PREGLEDNI ÈLANCI REVIEWS

Hrvat. Športskomed. Vjesn. 2008; 23: 3-10

PLANTARNI FASCITIS
PLANTAR FASCIITIS Željko Jeleè1, Tatjana Cicvara-Peæina2, Hrvoje Klobuèar3, Goran Biæaniæ4, Miroslav Jeliæ5, Marko Peæina6
1

Opæa bolnica „Dr. Ivo Pedišiæ, Sisak,2Zavod za radiologiju KB Dubrava, Zagreb, 3 Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju „Akromion“, Krapinske Toplice, 4 Klinika za ortopediju KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 5 Zavod za ortopedska pomagala i rehabilitaciju KBC Zagreb, Zagreb, 6Medicinski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu

SAŽETAK Plantarni fascitis spada u sindrome prenaprezanja,a oèituje se pojavom boli u podruèju medijalne kvrge petne kosti i / ili uzduž medijalnog uzdužnog svoda stopala. Nastaje zbog dugotrajnih ponavljajuæih optereæenja (stress) na plantarnu fasciju te dolazi do mikroruptura ili u završnoj fazi i do djelomiène i/ili potpune rupture fascije blizu njenog polazišta na petnoj kosti. Plantarna fascija ima veliki znaèaj u biomehanici stopala i ona tijekom hoda ublažava mehanièke udare na stopalo i odrazuje stopalo prema naprijed po sistemu dizalice. Ukoliko doðe do poremeæaja biomehanike stopala osobito naglašene pronacije stopala, zatim ako postoji udubljeno stopalo, skraèena Ahilova teiva, izrazito spušteno stopalo, itd. dolazi do pojaèanih rastezanja plantarne fascije,a zbog same graðe fascije izrazito je mala moguænost prilagodbe na ta poveæana rastezanja. U sportaša plantarni fascitis èešæe se javlja kod trkaèa na duge pruge, a veæa incidencija nalazi se i kod tenisaèa, košarkaša te plesaèa. Obièno je unilateralan a u 15% pacijenata pojavljuje se obostrano. Klinièka manifestacija plantarnog fascitisa je bolno stopalo, odnosno bolnost plantarnog dijela petne kosti.Dijagnoza plantarnog fascitisa se kod veæine pacijenata postavlja na osnovi anamneze i klinièkog pregleda. Toèka najjaèe bolne osjetljivosti je medijalni nastavak petne kvrge a bol se pojaèava pasivnim rastezanjem fascije. U dijagnostici plantarnog fascitisa koriste se radiološke pretrage koje èesto otkrivaju postojanje koštanog trna (calcar calcanei), ultrazvuèna dijagnostika i danas sve više i MRI otkrivaju zadebljanje fascije, burze i rupture a uz scintigrafsku pretragu MRI je koristan i u diferncijalnoj dijagnozi prijeloma zamora petne kosti. U lijeèenju plantarnog fascitisa pogotovo u sportaša prvenstveno treba primjenom individualno izraðenih ortotskih pomagala korigirati poremeæenu biomehaniku stopala, što treba provoditi i u preventivne svrhe. U konzervativno lijeèenje spadaju i svi inaèe uobièajeni postupci fizikalne medicine od krioterapije,vježbi rastezanja , primjene noæne udlage, lokalne primjene ultrazvuka ili u novije vrijeme udarnih valova velike energije do posebnih bandaža stopala. Kirurško lijeèenje otvorenom ili endoskopskom metodom sastoji se u opuštanju,presijecanju ili/i djelomiènom odstranjenju promijenjene plantarne fascije.Kirurško lijèenje poduzima se najèešæe upravo u sportaša nakon 6-12 mjeseci neuspješnog konzervativnog lijeèenja. Kljuène rijeèi: plantarni fascitis, uzroci nastanka, klinièka slika, dijasgnostika, lijeèenje
Primljeno 15. 02. 2008., prihvaæeno 02. 06. 2008.

