P. 1
Avdo Suceska - Uticaj Austro-turskih ratova na opterecivanje stanovnistva u Bosni u XVIII stoljecu

Avdo Suceska - Uticaj Austro-turskih ratova na opterecivanje stanovnistva u Bosni u XVIII stoljecu

|Views: 95|Likes:
Published by E. Porca
Historija BiH u osmanskom periodu
Historija BiH u osmanskom periodu

More info:

Published by: E. Porca on May 14, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/16/2013

pdf

text

original

l/

Prof. dr AVDO SUCESKA

UTICAJ AUSTRO-TURSKIH RATOVA NA OPTERECIVANJE STANOVNISTVA U BOSNI U XVIII STOLJECU.
Polozaj Bosne i Hercegovina u osmanskoj drzavi karakterise se znacajnirn specificriostirna koje su bile znatnim dijelom uslovljene njihovim granicnirn polozajern (serhat) kroz citav period osmanskc-turske vladavinet). To se manifestovalo i u politici opterecivanja bosanskog stanovnistva spahijskim, a narocito drzavnim nametima. Davanja u korist spahija su billa u principu SErna davanjima U ostalim 'PToviinmjama osmanske drzave, s tim sto su muslimani seljaei (raja) nesto blaze opterecivani. Hniscarrska raja, cijj je broj doikraljaX\T:H9Wl!Jecalbi~ma·tJnolmanji u odnosu na rnuslimansku raju, morala je da daje nesto vise rente spahijarna. Hriscani su svojirn spahijarna davali desetinu (usur), priselicu (salarija), novcanu rentu (ispendze) i kulucih tri dana u godini, a drzavi porez ria glavu (dzizija, harac) i danak u krvi (devsirrne). Muslimanska raja je davala spahiji takoder naturalnu i radnu rentu, kao i rajinski perez u novcu (resmi bft). Cini se, pri tom, da su u Bosni praktikovani blaZi oblici novcane rente za muslimane, jer su oni vrlo cesto mjesto poreza resmi cUt davali poreze pod nazivom bennak i mudzerred, sto je mogao da bude jedan od elemenata politike Osmanlija za stimulisanje prelaska domacih ljudi na islam"). 1) Suceska Avdo: AJANI (prtilog'izucavanju Iokalne vlas.ti u nasim zemljarna za vrijeme Turaka), Naucno drustvo SR Bosne I Hercegovlne, Sarajevo 1965, 162-222. 2) Suceska A.: The Position of the Raya in Bosnia in the 18th CeIlltuIy, SURVEY;'}, Sarajevo 1978, 209-216.

