka. Znaajke logikog modela: model ne rezultira razradom konane fizike strukture. opisuje se po pravilima odreenog sustava za upravljanje bazom podataka (relacijskog, objektnog, mrenog ili hijerarhijskog). u modelu se koriste pojmovi: datoteka, relacija, slog, primarni klju, vanjski klju. najee se za opis logikog modela primjenjuje relacijski model, a u novije vrijeme i objektni model ija se logika implementira u relacijski model.

D.

7575/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

4.1 Relacijski model podataka - Relacijski model temelji se na kolekciji matematikih principa izvorno proizilih iz teorije setova i predikatne logike. - Prvu primjenu relacijskog modela publicirao je 1970. god. dr. E.F. Codd istraiva iz IBM-a.

- Relacijskim modelom definirani su: prezentacija podataka (struktura baze podataka), zatita podataka (integritet baze podataka), operacije nad podacima (relacijska algebra).

D.

7676/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

4.1.1 Terminologija relacijskog modela podataka


Eniteti

- predstavljaju sve ono to se u sustav eli pohraniti kao informacija.


Atributi

- predstavljaju injenice o svakom od entiteta.


Domena

- predstavlja predstavlja vrstu podataka prezentiranu od strane atributa.


Relacije

- predstavljaju odnose izmeu entiteta.


Primarni klju

- predstavlja jedinstvenu (unikatnu) identifikaciju svakog zapisa (sloga) baze podataka.

D.

7777/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

4.1.2 Struktura baze podataka 1. Problem suvinosti (redundancija) podataka Normalizacija baze podataka je postupak kojim se danog modela baze podataka nastoji otkloniti suvini, ponavljajui ili redudantni podaci.

- Pravilo: Dobro oblikovana baza podaka je ona u koju se podaci upisuju samo jednom.

D.

7878/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Prva normalna forma 1.NF

D.

7979/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Druga normalna forma 2.NF

D.

8080/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Trea normalna forma 3.NF

D.

8181/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

2. Tipovi veza u relacijskom modelu


Jedan prema jedan

- tip veze kada vrijednost jednog polja sloga jedne tablice tono odgovara vrijednosti jednog polja sloga druge tablice.

D.

8282/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Jedan prema vie

- tip veze kada vrijednost jednog polja sloga jedne tablice odgovara vrijednosti jednog ili vie polja slogova druge tablice.

D.

8383/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Vie prema vie

- tip veze kada vrijednost jednog polja sloga jedne tablice odgovara vrijednosti jednog ili vie polja slogova druge tablice.

D.

8484/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

4.1.3 Integritet baze podataka


Referencijalni integritet

- je koncept u relacijskim bazama podataka koji osigurava da podaci koji su u relacijskoj vezi izmeu pojedinih tablica baze ostanu konzistentni. To znai da svaka promjena vrijednosti relacijskog polja jedne tablice izaziva promjenu vrijednosti relacijskog polja u drugoj tablici.

D.

8585/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Primjer: Definicija referencijalnog integriteta

D.

8686/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Transakcijski integritet

- je koncept u relacijskim bazama podataka koji osigurava istovremeno auriranje vie tablica baze podataka tako da podaci u svim tablicama ostanu konzistentni. To znai da se u sluaju pojave bilo koje greke prilikom operacije auriranja, sadraj svih tablica baze vraa u prvotno stanje.

Primjer: Definicija transakcije On Error GoTo Otkazivanje_transakcije begin tran UPDATE T_Cijene SET Cijena = Cijena *1.1 -- 10% poveanje cijene UPDATE T_Stanje SET Cijena = Cijena *1.1 -- 10% poveanje cijene commit tran
D.

Otkazivanje_transakcije: 8787/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

4.1.4 Relacijska algebra - je skup formalnih operacija nad relacijama, a kao rezultat dobiva se relacija.

D.

8888/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

5. FIZIKO MODELIRANJE Fiziko modeliranje podataka organizacije podataka, tonije baze medijima za memoriranje podataka. je opis stvarne fizike podataka realizirane na

(Primjer modeliranja podataka na razradi projektnog zadatka!)

D.

8989/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

6. PRIMJER PROJEKTA Informacijski sustav za odavanje strojeva - ISOS

Definicija glavnog zadatka ISOS sustava

- Glavna zadaa informacijskog sustava ISOS sustava je mogunost nadzora odravanja strojeva po stanju, a na temelju izmjerenih vibracijskih brzina. Sustav e na temelju standarda ISO-2372 biti u stanju procijeniti vibracijsko stanje stroja, te na temelju toga donijeti odluku o eventualnoj narubi i zamjeni strojnog elementa koji izaziva vibraciju.

D.

9090/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Koncepcija sustava

D.

9191/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

D.

9292/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

D.

9393/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

D.

9494/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

D.

9595/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

D.

9696/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Primjer mjerenja vibracija sa VIBROTEST- 60 ureajem

D.

9797/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Procjena vibracijskog stanja sustava prema ISO 2372

D.

9898/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

Primjer sheme spajanja i nadzora vibracijske opreme SKF On-Line informacijskog sustava odravanja

D.

9999/100

INFORMACIJSKI SUSTAVI
ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INENJERSTVO

LITERATURA 1. M. Pavli: Razvoj informacijskih sustava, Znak, Zagreb, 1996. 2. M. Varga: Baze podataka, DRIP, Zagreb, 1994. 3. R.M.Riordan: Designing Relational Database Systems, Microsoft Press, Redmont, 1999.

D.

100100/100