SUMMARY Plantar fasciitis is an overuse injury characterized by pain at the medial tubercle of the calcaneus and/or along the medial longitudinal arch of the foot. It usually develops when repetitive and prolonged stress is placed on plantar fascia, which may cause microtears and/or partial or total tears of the fascia near its insertion to the calcaneus. Plantar fascia plays significant role in the foot biomechanics. It absorbs mechanical forces placed on the foot and propels foot forward by utilizing the windlass effect. In deranged foot biomechanics, like in pronation of the foot, pes cavus, shortened Achilles tendon, extreme pes planus, etc., additional stress and elongation of plantar fascia is observed, which the fascia, because of its anatomy, is unable to compensate. In athletes, plantar fasciitis is more common in long distance runners and increased incidence is observed in tennis players, basketball players and in dancers. It is usually unilateral whereas in 15% of patients it is bilateral. Clinical findings include painful foot with pain across the plantar aspect of the calcaneus. Diagnosis is usually made after anamnesis and clinical examination. The most painful spot is located at the medial tubercle of the calcaneus and pain is aggravated by passive stretching of the fascia. X-rays could be useful for diagnosing bony spur (calcar calcanei) and ultrasound and MRI are useful for diagnosing thickened fascia, bursa or rupture. MRI and scintigraphy are also useful for differentiating plantar fasciitis and stress fracture of the calcaneus. For the treatment of the plantar fasciitis, especially in athletes, custom made orthothic devices are used for correction of the deranged foot biomechanics, even for prevention. For conservative treatment all usual methods are used (physiotherapy, cryotherapy, stretching exercises, orthoses through the night, local ultrasound and shock wave therapy and foot taping). Surgical treatment with endoscopic or open methods includes release and complete or partial removal of deranged plantar fascia. Surgical treatment is most commonly performed in athletes after 6-12 months of unsuccessful conservative treatment.

Key words: planatar fasciitis, etiopathogenesis, clinical presentation, diagnostics, treatment

3

Pošto nema dokaza da se radi o upali. valgus položaj stopala. Graða i funkcija plantarne fascije Plantarna fascija se od svog polazišta s prednjeg ruba petne izboèine (tuber calcanei) poput lepeze širi prema distalno. Do nastanka plantarnog fascitisa dolazi kada akumulirana ošteæenja plantarne fascije dovedu do djelomiènog ili potpunog puknuæa njenih vezivnih niti. Plantarna fascija. što govori u prilog degenerativne osnove poremeæaja. Neke morfološke i funkcionalne promjene stopala mogu uzrokovati pretjeranu pronaciju što dovodi do poveæanog optereæenja zglobne èahure i plantarne fascije. središnji i lateralni. i sur. Razlikuju se tri dijela plantarne fascije: medijalni. prema prstima. Najèešæe se pojavljuje izmeðu 40. polazi s medijalnog dijela petne izboèine te se razdvaja u pet traèaka koji se hvataju na baze proksimalnih èlanaka prstiju. shock absorbing efect).tj. Klinièka manifestacija plantarnog fascitisa je bolno stopalo. Plantarna fascija za vrijeme hoda ima dvojaku ulogu. neki autori za navedeni sindrom prenaprezanja predlažu naziv «sindrom bolne pete».jer u sindrom bolne pete spadaju još mnogi entiteti u podruèju pete.7% njene normalne dužine). Lateral schematic view of the plantar fascia. Etiologija Sklonost plantarne fascije razvoju sindroma prenaprezanja objašnjava se na nekoliko naèina. Plantar fascia. u jednakom broju kod žena i muškaraca. Klinièka slika i dijagnostika Do pojave plantarnog fascitisa obièno dolazi u središnjem dijelu fascije. Obièno je unilateralan. Središnji dio fascije je najduži. smanjena moguænost dorzalne fleksije u gležnju te pojaèana napetost Ahilove tetive. windlass effect). Ova uloga : Slika 1. što nije adekvatan naziv. Bol se u nekim sluèajevima može javiti i cijelom dužinom medijalnog uzdužnog svoda stopala. i 60. poveæanje broja fibroblasta uz minimalnu inflamaciju fascije. LE. Body Mass Index-BMI) prelazi 30 kg/m2. Shematski prikaz plantarne fascije u profilnoj projekciji. na osnovi èega je zamijeæena relativna neotpornost fascije na silu rastezanja. Za vrijeme odraza noge od podloge odvija se druga uloga plantarne fascije. 