You are on page 1of 18

MATEMATICKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD
Tema: Aritmetiki i geometrijski niz c

Student: Maja Nikoli ml03109 c Profesor: Zoran Lui cc

SADRZAJ

1.Uvod..........................................................3 1.1.Osnovni pojmovi.....................................4 1.2.Osnovne osobine niza..............................6 1.3.Aritmetiki niz........................................8 c 1.4.Geometrijski niz.....................................12 1.5.Razni zadaci...........................................16 1.6.Literatura...............................................18

1.UVOD

Bilo koje preslikavanje skupa svih prirodnih brojeva N u neki neprazan skup S naziva se niz (elemenata skupa S). Drugim reima, niz je preslikavanje c kojim se: prirodnom broju 1 dodeljuje njegova slika a1 S, prirodnom broju 2 dodeljuje njegova slika a2 S, . . . . . . n an S, Uobiajeno je da se niz predstavlja samo svojim slikama, i to u obliku: c (a1 , a2 , ..., an , ...) ili krae (an ). c Za element an (koji je slika broja n) esto se kae da je opti lan niza c z s c (an ) = (a1 , a2 , ..., an , ...). Napomena: Podsetimo se pojma uredenog para ili uredene dvojke(a1 , a2 ). To je skup od dva elemenata a1 , a2 , pri emu se uzima u obzir koji je elec ment prvi, a koji drugi. Zbog toga je, u optem sluaju, (a1 , a2 ) = (a2 , a1 ), s c dok je uvek a1 , a2 = a2 , a1 . Slino, uredena trojka (a1 , a2 , a3 ) je trolani c c skup, pri emu se uzima u obzir koji je element prvi, koji drugi, a koji c trei, U vezi sa tim, niz (a1 , a2 , . . . , an , . . .) moemo shvatiti i kao uredenu c z beskonanotorku. c Specijalno, u sluaju S = R, preslikavanje skupa N u skup svih realnih c brojeva R naziva se realni niz i mi emo uglavnom razmatrati takve nizove. c

1.1.Osnovni pojmovi

Ograniiemo se na posmatranje beskonanih nizova, pored ostalog i zbog cc c toga to se, u izvesnom smislu, konaan niz (a1 , a2 , . . . , an ) moe indentikos c z vati sa beskonanim nizom (a1 , a2 , . . . , an , 0, 0, . . .). Inae pod beskonanim c c c realnim nizom podrazumeva se jednoznano preslikavanje f skupa c prirodnih brojeva N = 1, 2, . . . , n . . . u skup realnih brojeva R. (Moe se z vriti i preslikavanje skupa N u skup kompleksnih brojeva C, kada govos rimo o kompleksnim nizovima.) Kako je skup N oblast denisanosti svakog niza, to je za poznavanje niza f dovoljno (i potrebno) znati vrednosti koje se pribliavaju brojevima 1, 2, . . . , n, . . . , tj. z a1 = f (1), a2 = f (2), . . . , an = f (n), . . . , ili bar zakon po kome se te vrednosti formiraju. Na osnovu toga, apostroranje nekog niza f moe se izvriti stavljanjem u zagrade njegovih vrednosti z s a1 , a,2 , . . . , an , . . . , kao to smo to na pocetku inili, ili kraom oznakom s c c (an )n=1,2,3,... U ovom tekstu za oznaku niza uzimaemo esto samo (an ), implicitno c c podrazumevajui da n uzima redom sve vrednosti iz skupa N , a takode i c oznaku an (n = 1, 2, 3, . . .). (Potpunosti radi, napominjemo da se za oznaku niza ponekad koriste i velike zagrade,npr {an }.) Vrednosti a1 , a2 , . . . , an , . . . nazivamo redom prvim, drugim, . . . , n-tim, . . . lanom niza (an ), a brojeve 1, 2, . . . , n, . . . njihovim indeksima. Clan (an ), c c tj. lan sa neodredenim indeksom n (ili lan iz koga variranjem indeksa c dobijamo pojedine konkretne lanove niza), naziva se esto opstim lanom c c c niza. Beskonani nizovi, u daljem tekstu ove glave: nizovi, sreu se esto u c c c samoj matematici. Tako nizovi se javljaju i pri desetinom zapisivnju realnih c brojeva. Naime, ako je a0 , a1 a2 . . . an . . . desetini zapis nekog realnog broja a, onda je c a 1 , a2 , . . . an , . . . niz decimala (decimalnih cifara) tog broja; isto tako, a0 , a1 ; a0 , a1 a2 ; a0 , a1 a2 . . . an ; . . . 4