de i dr. kao ' i posljedice razaraoja i rasuta u to\ku v("lJ. _:la5taju znacajne proTIl'jene u agtann:im odnesima .kardovaokog mira (1699. d dok. vide Su¢~ska A. 8) 1sto.. mu' afiyet su uzival] i Jevreji. MfIliye detiteri. 73. veci broj starnovnistva se -raselio rrmozi 0ra.v) a znatan broj hriscana zbog vrSenja raznih usluga Osmanlijarna ruii'Vax:J Il1lU 'aifiyet jos od osvojenja Bosne. primiour-i..onim dijelcvima bosanskog vilajeta privueroeno nalpuS1:ene zem . koji su poceli da se naseljavaju 11 neke gradove Bosne. Sarajevo 1967.t:kovaml mu §fiyet. . C 480/3). levend i dU'.. taclllJe 1686." Turski izvori toga doba za stanje ~ Bosrri upo-tll'eJbIlrjavajlLt izraz . Eflakl"). Maliye defieri. Pored spahija.nISotva·U toku velikog rata iZlgilOuo. Belleten XXIII. 372-384.leda.: Die Entwicklung der Besteuerung. i contralna vl~s. 154.1?. Maloiye defteri.. zvomicki. GodisnJak drustva istoriCata: BiH.. po svoj priliici. u Bosni je taj oblik opterecivanja zadugo praktikovan sarno kao izuzetak. 87-119. 13) Kada 1 u kojoj mjeri i_ koJici~ su t. '.iikog. . Sarajevo 1975. Munchen 1968. 178-187 1 SaYl: 11.ema Aru&tJrihJI~l Mleta6koj r~publici po odredbarna Karlovackog mIra.XVII stoljeca. Cilt II. 110 su bili stocari je (vlah. 191-204.. Die Entwicklung del' Besteue: rung durch die 'Avariz-i divaniye und die Tekalif-i '6rfiye im Osmanischen Reich.i op1ja6kani i spaijen i. godine). str. i1Jg. Ooisana pralksa se ustaljivala tolkorm XVI stoljeca. Ranl~e z. jer je ogrornan broj bO'sanslkog stanov.575-608. ~ rkarlovackog m~ra ~os?a se. 10) Suceska A. . An. Ali da' 5U om praktikova:m vldl se crzn~kih nareda?a centralne vlasti izdatih za VTijeme12v. D1163/2f12. 14) BBAI Maliye defteri-.cnp:1jemo. posjed raznih .MUhimme defteri Nr.li gayri rmiaf) od strane namjeslIlJiika . stanje o'P~ereCivanja boo s anskog stanovni.ata. }je pretva ra ju II SVO je cifluike CllvaDi (nef'eri i a.uzurpi1raju ria12) Vid.12 U isto vrijenne u tom sttO'Ljecu je.tuacije u 'kojo'] se nasao bosans'ki ejalet poslije . jer je vecina bosanskog stanovnistva bila oslohodena (mu'ai. Gilt II. zato da bi. a U UJl)ut. Sarajevo' 1965. . . Sara]eo v v . od druge polovine XVI stoljeca1'O)..cara BiB. od tih tereta bilo je 0810bo- dena cjelakupno gradsko muslimansko stanovnistvo u cemu najkarakte. str_ 80. dr AvodooSuceska 199 Pored rente u korist spahija. Suceska A.Kovacev'ic Esref: Gr~ Ik>saoJJSl~g pa'sa~a w. 3) 0 r. a C'je'ld~upno stano'V1mistvo bes!R~aj<no Ym.a· poceti . 19. . Sarajevo 1957. pod . euvari klanaca (derbenddi3i).te. ~iO +elorn svojom granicorn nasla u dodiru sa osmarrskoj drzavi neprijate10 slki . U pos:'r~ni. Porazi k oje su pretrpjele Osrnanlij e u to'k·u velikog rata ko:ji je trajao od 1683-1699. Basbakanlik Mslvi IstanbuJp. Suceska A. und 18. 6) Basbakanltk Arsivi Istanbul ~BBAI) M{thlimD. Orijen'talni institut Sarajevo. Sarajevo 1964.