4 . vanjska rotacija donjeg ekstremiteta. tj. kada djelovanje mehanièke sile nadvlada tkivnu sposobnost cijeljenja. Dolazi do pasivnog rastezanja fascije koja podiže uzdužni stopalni luk radi pripreme za odraz a ta funkcija nazive se efekt dizalice (engl. a veæa incidencija nalazi se i kod tenisaèa. i 2. odnosno bolnost donjeg dijela petne kosti. uz njeno polazište s petne izboèine. Plantarni fascitis u svojoj klinièkoj slici mogu imati i neke druge bolesti: reumatoidni artritis. Plantarni fascitis UVOD Plantarni fascitis (Fasciitis plantaris) je sindrom prenaprezanja koji se manifestira jakom boli u podruèju donjeg dijela petne kosti. Pretilost se takoðer smatra predisponirajuæim èimbenikom za razvoj plantarnog fascitisa. ( Slike 1. ankilozirajuæi spondilitis i Reiterov sindrom. Slika 2. jer je utvrðeno da je vjerojatnost nastanka plantarnog fascitisa veæa kod osoba èiji indeks tjelesne mase (engl. Figure 2. a u 15% pacijenata pojavljuje se obostrano. Njenim istezanjem stabiliziraju se metatarzalni zglobovi te se stopalo priprema za apsorpciju reaktivne sile podloge.Jeleè Ž. jer sugerira da se radi o upalnom procesu. Èešæe se javlja kod trkaèa na duge pruge. Težina tijela se zbog inercije prenosi na prednji dio stopala uzrokujuæi podizanje pete uz ispružanje prstiju. košarkaša te plesaèa. psorijatièni artritis. Pri dodiru stopala s podlogom plantarna fascija se rasteže zbog dorzalne fleksije u gležnju te istodobne dorzalne fleksije proksimalnih falangi prstiju. plantarne fascije naziva se efekt apsorpcije mehanièke energije (engl. Mikroskopsko istraživanje plantarne fascije kod bolesnika s bolnom petom pokazalo je dezorganizaciju kolagenih vlakana. Mehanièkom analizom utvrðena je mala sposobnost prilagodbe plantarne fascije na rastezanje (1.). S razvojem plantarnog fascitisa povezuju se udubljeno stopalo (pes cavus). godine života. Figure 1. Fascitis nije najtoèniji opis ovog sindroma prenaprezanja. Histološki se fascija sastoji od fibroblasta koji su organizirani u slojeve a svrstavaju se u skupinu diferenciranog vezivnog tkiva.

17:517-522). 1painful zone in plantar fasciitis.Jeleè Ž.). C-line representing lower border of the calcaneus. od prva dva stanja. Plantarni fascitis Postoji niz drugih stanja koja pokazuju sliènu simptomatologiju te se pogrešno mogu smatrati plantarnim fascitisom. Figure 3. ali može pokazati zadebljanje plantarne fascije na njenom polazištu. Prominent bony spur seen on lateral X-ray of the calcaneus (calcar calcanei). ali nema kasnijeg pojaèanog nakupljanja radionuklida. 5 . Arthroscopy 2001. Prilikom pregleda bolesnika posebnu pozornost trebalo bi posvetiti lokalizaciji i znaèajkama boli. Calcar calcanei nastaje kao posljedica kroniènog rastezanja fascije te ga se smatra rezultatom a ne uzrokom nastanka plantarnog fascitisa. kalkanearnog periostitisa i plantarnog fascitisa. Nakon ustajanja. Uz svu danas dostupnu tehnologiju. plantarna fascija i Ahilova tetiva su skraæene. Prilikom izvoðenja testa pasivne dorzifleksije palca (sa ili bez istodobne dorzifleksije stopala) dolazi do pojaèanja boli zbog istezanja plantarne fascije. Zbog toga je važno pronalaženje pravog uzroka bolne pete. Orijentacijska anatomija: A-stražnji rub medijalnog maleola. 3 i 4-zone širenja boli kod kalkanearnog periostitisa. (from Blanco CE. Tijekom noæi stopalo se nalazi u položaju plantarne fleksije. Figure 5. a koristan je i pri razlikovanju plantarnog fascitisa prema drugim patološkim stanjima. što rezultira jakom boli. Toèka najjaèe bolne osjetljivosti je medijalni nastavak petne kvrge. Surface anatomy: A-posterior border of the medial malleolus. 