je niz donjih decimalnih aproksimacija (priblinih vrednosti) nenegativnog z broja a; U isto vreme a0 , a1 + 1 1 1 ; a0 , a1 a2 + 2 ; a0 , a1 a2 . . . an + n ; . . . 10 10 10

je niz gornjih decimalnih aproksimacija istog broja. c Medutim, nizovi se prirodno pojavljuju i u praksi: njih, npr, ine: brojevi novo pridolih turista u neki grad (u toku dana, recimo), brojevi proizvedenih s artikala u nekoj fabrici (u periodima odredene duine) i slino. Zadavanje z c niza nekad moe biti izvedeno u eksplicitnom obliku, tj. pomou formule tipa z c an = f (n), koja jasno pokazuje kako se na osnovu vrednosti indeksa n izraunava lan niza sa tim indeksom (tj. lan an ). c c c n[1+(1)n ] Primer 1. Niz an = , (n = 1, 2, 3, . . .) zadat je u eksplicitnom 2 obliku. Uzimajui redom n = 1, 2, 3, . . . , dobijamo a1 = 1(11) = 0; a2 = 2(1+1) = c 2 2 3(11) z 2; a3 = 2 = 0; a4 = 3(1+1) = 4; . . . Medutim, zadavanje nekog niza moe 2 biti opisano (usmeno). Tako,ako je an gornja decimalna aproksimacija broja 1 2 sa tanou do 10n1 , imamo c sc a1 = 2; a2 = 1, 5; a3 = 1, 42; a4 = 1, 415; . . . ili, ako je an n-ti po redu prost broj, imamo: a1 = 2; a2 = 3; a3 = 5; a4 = 7; a5 = 11; . . . . U oba navedena primera nemamo formule koja bi omoguila izraunavanje c c nekog lana na osnovu vrednosti indeksa n. Uprkost tome, reima opisano c c c svojstvo lanova omoguava da se dode do vrednosti bilo kog lana tih nizova. c c Napomena 1. S obzirom na to da su nizovi funkcije (specinog tipa), moe c z se govoriti o njihovim gracima. Na osnovu denicije graka uopte, grak s niza (an ) je skup taaka (u ravni) (n, f (n)) | n N , tj. skup (n, an ) | n N c koji je prikazan na slici 1.

an

a1 a2 0 1 2 n

Zahvaljujui, medutim, tome da su prve kordinate taaka na graku niza c c (an ) uvek iste (tj. redom 1, 2, 3, . . . , n, . . .), to se dovoljno dobra geometrijska interpretacija niza moe dobiti i isticanjem, samo na jednoj brojnoj z osi, vrednosti an (n = 1, 2, 3, . . .) (tj. ordinate taaka na graku niza (an )). c Takav postupak je ei u praksi i prikazan je na slici 2. Radi razlikovanja, c sc ovako dobijen skup taaka zvaemo grakom. c c