~B I zaista se to sta. a:kum~rlac!jom n~vc3'llih sredstava putem ubiranja spornereetih daZJblJIla1rorzavala Jedan dio novih p'Jaceruirka (sejmen. godme (BBAI.proces p[ela. klisk-i. veIrkog ralta.o.0J"o. lnalcik H.ge) g~~'nicn!h yV~'d~va..rijalno ils. Tanh veslkalan. .ANUN-NAME(za oosanski.. 11) 0 :ciflucenju opsirnije.te. godine najvise su p?rye-drib Bosnu i njeno stanovn.naillvorn 'avaa.na. . 11-15.: ~ara~ l"Iosna seriye s~clledr.m"'t'toIQsi9) i de Nijihove IStrarjesi-ne {lkinezorv.t povrerneno poeeJa da optere6uje jedan broj seljaka (raje) narmelt~ma. crnogorski i skadarski sandzak). SVJetlost.p~vlaSi\:enlh s!:)"jev3 osrnanskog dJ:'ustva (ci!Jluwnje) se mtenzivno nasta'~IJ3.rd~v. koji su opcenito kao stalez bili oslobodeni svih obaveza koje su spadale na raju (resmi reiyet)" i drzavnih tereta.ra§njosti dornace spahije. D 305/1. organi vlastl Qkadlge. XXIII.'sika rajinis'ke zem!Jije u. To je Dna c1riila. 9) Vasil: Milan: Marto1osi tl jugoslovenskim zemljama pod turskorn vlada· vinom. hercegovacki. \.) svoje spahilukc pretvaraju u svoje Cifhulke. 16) Pdmiera radi: BBAI.$Itva se rnijenja. ajarn. veslazi (kiirekci).14 .). Akademija naukari . bl~tJUO mrjenjaju polofaj i stanje odnosa u Bosni u toku XVIII stoljeca: U sistemu opterecivanja stanovnistva osjecaju se promjene u dva pravca: Prvo. 325. raja je u osrnanskoj drzavi morala da vrst razliCite usluge i da daje doprinose u naturi i novcu u korist drzave koji su se zvali opstim terminom avariz-i divaniya i tekalif-i orfiye.lz! bedel-i nezl\'3 i time narusavala ranrje pntik. C 480/2 j. ' 5) Hadzljahlc Muhamed: Sarajevska rriuafnarna.: Da Ii su sarajevski Jevreji bili mu 'ilf_ .tbi~a~i ti _namet.' . rudari (madendzi}"). pandur.. Sudost-Forschnngen Band XXVIII. XVI.:umjetnosti Bosne i Hercegovine. nastaju iil'vjes!lJ. wahrend des 17. 7) KANUNI I K.: Da u su sarajevski Jevrej] bili mu'af. a neki BU dobivalt i posebne plate u noveu. Od pocet'ka .11 i u povremenorn opocezivanju sfkriro cjelcdcupnog tim nametima opsirnije Suceska A.i.sultani su zatimvrlo rano darivali mu 'Miyet i bosanskim seljacirna musIimanirna. 15) 0 to~e opsimije vid.eprorni[ene u agrarni-u cdnosima (Ci:fi1uCenje). Venecsjorn i . bastina) .ne eliteri Mao . Najzad.nje mofe taiko 'ka'ra1kterisalti.) Osmanski . Ankara. XIV.s3iklka.198 Godi~nja'k Pravriog faleulteta (2) (3) Prof. mu afiyet) od spornenutih drzavnih narneta. 17} UJPlClredLtil.Crmom Gm_?mP !.iyana bozgunundan sonraki h~rb y~lIarmd!'l Bosua. medmtirn. go~e V.ya'Slpolorenom Aus:tJrirjom.rtsticruji primjer predstavlja gradsko stanovnistvo Sarajeva. kara 1959. '10 1973. teklici) uzivali su JDS i s1obodne (serbest) posjede (timar.pf'ovinc:ijanametima pod nazivorn tekalff-i .") Medutim. Sayi: 9. Pod uticajem no'Vonasta:fe si. na prvom mjestu u Sarajevu. Godisnjak drustva is tori- stanovn:~£ltva (bez obzi['a jesu II bih muaf i.a je nastupilo ra'sulo.stvo... stetu r~'Je. ' 4) Vidjeti Inalclk Ham: Osmanlilarda raiyyet rusumu.. 1'. uzivala je tzv.. Ih. 0 nastanku' ciflilka u naSim zemljama.8-136_.J. Godisnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu. ne zna se sasvim Qdredeno.