2-zona širenja boli kod plantarnog fascitisa. The usual point of highest pain in plantar fasciitis.(Preuzeto iz: Blanco CE. : Slika 4. C-linija koja predstavlja donju stijenku kalkaneusa. B-line parallel with the plantar surface and plantar fascia. 2-painful zone along the plantar fascia. sigurna zona za injekciju kortikosteroida. Na Rtg snimkama bolesnika s plantarnim fascitisom èesto se može primijetiti koštani petni izdanak ili trn (calcar calcanei). koja nestaje nakon što uèine nekoliko koraka. et al. a bol se može širiti i duž medijalnog svoda stopala (Slika 3.). safe zone for injecting corticosteroids. kod plantarnog fascitisa se tijekom scintigrafije rano poveæava protok krvi kroz ošteæeno podruèje. 3-4 painful zones in periostitis. a pažljivo se pregledava i obuæa bolesnika. parcijalnu ili totalnu rupturu. UZV se. koji se pojavljuje i u 15% bolesnika bez simptoma bolesti (Slika 4. kod prvog koraka dolazi do naglog rastezanja tih tkiva. edem te gubitak jasnog razgranièenja izmeðu fascije i okolnog tkiva. Za razliku Slika 3. Najèešæe mjesto najjaèe bolnosti pri plantarnom fascitisu. Arthroscopy 2001. Scintigrafija se koristi za razlikovanje stres prijeloma kalkaneusa. i sur. 1-zona bolnosti kod plantarnog fascitisa. odmah nakon ustajanja. Za postavljanje konaène dijagnoze mogu poslužiti i orjentacijske toèke prikazane na Slici 5. Bolesnici se obièno žale na vrlo jaku bol ujutro. et al. Figure 4. kao niti druge «imaging» tehnike ne koristi rutinski.17:517-522). MR takoðer pokazuje zadebljenje plantarne fascije. dijagnoza plantarnog fascitisa se kod veæine pacijenata postavlja na osnovi anamneze i klinièkog pregleda. Profilna rtg snimka petne kosti uz prisutan koštani trn (calcar calcanei). Slika 5. B-linija paralelna s plantarnom površinom kalkaneusa i plantarnom fascijom.

Slika 10. Stretching exercise on the steps. Exercise with a bottle rolling. Pacijente treba nauèiti pravilnom izvoðenju vježbi istezanja plantarne fascije.). uz Slika 7. Figure 6. Slika 6. Zbog moguæih neželjenih posljedica (atrofija masnog tkiva. Kod davanja kortikosteroida trebalo bi koristiti medijalni pristup. sigurnoj zoni (zona 1. Stretching exercise against a wall. Protuupalni lijekovi još uvijek se primjenjuju u klinièkoj praksi. Stretching of the plantar fascia with hallux dorsiflexion.).a lokalna primjena kortikosteroida zajedno s lokalnim anesteikom isto bi trebala zahvaliti povoljni efekt djelovanja prvenstveno primjeni anestetika. kao oralni NSAR ili kao injekcije kortikosteroida s lokalnim anestetikom u podruèje kalkanearnog hvatišta plantarne fascije. Vježba rastezanja uz pomoæ ruènika. Vježbe rastezanja su vrlo uèinkovite u lijeèenju plantarnog fascitisa. Slika 9. vrlo je znaèajno pravilno odrediti mjesto injiciranja. Plantarni fascitis Lijeèenje Konzervativno lijeèenje Za brzo ublažavanje boli korisna je masaža ledom 5 do 6 puta na dan po 15 do 20 minuta uz spoznaju da kod dugotrajne primjene krioterapija daje sve slabije rezultate. Opæenito se danas smatra da se u svih sindroma prenaprezanja na tetivama i fascijama ne radi toliko o upalnim veæ o degenerativnim promjenama. Stretching exercise with a towel. Takoðer. u tzv.Jeleè Ž. Istezanje plantarne fascije dorzifleksijom palca.Zato se danas smatra da primjena NSAR ima uglavnom analgetski efekt. primjenom ortoza te provoðenjem vježbi rastezanja. pogrešaka u odabiru podloge i obuæe. posebno kod pacijenata koji uz plantarni fascitis imaju i pojaèanu napetost Ahilove tetive (Slike 6. infekcija) ne preporuèa se višekratna primjena u kraæem vremenskom periodu. Vježba rastezanja na stepenicama. nereagiranje na provedeno lijeèenje. Vježba kotrljanja boce. Figure 10. afekcija živca. Figure 7.-11. Slika 8. i sur. Kod sportaša su zabilježena znaèajna poboljšanja nakon injekcije kortikosteroida i lokalnog anestetika ali su ona uvijek bila povezana s ispravljanjem pogrešaka u treningu. Vježba rastezanja uz zid. Figure 8. 6 . Figure 9. Ahilove tetive. Slika 5. stražnje skupine mišiæa potkoljenice te mišiæa stopala.