a2 0 a1 an

a3

1.2.Osnovne osobine nizova

S obzirom na to da su nizovi jedna vrsta funkcija, to se mnogi pojmovi i osobine uvedeni i prouavani kod funkcija uopte mogu posmatrati i kod c s nizova posebno. Ovde emo apostrorati dve od tih osobina koje su od c izuzetnog znaaja i po sebi, a i za dalje izlaganje. Re je pri ovome o svoc c jstvima monotonosti i ogranienosti nizova. Iz denicije rastujue funkcije c c uopte, sledi da je niz (an ) rastujui ako i samo ako (m, n N )(m > n s c am > an ). Lako je, medutim videti da je poslednji uslov ispunjen ako je (n N )(an=1 > an ), odnosno ako (i samo ako) je a1 < a2 < a3 < . . . < an < an+1 < . . . Ako u predhodnim nejednakostima medu lanovima niza c < zamenimo sa , dobijamo deniciju neopadajueg niza (an ). Kada c elimo da uprostimo izlaganje, rastujui niz moemo oznaiti sa (an ) . z c z c Postupajui na slian nain, dolazimo do denicije opadajueg niza (an ) (tj. c c c c niza (an ) sa osobinom a1 > a2 > a3 > . . . > an > an+1 > . . .), u oznaci (an ) , odnosno do denicije nerastujueg niza (an ) (tj. niza (an ) sa osobic nom a1 a2 a3 . . . an an+1 . . . .) Rastui, neopadajui, opadajui i nerastui nizovi jednim imenom nazic c c c vaju se monotonim nizovima, pri emu se za rastue i opadajue nizove kae c c c z da su strogo monotoni nizovi. Grak rastujueg niza (an ) je c skup taaka c ije c ordinate rastu sa rastom apcisa. Ukoliko se niz (an ) interpretira na brojevnoj osi, 6

odgovarajuih lanova niza: taka an+1 je desno od take an , za svako n. c c c c Ako je pak niz an neopadajui, na njegovom graku mogu postojati uzac stopne take sa razliitim apcisama i jednakim ordinatama. Pri interpretaciji c c neopadajueg niza an na brojevnoj osi, jedna ista taka moe prestavljati vie c c z s uzastopnih lanova niza. c Napomena 1. Kako je an+1 > an an+1 an > 0, to je an rastui niz ako i c samo ako (n N )(an+1 an > 0). Na isti nain, osobina c (n N )(an+1 an 0) karakterie neopadajui niz (an ), dok su opadajui i nerastujui s c c c niz potpuno okarakterisani redom osobinama (n N )(an+1 an < 0) i (n N )(an+1 an 0). Primer 1. Ispitati monotonost niza an = 3n 1 , n (n = 1, 2, 3, . . .).

Reenje: Prema napomeni 1, ispitivanje monotonosti niza (an ) svodi se na s ispitivanje znaka razlike an+1 an (n = 1, 2, 3, . . .). U naem sluaju, iz s c an+1 an = 3(n + 1) 1 3n 1 3n2 + 2n 3n2 3n + n + 1 1 = = n+1 n n(n + 1) n(n + 1)

sledi da je (n N )(an+1 an > 0), tj. da je posmatrani niz rasrui. c Iz denicije ogranienosti funkcije uopte, dobija se sledea denicija: Niz c s c (an ) je ogranien ako i samo ako (m, M R)(n N )(m an M ). c Pri tome se broj m naziva minorantom, a broj M majorantom niza (an ). Ako niz (an ) ima minorantu, onda se on naziva ogranienim odozdo, a ako c ima majorantu, naziva se ogranienim odozgo. Oigledno, ogranien niz c c c (an ) ogranien je i odozdo i odozgo, i obrnuto. Na tom rezultatu temelji se c utvtdivanje ogranienosti (odnosno neogranienosti) nekih nizova. c c Napomena 2. Utvrdivanje ogranienosti nekih nizova sloenije strukture, c z moe se zasnovati na rezultatu: niz (an ) je ogranien ako i samo ako z c (k 0)(n N )(| (an ) | k). Pri tome se esto koriste i nejednakosti c | a + b || a | + | b | i | a b ||| a | | b || .