tvar~n:p novih posjcda (cuflulka) ria 'kojirna seljaci (ikmetovi) predstavtjaju u:rCLtl .la da suzbije UlbiTa. dr Alvdo Suceska ------------------- 201 p~Stte. izmos doprinosa ilmdad. Tako je npr. oslobodeno je placan]? narneta bedel-i nezl. Porta je odrnah po zalkljucenju karlovadkog mira naredjla da se hrisc3Jnsiko sta:nov.16-1718.pocet!ka XVHI stoljeca sve V'isepoemju da zadovoLjava1u svoje mateTijalllne ponrebe porot<iNizakon~tim ojYtereeioll3!lljem stanovmistva Bosne tzv.zcmije.ci 0 nastanku ta].. a na-:oc~to dr~va na svojirn posjed'ana (mulkata.reD'tu ~ . Beograd 1960. Sarajevo 1966.os-tah lc~~tov~ da'J. godinesamo za Hercegovinu raspisan tribut II iwos'll od 6"0.: The Position of the Raya'in Bosnia . izgleda.Eflakan) davala svoJIm hispahijama .: The Position of the Raya in Bosnia . 26) Isto. 18) Suceska A.ane)19 uporno ~~~oJe da ':anlJu .- . Institut za i5toriju SarajevO'.l(lilitiu te goiz dine spominje otpor Saraj'~i. po zalbarna stanovnistva.dl{1U • X:':III stoljeca i0lorono je jos vecim prornjenarna.n~. sve bosansko stanovnistvr.i druga davanja karaktensyona za tirnaoski sistern ('U. ---~ -~ -. visestruko povecan. ~lV.: i zavrsavaju u XIX stoljecu u znaku s.U'k sahibi) dio prihoda ad jedne polovine do jedne petine. ~. Iz kasnijib izvora. godine znetno suzava·ne i pOimjeravame.. 1232-1249.e bosanslkog stanovnistva drzavniun narnetima u konS': d'rza'Ve . E-108.2p Iako je cenrrabna vlast. Sarajevo 1960. godina XIII. u prvim decenijarna XVIH stoljeca se njihov bro] povecava i kdlibill1a ubiranog novca ras'te. Maliye defted. doole su ilZ isbih razloij neki postajali tezi iJl:i . 19) 0 9vj~ oblicima zakupa vidjeti Suceska A. ona je..24 . i 1737· -1739. D-308. . ranrje raja (na prvom mjesnustoc3ll'i. M~liye.ne . u vrijeme ratnih priprerna i poslije austro-turskog rata 1737-1739.-J hazady. spa lJe.knjiga druga.'u t. on je u prvoj polovini tog stoljeca.ISIS-ri 'ayn umjesto us. najzad. Sarajevo 1974. sto ce biti praikltilkovano do .?Jije i drugih poreza iz proslih godina. jer se u jednom dolkuJl. u.. godine. narocito.ogromnih materija'IJllih i Ij1udskih ZI'tava i 'krajrrje blJede. Jos vcci tr ibut na ime hezariye i seferiye narnetnut je SI1:amovllli"stVlll svim san&acima u bosanskog eja'leta 1742. u toku XVIII 510lJe~.a (~ac!ll]e 1692.zoJ skal i.tkulteta Sarajevo. bosanski vezini od .rof. Posto su ~ltavl. godine. nametima tdkalif-i sa-kika. godne).!lIdZ3!k l-S4.n'istvo Bosne oslobodi placamja dzizi'je za .ja uJb..' .~lh rnaterijalnih pobreba vladajucih slojeva izazvaarih cestrrn rato:.li . fil.ra!oou snagu i zavisno ad toga na koji nacin SU p.~J.a m?diJf~k. rentu u pausalnom novcanom iiZIDOSU (tzv .000 lrerosa ma 'ime irnda'd-i hazartye i sefer'iye.·r. 219. U Bosm.: Malikana (doZivotni zakup 23) BBAI.iranijlll seferiye. i to za bosarsski sa.' . ~pte['eCivaJllij. gro- i dn:avlllh dobara u Osmanskoj driavi) .200 Godisnjak Pravnog falkulteta (4) (5) P. regulisan_ia agramih odnosa u BOSlll 1 Hercegovllli u XIX stolJecu Godl~njak Pravnog f. s redime i kraja XVIII stoljece vidi se da je ta praksa hila na snazi kroz ci- tavo XVIII stolje6e i da se stanovnistvo uporno i uspjesno borilo da onemoguci pokusaje Idkallini-bi provincijskih organa osrnanske vlasti da mu nametme davanje bedel-i nerzla.~2 ~bog .~osu na ramje vrjjeme. zbog bjezanja stanovnistva u toku veblkog rarta b~i opustjeli.r(l~tu preJt'Voreu desetinu . sa pocetka . Posebna izdanja IV ~~~1~1~ . S obzirom da su granice bosanslkog pasaluka u toiku velskog rata i jos viSe u Wku ausltro-4:uIlSkih ratova 17. Prilozi.a SlVOJNIl gospodarsma daje znatno uvecan. 27) Isto. 139-142. OnJentalni institut u Sarajevu.25) Vjdjeti Suceska A. D-31O." . p~ocesl se to~om XVIII stoljeca intenziviraju. 1734.aIJ1Jlm~ sa Au. brlo II Bosrai. I~to. Istovremeno.toljeca. 24) 0 tome vidjeti: Istorija naroda Jugoslavije.~svojirrn ze(luLjisnJim gospodarirna (ashabi 'alaka. Clf].. E-114.tove (tlfC1Je).kao i s obeirom na narasle pot rebe bosansloih vezlra u povecamju ljudstva u li6noj pratnji.Qv']ma vodenim u toku XVJII stoOlje6a u1blaiavani ill ukidani.god·me suhtan je cdredio tacan godisnj.l.: Novi poda.e u visini od 31. 20) Suceska A. 21) Opsirnije 0' to'~~ vidjeti S':lc~ska A. .J ier •.)) 214/~01-3~8. C-490.: Prv~ I?DkuSaj.•. D-305. 215-220..5ita u Basni.. Za razli!ku ad XVII s."r. da bi privulkla odbjeglu r aju. posebnirn Eenrnanom iz 17-31.--. narocito granicni krajevi. vise puta ramije pdk!usarya. 22) BBAI.de~teri.su nanovo uvodeni.'J·a).nje trh da2Jbina.484. renta u onim kirajealma bosanskog pasaluka u ~oJlma J~.ri muadill).emeno je naredeno da se ubuduce dzizi'ja u Bos<~i ubireo po naJn.20 r. Sli6no je.s'trij0It. 143--144.dvjje naredne god~ne 1 da mu se brisu dugovanja dzi. C--482. izmedu ostalog i pod ~tlc?. jer ona u novrrn uslov rna mora ~. maUIk. HadZibegic Hamid: Glavarlina u os· m~kogJ driavI.·3 Dok su spomenuti narneti pod uticajern stanja Sltvorenog austro-twrsikilll1 i cbIlUlgimral(.Jem nams. koju je ba~emo bosansko stanovnistvo jos u tolou velikog rat. 135-145. morala i u Bosni ozakoniti tu praiksu priznavsi posebnirn Ierrnanom iz 17120. P'rilozi za' orijentalnu filologiju VIII-IX. Prosveta.e se. godine pravo hosaruskorn veeiou da od stanovniscva ubire posebne Qaunete za 'VIrideme mira (drndad-i hazartye) i rata (imdad-i seferiye).kraja osmanske vlaStl.26 S obzirom na razlicite zloupotrebe pri razrezivanju j ubiranju ovih nameta. ponegldj_~ kupuju zemlju oct seljalka i stvaraju od njih svoje kme.lS Sv~ to pogorsava poloza] raje. u kome su ti narneti 'l1aGtali i bjli znatno ogrankava..5 grosa za ata~' bosanskl ej~leJt_27 Iaiko se i:ZIllOS spomenutog doprinosa u draigoj polovmi XVIII stoljeca kretao u skladu sa propisima citiranog ferrnana.5J9.:.