Postiže se bolji položaj kalkaneusa. Potpuni povratak sportskoj aktivnosti je individualan. U odnosu na otvorenu fasciotomiju. Night splint. napomenu da je uèinkovitost vježbi veæa ako se ponavljaju nekoliko puta dnevno. Figure 11. Plantarna fasciotomija može se uspješno uèiniti i endoskopski. visokonaponska galvanska stimulacija i duboka popreèna masaža trenjem.tj. a 7 . Slika 12. Kirurško lijeèenje Kirurško lijeèenje plantarnog fascitisa poduzima se kod bolesnika kod kojih simptomi bolesti traju duže od 6 do 12 mjeseci. Kao kombinirano lijeèenje plantarnog fascitisa primjenjuju se ultrazvuk. Svaki od gore navedenih oblika neoperacijskog lijeèenja plantarnog fascitisa trebao bi se kombinirati s ortotskom terapijom. Lijeèenje plantarnog fascitisa u sportaša Sportaši su posebna skupina i njihovom lijeèenju treba pristupati drugaèije nego lijeèenju prosjeène populacije. Plantarni fascitis najkorisnija je primjena ortopedskih uložaka koji bi trebali biti izraðeni prema elektronskom modelu. a zapoèinjanje sportske aktivnosti može se oèekivati 6 do 8 tjedana nakon operacije. opuštanjem plantarne fascije postiže se znaèajno smanjenje bolnosti u podruèju fascije. Figure 12. najvjerojatnije zato jer fascija nakon opuštanja zauzima položaj u kojem je njena napetost puno manja. meðutim rezultati nisu bili zadovoljavajuæi. Veæina autora naglašava važnost prevencije nastanka plantarnog fascitisa. Ortoza koja se koristi tijekom noæi. Ranije je veæina kirurških zahvata bila usmjerena uklanjanju koštanog petnog izdanka (calcar calcanei). Aktivni pokreti u gležnju i prstima dopušteni su odmah po oporavku od anestezije. Otvorena plantarna fasciotomija i fasciectomia bez uklanjanja koštanog izdanka pokazala se kao efikasna metoda lijeèenja. unatoè korektno provedenom konzervativnom lijeèenju. Towel curls exercise. ali su stavovi o njegovoj uspješnosti kao i o uèinku na druge organe i organske sustave još uvijek podijeljeni. i sur. Vježba nabiranja ruènika. u što je ukljuèeno zagrijavanje i vježbe rastezanja prije sportske aktivnosti te pravilan odabir obuæe. funkcionalni rezultati pri endoskopskom pristupu su mnogo bolji nego kod otvorenog pristupa. Cilj sportaša je što raniji povratak sportskoj aktivnosti uz što manji gubitak treninga i natjecanja. jer koštani izdanak nije uzrok nego posljedica plantarnog fascitisa. night splint) takoðer je vrlo uèinkovita u ublažavanju simptoma. a postoperativni oporavak je mnogo kraæi. Takoðer je dokazan i pozitivan uèinak naizmjeniène primjene ultrazvuka i leda te primjene izmjeniènih kupki hladnom i toplom vodom. Extracorporeal Shock Wave Therapy-ESWL) relativno je nova metoda u lijeèenju kroniènih stanja lokomotornog sustava. Nakon kirurškog zahavta potrebno je omoguæiti prirodni proces cijeljenja fascije. Iako se veæ dugo upotrebljava u neoperativnom lijeèenju bubrežnih kamenaca. Bolesnik je postoperativno imobiliziran