1.3.Aritmetiki niz c

Realan niz (an ) = (a1 , a2 , . . . an , . . .) naziva se aritmetiki niz ako je razlika c bilo koja dva susedna (uzastopna) lana toga niza konstanta. Drugim reima, c c niz (an ) je aritmetiki ako postoji realan broj d takav da je: c a2 a1 = a3 a2 = . . . = an+1 an = d (1) Jednakosti (1) mogu se krae napisati u obliku: c an+1 an = d (n = 1, 2, 3, . . .) (2) Broj d se obino zove razlika (diferencija) aritmetikog niza (an ). c c Primetimo da je aritmetiki niz (an ) potpuno odreden svojim prvim c lanom a1 i razlikom d jer jednakost (2) daje indukcijsku deniciju niza (an ). c Zaista, predpostavimo da su poznati prvi lan a1 aritmetikog niza (an ) i c c njegova razlika d. Tada se iz (2) za n = 1 dobija , a2 (jer je a2 = a1 + d), za n = 2 dobija se a3 (jer je a3 = a2 + d) itd. U stvari , polazei od jednakosti (2) nije teko izvesti formulu za opti c s s lan an aritmetikog niza (an ). c c Naime, iz (2) dobijamo: a2 a1 = d a3 a2 = d . . . an1 an2 = d an an1 = d odakle, posle sabiranja, izlazi: an a1 = (n 1)d, tj. an = a1 + (n 1)d (3) Prema tome, aritmetiki niz ili aritmetika progresija ima oblik: c c (a1 , a1 + d, a1 + 2d, a1 + 3d, . . . , a1 + (n 1)d, . . .). Aritmetika progresija je rastujua (diferencija) d pozitivna; isti niz je c c opadajui ako i samo ako je razlika d negativna; ako je pak d = 0, onda c imamo an = a1 za svako n = 1, 2, 3, . . . , to znai da su tada svi lanovi niza s c c jednaki, u tom sluaju imamo tzv. niz-konstantu. c Iz | an |=| a1 + (n 1)d || (n 1)d | a1 = (n 1) | d | | a1 | za svako n = 1, 2, 3, . . . sledi da je niz (| an |) ogranien ako i samo ako je d = 0. c Prema tome, aritmetika progresija (a1 + (n 1)d) je ogranien niz ako c c i samo ako je d = 0, tj. ako ona predstavlja niz-konstantu. 8

Kako u formuli (3) uestvuju dva proizvoljna parametra a1 i d, zac kljuujemo da je aritmetiki niz potpuno odreden ne samo kad su poznati c c prvi lan a1 i razlika d ve kad su poznata bilo koja dva medusobno nezavisna c c podatka o nizu. Primer 1. Peti lan aritmetikog niza (an ) je 19, a deseti lan 39. Odrediti c c c niz (an ). Reenje: Imamo a5 = 19, a10 = 39. Medutim, u sluaju aritmetikog niza s c c jednakost (3) je tana za svako n N. Stoga je: c a5 = a1 + 4d = 19, i a10 = a1 + 9d = 39. Iz sistema jednaina a1 + 4d = 19, i a1 + 9d = 39, posle oduzimanja c dobijamo 5d = 20, tj. d = 4, pa je a1 = 19 16 = 3, i opti lan niza glasi: s c an = 3 + 4(n 1) (n = 1, 2, 3, . . .), tj. an = 4n 1 (n = 1, 2, 3, . . .). Dakle, traeni aritmetiki niz je (3, 7, 11, . . .). z c Primer 2. Trei lan aritmetikog niza (an ) etiri puta je vei od prvog, c c c c c a esti lan je 17. Odrediti niz (an ). s c Reenje: Imamo a3 = 4a1 ; a6 = 17. Koristei formulu (3) dobijamo: s c a3 = a1 + 2d = 4a1 , a6 = a1 + 5d = 17 tj. sistem jednaina: 3a1 2d = 0, a1 + 5d = 17 odakle neposredno sledi c a1 = 2, d = 3, pa je an = 2 + 3(n 1) (n = 1, 2, 3, . . .),

tj. traeni niz glasi (2, 5, 8, . . .). z Niz svih prirodnih brojeva (n) = (1, 2, 3, . . . , n, . . .) ini aritmetiki c c niz (sa prvim lanom 1 i razlikom 1). Formula za izraunavanje zbira prvih c c n prirodnih brojeva, tj. prvih n lanova niza (1, 2, 3, . . .) je: c n(n + 1) . 2 Izvedimo sada formulu za zbir prvih n lanova bilo kog aritmetikog niza c c (an ), tj. izraunajmo vrednost izraza Sn , gde je: c 1 + 2 + ... + n = S n = a1 + a2 + a3 + . . . + an . (4)

Koristei se jednakou (3), nalazimo: c sc Sn = a1 + (a1 + d) + (a1 + 2d) + . . . + (a1 + (n 1)d) = na1 + d + 2d + . . . + (n 1)d 9

= na1 + (1 + 2 + . . . + (n 1))d Medutim, na osnovu (4) je: (1 + 2 + . . . + (n 1)) = pa dobijamo: (n 1)nd 2 n(2a1 + (n 1)d) (5) Sn = 2 Napomena 1. Formula (5) moe se dokazati na sledei nacin. Kako je: z c Sn = na1 + S n = a1 + a2 + . . . + an , a takode Sn = an + an1 + . . . + a1 , na osnovu jednakosti (3) imamo: Sn = a1 + (a1 + d) + (a1 + 2d) + . . . + (a1 + (n 1)d) Sn = (a1 + (n 1)d) + (a1 + (n 2)d) + (a1 + (n 3)d) + . . . + a1 Posle sabiranja redom lanova koji su potpisani jedan ispod drugog, dobic jamo: 2Sn = (2a1 + (n 1)d) + (2a1 + (n 1)d) + . . . + (2a1 + (n 1)d) 2Sn = n(2a1 + (n 1)d) tj. (5). Jednakost (5), napisana u obliku: Sn = Na osnovu (3) postaje: Sn = n (a1 + an ) . 2 (6) n (a1 + (a1 + (n 1)d)) . 2 n(n 1) 2

Primer 3. Odrediti aritmetiki niz (an ) ako je a1 = 5, ap = 45, c a1 + a2 + . . . + ap = 400. Reenje: Imamo: s p p Sp = 400 = (a1 + an ) = (5 + 45) = 25p, 2 2 10

pa je p = 400 = 16. Dakle, a16 = 45 = a1 + 15d = 5 + 15d, pa je d = 25 Opti lan traenog niza glasi: s c z 8 1 an = 5 + (n 1) = (8n 7) 3 3 (n = 1, 2, 3, . . .) .

40 15

8 3

Primer 4. Koliko lanova aritmetikog niza (9, 6, 3, . . .) treba sabrati c c da bi se dobio zbir 66? Reenje: Prvi lan ovog niza je -9, a razlika je d = 3. Kako zbir prvih n s c lanova aritmetikog niza (an ) iznosi n (2a1 + (n 1)d), treba odrediti n iz c c 2 jednaine: n (18 + 3(n 1)) = 66 tj. n2 7n 44 = 0 . c 2 Ova kvadratna jednaina ima dva reenja: 11 i -4. Negativno reenje ne c s s dolazi u obzir, pa zakljuujemo da treba sabrati 11 lanova datog niza da bi c c se dobio zbir 66. Primetimo da je pojam aritmetike sredine dva broja u vezi sa c aritmetikim nizom. Naime, ako su a, b, c tri uzastopna lana aritmetikog c c c a+c niza, tada je srednji aritmetika sredina krajnjih, tj, b = 2 . c (7) Zaista, ako su a, b, c tri uzastopna lana aritmetikog niza, tada postoji c c broj d takav da je: c b = d, b a = d, tj.

c = b + d,

pa je a + c = 2b odakle odmah izlazi (7). U vezi sa ovim je i tzv. problem interpolacije kod aritmetikog niza. Naime, c ako izmedu dva broja a i b treba umetnuti (interpolirati) broj x tako da su a, x, b uzastopni lanovi aritmetickog niza, tada je, kao sto smo videli, c x= b+a . 2

a = b d,

Optiji interpolacioni problem glasi: ako su a i b dva razliita broja, umetnuti s c izmedu njih m brojeva x1 , x2 , . . . , xm tako da a, x1 , x2 , . . . , xm , b budu uzastopni lanovi aritmetikog niza. Ovaj problem reava se na sledei nain. c c s c c Brojeve a, x1 , x2 , . . . , xm , b tim redom, uzimamo za prvih m + 2 lana c aritmetikog niza (a1 , a2 , . . .) . Za taj niz vai: c z a1 = a , a1 = a , am+2 = b = a + (m + 1)d , d= tj.

ba . m+1 Prema tome, za bilo koji lan niza (a1 , a2 , . . .) vai c z an = a + n1 (b a) m+1 11 (n = 1, 2, 3, . . . , ).