JDiki bosanskom u ~Ja~etu.ber1's~ii. Kresevljakovic H.ar. Birac (Vlasendca). Gracanica.440. Nase starine. NepO'smdll1O pos'lije karlovack.idavala poseban z'nac~'J: O. II.. za zvornioki 8.Ie sebi prisvajao driavni novae ko]. i Kladanj.asnJlh nepnijatelja. 3609/353. Inace. 1737-1739. a'ko ne jos i teze. .r~divala angazo'vanje cjelo: upnog sa mstva. sve do graaica prema Mdecirna. Ta] posao traba~ Je ~a kosta 91.. 'Sove na.ml(er)u tvrdavi Knrpres u sandzaku Klis.kOlICl'~a tih tereta je rastao proporcionalno padanju r.'~/:::!3. tereta te ]vgraJCLnj. 33) VIse podataka 32) B~AI. godine da se tvrdava obnovi. dr Avdo Suceska 203 sa.~sO'vm]a O'plfa'v~a.rgavanja sa polozaja vezira u Bosni i kas· nj. grosa. 1.32 Ta i~ra'dJQja bila je Slta:. unut~.[. Srebrenica.ova iz 1716-1718. ve erazi) bez obzira kom su sta:lez.202 God.. narod u vidu kiUlllUka ih u novcu.e.3'56. Zahtijevajuei 1757. drzava je pribjegavala prebaciva~JiU najveceg d~~e~~.li:Sik!i sa'l1dtaik 22.raje (reaya emlak . 31) BBAI.rnicke tvrdave 1753.i 'mn . padao je stanovnistvu Bosrie teret u izgradnji i opravci tvrdava i palanki. E-I08. predloZiivsi Porti p. : defteri'ma D~395Jl.mllTa. I.riociret i predracun opravke nekrh .KapidfiC Hamdija: Stari hercegova6ki gradovi.ugu.1i ostobodeni ouvau-i (nofcr) bO'S31ll'Slldhtvrdava.Slt~a 1 o'dra:zava ka'['aJl'.. godine.r. to jest sa podrucja onili ka. spahije. 1483/260. Kresevljakovic Hamdlja. vee 1 spa IjR.l1iika (bedel) naljhitll1iJe poetu u oc1redena mjesta i da sa svojOim i tamo9njom ra'jom.'i. Vezir je to odrnah ucimio. i¥. arli da jc OHa vec oj'ra[)J~je bila uooica iena pckazuju podaci jednog carskog ·feT\mana iz 1783.~3 Shicno je pOSitu~eno i 1734.pratili S'U zlu sudbinu stamowiisrva pred i poslije izbijanja ratova izmedu 'Osmanlija i Austrjj> (poslije k3irlovaokog 'mia-a. za!bHjezeJniih u Miihirrsme i Maliye defterirna.~aj'vafullij. kao :i svzh tvrdava i palanlki na mletadkoj i cnnogorslkoj gramici.Istanbula' za 'popravak tvrdavil sto :ie bio jedan od razloga njegovog sv.oja se maze prae tlt~ u IH?lJ.ga-osa. knjiga 1. Tuzla. kao i posljje velike mushrnanske seljacke bune u Bosni kada su seljaci znatno ostetili neke tvrdave. posebno u XVII'I stoljecu.e na leda bosainSikog stanovnistv~~ Obirn I . Sarajevo 1954.928.~Ci s·tapo. do 1198.e nem.1jbii'janja ~ulkoba izrnedu Turske i Venecije. ~r:::::: ::::. kopanju hendeka i srarrrpova tolkorn XVlt!iI s'to['jeca. 7-4.r~m . vee 17m."Iz savrernenih osmarrskih w0ra.1.i?ansijsn:~ i ~ri'tisln~rta stalmosn ofa. Cl"rzava j~ llaJve~1 dw lloveRlllll1 sredstava za opravak tvrdava i alarsk. a dr. ne era i l'1ijrti'tvm !\'fa rtssitatll'f i to u pTCliporolJl 2:1.raava u Bosanskoj 'krajin'i.s13lb[Jen~ f. o_ ne samo raje. Nase starine. podrniriv~a 12 svoJe :ag .Lno u toku sve do iza pozarevadkog mi(('a.