u trajanju 2 do 3 tjedna. Buduæi da je stopalo u stalnom neutralnom položaju. Slika 11. te se na taj naèin potièe resorpcija kalcifikata. Tada se zapoèinje s vježbama rastezanja. na temelju pedobarografske analize i potom CAM/CAD obrade. bez opetereæenja na operirano stopalo. izvantjelesna terapija udarnim valom (engl. Takoðer. a ubrzava se i proces cijeljenja. a dobiva se i potpora glavice prve metatarzalne kosti i pete. Fasciotomijom tj. Pri samoj fasciotomiji na temelju eventualnih prethodnih nalaza UZ i MRI kao i na temelju lokalnog nalaza promijenjenog dijela fascije vrši se i odstranjenje (ekscizija) promijenejnog (degeneriranog) dijela fascije. te se u veæini sluèajeva odluèuje za agresivniju terapiju nego kod tjelesno manje aktivnih bolesnika. Putem ultrazvuka se stvara polje visokog tlaka na ozlijeðenom mjestu. tj. Jedna od prvih mjera u lijeèenju trebala bi biti postavljanje silikonskog uloška pod petu. endoskopski zahvat je manje traumatizirajuæi. Primjenom ortotske terapije smanjuje se napetost plantarne fascije koja je uzrokovana pretjeranom pronacijom stopala tako što se podupire medijalni uzdužni stopalni svod. Pri udubljenom stopalu ortopedskim uloškom se podupire svod stopala i rastereæuje napetost plantarne fascije. Toj skupini najèešæe pripadaju sportaši koji za vrijeme treninga i natjecanja podnose ekstremna optereæenja. Gležanj se imobilizira u dorzalnoj fleksiji od 5° te uz blagu dorzifleksiju prstiju (Slika 12. ne dolazi do skraæenja plantarne fascije tijekom noæi a samim time izostaje i intenzivna bol koja se javlja ujutro kod prvih koraka. sportski lijeènik je pod posebnim pritiskom. a oèekuje se najkasnije za 4 do 5 mjeseci. Imobilizacija tijekom noæi (engl. izvrši se parcijalna fasciectomia. Upravo zbog toga.Jeleè Ž. Radi se o neinvazivnom zahvatu s kratkim periodom oporavka. a hod uz štake i optereæenje moguæ je veæ nakon 48 sati.).

ili samo kao njen dodatak primijenjuju «taping» stopalnog svoda. Primjena «tapinga» vrlo je popularna kod sportaša. Prema rezultatima istraživanja koje su Filippou i sur. Protuupalni lijekovi-njihova primjena trebala bi doæi nakon provedenih drugih oblika lijeèenja. Samostalno provoðenje vježbi-preporuèa se rastezanje plantarne fascije te korištenje noæne ortoze. odgovarajuæe velièine te da mora imati fleksibilne potplate. Zbog poboljšanja protoka krvi te spreèavanja nastanka adhezija u ozlijeðenom podruèju preporuèa se masaža stopala kotrljanjem teniske loptice ili boce. u razdoblju od 1997. preporuèa se obuæu kupovati u popodnevnim satima.Jeleè Ž. kod sportaša je naglašena sklonost timskom radu. èesto na samom sportskom borilištu. a to pronalaze u trokutu sportaš-lijeènik-fizioterapeut. Promjena i prilagodba obuæe-na web stranici www. Plantarni fascitis Slika 13. a izraðuju se individualno za svakog sportaša. do 2002. Najèešæe se radi o ulošcima koji se postavljaju u obuæu. 