Kako je xk = ak + 1 , xk = a +

(k = 1, 2, . . . , m), zakljuujemo da je: c k (b a) m+1 (k = 1, 2, 3, . . . , ).

1.4.Geometrijski niz

Pre vie stotina godina u Indiji je iveo kralj Sirham koji je voleo da s z igra igre, ali se zasitio starih igara i hteo je neto sa vie izazova. Zatraio s s z je od siromanog matematiara Sete ben Dahira, koji je iveo u njegovom s c z kraljevstvu, da mu izmisli novu igru. Ta nova igra zvala se ah. Kralj se toliko s oduevio da je matematiaru za nagradu ponudio ta god poeli. Zatraio s c s z z bih da mi na prvo polje ahovske table date jedno zrno penice, na drugo s s dva, na tree etiri, i na svako sledee polje duplo vie zrna psenice nego na c c c s prethodnom polju, rekao je skromni matematiar. Kralja je ovaj odgovor c uvredio, ali je ipak naredio svojim slugama da matematiaru daju traenu c z nagradu. Ubrzo je shvatio da u itavoj Indiji nema dovoljno penice da se c s popune sva polja ahovske table. Broj zrna penice nije nita drugo nego s s s suma prvih 64 lana geometrijske progresije, poetnog lana 1 i kolinika 2 i c c c c ona iznosi 18446744073709551615 (18 kvadriliona 446 triliona 744 biliona 73 milijarde 709 miliona 551 hiljada 615). Za realan niz (an ) = (a1 , a2 , . . . , an , . . .) kaemo da je geometrijski ako je z kolinik bilo koja dva uzastopna lana toga niza konstantan, tj. ako postoji c c broj q takav da je: a3 an+1 a2 = = ... = =q , a1 a2 an ili krae, c an+1 =q (n = 1, 2, . . .) . (1) an Broj q naziva se kolinikom geometrijskog niza. Na osnovu denicionih jedc nakosti (1), jednostavno se dolazi do formule za opti lan geometrijskog niza. s c Naime, mnoei jednakosti z c a3 an1 an a2 = q, = q, . . . , = q, = q, a1 a2 an2 an1 12

dobijamo

an1 an a2 a3 ... = q n1 , a1 a2 an2 an1 an = q n1 , a1 an = a1 q n1 (n = 1, 2, . . .). (2)

tj. ili

Napomena 1. Jednakost (1) podrazumeva da je an = 0 za svako n = 1, 2, . . . . Ako se ta jednakost napie u obliku an+1 = qan , moemo dopustiti da se u s z geometrijskom nizu pojave i nule, ali tada se jednostavno pokazuje da u tom sluaju niz postaje (0, 0, . . . , 0, . . .), pa nije interesantan. Kako je c an+1 an = a1 q n a1 q n1 = a1 q n1 (q 1) (n = 1, 2, 3, . . .),

to za a1 > 0 i q > 1 ili a1 < 0 i 0 < q < 1 geometrijska progresija predstavlja rastujui niz, a za a1 < 0 i q > 1 ili a1 > 0 i 0 < q < 1, ona predstavlja c opadajui niz; ako je pak q < 0 i a1 = 0, geometrijska progresija c predstavlja niz koji naizmenino menja znak, i koji zbog toga nije ni rastujui c c ni opadajui; u sluaju a1 = 0,geometrijski niz se svodi na niz-konstantu c c (0, 0, 0, . . . , 0, . . .); kada je q = 0, imamo niz (a1 , 0, 0, 0, . . . , 0, . . .), dok za q = 1 dobijamo niz-konstantu (a1 , a1 , . . . , a1 , . . .). Sto se tie ogranienosti c c n1 geometrijske progresije (a1 q ), vai iskaz: za a1 = 0 geometrijska progresija z n1 (a1 q ), je ogranien niz ako i samo ako | q | 1. Geometrijski niz je potpuno c odreden poznavanjem dva medusobno nezavisna podatka o njemu; na primer, ako su poznati prvi lan i kolinik ili dva lana niza itd. c c c Primer 1. Odrediti geometrijski niz iji je drugi lan 24, a peti 81. c c 4 Reenje: a2 = a1 q = 24 s i a5 = a1 q = 81, Iz sistema jednaina: c 81 27 4 3 a1 q = 24 i a1 q = 81, posle deljenja dobijamo: q = 24 = 8 , tj. q = 3 2 . Dalje, iz a1 q = 24 sledi a1 = 24 3 = 16. Prema tome, traeni niz z 2 3 n1 glasi:(16, 24, 36, . . . , 16( 2 ) , . . .). Izvedimo sada formulu za zbir Sn prvih n lanova geometrijskog niza (an ). c Kako je: S n = a1 + a2 + . . . + an , S obzirom na (2) dobijamo: Sn = a1 + a1 q + a1 q 2 + . . . + a1 q n1 , posle mnoenja sa q: z qSn = a1 q + a1 q 2 + a1 q 3 + . . . + a1 q n , 13

i, najzad posle oduzimanja: (1 q)Sn = a1 a1 q n = a1 (1 q n ). Prema tome, ako je q = 1, dobijamo: S n = a1 1 qn . 1q (3)

Napomena 2. Ako je q = 1, tada iz (2) dobijamo an = a1 za svako n N , pa je geometrijski niz u tim sluaju konstantan i glasi:(a1 , a1 , . . . , a1 , . . .). Zbir c prvih n lanova ovog niza oigledno je na1 . c c 1 Primer 2. Koliko lanova geometrijskog niza (2, 1, 2 , . . .) treba sabrati c 85 da bi se dobio zbir 64 ? Reenje: Prvi lan datog niza je a1 = 2, a kolinik s c c q=
1 1 1 = 2 = , 2 1 2

pa zbir prvih n lanova ovog niza iznosi: c Sn = 2


1 1 ( 2 )n 4 1 = (1 ( )n ) . 1 3 2 1 ( 2 )

c Stoga broj n odredujemo iz jednaine:

1 85 1 3 85 255 4 (1 ( )n ) = , tj. 1 ( )n = = , 3 2 64 2 4 64 256 tj. ( 1 )n = 2


1 256

, odakle izlazi n = 8.
b a

Neka su a, b, c tri uzastopna lana geometrijskog niza. Tada je c tj. b c = , ili b2 = ac, a b odakle izlazi: | b |= ac .

= q,

c b

= q,

Prema tome, ako su a, b, c tri uzastopna lana pozitivnog geometrijskog niza c (tj. svi lanovi niza su pozitivni),onda je srednji lan b jednak geometijskoj c c sredini krajnjih lanova a, c. Obrnuto, ako izmedu dva pozitivna broja a, c c treba umetnuti broj b takav da su a, b, c tri uzastopna lana geometrijskog c niza, onda je b = ac . Opti problem interpolacije kod geometrijskog niza glasi: ako su a, b dva s razliita pozitivna broja, umetnuti brojeve x1 , x2 , . . . , xm tako da c a, x1 , x2 , . . . , xm , b 14

budu uzastopni lanovi geometrijskog niza. Uzmimo da su a, x1 , x2 , . . . , xm , b c prvih m + 2 lana geometrijskog niza (a1 , a2 , . . .) . Tada je: c a = a1 , tj. a1 = a , Kako je xk = ak+1 , b . a (k = 1, 2, . . . , m), dobijamo: q=
m+1

b = aq m+1 ,

b k xk = a( ) m+1 (k = 1, 2, . . . , m). (4) a Napomena 3. Zahtev da brojevi a, b budu pozitivni uslovljen je time to s treba da postoji koren:

m+1

b a

(5)

Odmah se vidi da a i b ne moraju biti pozitivni, ve je dovoljno da budu c istog znaka da bi koren (5) postojao za svako m. Takode, ako je m paran b broj,koren (5) postoji bez obzira na znak izraza a . 7 Primer 3. Izmedu brojeva 14 i 64 moemo umetnuti, recimo, est broz s 7 jeva x1 , . . . , x6 tako da 14, x1 , . . . , x6 , 64 budu osam uzastopnih lanova gec ometrijskog niza. 7 Zaista, ovde je a = 14, b = 64 , m = 6, pa iz (4) dobijamo: xk = 14(
k 1 k 1 7 ) 7 = 14( ) 7 = 14( )k 64 14 128 2

za (k = 1, 2, . . . , 6). Medutim, ne mogu se umetnuti, recimo pet brojeva 7 c y1 , y2 , . . . , y5 , tako da 14, y1 , . . . , y5 , 64 budu sedam uzastopnih lanova geometrijskog niza.

15

1.5.Razni zadaci

Zadatak 1. Zbir prva tri lana aritmetikog niza je 36, a zbir kvadrata prva c c tri lana je 482. Odrediti niz. c Reenje 1. Iz uslova zadatka dobijaju se jednakosti: s a1 + a2 + a3 = 36 i a2 + a2 + a2 = 482 1 2 3 Odatle sledi sistem a1 + d = 12 i 3a2 + 5d2 + 6a1 d = 482, ija su reenja c s 1 d = 5, a1 = 7 ili a1 = 17, te je traeni niz z 7, 12, 17, 22, . . . ili 17, 12, 7, 2, 3, 8, . . . Zadatak 2. Za svako n zbir Sn od n lanova aritmetike progresije je 2n+3n2 . c c Koliki je r-ti lan progresije? c Reenje 2. Kako je Sn = 2n + 3n2 , r-ti lan progresije se moe odrediti s c z na sledei nain: c c ar = Sr Sr1 = 2r + 3r2 (2(r 1) + 3(r 1)2 ) = 6r 1

Zadatak 3. Koliko lanova ima geometrijski niz, ako je zbir prvog i petog c lana 51, zbir drugog i estog 102, a zbir svih lanova 3069? c s c Reenje 3. Uslovi su: b1 + b5 = 51 i b2 + b6 = 102,odnosno: s b1 (1 + q 4 ) = 51 i b1 q(1 + q 4 ) = 102. Odavde dobijamo q = 2, pa je b1 = 3. Iz Sn = odakle je n = 10. 16
b1 (1q n ) , 1q

dobijamo 1024 = 2n ,

Zadatak 4. Prvi lan aritmetickog niza je 24. Napisati prvih deset lanova c c ovog niza, ako prvi, peti i jedanesti lan odredjuju geometrijsku progresiju. c Reenje 4. Po uslovu brojevi 24, 24 + 4d i 24 + 10d ine geometrijsku pros c gresiju, pa je: (24 + 4d)2 = 24(24 + 10d). Odavde dobijamo jednainu: c 16d2 48d = 0, koja daje reenje d = 3. Trazeni brojevi su: s 24, 27, 30, 33, 36, 39, 42, 45, 48, 51. Kolinik geometrijske progresije je q = 3 . c 2 Zadatak 5. Izmedu 2 i 46 umetnuti 15 brojeva, tako da svi zajedno formiraju aritmetiki niz. Koliki je zbir ovih 17 brojeva? c Zadatak 6. Za vrednosti x brojevi log 2, log(2x 1) i log(2x + 3) predstavljaju u datom poretku tri uzastopna lana aritmetikog niza? c c c Zadatak 7. Izmedu 1 i 256 umetnuti tri broja, tako da svi zajedno ine geometrijski niz. Zadatak 8. Zbir prva tri lana geometrijskog niza je 91. Ako tim lanovima c c dodamo redom 25, 27 i 1 dobiemo tri broja koji ine aritmetiki niz. Odredc c c iti sedmi lan datog geometrijskog niza. c Zadatak 9. Aritmetiki i geometrijski niz imaju zajedniki prvi lan broj c c c 2, i zajedniki trei lan. Drugi lanovi im se razlikuju za 4. Odrediti ova tri c c c c broja.

17

1.6.Literatura:

1.Jovan D.Keki:Matematika sa zbirkom zadataka za trei razred srednje c c c kole s 2.V.T.Bogoslavov:Zbirka reenih zadataka iz matematike za trei razred s c gimnazije,1977.Beograd. 3.Dobrilo D.Tosi, c Nina D.Stankovi:Testovi iz matematike za prijemne ispite c 4.Radi M.Vuievi, c cc c Milorad K.Dordevi, c Milivoje G.Lazi, c Ratko R.Nenadovi:Matematika za trei razred srednje kole, Nauna knc c s c jiga,1980.Beograd.

18

You might also like