~lmna to da SoU ti pO\Saovri zahtijevalli ogromne matenJ3~~ lzJdalt!ke. godrne. zanatldje trgovoi i dr.Shjedeca m. godine naredeno bosanskorn veairu Cosc Halill1Jasi da na:jhiltnrje organizuje popravku i uredenje 28 tvrdava i osam palarrk] na ooali Save i Une. za k.28 Obawezorn davanja doprimosa bosaaskom vezru bili Sill optereceni svi stanovnici BOSIDe koji su pesjedovali tzv. godine) smaknuca. drzava.1).jeg (1760. u u<slovirry. Polovimu tih t. kada je naredeno bosanskom veziru Muksin-zade Abdullah-pasi da licno obide sve tvrdave i palamke u bosanskorn paSaluljw 1 da na lieu rnjesta utvrdi priorrtet i izradi predracun za njihovu OIpraV!k!u i izgradnju. 3609/353. gQdine.) i bez obzira da 1i su ranije hili oslobodeni (mu M) ad drzavneh narneta a!variiz-i divaniye i tekalif-i orfiye.30 Ti pClslo'llli'. Zavbd za zastdtu spornenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine. vjd. sultan je po preporuoi Mehmed pase narediQ dase to ima ostvadti na teret s1anovnika (raj e) iz kadiluka Zvomik.slije pojave ras.ma od 17011. 0 tome nalazi se uMaliye i Miihimme vih decenija X~III s. kojim se potvrdue to pravo cuvarjma (. Tako je l1P. zerrslju . grosa.Ie slat iz .roskova rrebala je da podmiri .992.ralk!teriJsti:6nu za cila'V period XVIII sroIJ~:ea. 30) Opccnito 0 izgradnji tvrdava i palanki u Bosni i Hercegovini pod osmanskom vlascu. 29) BBAI. Zbornik radova. 0 pf'l:1!o!I! gadj1rmma XVIII stoljeca u l'lN()rima se ceSita Slreoti nar€iCtbe svirn spahijama III bosanskom ejaletu da 116no sa svojim alajbegoviima iH preko svcjih zam je. grosa za hercegovacki 64. u drugim sIueajevima Mehmed-iJasa . Start bosanski gradovi. medIU njirna skoro do ternelja razorih z\. Mallye defteri. 2945/260.1l5 tacnije ad 1742.35:~394!3.' ~~lg~~~ iz pro . Ukupno 2SlO.: Bune seljaka Muslimana u Bosni u XVII i XVII stoIjecu. tamosnoj'im neferima i agama uces'tvuju u izgrad- 28) Vidjeti Suceska A.m.u pripadali (seljaci.ndvom svojih sl?olJm~ 1._teri'jaln. grosa. nekih tvrdava narstlDpi1a je pasili'je beogradsikog mira (~739).isnjesk Prnvnog falku1teta (6) Prof. Sarajevo 1953.s.1 veh~ke iiz. . 1788-1891). i Cnnoj Gori. na prvcm rnjes'tu na njcgovirn granicama prerna A'J$triji. godrne. Kada irn je ta povlastica data za sada se taono ne zna. Istorijski institut Beograd 1976. p:redslt~v1ja pojavu h\l. 9-21.SG .tIlJuvoluciju k. pred i po.orll:Qk'll tvrdavu.zava im je pr.0g. Mle- tadkoj republic. MaIiye defteri. S obZ)i. S abiZJJ. vidi se da Soli Osmanhje od pocetlka XVl.eo Isto tako..:~~Cl C. Jedino su posebnirn carslkirn fenrnanorn ad ove obaveze bi. 73.n stoljeca stalno organizo val i slstematsku iZJglraJdrnju tvrdava na podruoju cije'Jog bosanskog ejaleta..240. Maliye defteri.r. a posljednja poslije svistovskog rnnra (1719. diluka u kojima su se seljaci bunili i pod VOdStVOl1l Abdulaha Muharemije ucestvovali U napadu i razaranju zvo. odnesno Crme Gore.ih tv.}mso{va.toijeea.icUce htv. godime.d~ izgradnja i o:prav!ka tvrdava i pa'18. ar. pred i posljje i.