8 . Prema AAPSM. plivanje. 4. Sportaši su èesto u iskušenju da se zbog brzog povratka natjecanju odluèe za primjenu kortikosteroida. Postupak prilikom «tapinga» te neke primjere prikazuju Slike 13. Mnogi lijeènici kao poèetak ortotske terapije. Neki autori daju i korisne savjete.org mogu se pronaæi preporuke za odabir obuæe za svaki od pojedinih sportova. jer se tom procedurom može intervenirati vrlo brzo. i sur. Ortoze za stopalo-u mnogim studijama dokazana je njihova uèinkovitost u lijeèenju. Tek kod neuspjeha ispravno provedene konzervativne terapije. npr. Provoðenja alternativnih aktivnosti-savjetuje se za vrijeme izostanka s treninga provoditi fizièku aktivnost koja ne ukljuèuje optereæenje plantarne fascije. 2. Takoðer.ali postoji i naglašeni poveæani rizik od neželjenih posljedica. Osnovne znaèajke su da obuæa mora biti udobna. Takoðer. Fizikalna terapija-sportaši rado pristaju na provoðenje procedura fizikalne medicine. njih 6 ( 19%) moralo je biti podvrgnuto operacijskom zahvatu. Prema preporukama The American Academy of Podiatric Sports Medicine (AAPSM) lijeèenje sportaša s plantarnim fascitisom sastoji se od: 1. pošto stopala maksimum svoje velièine dostižu kasnije tijekom dana. Figure 13. 5. Slijed postupaka (pojedini koraci) kod bandaže ( «tapinga») stopala. a kod sportaša s njihovom primjenom treba zapoèeti prije nego kod prosjeène populacije. Opisani su sluèajevi sportaša kod kojih je došlo do spontane rupture plantarne fascije nakon samo jedne injekcije kortikosteroida. Steps for foot taping. može se reæi da je osnova konzervativnog lijeèenja palntarnog fascitisa u primjeni odgovarajuæih i dobro dizajniranih ortotskih pomagala za stopalo koja se izraðuju individualno za svakog sportaša. godine proveli na skupini od 32 sportaša s plantarnim fascitisom. jer žele dodatno uložiti svoje slobodno vrijeme u ubrzavanje oporavka i povratka na sportski teren. 6. 3. tako se zbog moguæe razlike u velièini stopala nakon njihovog mjerenja preporuèa uzeti velièinu koja odgovara dužem stopalu. vježbe jaèanja ruku i mišiæa trupa (podizanje tereta) kao i rad na steperu uz niski otpor. i 14.aapsm. može se pokušati s kirurškim lijeèenjem.

Examples of proper foot tapings.a samo u teškim i dugotrajnim tegobama treba pristupiti kirurškom lijeèenju. 9 .Jeleè Ž. i sur. Plantarni fascitis C A B Slika 14 A-C. ZAKLJUÈAK Potrebno je istaknuti da je plantarni fascitis èesti sindrom prenaprezanja u sportaša èija dijagnoza uz klinièki pregled i današnje slikovne moguænosti može i treba biti postavljena na vrijeme. Preventivno djelovanje u smislu korekcije biomehanièkih poremeæaja stopala uz pomoæ individualno kompjuterski izraðernih ortopedskih uložaka i provoðenje vježbi rastezanja svakako je najsvrsishodniji oblik lijeèenja plantarnog fascitisa. Primjeri ispravnog «tapinga» stopala. Konzervativno lijeèenje najèešæe je zadovoljavajuæe. Figure 14 A-C.