zr~ u FlJV rnna u ojnna se CBstO u drugoj polovini XVIII stoljeca istrce da te poslove treba najlrinnije obavinn po »starom obicaju Krajine« .lIdru j~bjegavali te Qlba-veze.da 6e irn biti oduzeti spahiJuoi (ldiIrililk) Ulkotilko bn. Najcesce je prakticno najveei dio tih tereta padao na leila raje d nefera. amgazovami su neferi i ralja iz drugih tvrdava i kadiluka. povezane sa izgradnjom banjalucke tvrdave. moze se zakljuciti iz oinjeniee da je izgradnja nekih tvrdava tekla vrlo sporo i jos vise iz cinjenice da se bosansko stanovnistvo. Istovremeno im se priljeti. [z 1729. nedzar) sa strane iz drugih kadiluka bosanskog ejalet ta. ~a!ffi~nacin . osmanske vlasti su morale da tru praksu rnodifjkuju. Ia tPmKiSa Je "dobila i svoj -araJ IterJJStl. godine od kada se Z80 izvjesno vrijeme invrdisje praksa podjele teteta opra'Vike twuruva i paIanJkii izmedu drzave i ouvara tvrdava i raje sa podrucja kadbkska u kojima su se nalazite te tvrdave u srazmjeri pola i pola. 43) BBAI. da sprecavaju ubiranje dzizije. to' je bilo sarno teoretski tako postavljeno. spominju se iste godine u banjaluckorn kadiluku. . uz tacno odredene nadrsice. godine. majstorr (dzerahov. fotokopije i . godine saznaje da su poslije 1699. 42) BBAI.37 Posto su se spahije ubrzo morale da angaiuju u raznim vojnama. foto'kopi'je ire· gesta). Sikayet defteri iz 1711. najcesce iz Hercegovine.kovane kroz cHavo XVHI stoljece na grooicama BOSlIle.preuzirnala obavezu da dade pola novcanog iznosa za troskove opravke tvrdava a druga polovina u novcu ili kuluku padala je na nefere i raju. jer centralna vlast nije imala uvijek dovoljno novca da podmiri troskove popravk] tvrdava. Tako se iz jednog fermana iz 1711. .a zatim pobjegao. jarkova ~hendek) i srampO'va. To se desilo vee za vrijeme karnpanje U opravci tvrdava poslije 1734. 38) Kao u biljeSci 34.c: I. Rruja.·~ ~usiji. U prvoj polovinl XVJE stobjeca i80 praiksa billa je vrlo cesta.1. to jest jedmu trreGtnu tr " an apravlke SIIlosiJa je d. Uz to su vrlo cesto liea koja su rukovodila izgradnjom i popravkom tvrdava prisvajala drzavni i od naroda ubrani novae za sebe. da ometaju mobilizaeiju dundera i drugih radnika za izgradnju mostarske i banjalucke tvrdave. rizikujuCi daizgubi tako unosnu fuakciju kao sto ]e funkcija kapetana (BBAI.U!buCila) najgrublje poslove ~ao st~ su sjeca i dovozenje sa svojom teglecom svtOlkOlID Gk~J~ma l:h volovima) drvene grade i kamea1a. A-71/6. sultan naredrvao mobitizaosju majstorima padao vrlo tesko Koliko su dana u godini seljaci morali da na ovaj nacin kuluce na osnovu sacuvanih izvora tesko je ooijeniti.. Sikayet defteri ~z spomenutih godina (ANUBiH.m~o je .kao i u slucajevima u kojirna . i regesta u Maderniji nauka i umjetnosti Bi i 41) BBAI.(2) • 37) ViSe podataka 0' tome nalazi se u Miihhnme i M<'Uiye defterima liz prvih deeenija XVIIII stoljeca.paljenje kreca.J_e([]lu.c. 1728. Naravno. je najcesoe radila (:k.Ie trebalo rnnogo vise radriih rulku nego sto ih je bilo U odredenorn kadjluku. Mtihime i Maliye defteri regesta).ja sa_E. 40) BB~I. Drastican primjer za to predstavlja sluca] kapetana kapetanije Banja Luka. Ali da su to bili izuzetno teski tereti.204 Godsnjak Pravnog failm!l:teta (8) (9) PM.a1rugazo~an'ja raje i nefera U S'PCJIIDooUitim poslovirna . . Hasana koji je 1144.vld raznih radrrih usluga.as I najzad..kojim je u svojsm fenmanirna tih rnajstora svjedoci da je taj rposao i da sou ga vnlo rado i~jegava'IQ.w) Slicne pojave. "nll -ra.riay ill treCI:IOru cLl!vari . a. koje su praikti.g ejaleta. fotokopije .39 . u drugoj polovaii XVIII stoljeca ustaljuje se pralksa podjele tih tereta u srazmjeri 1:2.. U hitnirn slucajcvirna. M§.rue-' J3 ka: I.n) Slucajevi otpora i manjih pobuna u Mostaru spominju se u turskim izvorima tiz 1727. i 1732. teda su dva puta nap ali na rnostarski sud (rnahkeme).U a II VT ava . U prvoj polovini XVl Il stoljeca izbilo je viSe takvih pobuna u svim krajevima bosanskog ejaletao Njihova sirina i zamah stalno su rasli pod uticajem neprekidncg povecanja nameta i raznovrsnih oblika nasilja. godine (ANUBiH. omalovazavali serijat i sprecavali funkcionere u vrsenju njihove duznosti. u prvoj rpolovini XVIII stoljeca vrlo cesto zalilo sultanu na zulume lokalnih i provincijskih funkeionera a ponekad se i otvoreno pronih njih bunilo. slucajevirna i prjjekirn potredlirjelova rumelij!Slko. narocito muslimansko. godine u mostarskom kadiluku udruzili neki hriscani i muslimani sa ciljem da presijeeaju drumove. to jest drzava je ..i regesta).. godine (ANUBiH. dr Avdo' Suceska 205 nji i opravci tvrdava..1 odnoJS-Qo ' a·va.najlll'daljen~j'i:h Ostar ton . Za ~tru~ne poslove angazovani SoU.). Pcreiji i dr. godine prisvojio 4000 grab. kopa~Je.1iye defteri. a u bJittnim bama calk i ma(jMori iz . 39) Kao u biIjesci 36. dok su neferi i njihove age davali dio novea I pornagali rnajstorima u strucnim poslovirna u izgradnji tvrdava.

w) Mjeseca marta 1773. one. prevod s turskog.) i po svernu je slican seljackirn bunama u nekim evropskirn zemljama u srednjem vijeku. u stvari.46) U drugoj polovini XVIII stoljeca su takoder povrerneno izbijale pobune koje . Osnovnu masu u toj buni cinili su bosanski seljaci Muslimani. U buni su ponegdje ucestvovale sitne spahije kao i nize muslimansko svestvenstvo na celu sa sarajevskim kadijom Abdurrahmanom Muhremijom. . 76-93. godine silorn je ubran taj porez u Sarajevu=) ltd. Sarajevo 1925. 45) Opsirnije 0 tome Suceska A.turski izvori i u drugim krajevima bosanskog ajaleta u prvoj polovini XVIII stoljeca.su imale vise lokaIni karakter.: Bune seljaka Muslimana u Bosni. su se sve slile u bunu sirih razmjera koja je zahvatila citavo podrucje bosanskog ejaleta i trajala 0se od deset godJina (1745-1757). 48) Isto. Jelenic J. 0 njima se nalaze vijesti narocito u Ljetopdsu Mula Mustafe Baseskije. Ftokopija i prevod na srpsko-hrvatski jezik u Akademiji nauka i umjetnosti BiH). ajani. Njen neposredni povod bilo je prekomjerno opterecivanje bosanskih seljaka kulukom. Sikayet i Maliye defterima dz trece. mirimdrana i dr. kao i i u Ijetopisima bosanskih franjevaca Fra Nikole Lasvanina i Fra Bone Benica (Jelenic J. ajana. Sarajevo 1968.). godise sacuvao veci broj podataka ulMiihimme. Glasnik zemaljskog muzeja Sarajevo 1914/1915. 44) 0 njima ne bio je zadavljen u sarajevs~~j tvrd~vi jed~n seljak iz Visokog zbog toga sto je izbjegavao da plati lmd~d-l sef~ny-u~O) Pocetkom 1774.se) Na kraju. 14s. . 6) . uvod I komentar M.ee) 'Iz istih razioga te godine bunili su se Musl!imani i u Vlasenici. 60.: Ljetopis franjevackog samostana u Kr. dr Avdo Suceska 207 I I I I I I I I Slicne lokalne pobune sporninju .s") Stanovnistvo Zenice iste godme je usmrtilo ubiraca poreza serdengecdi-agu.. Prof. go dine us tale Sarajlije protiv ubiranja imadad-d seferiye i U znak protesta zatvorili carsiju. GZM XXXVII i XXXVIII. koji je u krvi ugusio bunu bosanskih seljaka. cetvrte. 49) Isto. a narocito porezima (imdad-i hazariye i seferiye) u korist bosanskog vezira Ii zloupotrebe koje su s tim u vezi cinili organi lokalne vlasti (kadije. kapetani i dr. 1926).se~kija.ss) To je. Mujezinovic. sultan istakao da je Bosna ponovno osvojena (Feth). bio ostar klasni rat mzih slojeva muslimanskog stanovnistva Bosne' protiv vladajucih slojeva tog stanovnistva (kadija. 70.-150.:.J 206 __ ~ _ G_od_'_is_n~ja_~ __P_r_a_VID_n~g~f_ruku_'~H~e~~~ ~(l~O) (11) . vezira. Tako je Baseskija zapisao da su 1771. kapetana. 50) Basesktja.Simil kadije iz Tesnja iz polovine XVIII stoljeca (Narodna biblio:teka u Sarajevu.:Ljetopis Fra Nikole Lasvanina. Koliko je ozbiljna bila ta buna najbolje svjedoci Crinjenica sto je u jednom pismu tadasnjern bosanskom veziru Mehmed-pasi Kukavici.Ljetopis (1746-1804). pete i seste decenije XVIII stoljeca. 51) Baseskija. ': 47) Mula ~ustafa Sevki Ba. Sutjesci..

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->