The effects of obesity on orthopaedic foot and ankle pathology. Diebold P. Overuse Injuries of the Musculoskeletal System. Wang FS. Bojaniæ I.350:2159-66. Smeathers JE. Foot Ankle Int 1999. 11. Am Fam Physician 2005. 24. Gazewood J. Folia Med (Plovdiv) 2004.20:663-8. 17. J Bone Joint Surg Am 2003. Wang CL. Plantar fasciitis. Acta Orthop Iugosl 1989.22:3-9. i sur. Roxas M. 23. Roos E. 15. Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje. Hsu TC. Zamora J. Hrvat Sport Med Vjesn 1999. Plantar fascia-specific stretching exercise improves outcomes in patients with chronic plantar fasciitis. Malay DP.67:72-6.27:70-5. 14. Plantar Fasciitis-Heel Pain in Athletes. Riddle DL. Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje. author reply 682-4. Marafko C. Bolgla LA. Johnson JE. Kalliakmanis A. The painful foot. 2.46:56-60. J Foot Ankle Surg 2007. 26. 29. 8. The pathomechanics of plantar fasciitis. Frey C.20:18-23. Nawoczenski DA. Cole C. i sur. Van Wyngarden TM.14:82-9. i sur. Peæina M. Karabay N. Toros T.87:680-681. 13. Pulisic M. J Am Podiatr Med Assoc 2000. Ribariæ G. Wearing SC. Current diagnostic and therapeutic advances. 21. Ammirati KM.55:2207-12. Boca Raton FL: CRC Press. N Engl J Med 2004. 27.85-A:872-7. Dubravèiæ-Šimunjak S. Acta Orthop Belg 2003. Shock-wave therapy for plantar fasciitis. Ptasznik R. i sur. Fuller EA. Seto C. Long-term results of extracorporeal shockwave treatment for plantar fasciitis. Leon HO. The mechanical properties of the heel pad in unilateral plantar heel pain syndrome. Jarde O.88:1775-81. i sur.74:406-9. 9. Kolodin EL. Blanco CE. Jankoviæ S.Jeleè Ž. 3. 1992. Maðareviæ M. i sur. Clinical practice.46:442-6. Part II: Common rearfoot deformities.93:234-7. Hirose CB. Peæina HI. Zhu F. Sports Med 2006. A m F am P h y s ician 2007. A report on 38 cases. Plantar fasciitis: a degenerative process (fasciosis) without inflammation. J Am Podiatr Med Assoc 2003. Peæina M. Endoscopic treatment of calcaneal spur syndrome: A comprehensive technique. 4. Middleton JA. Cosca DD. Plantar fasciitis: evidence-based review of diagnosis and therapy. Malone TR. Forbes A.69:267-74. Plantarni fascitis.76:237-44.36:585-611. Yang KD.27:606-11. Common problems in en d u r an ce ath letes . 6. Buchbinder R. Bojaniæ I. Wang CJ. Ortopedski ulošci u prevenciji i lijeèenju sindroma prenaprezanja na stopalu i gležnju. i sur. 20. Pidcoe P. Triga A. Urry SR. Usen N. 19.10:83-93.17: 517-22. Filippou DK. Arthroscopy 2001. Cullen NP. The windlass mechanism of the foot. A prospective clinical trial with two-year follow-up. Hurel C. Hrvat Sport Med Vjesn 2007. 10 . Singh D. i sur. 16.34:592-6. Am J Sports Med 2006. Havet E. 22. J Bone Joint Surg Am 2005. Foot Ankle Int 2006. J Athl Train 2004.72:2237-42. Guthrie TB. Risk factors for plantar fasciitis: a matched case-control study. Engstrom M. Chronic plantar fasciitis: acute changes in the heel after extracorporeal high-energy shock wave therapy-observations at MR imaging.28:996-9. 10. 28. Acta Chir Orthop Traumatol Cech 2007. 5. Soderberg B. Buchbinder R. Plantar Fasciitis and the Windlass Mechanism: A Biomechanical Link to Clinical Practice. Navazio F. Plantar fasciitis: diagnosis and therapeutic considerations. Mirkoviæ M. Degenerative lesions of the plantar fascia: surgical treatment by fasciectomy and excision of the heel spur. i sur. Peæina M. Ultrasonographic evaluation in plantar fasciitis. 12. 7. Am Fam Physician 1997. Endoscopic partial plantar fasciotomy as a treatment alternative in plantar fasciitis.39:77-82. Cicvara Peæina T. Altern Med Rev 2005. i sur. i sur. Tsai WC. 2003. Digiovanni BF. J Bone Joint Surg Am 2006. Foot orthoses for the treatment of plantar fasciitis. Zagreb: Naklada Globus. Br J Hosp Med (Lond) 2006. Lemont H.90:35-46. Plantar fasciitis: a review. Foot Ankle Int 2007. 18. 25. J Athl Train 1992. Radiology 2005. Sport related plantar fasciitis.234:206-10. Plantarni fascitis Literatura 1. A mechanical model to explain pathology.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful