SVAKI GLAS JE BITAN

þ29-(..2-,0,-(1-$5+
32%-('$/,-(9(23&,-(
,17(59-81('æ$'+2'æ,ü
8%L+6(1,ä7$1(0,-(1-$
35,/,.$=$320,5(1-("
*$=,-$,/(*(1'$,=%8æ,0$
,6/$0,'58*(9-(52,6329,-(',
J
O
U
R
N
A
L
2
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesecnlk KD8H ¨Preporod"
|zdazac.
Ku|turno drustvo 8osnjaka Hrvatske
¨Preporod"
C|azn| a·edn|k.
|smet |sakovlc
Zam¡en|k g|azneg a·edn|ka.
Pl|lp Murse| 8egovlc
Redakc|¡a.
Amlna Nanlc
Mlrza Meslc
Sena Ku|enovlc
Ldls Pe|lc
Parls Nanlc
Ajka Tlro Srebrenlkovlc
Ldlna Smaj|aglc
Sa·adn|c|.
Avdo Huselnovlc (8lH)
Ldln Tu|e (8lH)
8edrudln 8r|javac (8lH)
He|ena Anuslc (Pljeka)
Ad·esa.
Preporodov [ourna|
||lca 35, 1OOOO Zagreb
7e|ejen/jaks.
+385 (O)1 48 33 635
e-ma||.
kdbbpreporod@zg.t-com.br
kdbbpreporod@kdbbpreporod.br
lsmet.lsakovlc@sk.t-com.br
weh. www.kdbbpreporod.br
Z|·e-·acan.
ZA8A 236OOOO-11O144149O
Dez|zn| ·acan.
SW|PT ZA8A HP 2X: 7O3OO-28O-3755185
C|¡ena. 15 kuna
P·erµ|ara.
PH 1OO HPK godlsnje
8lH 3O KM godlsnje
Svljet 2O € godlsnje
7|sak.
mtg-topgra| d.o.o., ve|lka Gorlca
Tlskano uz |lnancljsku potporu lz
Drzavnog proracuna Pepub|lke
Hrvatske putem Savjeta za naclona|ne
manjlne Pepub|lke Hrvatske
Na nas|ovnoj stranlcl: Stari grad u Velikoj
Kladuši

(jere Nedz|h Vace|¡}
6$'5å$-
6$'5å$-
UVODNIK
Svakl g|as je bltan ................................................................................ 3
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Covjek kojl mljenja PH ....................................................................... 4
Trag bosnjacke ku|ture u vremenu ...................................................... 6
8ajramska poruka ............................................................................... 8
Put vjernlka ....................................................................................... 1O
8rojna pub|lka ................................................................................... 11
Obrana drzavnostl 8lH ..................................................................... 12
Duze|ovl mlnu|l rezovl ...................................................................... 13
8lH je najvecl lsplt savjestl za Luropu ............................................... 14
Hldzra - put lstlne l pravde ............................................................... 16
Koncert prljate|jstva .......................................................................... 17
HRVATSKA
Pobjeda |ljeve opclje ......................................................................... 18
U|oga l znacaj medlja ........................................................................ 2O
,17(59-8w1('å$'+2'å,ê
8osnjacko naclona|no vljece je lmperatlv .......................................... 21
BOSANSKI BAROMETAR
U 8lH se nlsta ne mljenja .................................................................. 25
Prl|lka za pomlrenje? ......................................................................... 27
IZ SVIJETA
Patnl bubnjevl ................................................................................... 29
KULTURA
Sa |gmana pog|edat' je |ljepo ............................................................. 33
Dan Sandzaka - knjlzevnl susretl ...................................................... 34
35,ë(,=%261(
Gazlja l |egenda lz 8uzlma ................................................................. 36
å,9-(7,,6/$0
|s|am l druge vjerolspovljedl .............................................................. 38
J
O
U
R
N
A
L
3
UVODNIK
Ovogodišnji parlamentarni izbori u manjinskoj XII izbornoj
jedinici su pokazali da je medu Bosnjacima u RH konacno sazr-
jelo vrijeme za politicke promjene, ali i brojne slabosti. Pobije-
dio je Nedzad Hodzic, predsjednik Bosnjacke demokratske
stranke Hrvatske, s osvojenih 1.628 glasova (26,51°), ispred
drugoplasirane Ermine Iekaj Prljaskaj, diplomirane pravnice iz
Selca koju je kandidirala Unija zajednica Albanaca u Hrvatskoj,
koja je osvojila samo 74 glasa manje. U dugoj izbornoj noci, u
kojoj je za Bosnjake pracenje izbornih rezultata preko web stra-
nice Drzavnog izbornog povjerenstva izgledalo istovremeno
kao horor i triler, tek nekoliko sati iza ponoci pocelo se pojavlji-
vati svjetlo na kraju tunela. Bosnjacka nacionalna manjina, dru-
ga po brojnosti u RH, skoro je ostala bez saborskog zastupnika.
Razlozi su brojni, a najznacajniji su duboke podjele medu Bos-
njacima i bosnjackim asocijacijama, kao i unutarbosnjacke dile-
me oko svrhovitosti manjinskog zastupnika zbog razocarenja
nakon dva Tankoviceva tragikomicna mandata.
U BDSH, i pored izborne pobjede, ne bi trebalo biti mjesta
za pretjerano zadovoljstvo ili euIoriju, vec za detaljnu analizu.
Stranka je na lokalnim izborima u Istri 2009. godine dobila blizu
2.500 glasova, a sada na drzavnom nivou, dvije godine kasnije,
skoro 900 manje. Posebno veliki podbacaj je zabiljezen upravo
u Istri, tamo gdje se smatralo da se dobivaju parlamentarni izbo-
ri. Analizu uzroka ostavimo za drugu priliku, a ovoga puta, za
ilustraciju, recimo da npr. u Puli nije pobijedio niti Besic (19
glasova), niti Hodzic (71 glas), niti Tankovic (85 glasova), vec
Iekaj Prljaskaj sa 86 glasova. Znakovito i poucno, zar ne?
Nedzad Hodzic je u losijoj politickoj poziciji od prethodnika
jer, jednostavno, pobjednickoj Kukuriku koaliciji nisu neophod-
no potrebni manjinski glasovi za Iormiranje Vlade RH ili izgla-
savanje zakona u Hrvatskom saboru. Radi se znatno drugacijoj
pocetnoj politickoj poziciji, bez postizbornog ugovora s izbor-
nim pobjednikom. Novom saborskom zastupniku treba dati vri-
jeme i šansu da se izbori za stvarne promjene i iz temelja promi-
jeni dosadasnji nacin manjinskog zastupanja. Cilj ne moze biti
samo zaposljavanje Bosnjaka po nekim kljucevima u drzavnoj
upravi, vec stvarana politicka participacija i ucesce u svakoj sIe-
ri javnog zivota u RH. Pritom se trebaju postaviti vrlo jasni kri-
teriji i kvote za participaciju Bosnjaka i ostale cetiri manjine i na
najvisim duznostima u zemlji (direktori i clanovi Uprava i Nad-
zornih odbora javnih poduzeca, ambasadori, vojni zapovjednici,
doministri, glavni tajnici i slicno). Novi saborski zastupnik treba
pokazati inicijativu i oko projekata od nacionalnog interesa oku-
piti ono najbolje sto Bosnjaci imaju, te se na taj nacin pozicioni-
rati kao nesporni bosnjacki politicki lider.
SDAH ceka temeljita obnova na novim osnovama, s novim
rukovodstvom i programom ili odlazak u politicku povijest. Ob-
nova nije moguca sa Semsom Tankovicem na celu stranke koji je,
uzgred receno, tesko podnio ovogodisnji izborni poraz. Nastavak
price s njime kao predsjednikom bilo bi samo produzenje agonije
stranke ciji je vrhunac, ali i pocetak znacajnijeg urusavanja, bila
pobjeda na parlamentarnim izborima 2003. godine. SDAH vise
nije parlamentarna stranka i stoga vise nema redovnih Iinancijskih
injekcija iz Drzavnog proracuna RH, sto unutarstranacku situaciju
dodatno usloznjava. Vrijeme ce pokazati koliki su kadrovski re-
sursi u stranci, ali i spremnost clanstva za promjenama. Kolika je
kriticna masa onih koji shvacaju da je do jucer jedina bosnjacka
stranka, zapravo, na koljenima. Ipak, predugo je vrijedilo 'Semso
jednako SDAH¨, kao i emocionalno izjednacavanje hrvatske i bo-
sansko-hercegovacke SDA, pozivanje na lik i djelo rahmetli Alije
Izetbegovica. Ovo su nova vremena s drugim izazovima i proble-
mima, krediti iz proslosti su potroseni, a i osam godina je sasvim
dovoljno da se pokaze politicko (ne)znanje. Osim toga, stranci ce,
ukoliko bude dobrih ideja i pameti, dobro doci sljedece cetiri go-
dine izvan Hrvatskog sabora za katarzu, duboku idejnu i kadrov-
sku reIormu. S druge strane, otvoreno priznajemo, iznenadio nas
je Tankovicev izborni rezultat: trece mjesto sa cak 1.077 glasova
(ili 17,54°) previse za dva prospavana saborska mandata i
mnostvo krivih politickih poteza. Naime, ocekivali smo mnogo
bolje politicko pamcenje i manju podrsku, vjerovali da se nece
zaboraviti da je bosnjacka manjina osramocena i ponizena u hr-
vatskoj javnosti, oznacena kao politicki suncokreti i neznalice.
Izgleda da je letak s nabrojanim 'uspjesima¨, koje su Tankovic i
SDAH slali Bosnjacima na kucne adrese, izazvao amneziju kod
jednog dijela bosnjackog birackog tijela.
Tokom predizborne kampanje u Islamskoj zajednici ipak je
izostalo otvoreno lobiranje putem hutbi, poziva s minbera za
Idriza Besica, imama iz Gunje. Problematicna kandidatura za
mnoge Bosnjake u RH nosila je najmanje dvije opasnosti: u slu-
caju pobjede, ponovnu percepciju Bosnjaka kao vjerske skupine
i neke sporne konotacije vezane uz HDZ, istupe na Bleiburgu,
hrvatstvo bosansko-hercegovackih muslimana i desnicarske
krugove, a u slucaju gubitka izbora, rusenje tesko stecenog ugle-
da Islamske zajednice i njenih celnika. Besic je osvojio cetvrto
mjesto s 953 glasa, od cega najvise u Gunji, cak 343, a u mno-
gim drugim mjestima simbolican broj. Medutim, preko 30°
glasova Tankovicu i Besicu, kao kandidatima iza kojih je pri-
je ili na ovim izborima stajala Islamska zajednica u RH, pokazu-
je kako je Islamska zajednica u dijelu hrvatskih Bosnjaka koji
su spremni zrtvovati svoj gradanski glas za manjinski glas bos-
njackom predstavniku nesporno najutjecajnija organizacija.
Izbori 2011. su pokazali koliko je vazan svaki glas i manjinski
birac, koliko je bitno sto prije urediti biracke spiskove s obzirom
na rezultate ovogodisnjeg popisa stanovnistva, kao i putem uvo-
denja dvostrukog prava glasa za nacionalne manjine osigurati ve-
cu izlaznost na izbore za manjinskog saborskog zastupnika. U
suprotnom, na izborima 2015. godine pobjednik vjerojatno nece
biti bosnjacki kandidat. Albanska nacionalna manjina, koja se iz-
borno homogenizirala i sa oko 75° glasova podrzala Erminu Ie-
kaj Prljaskaj, zorno je pokazala da bosnjacka brojcana prednost ne
mora nuzno znaciti i izbornu pobjedu (iako su imali cak pet kan-
didata, a Bosnjaci samo jednog vise). U slucaju da je albanskih
kandidata bilo npr. troje ili cetvero, Bosnjaci u RH bi dobili sok
terapiju od koje bi se godinama oporavljali. U takvoj varijanti, ne
smijemo niti zamisliti medusobna prebacivanja odgovornosti i
otvorene svade, silne savjete i naricanja nad sudbinom, destruk-
tivno djelovanje na daljnji razvoj bosnjackog nacionalnog i poli-
tickog bica. Imamo li dovoljno pameti, mudrosti i znanja da takav
scenarij izbjegnemo u buducnosti? ‰
Ismet Isakovic
Uvodna rljec
Svaki glas je bitan
J
O
U
R
N
A
L
4
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Partnerstvo za drustveni razvoj je ne-
vladina i neprofitna organizacija koja dje-
luje jos od 1999. godine u Zagrebu, na
adresi Iomnicka br. 1. Od 2003. godine
udruga se fokusirala na borbu protiv ko-
rupcije sto se, na zalost, tako duboko uko-
rijenila i u nasoj drzavi. Do danas PSD,
engleskog naziva Partnership Ior Social
Development, u svojoj je arhivi prikupila
vise od 500 jos uvijek aktivnih slucajeva
korupcije i kriminala koje su prijavili gra-
dani Republike Hrvatske. Na celu udruge
je iznimno agilni mladi covjek impresiv-
nog i medunarodnog radnog zivotopisa
mr. sc. Munir Podumljak.
Vas 'Journal¨ je ozbiljan list, prepu-
stite 'privatne¨ detalje 'Gloriji¨ i slicni-
ma casopisima, rezolutan je Podumljak.
Kaze da radije govorimo o onome sto je
ucinjeno. Slazemo se s njim: to i jest pra-
vi covjekov zivotopis.
Europsku karijeru aktivista civilnog
drustva zapoceo je, prica, u poratnom Sa-
rajevu. Roden je 20. travnja 1970. u Sara-
jevu od roditelja Nure i Muje. Odrastao je
i zivio u sarajevskom kvartu Hrasno. Za-
vrsio je Srednjoskolski elektrotehnicki
centar, a 1992. godine studij Juznosla-
venskih jezika i knjizevnosti na FilozoI-
skom Iakultetu. Tada im je, pamti, proI. J.
Martinovic jasno rekao da to nije studij
koji ce ih uciniti piscima nego vrlo sirok,
neugodan, sto se temeljitosti tice, deta-
ljan, pragmatican studij. A tako je slicno i
sa aktivizmom.
U svom timu Podumljak ima i Anu
Hecomovic, vrsnu novinarku, polaznicu
magistarskih studija novinarstva na Fa-
kultetu politickih znanosti u Zagrebu.
Njena izvijesca ili 'price¨ zahtijevaju od
clanova PSD-a veliko strpljenje i istrazi-
vacki rad. Tesko je i predvidjeti kraj ta-
kvim izvijescima-pricama. Tu je i kolegi-
ca Elizabeta Svaljek, predsjednica Izvrs-
nog odbora udruge.
Na europskom putu
Otkud motivacija za ovakve moralne,
donkihotovske, borbe?
U aktivizmu nema mogucnosti izla-
ska, nikada posao nije zavrsen. Pogledaj-
te te gomile pismohrana i registara, sve te
ljudske sudbine. Stalno se otvaraju novi
problemi kad su u pitanju ljudska prava.
Pocinjete sudjelovati emotivno u ljud-
skim sudbinama, sto i nije bezopasno.
Imate li dusu, slusate li te ljude i jos vam
je proIesionalni zadatak pomoci tim lju-
dima, pocinje vas to polako satirati. Po-
sao se stalno multiplicira, no posustajanje
bi bila izdaja tih ljudi. Gore je to od bilo
kakve droge. Ne mozete izaci iz tog po-
sla. Zato sam jos uvijek bez obitelji, sa-
mac. Jednostavno, posao mi okupira sve
vrijeme. Prava moja aktivisticka prica
pocinje vec godinu dana nakon pocetka
rata u Sarajevu. Gradovi poput Sarajeva,
koji su zrtve katastroIalnog razaranja i
apokalipse, istodobno su razarani i iznu-
tra. Bila su to tuzna i ruzna dogadanja
prema onima koji nisu bili pripadnici naj-
brojnije etnicke skupine i prema onima
koji su drugacije mislili. Kriminalci su
preko noci postajali generali i rukovodili
zajednicom. Kao moralan covjek morao
sam se tome oduprijeti. Bio sam angazi-
ran, kao student, u specijalnoj jedinici
MUP-a Sarajevo. Veliku vecina zapo-
vjednika u Armiji BiH bili su, ne svi,
dvojbeni – mnogi su imali debele policij-
ske dosjee. Jedina regularna obrambena
postrojba u BiH zapravo je bila policija.
Jednako sam ponosan i na taj dio svoje
povijesti, kao i na aktivizam.
Od suradnje sa sarajevskim casopi-
som za kulturu 'Iibero¨, 1994. godine
promoviram demokratske vrijednosti.
1997. osnovao sam i vodio Medunarodni
centar za pomoc, komunikaciju i odnose,
nevladinu organizaciju posvecenu osna-
zivanju ljudi iz svih drustvenih podrucja i
etnickih grupa, te razvijanju mirovnih
procesa i nenasilnog razrješavanja suko-
ba. Dvije godine potom sam supervizor
IFOR-ovih medunarodnih snaga, inIor-
mativne kampanje, takoder u Sarajevu,
fokusiran na analizu medija u smislu ja-
canja meduetnicke tolerancije. Tada sam
i medijator i producent radijskog progra-
ma posvecenog etnickom pomirenju ba-
ziranom na diskusijama uzivo. Uslijedio
je rad s mladim ljudima, kao i s novinari-
ma, u Bihacu i Mostaru. Od 1997. do
1999. godine sam predsjednik Instituta za
razvoj ljudskih potencijala u Sarajevu.
Od 1. sijecnja 1999. postajem i konzul-
tant u 'Fade in¨, nevladinoj udruzi u Za-
grebu i to u podrucju organizacijskog ra-
zvoja udruga. O svemu smo nastojali pu-
tem HTV-a obavijestiti i hrvatsku javnost.
Zelio sam se u to vrijeme, istina, maknuti
od neposrednog ratnog okruzenja u Sara-
jevu, odmoriti se. Bio je to projekt planiran
na 18 mjeseci. A, eto, ovdje, u Zagrebu,
sam dobio sve sijede. Pitanje je moze li co-
vjek mijenjati svoju sudbinu. Zavrsio sam
opet na istome, jer ako se bavite ljudskim
pravima, pravednoscu u vecini drustava
cete zavrsiti u teskim okolnostima. Na to
sam spreman. A i moji suradnici.
Imate malu ekipu u PSD-u za velike
projektne zadatke.
Svi zelimo nesto promijeniti i nije nam
tesko raditi vise nego to cine birokrati. Ra-
dimo iz strasti i sa strascu. Broj zaposlenih
je optimalan za projekte koje sada realizi-
ramo, ostalo narucujemo kod drugih udru-
ga, i u Hrvatskoj i diljem Europe. Prven-
stveno se bavimo analizom zakonodavnih,
institucionalnih okvira u smjeru neke bolje
medunarodne prakse. Slucaj je to, primje-
rice, s novim mjerama u zakonu o javnoj
nabavi, a koji ce sljedece godine, stupiti na
snagu. Njime se rjesava vrlo speciIicna,
hrvatska, situacija. Otud i potreba anga-
zmana civilnog drustva.
Zivotni resursi hrana, pogotovo vo-
da, struja, grijanje i druge okolnosti u
ratu u Sarajevu bili su uzasno oskudni.
Kada to prezivite, malo toga poslije moze
covjeka uzbuditi i potresti. Potrajalo je to
cetiri godine i nije bilo izvjesno da ce se
rat ikada zavrsiti. Nisam se jos uspio od-
maknuti, stalno sam u Sarajevu, u Bosni i
Hercegovini. Nista nije bilo dvojbeno u
mom ponasanju, niti u vojnom, niti civil-
nom. Na mojoj je postrojbi bila velika
Munlr Podum|jak, suosnlvac l predsjednlk udruge Partnerstvo za drustvenl razvoj
Cov,o| |o,| o|,oo,a |H
Munir Podumljak
J
O
U
R
N
A
L
5
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
odgovornost i casno smo stitili i vladavi-
nu prava i moralnu cast Sarajeva. Sudbi-
na je isla u drugom smjeru. Za manje od
godine dana, kada su se ovdje pripremali
izbori u sijecnju 2001. godine, krenuli
smo u PSD-u s projektima meduetnickog
pomirenja. Bili su zaprijeceni prije svega
iz razloga imovinske koristi, tj. osobne
koristi onih koji su tada bili na vlasti!
Uoci izbora, kampanji 'Za Sabor cistih
ruku¨ cilj je bio podici razinu politickog
integriteta svih stranaka i nezavisnih kan-
didata na izborima. Niti jedna nepostena
osoba ne bi smjela uci u Hrvatski sabor.
Politicka i netransparentna kontrola nad
medijima, netransparentno Iinanciranje
politickih stranaka i predizbornih kampa-
nja, kao i trgovina utjecajima, odnosno tr-
govina interesima, kljucne su zapreke sva-
koj ozbiljnoj reIormi i uredenom politic-
kom procesu u RH. Rezultati naseg djelo-
vanja bili su pojacavanje antikorupcijskih
napora civilnog drustva i politickih dioni-
ka. Osnazene su organizacije civilnog
drustva za izradu i provedbu istrazivanja
javnih politika. Kampanja je provedena u
54 hrvatska grada i naselja. Podijeljeno je
276.352 letka, a prikupljeno je i 2.891 pot-
pis na peticiju. Tiskana je i publikacija
'Dobro upravljanje i sukob interesa za-
sto mito nije najveci problem?¨. Istraziva-
nje je ukljucilo i pregled okvira lokalnih
javnih politika, transparentnost i postiva-
nje Zakona o pravu na pristup inIormacija-
ma, proracunsku potrosnju i transparen-
tnost lokalnih proracuna, kao i analizu po-
stupaka javne nabave te analizu manifesta-
cija izravnog sukoba interesa.
Prosle i tekuce godine nastavili smo
rad na slicnim aktivnostima, radimo na
projektu 'Partnerstva za javno djelovanje
- aktivna politika advokatura¨, a u sklopu
projekta APAP. Cilj je stvoriti pozitivan
utjecaj na razvoj sustava Republike Hr-
vatske. Namjena je postaviti jasne kontu-
re novog regulativnog sustava u kojima
ce gradani izravno moci sudjelovati u pi-
tanjima nabave. Partnerstvo ce trenirati
gradane u mehanizmu rukovodenja, a ka-
ko administracija u njima ne bi više mo-
gla nalaziti tzv. rupe i slabe tocke. APAP
je obucio i pet udruga.
Promotor ste svojih programa, teme-
ljiti u istrazivanju, brzi u procjeni, profe-
sionalni!
Novinarstvo je moc, a korupcija sama
po sebi zloupotrebljava moc, pa i novi-
narsku. Tada se nema niti jasna vizija ka-
ko se boriti protiv korupcije. Stvarao sam
medije, a i pisao u njima, vodio radio-
emisije itd. Novinarska proIesija zahtije-
va strpljenje i eliminaciju svake pustolov-
nosti. Selekcija novinara u bivsoj Jugo-
slaviji je bila rigorozna. Iako su vremena
bila cenzorska, nalazilo se tada nacina za
kazivanje istine.
U projekt “Mirno razrješavanje su-
koba" ukljucili ste policiju?
Taj program, nazvan BACCI Bal-
kan Anti-Corruption Civic Initiative Ii-
nancira Europska komisija kao IPA pro-
gram, a zapocet je u sijecnju 2010. i zavr-
sen 23. svibnja 2011. godine. Nasa je
udruga projektni menadzer buduci da
smo i ranije provodili program IPA 2008.
Civil Society Facility. Osnazivanje je to,
u konacnici, civilnih organizacija u anti-
koruptivnim politikama i povezivanje s
institucijama koje trebaju suzbijati korup-
ciju na podrucju Zapadnog Balkana.
Osnivanjem zajednickih baza podataka,
pokretanjem web stranica i slicno.
Svakojako denunciranje, o kojemu go-
vorite, nesto je manji problem od nerada
policije! Naime, policajci 'ne smiju¨ radi-
ti. To je, istina, osjetljiva sluzba poradi dr-
zavne sigurnosti, zacas se moze dobiti i
otkaz predu li se neke ovlasti ili ako se, bez
odobrenja nadredenih, nesto istrazuje. Po-
licijom upravlja ministar i nekoliko bliskih
mu ljudi, a tako ce biti, nazalost, i ubudu-
ce. Civilnog nadzora nad Iunkcioniranjem
te sluzbe zasad nema. U demokratskim
zemljama gradani nadziru policijski rad i
mogu na svako neopravdano ili sumnjivo
uznemiravanje i reagirati.
S druge strane, udruga PSD je obve-
zna suradivati s tijelima kaznenog progo-
na. Takve suradnje, na zalost, vec jako
dugo nema. Nema razrjesenja kaznenih
djela jer nase prijave, kako sada stoje
stvari: 'ne vode racuna o politickoj po-
dobnosti¨! U tihom smo ratu s policijom.
A napravljeno je niz katastroIalnih pro-
pusta s njihove strane gdje je grubo rusen
i ustavni poredak Republike Hrvatske.
Uskoro cemo o tome izvijestiti javnost.
Kako prosudujete netom zavrsene
parlamentarne izbore?
Nazalost, iako je najavljena nova
vlast, u toj vlasti nema nikoga tko vlast
nije ranije obnasao. Ovi su izbori bili pro-
mjena, ali to nije nova vlast! Ijudi su to
koji su vec imali priliku pokazati svoje
sposobnosti, svoj moral. Prvi puta, kada
su bili na vlasti nisu bili sankcionirani za
nemoralne radnje, zato i smatram da ne-
kakvih velikih promjena nece niti biti.
Tek odgojnim mjerama prema tim ljudi-
ma mozemo mijenjati njihovo ponasanje.
Puno me vise brine nesto drugo: od tre-
nutka od kada je dobila izbore, koalicij-
ska vlast nije niti jednom rijecju spome-
nula borbu protiv korupcije. Iako narod
ocekuje radikalne promjene. Spomenute
su tek Iotelje, odijela i slicno. Znaci li to
da ta borba njima nije niti vazna, da ne-
maju jasnu strategiju i viziju sto zele?
1rener ste, mozete unaprijediti i kva-
litetu rada nacionalnih zajednica!
PSD se kao neprofitna i nevladina or-
ganizacija posvetila izgradnji mira, ra-
zvoju civilnog društva i promoviranju
demokracije na podrucju ne samo nase
drzave, vec i drugih drzava bivse Jugosla-
vije. Udruga svoje aktivnosti zasniva na
implementaciji vlastitih programa, kao i
na edukaciji i osnazivanju gradanskih
skupina i organizacija civilnog društva u
ozivljavanju svojih projekata. Od 2001.
godine radimo iskljucivo na antikorupcij-
skim projektima i projektima izgradnje
kapaciteta organizacija civilnog drustva.
Bilo bi nuzno, nade li se kakav meduna-
rodni projekt iz kojeg bismo se financira-
li, uci i u skolski sustav Hrvatske. Nas
trening naplacujemo radi neproIitnog
sektora, da ne bi bilo besplatnog izrablji-
vanja. Rado pomazemo neproIitnom.
Cesto me pitaju zasto u javnim istupi-
ma uvijek izazivam, napadam? To je bit
medijatorskog rada, a i osnova za surad-
nju, za stvaranje balansa moci. Ne mozete
mirno razrijesiti problem ako toga nema,
ako to niste stvorili. Onaj koji ima vecu
moc nema zapravo razloga ulaziti u postu-
pak mirenja, jer - vec pobjeduje! Zato pro-
vociramo, vicemo, prozivamo! Stvaramo
pritisak javnosti, izravnamo pozicije moci.
Etnicki i vjerski odredene zajednice, a
samim tim i mediji, a i sve sto takve za-
jednice proizvode, imaju - barem je sada
tako dosta tvrd stav. Zaboravlja se da
sve imperije padnu kada izgube svoje kri-
ticare. Prezivljavanje bas svake takve za-
jednice ovisno je o njenim kriticarima.
Moraju se cuti svi, ili sto vise razlicitih
glasova, e da bi se zajednice razvijale.
Drugacije, one su naprosto sateliti politic-
kih vladajucih interesa i lako se s njima
manipulira, upravo zbog tvrdoce njihovih
stavova. Doduse, ni bosnjacka, pa niti
vjerske zajednice, ne mogu biti drugacije
nego sto je njihovo okruzenje, nego sto je
cjelokupno drustvo. Nuzno je imati izbor
da bismo se razvijali. Zasad niti drustvo,
a ni takve zajednice ne proizvode lidere
koji bi mijenjali postojece stanje. Cijena,
medutim, statusa quo je ogromna jer sve
statisticke brojke posljednjih cetiri godi-
ne ukazuju da nazadujemo. U svemu. ‰
Edina Smajlagic
J
O
U
R
N
A
L
6
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
U sklopu obiljezavanja dva desetljeca
od osnutka KDBH 'Preporod¨ tokom stu-
denog 2011. organizirane su dvije promoci-
je izdavacko-inIormativne djelatnosti: 4.
studenog u Velikoj Kladusi, BiH (u Javnoj
ustanovi Prva srednja skola 'Dr. Husein
Dzanic¨) i 16. studenog u Sisku (u Narod-
noj knjiznici i citaonici odjel Caprag). Na
priredbama su ucestvovali mr. sc. Senad
Nanic, predsjednik KDBH 'Preporod¨, mr.
sc. Ajka Tiro Srebrenikovic, tajnica KDBH
'Preporod¨, Sead Begovic, pjesnik, knji-
zevni kriticar i glavni urednik 'Behara¨ i
Ismet Isakovic, glavni urednik 'Preporodo-
vog Journala¨. Na priredbi u Sisku nastupio
je i zenski pjevacki zbor 'Bulbuli¨.
|zdavacko-ln|ormatlvna dje|atnost
Inicijator druzenja u Velikoj Kladusi
je proI. Nurija Miljkovic, predsjednik
Aktiva opceobrazovnih predmeta u JU
Prva srednja skola 'Dr. Husein Dzanic¨,
a u Sisku proI. Snjezana Pokorny, ravna-
teljica Narodne knjiznice i citaonice u Si-
sku i pocasna clanica KDBH 'Preporod¨
(od 2006. godine).
Na pocetku promocija mr. sc. Senad
Nanic je prisutne upoznao da je 'Preporod¨
u Zagrebu osnovan prije 20 godina, 2. svib-
nja 1991., vrlo brzo nakon osnivanja u Bo-
sni i Hercegovini. Otpocetka djeluje kao
samostalna institucija, odnosno kao udruze-
nje gradana u Hrvatskoj. Programi su
uglavnom financirani preko Savjeta za na-
cionalne manjine RH, odnosno preko Dr-
zavnog proracuna. 'U posljednjih nekoliko
godina u nakladi KDBH Preporod` objav-
ljuju se po tri knjige godisnje, pri cemu su
skoro svi autori bili Bosnjaci iz Hrvatske,
koji su aIirmirani i prepoznati kao knjizev-
nici, publicisti, historiograIi i knjizevni kri-
ticari. Stoga su nasa djela zapazena i na na-
cionalnoj razini u Republici Hrvatskoj, a ne
samo kao manjinska, egzoticna produkcija.
Na taj se nacin osvjetljava cinjenica da su
Bosnjaci po pitanju kulturne i intelektualne
produkcije vrlo integrirana i afirmirana za-
jednica. Dobili smo dvije vrhunske nagrade
u Hrvatskoj. Amir Bukvic je 2004. za dra-
mu Aristotel u Bagdadu` od Ministarstva
kulture RH dobio nagradu za najbolji dram-
ski tekst, a nekoliko godina kasnije njegova
drama Djeca sa CNN-a`, u reziji Aide Bu-
kvic, osvojila je sve nagrade na Marulice-
vim danima i na Danima glumaca u Vin-
kovcima¨, rekao je Nanic. Kroz dva deset-
ljeca oblikovala se poveca i raznolika bibli-
oteka 'Preporodovih¨ izdanja od poezije i
drame, preko putopisa, pripovjedaka i ro-
mana, do antologija, znanstvenih i publici-
stickih djela o knjizevnosti, povijesti i dru-
gim temama. U zadnje dvije godine dobive-
ne su vrlo znacajne nagrade na Sarajevskom
sajmu knjiga i ucila: 2010. 'Behar¨ je pro-
glasen najboljim casopisom, a 2011. KDBH
'Preporod¨ je dobio Nagradu za zivotno
djelo u podrucju izdavastva, gdje su poime-
nicno nabrojani glavni urednici triju 'Pre-
porodovih¨ casopisa 'Behara¨, 'Preporo-
dovog Journala¨ i 'Jasmina¨. Predsjednik
Nanic je naglasio da tematska odredenja i
sadrzajnost 'Behara¨ postaju prepoznatlji-
vo visoko proIilirana. Stupanj i obim obu-
hvacenosti bosnjackih tema u 'Preporodo-
vom Journalu¨ cini ga temeljnom reIeren-
com bosnjacke drustvenosti u Hrvatskoj
ovog vremena. Tematsko-graIicka usklade-
nost 'Jasmina¨ cini ga prepoznatljivim li-
stom za mlade. Upravo takva inIormativna
uskladenost cine izdavastvo KDBH 'Pre-
porod¨ prepoznatljivim i reIerentnim izvo-
rom za sve segmente zivota Bosnjaka u
Hrvatskoj.
Ajka Tiro Srebrenikovic, Sead Begovic
i Senad Nanic na priredbama u Velikoj Kla-
duši i Sisku predstavili su knjige koje su ti-
skane u nakladi KDBH 'Preporod¨ u neko-
liko proteklih godina: 'Sotonisti¨ Mesuda
Sabanovica, 'Drz` se (b)Alija¨ Fede Seho-
vica, 'Rijeci vracene kuci¨ Enesa Kisevica,
'Cudovita Bosna¨ Naska Frndica, 'Tarih o
Slavonki¨ Emsuda Sinanovica, 'Islam
iznutra¨ Mirze Mesica, 'Dzibrilove oci¨
Seada Begovica, 'Rastanak¨ Amira Bukvi-
ca, 'Kad zora razrjeduje strah¨ Filipa Mur-
sela Begovica i 'Ramazanske veceri¨ Bra-
nislava Nusica. Poseban dozivljaj za prisut-
nu publiku bile su recitacije pjesama 'Base-
skijin knjizevni jezik¨ Naska Frndica i
'Bernarda¨ Enesa Kisevica, u izvedbi pje-
snika Seada Begovica.
Sead Begovic, glavni urednik 'Behara¨,
govorio je o povijesti i sadasnjosti casopisa
duge i svijetle tradicije. 'Behar¨ - list za po-
uku i zabavu, prvi slavni bosnjacki list ti-
skan latinicom pojavio se u Sarajevu na
pocetku 20. stoljeca i izlazio u periodu od
1900. do 1911. godine. Nakon Prvog svjet-
skog rata javlja se 'Novi Behar¨, koji je
izlazio od 1927. do 1945. godine. Najnoviji
'Behar¨ - casopis za kulturu i drustvena pi-
tanja, izlazi od srpnja 1992. u Zagrebu, a
pokrenuli su ga knjizevnici iz Hrvatske. Pr-
vi glavni urednik je bio pisac Ibrahim Ka-
jan, zatim orijentalista rahmetli dr. Muha-
med Zdralovic, a od druge polovice 2006.
godine Sead Begovic, pjesnik, prozaik i
knjizevni kriticar. Izvrsni urednik je Filip
Mursel Begovic. Za vrijeme njihovog ured-
nikovanja, u petogodisnjem razdoblju, izas-
la su 22 broja 'Behara¨. Brojevi su sadrzaj-
no polutematski i tematski, a u njima su
obradivane razlicite teme: kulturno-povije-
sni prostor Bosnjaka iz Sandzaka; djelo i
intimna ispovijest turskog nobelovca Orha-
na Pamuka; djelo suIijskog pjesnika ljubavi
Mevlane Dzelaludina Rumija (povodom
2007. godine Medunarodne godine Ru-
mija); knjiga povjesnicara Zlatka Hasanbe-
govica o zagrebackim muslimanima od
Obl|jezavanje 2O. ob|jetnlce osnutka KD8H ¨Preporod": gostovanja u ve|lkoj K|adusl l Slsku
T·a¿ boso,ac|o |u|tu·o u v·oooou
KDBH “Preporod” u Velikoj Kladuši
J
O
U
R
N
A
L
7
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
1878. do 1945. godine; ispovijesti silovanih
zena Bosnjakinja tokom prethodnog rata u
BiH; izlaganja s okruglog stola o Mehmedu
Mesi Selimovicu i simpozija o dr. Ahmedu
Smajlovicu; suIizam (tekije, evlije i suIije u
BiH, intervjui sa bosansko-hercegovackim
sejhovima); seIardski Zidovi u BiH; naj-
ljepse orijentalne price (indijske, aIgani-
stanske, perzijske, arapske, turske, seIard-
ske i bosnjacke); riznica bosnjacke kulture
(prezentacija dijela arhiva Bosnjackog in-
stituta u Sarajevu). Nedavno je tiskan jubi-
larni, 100. broj 'Behara¨, ciji izlazak koin-
cidira s 20. godisnjicom kontinuiranog rada
njegovog izdavaca, KDBH 'Preporod¨.
'Ono na sto je urednistvo Behara`, kao i
cijeli Preporod`, posebno ponosno jest pri-
mitak prve nagrade za najbolji casopis na
Sarajevskom sajmu knjiga 2010. godine.
Raduje nas sto smo sadrzajno oplemenili i
uposebili hrvatski i bosnjacki kulturni pro-
stor¨, zakljucio je Begovic.
Ismet Isakovic je rekao da je 'Preporo-
dov Journal¨ nastao kao elementarna zivot-
na i drustvena potreba Bosnjaka u Hrvat-
skoj da imaju casopis koji se nece baviti
samo kulturom, nego i aktualnim drustve-
no-politickim dogadanjima u Hrvatskoj,
BiH i svijetu. 'Sadasnji vizualni i sadrzajni
izgled casopisa stvaran je nekoliko godina,
pri cemu smo zeljeli obuhvatiti sve segmen-
te bosnjackog nacionalnog bica. Postepeno
je nadogradivana koncepcija, oblikovane i
otvarane nove rubrike i kolumne, osmislja-
vane nove teme koje smo zeljeli predstaviti
citateljima, prosiren broj clanova redakcije i
suradnika. Kroz 15-ak redovnih i povreme-
nih rubrika razlicite tematske obojenosti
od kronike bosnjackih dogadanja u RH,
preko intervjua, vijesti iz BiH i svijeta, kul-
ture, prica o znamenitim licnostima do
islamskih tema pokusavamo promovirati
bosnjacki stav koji moze pridonijeti napret-
ku i ocuvanju posebnosti bosnjacke nacio-
nalne manjine u Hrvatskoj. Smatram da
smo u Journalu` uspjeli dobiti simbiozu
nacionalnog, politickog, vjerskog i kultur-
nog u Bosnjaka, da smo obuhvatili sve se-
gmente viseslojnog bosnjackog identiteta¨,
rekao je Isakovic.
Nastup ¨8u|bu|a"
U Sisku je nastupio i zenski pjevacki
zbor 'Bulbuli¨ pod vodstvom Ismeta
Kurtovica, nekadasnjeg clana rock grupe
'Drugi nacin¨ 'starog rockera koji je
novu mladost nasao u ilahijama i sevda-
linkama¨, kako za sebe kaze. Kurtovic
zajedno s uvijek vise od 20 clanica, ljubi-
teljica sevdaha multietnickog sastava,
vec skoro desetljece i pol njeguje sevda-
linku, tradicionalnu bosansko-hercego-
vacku urbanu pjesmu koja govori o ljuba-
vi, ljubavnoj ceznji, strasti i zanosu. Nje-
gova voditeljska kvaliteta posebno se
ocituje u sposobnosti kreiranja aranzma-
ne kojima tradicionalno vokalno solistic-
ki zanr uspjesno prevodi u nesvakidasnje
zborsko pjevanje uz isticanje posebnosti i
ljupkosti melodije sevdaha. Zborsko pje-
vanje je svecanije, uzvisenije i stoga malo
kruce od uobicajenog sevdaha u kojemu
pjesmu vodi samo jedan glas, bez prate-
cih ili zborskih glasova. Jedan glazbeni
kriticar je naglasio da je Ismet Kurtovic
'ucinio ono sto je netko vec odavno tre-
bao: podario je sevdahu urbano ruho i
univerzalni dignitet; podario mu je dosto-
janstvo pred bijelim svijetom`, onu vrstu
iskaza kojom se doista moze ponositi
svojim velicajnim, a krhkim bicem te au-
tohtonim i jedinstvenim sebstvom¨. Pros-
le godine KDBH 'Preporod¨ je izdao CD
Bulbuli, glazbeni biser snimljen i obraden
u studijskim uvjetima. Dugogodisnji trud
okrunjen je skladnim aranzmanima 12
tradicionalnih, antologijskih sevdalinki.
Predivno likovno rjesenje omota CD-a
potpisao je Igor Kordej.
Iz bogatog repertoara 'Bulbuli¨ su u Si-
sku izveli cak 11 dobro znanih sevdalinki:
'Tamburalo momce o tamburu¨, 'Kad ja
podoh na Bembasu¨, 'Kisa pada, trava ra-
ste¨, 'Prosetah seIteli sokakom¨, 'Ja zagri-
zoh sareniku jabuku¨, 'Zapjevala bulbul
ptica¨, 'Moj dilbere kud se seces¨, 'Jutros
mi je ruza procvjetala¨, 'Od kada je Banja
Iuka postala¨, 'Oj djevojko, dzidzo moja¨
i 'Iijepi li su mostarski ducani¨. Njihov na-
stup je dodatno uljepšao i oplemenio knji-
zevnik i prevoditelj Sead Muhamedagic,
stalni suradnik pjevackog zbora 'Bulbuli¨,
koji je posjetiteljima biranim rijecima tu-
macio tekstove i opisivao povijest nastanka
prezentiranih sevdalinki. Predivnim glasom
u solo izvedbi otpjevao je i dvije sevdalin-
ke: 'Dvije su se vode zavadile¨ i 'Na prije-
stolju sjedi sultan¨. Na taj je nacin KDBH
'Preporod¨ za svoj 20. rodendan Siscanima
u naselju Caprag, osim promocije izdavac-
ko-inIormativne djelatnosti, darovao rijetko
viden cjelovecernji koncert sevdaha. ‰
Ismet Isakovic
Pismo iz Velike Kladuše
|ostovao| o·|,ato|,|, |o·|st|o | ovu o·||||u oa \ao so ,os ,ooooo za|va||o oa vaso, oos,ot|. \,o·ovatoo
oo zoato |a|av oo|zb·|s|v t·a¿ sto ostav||| t·a¿ oaso |u|tu·o, boso,astva, soa¿o | oo|sc·ooo o|s||. \asa
|z|a¿ao,a su b||a oa oa,v|so, a|aooos|o, ·az|o|. |o|,a|| soo sva|u ·|,oc, sva|| ¿ovo·o|| ,o oo|az|vao v|so|o
|oto|o|tua|o| o|vo zoao,a o ooooo o coou ,o ¿ovo·|o.
S|¿u·oo so o|tato |a|o ,o oos|o oo |oo,o za vasu oos,otu. Moo| | oo,o, oa,c| uv|,o| o·a¿| ¿ost
·ooa| o·. Has|o So|at|c o·||||oo oos,ota ,o oooos|o casoo|so '|·ooo·ooov ¦ou·oa|' | '3o|a·', |o,| su
oo |asc|o|·a|| sa tooaoa |o,o o|sao o| oozoavao. |z to¿ ·az|o¿a sao casoo|so oos|o u s|o|u | o|,o||o ||
sa |o|o¿aoa, oosoboo sa o·o|oso·|oa |sto·|,o | 3osaos|o¿ ,oz||a | |o,|zovoost|, a oooa su || oo| ·aoo
|o·|st||| u oastav|. Ta|o so o·||||oo ,oooo oos,oto oo|to·a Has|oa ·oo||a |oo,a oa \as oozovooo u ¿osto,
u oasu s|o|u ¦| |·va s·ooo,a s|o|a 'L·. Huso|o Lzao|c' oa /|t|v oocoob·azovo|| o·oooota, |o,a so oa
s·ocu | ·oa||z|·a|a.
|t|sa| o o·ozootac|,aoa casoo|sa | |zoavac|o o,o|atoost| ,o ooz|t|vao. Zo||oo oa ta|v|| sus·ota buoo
| v|so. |·o|oso·| | oac| su cu|| oosto oovo, ·azb||| oasu sva|oooovou ooootoo|,u, s|vat||| | v|o,o|| |a|o so
oozo uso,osoo bo·|t| za svo,u |u|tu·u | oac|,u. \| sto to zo·oo | ,asoo oo|aza||, | o| \ao so oa tooo
oo|zo,o·oo za|va|,u,ooo.
Moooota|oo o·|o·ooaoo o|o o·o¿·aoa za Lao oozav|soost| 3|H, a o|o oco|u,ooo oa coto \| |z
'|·ooo·ooa' ooouo|t|, o coou cooo \as oos||,o obav|,ost|t|. |·o¿·ao b| t·obao oa buoo u soo·ts|o,
ovo·ao| za t·| s·ooo,o s|o|o |z \o|||o K|aouso, za svo o·o|oso·o | ucoo||o.
M| voc ou¿o, ou¿o o|soo cu|| ta|o v|so| o|vo |z|a¿ao,a | oozoavao,a svo,o |u|tu·o | oo||t|c|o ooz|c|,o,
|a|o u H·vats|o,, ta|o | u 3|H | sv|,otu. \| sto to |z·o||| oa o|vou | oac|ou |o,| oos|||ava oas 3oso,a|o.
Hva|a \ao ,os ,ooooo oa tooo¦
|·o|. |u·|,a M||,|ov|c, o·oos,ooo|| /|t|va oocoob·azovo|| o·oooota
KDBH “Preporod” u Sisku
J
O
U
R
N
A
L
8
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Na pocetku bajramske hutbe povodom
Kurban bajrama, u nedjelju 6. studenog
2011. godine, haIiz Aziz eI. Alili, glavni
imam zagrebacki, rekao je da se na ovogo-
disnjem hadzu, po treci puta u organizaciji
Mesihata Islamske zajednice u Hrvatskoj,
nalazi i 40 hadzija iz nase zemlje. Konstati-
rao je da se kod muslimana s ovih prostora
jos uvijek osjeca nedostatak pune svijesti
prema petoj islamskoj duznosti. 'Ustanova
hadza ima svoje veoma vazno mjesto u Ior-
miranju, jacanju i cuvanju drustva. U had-
zu se krije ideja svjetske zajednicke institu-
cije kao sto je Organizacija ujedinjenih na-
cija. Nazalost, nama muslimanima se uvi-
jek dogada da suvise kasno otkrivamo
vaznost i znacaj islamskih ustanova. Kada
drugi svojim iskustvom, pritisnuti potreba-
ma zivota, prakticno primjene neku islam-
sku misao, mi se probudimo i pocnemo
glasno isticati kako je to islam, prije 14 sto-
ljeca, otkrio i proglasio. Danas na hadz od-
lazi veci broj muslimana nego ikada ranije.
Broj hodocasnika dostize ciIru od tri mili-
juna. Siroki muslimanski slojevi, obicne
dzematlije i vjernici, pokazali su i ovdje
svoju snagu, ljubav i odanost islamu. Nitko
se nazalost ne pobrine da se iskoristi ova
zaista rijetka i izuzetno velika prilika. Je-
dan svjetski kongres od stotinjak ljudi or-
ganizatore kosta na tisuce dolara. Zamislite
kongres od nekoliko milijuna ljudi. Takav
jedan skup se nudi svake godine, bez ika-
kvog ulozenog truda i bez ikakvih materi-
jalnih izdataka. Grijeh i veliki propust je
sto se ne koriste mogucnosti koje pruza
hadz. Hadz bi trebao biti smotra svih nasih
drustvenih, kulturnih, ekonomskih, umjet-
nickih i politickih aktivnosti i dostignuca.
Hadz ima svoju suvremenu Iormu i ona se
mora cuvati. Ali iza svih tih Iormalnih pro-
pisa i iza svakog detalja forme krije se veli-
ka misao koja se ne smije u formi izgubiti i
zanemariti, kao sto se nerijetko cini. Kur`an
nam na vise mjesta nareduje da putujemo i
promatramo zbivanja u svijetu i izucavamo
povijest. Hadz nam upravo daje priliku da
ispunimo i taj zahtjev Kur`ana. No, valja
reci da nas promatranje ostataka i dogadaja
iz prošlosti ne bi smjelo uspavljivati i zadr-
zavati na jednom mjestu. Proslost nam tre-
ba iskljucivo sluziti kao baza. U kontinui-
ranom razvoju ljudske misli, svaka genera-
cija mora dati svoj doprinos i ici u korak s
vremenom. Stajanje na istom mjestu pred-
stavlja tezak grijeh kojeg historija nece
oprostiti¨, rekao je Alili.
Naglasio je da islam pridaje veliki
znacaj jedinstvu, ljubavi, slozi, bratstvu i
opceljudskoj solidarnosti, a hadz je najja-
ca maniIestacija tih vrijednosti. Oblace-
njem ihrama brisu se sve razlike medu
ljudima, koji se utapaju u jednu jedinstve-
nu cjelinu, prozetu istim mislima, osjeca-
jima i dozivljajima. Na islamskim svetim
mjestu vrijedi pravilo da je najblizi Bogu
i najodabraniji kod Njega onaj koji se naj-
vise cuva grijeha i onaj koji je najkorisni-
ji ljudima i drustvu uopce. Kaba kao sim-
bol sveislamske solidarnosti i jedinstva.
'Da li se te poruke cuju i kako se doziv-
ljavaju danas kada se obilazi Kaba i kada
se stoji na AreIatu? Cini se da je eho tih
poruka davno isceznuo, da ne odzvanja u
usima hodocasnika, jer islamski svijet je
razjedinjen. Vecina muslimanskih drzava
danas je neeIikasna i nedemokratska, a
tamosnji intelektualci vec dva stoljeca
posezu za jednim kliseiziranim obrascem
objasnjenja svoje prezrene sadasnjosti. U
godini koja je iza nas, kulminiralo je ne-
zadovoljstvo masa pa smo bili svjedoci-
ma previranja unutar njihovih zemalja.
Tijekom proteklih pet godina, scenarij u
arapskim zemljama je izgleda isti. Stalno
i ponovljeno, ista konIuzija i isti drama-
ticni kraj. Kako je samo uznemirujuce
gledati predsjednike i premijere vodecih
svjetskih velesila, koji su otvoreno poslo-
vali sa arapskim liderima do unazad godi-
nu dana - kako pozdravljaju njihovu smrt,
pokusavajuci uvjeriti javnost da su oni
uvijek podrzavali demokraciju. U zatro-
vanoj atmosferi pobjede nema nikakve
sramote u nepostivanju mrtvih, nema sra-
ma u laganju zivih. Iibija je, kazu pod
kontrolom, ali tko kontrolira Iibiju? Ii-
bijski narod uzvikuje i slavi. Jedna strani-
ca mracnog razdoblja je prevrnuta. Dola-
zeci mjeseci i godine ce pokazati jesmo li
bili svjedoci jedne revolucije u regiji ili
jedne bezobzirne, cinicke, raspodjele sa-
veznistva¨, naglasio je haIiz Alili.
Osvrnuo se na cinicko protivljenje srp-
skog clana Predsjednistva BiH priznanju
drzave palestine, usprkos jasnom pozitiv-
nom stavu arihiepiskopa Grckog pravoslav-
nog patrijarhata u Jeruzalemu. Pozvao je
narod i drzavni vrh RH da prizna palestin-
sku drzavu. Istaknuo je da europsku sudbi-
nu muslimana u mnogome odreduju giba-
nja na islamskom istoku i na Sredozemlju.
'U Europi su se narodi odavno odrekli re-
volucija, dok sami muslimani u tradicional-
nim zemljama islama jos posezu za revolu-
cijama i izvore im traze u svetim knjigama.
Barem je danas tako. Ono sveto je danas
velikoj vecini muslimana gotovo sve: i pro-
test i nada i utjeha i poklic! Naravno, danas-
nja knjizevnost govori da i drugi narodi,
krscanski na primjer, imaju svoje mnogoli-
ke pupcane vrpce koje ih spajaju sa svetim.
Cionisticki pokret, sa svoje strane, turbu-
lentnu izgradnju drzave Izrael cesto tumaci
i kao realiziranje biblijskih prorocanstava.
Stoga su prava pitanja sljedeca: da li Bozje
milosti iz nase vjere - pretjece i za druge?
Da li nase vjerovanje u Boga ne cini Boga
samo nasim? Ako je krscanstvo vjera ljuba-
vi, pretjece li onda te ljubavi i za jevreje i
muslimane? Ako je judaizam vjera nade,
imaju li i drugi, pored jevreja, nadu u be-
skrajna nebesa? Ako je islam vjera pravde,
kao sto vjerujemo, ima li pravde i za one
izvan`, za krscane i jevreje? Da li je danas
itko izvan`? Dobro bi bilo da danas posta-
vimo sebi ova pitanja i da ih muslimani u
Europi postavljaju zajedno s krscanima, je-
vrejima, ateistima i agnosticima¨, rekao je
glavni imam zagrebacki.
Osudio je gnusni i podmukli teroristicki
napad na Americko veleposlanstvo u Sara-
jevu. 'Zelimo jos jednom podcrtati i nagla-
siti da su sijanje terora, nasilje, sirenje mr-
znje i nepovjerenja medu ljudima i narodi-
ma, bez obzira s kojim motivima, pobuda-
ma i ciljevima bili ucinjeni, globalna pojava
i posast, a ne karakteristika odredene rase,
nacije, drzave ili religijske skupine. Ono sto
Kurban bajram: bajramska butba ba|lza Azlza e|. A|l|lja, bajramske cestltke l posjete
3a,·aos|a oo·u|a
Hafiz Aziz ef. Alili
J
O
U
R
N
A
L
9
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
nas posebno zabrinjava i cini ogorcenim je-
ste nasilje, teror i zlocin koji se cini u ime
vjere, konkretno, u ovom i ranijim slicnim
slucajevima, u ime islama - vjere mira i mi-
losti, selama i rahmeta. Ovo zlodjelo, koje
se zlonamjerno pokusava vezati za islam, u
ociglednoj je suprotnosti s ucenjem
Kur`ana¨, naglasio je haIiz Alili.
U nastavku bajramske hutbe rekao je
da se odanost, ljubav i poboznost prema
Bogu iskazuju samo putem dobrih i drus-
tveno korisnih djela. Tako je i Kurban baj-
ram blagdan u kome svaki musliman i mu-
slimanka trebaju pokazati ljudsku i moral-
nu stranu bica, jer teskoce i problemi u ko-
jima se nalazimo teško se mogu savladati
bez uzajamne pomoci i solidarnosti. Kur-
ban bajram nas podsjeca na Ibrahimovu
spremnost da u znak pokornosti Sveviš-
njem zrtvuje i svoga sina Ismaila. Kurban
je cin nase bogobojaznosti i predanosti
Svevisnjem Stvoritelju, ali ne radi Njego-
vih interesa. Svaka zrtva, naime, mora do-
nijeti korist ljudima i drustvu. Islam inzisti-
ra na socijalnoj i humanitarnoj brizi prema
svima kojima je potrebna pomoc, a tu brigu
posebno iskazujemo tokom bajramskih da-
na. HaIiz Alili je naglasio da bez snazne i
dobro organizirane Islamske zajednice
mnoge pojedinacne i kolektivne islamske
obveze, ukljucujuci hadz i kurban, ne bi-
smo bili u stanju ispuniti. Stoga nas treba
zabrinjavati cinjenica da je samo nesto vise
od polovice muslimana u RH na neki nacin
vezano za Islamsku zajednicu. Istaknuo je
da je vjeronauk najznacajnija obveza
Islamske zajednice. Preko 4.000 djece po-
hada vjeronauk u skolama i mektebima, pri
cemu roditelji i vjeroucitelji na ovom za-
datku tijesno suraduju kako bi djeci pruzili
vjeronauk koji im omogucava shvacanje
vjere u vremenu i prilikama u kojima zive.
Osnovni zajednicki cilj je pomoci djeci da
uspiju u zivotu. 'Unatoc objektivnim i su-
bjektivnim teskocama, pred kraj godine
mozemo biti zadovoljni jer se radovi na
izgradnji Rijecke dzamije polako privode
kraju, a otvaranjem novih mesdzida u Za-
dru i Slavonskom Brodu omogucili smo
muslimanima tih gradova da nesmetano
zadovoljavaju svoje vjerske potrebe. Zato
se posebno zahvaljujemo na vasim dobro-
voljnim prilozima i drugim vidovima po-
moci kojima ste omogucili uspjesnu aktiv-
nost Islamske zajednice u ovoj godini na
izmaku¨, zakljucio je Aziz eI. Alili.
Predsjednlk [oslpovlc u Pljecl, a
premljerka Kosor u Dubrovnlku
Predsjednik RH proI. dr. Ivo Josipo-
vic je povodom Kurban bajrama uputio
cestitku muItiji Sevki eI. Omerbasicu,
svim imamima, sluzbenicima i vjernici-
ma. 'Svima zelim da blagdan provedu u
radosnom vjernickom i obiteljskom za-
jednistvu. Neka blagdansko duhovno
ozracje islamskim vjernicima u nasoj do-
movini bude poticaj da ustrajno pridono-
se izgradnji mira i razumijevanja, te pro-
micanju dobra i drustvenog napretka¨,
stoji u cestitci predsjednika RH.
Prvog dana Kurban bajrama predsjed-
nik Josipovic je posjetio Islamski centar
u Rijeci u gradnji. Nakon klanjanja baj-
ram namaza u još nedovršenom molitve-
nom prostoru, Josipovic je velikom bro-
ju prisutnih vjernika islamske vjeroispo-
vijesti uputio bajramsku cestitku, sa ze-
ljom da Bajram provedu u radosnim tre-
nucima sa svojom vjerom i svojim obite-
ljima. 'Prijateljstvo i razumijevanje je u
duhu vase vjere i u duhu naseg drustva¨,
rekao je Josipovic, cestitavsi Kurban
bajram tradicionalnim pozdravom Baj-
ram seriI mubarek olsun. Nakon toga je
u pratnji glavnog rijeckog imama Hajru-
dina eI. Mujkanovica i rijeckog gradona-
celnika Vojka Obersnela obisao cijeli
kompleks Islamskog centra. U izjavi za
novinare nakon obilaska Josipovic je re-
kao kako je vazno da svatko ima primje-
rene uvjete za prakticiranje svoje vjero-
ispovijesti, te izrazio veselje sto je Rije-
ka dobila Islamski centar, cije je otvore-
nje planirano za proljece 2012. godine.
Jadranka Kosor, predsjednica Vlade
RH, povodom Kurban bajrama posjetila
je prostorije Islamske zajednice u Du-
brovniku, sto je prvi posjet nekog od hr-
vatskih premijera dubrovackim musli-
manima u samostalnoj Hrvatskoj. Tom
se prigodom sastala s dubrovackim ima-
mom Salkanom eI. Hericem, cestitavsi
njemu i svim vjernicima islamske vjero-
ispovijesti najveci islamski blagdan.
Muslimanskim vjernicima i muItiji
Omerbasicu cestitku je uputio zagrebac-
ki nadbiskup, kardinal Josip Bozanic.
'Neka proslava Kurban bajrama, kojim
zavrsava vrijeme posta, molitve i milo-
stinje, u srcima muslimanskih vjernika
potakne iskreno bogoljublje i covjeko-
ljublje, koje rada radoscu, mirom i soli-
darnoscu te predanjem Milosrdnom i
Dobrostivom Bogu¨, stoji u cestitci kar-
dinala Bozanica.
Povodom Kurban bajrama cestitku je
uputio i zagrebacki gradonacelnik Milan
Bandic. 'Povodom sredisnjeg islamskog
blagdana, svim muslimanima i Bosnjaci-
ma u gradu Zagrebu i Republici Hrvat-
skoj cestitam Bajram, sa zeljom da ga
provedu u miru, radosti, obiteljskom i
prijateljskom zajednistvu. Neka vas ovaj
blagdan, kao simbol zrtvovanja i ljudske
solidarnosti, potakne na dobra i plemenita
djela prema bliznjima, ali i prema svim
ljudima dobre volje. Bez obzira na svjeto-
nazorsku, vjersku ili nacionalnu pripad-
nost, za sve ljude vrijedi Poslanikov hadis
795, koji kaze: Propast ce i na velikom
gubitku bit ce covjek u cijem srcu nema
ljubavi za druge ljude`¨, izmedu ostaloga,
stoji u Bandicevoj cestitci. Zagrebacki
gradonacelnik se zahvalio muItiji Omer-
basicu i cijelom Mesihatu na svemu sto
cine na medusobnom zblizavanju krscan-
stva i islama, uklanjanju predrasuda, te
jacanju razumijevanja, postovanja i tole-
rancije. Izrazio je nadu da ce se odnosi
izmedu Islamske zajednice i Grada Za-
greba i nadalje razvijati. ‰
Ismet Isakovic
Predsfednik Ivo Josipovic u Rifeci
J
O
U
R
N
A
L
1O
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
U Islamskom centru u Zagrebu, u
okviru Islamske tribine cetvrtkom 'Dr.
Sulejman Masovic¨, 17. studenog 2011.
predstavljena je knjiga dr. sc. Seada Se-
ljubca 'Stazama dobrih i zahvalnih¨. Mo-
derator tribine bio je Dzevad Joguncic,
potpredsjednik zagrebackog ogranka Bos-
njacke nacionalne zajednice Hrvatske.
Sead Seljubac je roden 27. travnja 1958.
u Gornjoj Tuzli. Zavrsio je Gazi Husrev-be-
govu medresu i diplomirao na Islamskom
teoloskom Iakulteta u Sarajevu. Na Fakul-
tetu islamskih nauka u Sarajevu magistrirao
je 2001., a doktorirao 2008. godine. Radni
vijek zapoceo je 1981. godine kao odgaja-
telj u Gazi Husrev-begovoj medresi, a od
1982.-1993. radi kao imam i vjersko-pro-
svjetni referent pri Odboru Islamske zajed-
nice Gornja Tuzla. Od 1993. radi prvo u
MuItijstvu Islamske zajednice Tuzla, a na-
kon otvaranja Behram-begove medrese,
iste godine, radi kao njen sekretar i proIe-
sor. U pocetku predaje Arapski jezik i Ima-
met, a kasnije Akaid i TeIsir. Od skolske
1997./98. godine na duznosti je pomocnika
direktora Behram-begove medrese. U peri-
odu od 1972.-2010. godine objavljuje svoje
radove u brojnim casopisima: 'Preporodu¨,
'Zemzemu¨, 'Islamskoj misli¨, 'Hikme-
tu¨, 'Muallimu¨, 'Glasniku¨ i 'Takvimu¨.
Bio je angaziran kao predavac na brojnim
seminarima edukativno-odgojnog karakte-
ra. Svojim hutbama i dersovima Sead eI.
Seljubac je prisutan na podrucju cijele Bo-
sne i Hercegovine, a najvise u dzematima
MuItiluka tuzlanskog. Knjiga 'Stazama do-
brih i zahvalnih¨ je rezultat takvog njego-
vog rada.
Unlverza|nl smlsao l znacenje zlvota
U knjizi od oko 400 stranica nalazi se
skoro 70 tekstova siroke lepeze tema, koje
je dr. Seljubac izlagao na hutbama u po-
sljednjih 10 godina. Tekstovi su pisani po-
sebnim stilom i pjesnickim jezikom covje-
ka velikoga iskustva u imamsko-hatibskom
pozivu i istinskoga znalca islamskoga mi-
sljenja. Prozeti su ajetima, hadisima i njiho-
vim tumacenjima koji predstavljaju okosni-
cu izraza dr. Seljubca, koji ih tumaci u duhu
vremena i okruzenja u kojem zivi, shodno
povodima i situacijama koje su ga potaknu-
le na odabir odredene teme. Autor iz svoga
imamskoga opusa za ovu knjigu bira aktu-
alne i vazne teme. Opus knjige je sirok na
tematskom planu. Jedan ciklus govori o pi-
tanjima vjere i vjerovanja, drugi o pitanjima
duhovnih uspona i posrnuca, a znacajan
opus pripada pitanjima kvalitetnog znanja i
obrazovanja. Spomenimo samo neke: isti-
kamet, Habil i Kabil, edeb, pcela, znanje,
pouzdanost, zulum, poruke sure KehI, ob-
razovanje, mizan, smrt kao nijemi vaiz, ra-
mazanski kandilji, lijepa rijec, bereket, du-
hovni odgoj, sedzda, dove i dovista, Nuho-
va i nasa lada, brak i moral, Kur`an i rama-
zan, uspjeh, namaz, haIiz, medresa... Auto-
ru nisu odbojne niti prigodne teme (rama-
zan, bajram, hidzra, miradz i slicno), no on
se nije dobrovoljno podvrgnuo tom kliseju.
Naime, medu temama nedostaje citav niz
onih kojima se islamski autori bave stoljeci-
ma (zekat, sadaka, sabur i drugi), a za koje
je bilo i ocekivati da ce se naci u jednoj ova-
kvoj zbirci. Medutim, Seljubac je pratio
drugu vrstu idejnosti i motivacije.
Tekstovi u knjizi su propovjednicki i
sugestivni, s precizno odredenim ciljevi-
ma do kojih bi se trebalo stici. Ako bismo
ih pokusali razloziti i po islamskom nauc-
nom pojmovnom aparatu, lako je zamije-
titi eklatantan utjecaj teIsira u njima. To
je i prirodno, s obzirom na autorovu na-
ucnu vokaciju. No, i akaidske i obredo-
slovne i drustveno-politicke i ine teme
nasle su se u zbirci. O svakoj od zadatih
tema ove knjige autor govori znanstve-
nim, ali, u isto vrijeme, prihvatljivim jezi-
kom za sve kategorije ljudi – znalce u
oblasti islamskoga misljenja, ali i ljude
drugih naucnih i radnih opredjeljenja.
Za razliku od danas veoma popularnog
poimanja znanja kao zbira usvojenih spe-
kulativnih ili prakticnih vjestina, ciji se
ucinak zeli po svaku cijenu mjeriti, sadrzaj
njegovih tekstova svjedoci o znanju kao
procesu traganja za univerzalnim smislom
i znacenjem zivota. U svojim tekstovima
nastoji kod citaoca raspiriti zar vjere, pod-
grijati nadu i probuditi optimizam, te ih
svom snagom motivirati za samoispitiva-
nje i pokrenuti ka dobrocinstvu i sluzenju
zajednici. Idejna vertikala njegovih teksto-
va je da se moralno napredovanje ili pro-
padanje društva dešava samo u onolikoj
mjeri koliko se poboljšava ili erodira mo-
ral svakog clana tog drustva, odnosno da
se ne moze dogoditi moralna obnova drus-
tva bez obnove pojedinca.
Dr. Sead Seljubac u svojim tekstovima
svjedoci o vremenu u kojem zivi i prenosi
nam njegove aktualnosti i probleme, prati
stvarnost oko sebe i pokusava shvatiti njene
tokove i zakonitosti. Pritom daje vjerski od-
govor na brojna otvorena pitanja. Njegov
izraz je aktualan i obojen bojama njegovoga
vremena, uz prisustvo stalnih i univerzalnih
Bozjih poruka koje su ljudi duzni slijediti.
Na taj nacin on nastoji islamsku poruku pri-
bliziti suvremenom covjeku, izgubljenom u
materijaliziranom drustvu danasnjice. Ideja-
vodilja i stozerna tema knjige je dobro, za-
govaranje dobra, cinjenje dobra i poticanje
drugih na dobro. Izvor toga dobra je u vjeri i
ono moze biti samo bozanskog porijekla.
Kao takvo, ono je dano od Boga i upravo
zbog toga mi smo stalno u obavezi zahvalji-
vanja Gospodaru. Otuda knjiga i nosi naziv
'Stazama dobrih i zahvalnih¨. Ona treba po-
moci citaocima da pronadu staze koje ce im
posvijetliti ovodunjalucko putovanje. ‰
Ismet Isakovic
Predstav|janje knjlge ¨Stazama dobrlb l zabva|nlb" dr. sc. Seada e|. Se|jubca
|ut v,o·o||a
Sead Selfubac i D:evad Joguncic
J
O
U
R
N
A
L
11
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
U organizaciji Vijeca bosnjacke nacio-
nalne manjine grada Zagreba, a povodom
obiljezavanja Dana drzavnosti BiH, u za-
grebackom kinu 'Europa¨ od 21.-26. stu-
denog 2011. su odrzani IV. Dani BiH Iil-
ma. Podrsku u organizaciji ove maniIesta-
cije Vijecu BNMGZ ove godine su, kao i
do sada, pruzili Gradski ured za obrazova-
nje, kulturu i sport Grada Zagreba, Grada
Sarajevo i Veleposlanstva BiH u Zagrebu.
Festival je i ove godine zadrzao svoj
dosadasnji koncept: prikazati presjek kroz
desetljeca bosanskohercegovacke kinema-
tografije po izboru urednika Stranog pro-
grama HTV-a Ðele Hadziselimovica. Za
razliku od proteklih godina, kad su na re-
pertoaru bili i dokumentarni i kratkome-
trazni Iilmovi, ovaj put je tijekom sest da-
na Iestivala prikazano devet dugometraz-
nih Iilmova nastalih u razdoblju od 1958.
do 2010. godine: Belvedere (r. Ahmed
Imamovic, 2010.), Mali vofnici (r. Bata
Cengic, 1967.), Jasmina (r. Nedzad Bego-
vic, 2010.), Kozara (r. Veljko Bulajic,
1963.), Nafaka (r. Jasmin Durakovic,
2006.), Praznik u Sarajevu (r. Benjamin
Filipovic, 1991.), Na putu (r. Jasmila Zba-
nic, 2009.), Crni biseri (r. Tomo Janjic,
1958.) i Ostavljeni (r. Adis Bakrac, 2010.).
IV. Dani BiH Iilma otvoreni su sveca-
nom pretpremijerom filma Belvedere
Ahmeda Imamovica, koji je ovogodisnji
zvanicni kandidati Bosne i Hercegovine za
nagradu Oscar Akademije Iilmskih umjet-
nosti i znanosti (Academy for motion pictu-
res arts and sciences) u kategoriji stranog
Iilma. Belvedere, Imamovicev drugi Iilm
nakon Go West, je potresna prica o zenama
Srebrenice koje 15 godina nakon rata obila-
ze masovne grobnice trazeci posmrtne
ostatke svojih bliznjih. Sumorna stvarnost
srebrenickih zena sudara se s povrsnoscu
tranzicijskog društva koje se ogleda u trivi-
jalnosti svijeta reality-showa. Ovaj sukob
dojmljivo je vizualno podcrtan crno-bijelim
i kolor dijelovima Iilma.
Ovogodisnji izbor Iilmova Ðele Hadzi-
selimovica usmjerio se na ratnu, poratnu i
socijalnu tematiku uslovljenu poslijeratnim
promjenama u drustvu, a pritom se radi o
dva rata – Drugom svjetskom ratu i ratu za
nezavisnu BiH 90-ih godina. Cak cetiri Iil-
ma bave se iz svoje vizure sudbinom djece
sirocadi u ratu i poracu: Mali vofnici, Ostav-
lfeni, Jasmina i Crni biseri. Mali vofnici
Bate Cengica prema scenariju knjizevnika
Mirka Kovaca, izvrstan je ratni Iilm koji
kroz perspektivu djecaka koji su izgubili
roditelje govori o mrznji prema neprijatelju
i svijesti o pripadnosti grupi. Radnja Iilma
odvija se u samostanu preuredenom tije-
kom Drugog svjetskog rata u Dom za djecu
u koji dolazi sin poginulog njemackog za-
povjednika, kojeg je ravnatelj doma odlucio
spasiti zabranivši mu da otkrije svoj identi-
tet. Ostavljeni Adisa Bakraca takoder su
smješteni u dom za nezbrinutu djecu gdje
trinaestogodisnji djecak, plod silovanja u
ratu, pokusava pronaci svoju majku bez ob-
zira na posljedice. O snazi ove price govori
i cinjenica da je na 57. Pulskom Iestivalu
mladom glumcu Tonyu Grgi za ulogu dje-
caka Alena ziri jednoglasno dodijelio Zlat-
nu arenu za glavnu musku ulogu. Scenarij
filma Jasmina, prema rijecima scenariste i
redatelja Nedzada Begovica, nastao je jos u
opkoljenom Sarajevu i trebalo mu je gotovo
15 godina da dozivi svoju realizaciju. Prica
je to o bebi Jasmini koja sa svojom nanom
napusta ratno Sarajevo i nastavljaju zivot u
malom primorskom mjestu u Hrvatskoj.
Iznenadna bolest i smrt nane dovodi u pita-
nje opstanak djeteta o kojem brigu preuzi-
ma lokalni pijanac Stipe potpuno promije-
nivsi svoj zivot. Crni biseri Tome Janjica
kultni je Iilm poslijeratne Jugoslavije koji
se bavi maloljetnickom delikvencijom. O
fascinaciji filmom govori i podatak da se
jedan od znacajnijih beogradskih bandova
60-ih godina nazvao 'Crni biseri¨.
Dubokim društvenim posljedicama
rata s kojima se suocava pojedinac bave
se tri Iilma: Pra:nik u Sarafevu, Nafaka i
Na putu. Prvijenac Benjamina Filipovica
Praznik u Sarajevu, prema scenariju Ab-
dulaha Sidrana, bavi se skupinom krimi-
nalaca koja krade po Zapadnoj Europi, a
na praznike dolazi u Sarajevo gdje posta-
ju normalni ljudi. Ne bas uspjela Nafaka
Jasmina Durakovica bavi se galerijom li-
kova iz sarajevske mahale koji na razlici-
te nacine prezivljavaju rat i poratno vrije-
me. Na putu vlasnice berlinskog 'Zlatnog
medvjeda¨ Jasmile Zbanic, ljubavna je
prica Iune i Amara koja se nade na kusnji
kada se mladic prikloni vehabijskom uce-
nju. Zanimljivo je da je Na putu jedan od
najgledanijih Iilmova u regiji u posljed-
njih nekoliko godina.
Posebna odlika ovogodisnjeg izbora
Iilmova je podsjecanje na glumacke veli-
kane jugoslavenskog Iilma, kao sto su
Zaim MuzaIeriju, Stole Arandelovic, Mi-
ja Aleksic, Semka Sokolovic Bertok i Mi-
ralem Zupcevic, a najvise smo ih imali
prilike vidjeti u Kozari, prvom ratnom
Iilmu Veljka Bulajica: Bert Sotlar, Mile-
na Dravic, Velimir Bata Zivojinovic i
Olivera Markovic.
Zavrsna vecer Iestivala, ujedno dar
grada Sarajeva, bila je doista poslastica
za sve one koji su se našli u dvorani kina
'Europa¨. Nakon dokumentarnog Iilma o
500-godisnjoj povijesti Sarajeva usli-
jedio je koncert Amire Medunjani, istin-
ske dive bosanske sevdalinke. Ova vr-
hunska interpretatorica kultiviranog i sa-
vrseno kontroliranog glasa, uz pratnju
gitariste Boska Jovica, odusevila je za-
grebacku publiku i pokazala kako ova vr-
sta muzike kada se donosi na pravi nacin,
moze naci svoje mjesto na velikim svjet-
skim pozornicama.
IV. Dani BiH Iilma uspjeli su svojim
izborom Iilmova i ove godine privuci
brojnu zagrebacku publiku, pogotovo
premijerni filmovi Belvedere i Ostavlje-
ni. Nazalost, kao i do sada izostali su po-
pratni programi i dogadanja koji su uobi-
cajeni dio Iestivalskog šušura. Ipak, zani-
mljivo je spomenuti da su sponzori IV.
Dana BiH Iilma bila tri restorana koja su
priredila prigodne domjenke. S obzirom
na potencijal ove manifestacije nadajmo
se da ce organizatori uspjeti razrijesiti sve
djecije bolesti do iducih V. Dana BiH Iil-
ma i znati ponuditi raznovrsniji i informa-
tivniji popratni program. ‰
Sena Kulenovic
Danl bosanskobercegovackog |l|ma u Zagrebu 2O11.
3·o,oa oub|||a
J
O
U
R
N
A
L
12
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
U organizaciji dvaju Vijeca bosnjacke
nacionalne manjine grada Siska i Sisac-
ko-moslavacke zupanije, u srijedu 23.
studenog 2011. u 'Kazalistu 21¨ u Sisku,
povodom Dana drzavnosti BiH, prikazan
je dokumentarni Iilm 'Bosna ili smrt¨.
Gosti priredbe bili su Avdo Huseinovic,
redatelj i scenarista, te Omer Edo Hadro-
vic, producent Iilma.
Prije projekcije Iilma prisutnima se
obratio Enis Dugonjic, predsjednik Vije-
ca bosnjacke nacionalne manjine Sisac-
ko-moslavacke zupanije, koji je naglasio
znacaj Dana drzavnosti BiH i odluka koje
su donijete na Prvom zasjedanja ZAV-
NOBiH-a u Mrkonjic Gradu 25. stude-
nog/novembra 1943. godine. 'Odbornici
su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i
Proglas narodima BiH, u kojima se istice
da ubuduce BiH i njene narode u zemlji i
inostranstvu, mogu zastupati i predstav-
ljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim
aktima istovremeno je izrazena odlucnost
naroda u Bosni i Hercegovini da njihova
zemlja koja nije ni srpska, ni hrvatska,
ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i
muslimanska – bude zbratimljena zajed-
nica u kojoj ce biti osigurana puna ravno-
pravnost svih Srba, Hrvata i Muslimana¨,
rekao je Dugonjic.
Nakon pozdravnog govora odrzana je i
prigodna svecanost, na kojoj je posebno
priznanje uruceno zlatnom sisackom poli-
cajcu Senadu Mujagicu, najuspjesnijem
svjetskom policajcu sportasu svih vreme-
na, koji je na sedam Svjetskih policijskih i
vatrogasnih igara osvojio cak 25 medalja
(17 zlatnih, sedam srebrnih i jednu bronca-
nu). U ime cetiri bosnjacke udruge i dva
Vijeca bosnjacke nacionalne manjine, ko-
ja djeluju na podrucju Siska i Sisacko-mo-
slavacke zupanije, priznanje je urucio
Asim Kulenovic, predsjednik Gradskog
vijeca sisackih Bosnjaka. Zanimljivo je da
je nakon teksta 'Senad zlatnog sjaja¨, koji
je objavljen u 'Preporodovom Journalu¨
br. 133, doslo do pozitivnih promjena u
odnosu prema Bosnjaku Senadu Mujagi-
cu. Prakticno istovremeno, 3. studenog
2011. u 'Novom sisackom tjedniku¨
objavljen je clanak slicnog sadrzaja pod
naslovom 'Najteze je dobiti priznanje
doma!?¨. Prica se pokrenula: Senad je do-
bio prvu Iinancijsku pomoc od svog rod-
nog grada u visini od 2.000 kuna, od
Upravnog odjela za društvene djelatnosti
Grada Siska obecana je pomoc pri budu-
cim natjecanjima, bosnjacke asocijacije
Siska i Sisacko-moslavacke zupanije oda-
le su mu javno priznanje i zahvalnost.
Kao uvod u projekciju dokumentar-
nog Iilma uprilicen je razgovor s gostima
iz Sarajeva Avdom Huseinovicem i
Omerom Edom Hadrovicem. Nakon Iil-
mova 'Vanzemaljci iznad Sarajeva¨,
'Krvavi ples po seheru¨ i 'Daleko je Tu-
zla¨ 'Bosna ili smrt¨ je njihov cetvrti
dokumentarac snimljen u produkciji 'Ha-
bera¨. To je neispricana prica o 2. i 3.
svibnju 1992. godine, povijesnim danima
kada se odigrala jedna od kljucnih bitaka
za obranu grada Sarajeva i drzave BiH. O
ovim sudbonosnim dogadajima u Iilmu
svjedoce autenticni ucesnici: Stjepan
Kljujic, Ejup Ganic, Jovan Divjak, Zaim
Backovic Zagi, Zoran Cegar, Ismet Da-
hic, Dzevad Topic Topa, JusuI Pusina,
Emir Zlatar, Hasan Dolovac i mnogi dru-
gi. U Iilmu su po prvi puta dokumentira-
ni, istrazeni i analizirani detalji oko agre-
sorskog plana završne operacije zauzima-
nja Sarajeva, te prikazani neki do sada
nepublicirani detalji. Osim price o desa-
vanjima iz sata u sat tokom dva sudbono-
sna dana u svibnju 1992. godine, auten-
ticnim snimcima, izvjestajima i doku-
mentacijom prezentirano je i zlo koje je
JNA do svibnja 1992. pocinila po BiH:
od napada na selo Ravno u rujnu 1991.
godine, zatim osvajanja Bijeljine, Zvorni-
ka, Visegrada, Foce, Bosanskog Samca,
Bratunca i Vlasenice, pa sve do napada na
Sarajevo, Mostar i most na Savi u Brc-
kom tokom travnja 1992. godine.
Film "Bosna ili smrt" je i dokument
koji raskrinkava namjere Srbije da od
svog velikog vojnog poraza sagradi novi
lazni mit nazvan 'slucaj Dobrovoljacka¨.
Naime, 2. svibnja 1992. agresorska JNA
sa svojim najelitnijim jedinicama, koje
su predvodili pukovnik Milan Suput i
major Marko Iabudovic, krenula je u na-
pad na zgradu Predsjednistva BiH i insti-
tucija Republike BiH. Plan je bio zauzeti
Sarajevo, a kasnije ovladati i cijelom Bo-
snom i Hercegovinom. Taj dan su slabo
naoruzani bosanski branitelji na svega
150 metara od zgrade Predsjednistva
BiH uspjesno odbili napad specijalaca
JNA. U nastavku operacije jedinice JNA
su na aerodromu u Sarajevu otele tadaš-
njeg predsjednika Aliju Izetbegovica,
koji se vracao s pregovora u Iisabonu.
Predsjednik Izetbegovic i nekoliko oso-
ba, koje su bile s njim, odvedeni su u ka-
sarnu JNA u Iukavici. U Iilmu se prika-
zuju i nepoznati detalji od 3. svibnja
1992. o dogadanjima u Dobrovoljackoj
ulici u Sarajevu, koji su u javnosti, u re-
ziji srbijanskog tuzilastva, poznati kao
'slucaj Dobrovoljacka¨, zbog cega se vr-
si progon heroja obrane BiH. Tek kada se
pogleda Iilm, moze se shvatiti koliko je
mocna srbijanska tvornica lazi koja nas
svakodnevno granatira dezinformacija-
ma o navodnim zlocinima nad 'neduz-
nim¨ agresorskim vojnicima.
'Poruka Iilma Bosna ili smrt` je da se
2. i 3. maja 1992. godine u Sarajevu nije
desio slucaj Dobrovoljacka`, nego slucaj
napada na zgradu Predsjednistva BiH`,
slucaj otmice predsjednika Predsjednistva
medunarodno priznate drzave BiH od stra-
ne agresorske krnje Jugoslavije`, slucaj
drzanja gradana Sarajeva kao talaca u cen-
tru grada`, slucaj diverzije kojom je uni-
stena Glavna posta u Sarajevu` i slucaj
oslobadanja otetog predsjednika Izetbego-
vica`. Ovo je moj cetvrti dokumentarni
Iilm. Mozda nije najbolji, mozda nije naj-
drazi, mozda nije najemotivniji, ali je zasi-
gurno najvazniji, jer je, ustvari, jedinstve-
na video-odbrana odbrane Republike Bo-
sne i Hercegovine i njenih branilaca od
pravnog progona drzave Srbije. Film je
dokument koji eksplicitno prikazuje kako
je Srbija od svog velikog vojnog poraza
uspjela sagraditi dvorac novoj laznoj mito-
logiji nazvan slucaj Dobrovoljacka`¨, re-
kao je Avdo Huseinovic. ‰
Ismet Isakovic
Pros|ava Dana drzavnostl 8lH u Slsku
Cb·aoa o·zavoost| 3|H
Omer Edo Hadrovic, Avdo Huseinovic i
Senad Mufagic
J
O
U
R
N
A
L
13
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
U organizaciji KDBH 'Preporod¨ i u
suradnji s Veleposlanstvom Bosne i Her-
cegovine u Hrvatskoj, 24. studenog 2011.
povodom Dana drzavnosti BiH, u Kultur-
nom centru Ambasade BiH u Zagrebu,
upriliceno je svecano otvaranje izlozbe
slika akademskog kipara i slikara Izeta
Ðuzela. Moderator izlozbe Koco Gove-
darica, pozdravljajuci prisutne koji su
'dosli u carstvo ljepote¨, za izlozbu pod
nazivom 'Minuli rezovi¨ je rekao kako
predstavljaju sutnju koja je progovorila,
iskazujuci se skulpturom i koloritom sli-
ke. Vrijeme od 40 godina kao da je Ðuzel
sabrao u umjetnicku povjesnicu koja ima
simbolican naziv. On je na cudesan nacin
i ljudsku tugu pretvorio u carstvo ljepote
koju veceras nesebicno daruje.
Ambasador BiH u RH, Vladimir Ras-
pudic, predstavnicima institucija, udruze-
njima, posjetiteljima i prijateljima BiH
zazelio je dobrodoslicu, iskazavsi zado-
voljstvo sto se ova izlozba odrzava dan
prije obiljezavanja utemeljenja Bosne i
Hercegovine, koristeci prigodu da upu-
ti cestitke za Dana drzavnosti BiH. Ras-
pudic je rekao da su 'Minuli rezovi¨ pra-
vi dragulj umjetnickog izraza i retrospek-
tiva umjetnickog stvaralastva Izeta Ðuze-
la. Istaknuo je da je izlozeno preko 80
umjetnickih eksponata koji svjedoce o
raznovrsnosti motiva, umjetnicki obliko-
vanih u visoku estetsku vrijednost.
Sena Kulenovic, clanica redakcije
'Preporodovog Journala, u ime KDBH
'Preporod¨ pozdravila je prisutne, izra-
zivsi zahvalu Ambasadi Bosne i Hercego-
vine na gostoprimstvu, ali prije svega Ize-
tu Ðuzelu sto je izabrao 'Preporod¨ za
organizatora ove vrlo vazne izlozbe. Pred
nama je presjek vise od 40 godina stvara-
lastva kipara i slikara Izeta Ðuzela. S ob-
zirom da je autor odlucio veliki dio ovih
djela pokloniti Bosnjackom institutu
'Adil ZulIikarpasic¨ u Sarajevu, ovo je
mozda posljednja prilika da se ovi ekspo-
nati vide u Zagrebu. Dok je Ðuzel u sara-
jevskoj skoli naucio temelje zanata i ra-
zlicite slikarske tehnike, u Zagrebu se su-
sreo s velikim proIesorima: Hegedusicem,
Matkom Peicem, Augustincicem... Ðuze-
lov talent se vrlo rano potvrdio. Slika 'Re-
torika simbola¨ iz 1972. godine osigurava
mu ocjenu bez polaganja ispita kod Matka
Peica. Ðuzel vrlo jasno osjeca bilo svog
vremena. Svoj unutarnji nemir, bajanje ki-
stom, u naizgled zatvoreni svoj svijet,
okrece oslikavanju intimnog pejzaza rod-
ne Dervente u kojemu preovladava opse-
sija vodom, rijekom Ukrinom. Ali, za Ðu-
zela je i korov motiv koji otkriva nove
svjetove. Dovoljan je lom svjetla da slika-
ra pokrene na istrazivanje. Odlucnom Ior-
malistickom gestom da obiljezi krajnja
zbivanja u mikrosvijetu koji ga okruzuje.
Na njegovim platnima zaustavljeni su de-
talji uhvaceni brzinom oka. Snaznu ek-
spresivnost postize ostrim potezima koji
paraju platna i kidaju zadane okvire. Zivot
buja na Ðuzelovim platnima u eksploziji
modrih tonova iz kojih prodiru oker, crve-
ni i zeleni tonovi. Modrina platna vuce
nas ka melankoliji kojoj se Ðuzel ne pre-
pusta. Sve tinja na radost i optimizam zi-
vota. Umjetnicki identitet Izeta Ðuzela,
kiparstvo i slikarstvo stalno se prozimaju.
Vrlo cesto se dogada da u kiparstvo unese
tanane koprene koje imaju boju i slikarsku
Iormu. Kada su agresija i nasilje usli u na-
se zivote, tada nastaje 'Srebrenica¨, 'Ce-
tiri godisnja doba¨ i 'Nisani¨ koji pred-
stavljaju platna u svjetlosti. Duboko aso-
cijativnim naslovom ove izlozbe, Ðuzel
deIinira svoj zivotni put Minuli rezovi, a
oni su duboki. Za umjetnika Ðuzela sva-
kako je najbolniji gubitak dugo godina
stvarane galerije u rodnoj Derventi koja je
do temelja unistena, a 200-300 eksponata
je ukradeno. Trebalo se, nakon toga, di-
gnuti i krenuti dalje. Rijetki su umjetnici
koji tako dugo zadrze snagu i svjezinu
izraza. Izvanrednim stilskim i lirskim do-
sezima nagovjescuje da nas ima cime
iznenaditi u vremenu koje je pred nama.
Put ljudskog duha i njegove ljepote u
ovoj veceri se pretakao od slike, rijeci do
stiha. Zenski pjevacki zbor 'Bulbuli¨
sa voditeljem Ismetom Kurtovicem i Sea-
dom Muhamedagicem dodatno je ople-
menio ovu vecer satkanu svu od ljepote.
Muhamedagic za rezove koji nastaju je
rekao kako oni ostavljaju duboku bol, ali
covjek je taj koji moze stosta uciniti da ne
dode do rezova u dusi. Pjesma, sevdalin-
ka u tome pomaze. Posjetitelji izlozbe su
mogli cuti prekrasne sevdalinke koje su
nas odvele u dul bascu, do izvor vode,
mladica i djevojke koji razgovaraju. Sev-
dalinka pomaze da rez i bol zacijeli. Po-
sjetitelji su uzivali u sevdalinkama 'Zvi-
jezda tjera mjeseca¨, 'Tamburalo momce
uz tamburu¨, 'Okreni se niz dul bascu¨.
Bosansko-hercegovacki ambasador
Vladimir Raspudic je otvorio izlozbu, a
autor izlozbe Izet Ðuzel se zahvalio Am-
basadi BiH u Zagrebu, KDBH 'Prepo-
rod¨ i prisutnima, cestitajuci svima Dan
drzavnosti Bosne i Hercegovine 25. no-
vembar. ‰
Ajka Tiro Srebrenikovic
Pros|ava Dana drzavnostl 8lH u Zagrebu
Luzo|ov| o|ou|| ·ozov|
Ambasador Jladimir Raspudic, Sena Kulenovic i I:et Ðu:el
J
O
U
R
N
A
L
14
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
'Bosna i Hercegovina s pravom moze
biti ponosna na svoje sudjelovanje u antifa-
sistickoj borbi i doprinosu u pobjedi nad
Iasizmom¨, rekao je u Rijeci, 25. studenog
2011. na Svecanoj akademiji u Gradskoj
vijecnici, povodom proslave Dana drzavno-
sti Bosne i Hercegovine bivsi clan Pred-
sjednistva SFRJ Bogic Bogicevic. Porucio
je onima koji su na bilo koji nacin pokusali
omalovazavati te povijesne cinjenice, da
isti imaju nedostatak politicke zrelosti i od-
sustvo povijesne odgovornosti. Danasnje,
medunarodno priznate granice BiH izbore-
ne su na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-
a i AVNOJ-a. 'To je cinjenica koju ne mo-
raju svi voljeti, ali je treba postivati.¨ Cinje-
nice govore kako su se tog 25. studenog
1943. godine u Mrkonjic Gradu sastali
predstavnici svih naroda Bosne i Hercego-
vine radi donosenja politickih odluka koji
ce odgovarati interesima svih, cime je na-
pravljena povijesna prekretnica vracanja
Bosne i Hercegovine njenim narodima.
'Zbog toga je 25. novembar 1943. godine
za Bosnu i Hercegovinu puno vise od datu-
ma za sjecanje. To je jedan od najznacajni-
jih datuma u povijesti BiH koji je oznacio
vracanje njenom autenticnom bicu¨, rekao
je Bogicevic, dodajuci kako su kroz povi-
jest o sudbini BiH odlucivali europski cen-
tri moci: u Berlinu 1878., u Versaillesu
1918., u Moskvi te Daytonu bez osluskiva-
nja glasa bosansko-hercegovackog naroda.
BiH nisu ostavljali na miru ni najblizi susje-
di, Srbija i Hrvatska, koji su je svojatali, no
bez obzira na sve izazove, ona je opstajala i
prezivljavala sva iskusenja, rekao je Bogi-
cevic u kratkom pregledu povijesnih okol-
nosti stvaranja Bosne i Hercegovine.
8lH - lnteres l potreba |judl
Iako je danas BiH medunarodno prizna-
ta, a k tome i clanica Ujedinjenih naroda,
jos uvijek ju obiljezava nacionalizam, ma-
sovni progoni i logori pred kojima Europa
zatvara oci, upozorio je dodajuci da se 'ma-
cehinski¨ odnos Europe prema BiH mani-
Iestira kroz podizanje zidova medu narodi-
ma, dok je neodlucnost svijeta prema bo-
sansko-hercegovackoj tragediji nepodno-
sljivo sramotna. 'Humanizam Zapada se
pretvorio u puku humanitarnost za smiriva-
nje savjesti. Cak i sada, nakon uspostave
mira, BiH je jos uvijek najveci izazov za
savjest Europe i njene diplomacije¨, rekao
je Bogicevic. S tim u vezi i svaka nagodba
o podjeli Bosne i Hercegovine osudena je
na propast, istice bivsi clan predsjednistva
SFRJ jer je svaka granica u BiH neprirodna
i nepravedna zbog cega se rat cini kao du-
gorocna perspektiva. Demokracije nema
bez cinjenice da svaki covjek mora biti slo-
bodan i ravnopravan i kao gradanin i kao
pripadnik nacije, kao i cinjenice da jedan
narod ne moze gospodariti drugim. Iako je
Drugi svjetski rat daleko od nas, i nakon 66
godina od pobjede nad fašizmom isti se još
uvijek ocituje i danas u razlicitim oblicima,
ali pravo na pozivanje na antiIasisticku tra-
diciju imaju oni koji ta demokratska prava
podrzavaju primjenjuju u svakodnevici, jer
govor o Iasizmu ne treba nas vracati u pros-
lost, nego podsjecati i opominjati da se ista
ne ponovi, culo se na Svecanoj akademiji.
Govoreci o danasnjem trenutku sta-
gnacije Bosne i Hercegovine, Bogicevic se
nada kako su drzavni rezimi Srbije i Hrvat-
ske prihvatili cinjenicu kako BiH ne mogu
pripojiti sebi, ali je potrebno pruziti podrs-
ku zemlji pred kojom je dug hod prema
miru i pomirenju te povezivanju i gradenju
porusenoga. Bosna i Hercegovina se mora
suprotstaviti mocnicima koji je koriste za
politicke igre, a za uzvrat daju rat, nasilje,
bijedu i nezaposlenost. Povjerenje se ne
dobiva dekretom, ono se stjece i ponovno
stvara tek kada ljudi budu sigurni da na ce-
lu drzave imaju odgovorne ljude, odlucne
u odbacivanju svakih demagoskih izazo-
va, sposobni za modernizaciju, koji ne ra-
zvodnjavaju odgovornost i ohrabrujucu
inicijativu, porucio je Bogicevic. U kon-
tekstu danasnjeg vremena istaknuo je nuz-
nost suocavanja bosansko-hercegovackog
naroda s istinom o sebi, bez emocija, ana-
lizirajuci vlastita iskustva i usporedujuci ih
sa svijetom. Put u Europu ovisi, prije sve-
ga, o nama, rekao je predavac dodajuci da
Europa kao avangardna demokracija i za-
stitnica ljudskih prava i temeljnih sloboda
podrazumijeva borbu protiv diskriminaci-
je. Medutim, u ime Europe i demokracije
predlaze se nesto drugo, upozorio je.
'Umjesto politickog pluralizma imamo
nacionalni pluralizam. Nacija je primarna
politicka kategorija, a cjelokupno polje
politicke slobode reducirano je na nacio-
nalnu slobodu.¨
Upozoravajuce je da se danas bosan-
sko-hercegovacki entiteti jedan prema
drugom odnose konkurentski. Socijalne
potrebe i interes najprije se predstavlja kao
nacionalna, pa tek onda politicka potreba
sto uvelike smanjuje mogucnost da se BiH
razvije u demokratsku drzavu. S tim u ve-
zi, 'zastitnici¨ nacija, ali lideri i lokalni
diktatori u BiH provode vlastite interese
utjerujuci strah ljudima, te je nuzno da na-
rod digne svoj glas u obranu dostojanstva
covjeka na kojega se nemilosrdno nasrce.
'Njima nije toliko vazna ljubav prema
svojoj naciji, koliko mrznja prema dru-
goj¨, upozorio je Bogicevic, dodajuci da
se u BiH jos uvijek zagovara konacna po-
djela i razgranicenje da bi navodno svatko
u miru zivio u svom 'rezervatu¨. Nastavi li
se takva politika, postoji realna opasnost
da BiH postane drzava bez saveznika, na-
rod bez prijatelja i drustvo bez buducnosti,
upozorio je bivsi clan Predsjednistva SFRJ
koji se prije 20 godina usudio usprotiviti
uvodenju izvanrednih mjera kojima bi se
dodatno pogoršalo krizno stanje na po-
drucju bivse Jugoslavije.
Pros|ava Dana drzavnostl 8lH u Pljecl
3|H ,o oa,voc| |so|t sav,ost|
za |u·oou
Bogic Bogicevic i Ned:ad Hod:ic sa
clanovim Jifeca bosnfacke nacionalne
manfine grada Rifeke
J
O
U
R
N
A
L
15
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Je li moguca drugacija Bosna i Herce-
govina? Bogicevic odgovara da jeste jer
ovakvo uredenje kakvo je sada je nemogu-
ce i drzava na ovaj nacin ne moze Iunkcio-
nirati. 'Moguca je i zato sto je narod, koji je
tako skupo platio cijenu svojih iluzija i ob-
mana, nema drugog izbora nego okrenuti se
sebi i svojim zivotnim problemima otvara-
juci se na taj nacin i Europi i svijetu.¨ Osim
toga, veliki broj izbjeglica i prognanika ra-
zasutih po cijelome svijeta cekaju povratak
na svoja ognjista, podsjetio je upozoravaju-
ci na ucestali porast iseljavanja iz BiH. Rje-
senje se mora traziti u dijalogu i medusob-
nom uvazavanju. U BiH jednih bez drugih
ne moze biti, ali put ka pomirenju ne moze
biti zaborav. 'Nije moguce zaboraviti tisu-
ce i tisuce ubijenih, prognanih, obespravlje-
nih i ponizenih ljudi, tisuce dozivotnih in-
valida i onih koji pate za svojim poginulim
i nestalim, tisuce djece koja su ostala bez
roditelja i svoga djetinjstva i ogromne ma-
terijalne stete¨, porucio je u Gradskoj vijec-
nici u Rijeci Bogicevic, dodajuci da upravo
zbog svih tih ljudi nitko nema pravo predla-
gati zaborav kao nacin za obnovu povjere-
nja u Bosni i Hercegovini. 'Zaboraviti sve
to i okrenuti se buducnosti kao da se nista
nije dogodilo, jednostavno nije moguce.¨
Ipak, ono sto je moguce je oprastanje.
Oprostiti ne znaci zaboraviti, ne znaci pre-
dati se pred nepravdom i tako ohrabriti zlo-
cince, vec pobijediti nepravdu. Bitno je da
svi zlocinci odgovaraju za svoje postupke,
potrebno je povesti dijalog o krivici i pravdi
i tako krciti put ka pomirenju i zajednickoj
buducnosti. 'Bosna i Hercegovina je mogu-
ca i pozeljna. To nije emocionalni odnos.
To je interes i potreba ljudi¨, zakljucio je
Bogicevic.
Nlzak po|ltlckl angazman 8osnjaka
u Hrvatskoj
O potrebi politicke angaziranosti Bos-
njaka u Republici Hrvatskoj govorio je
Nedzad Hodzic, predsjednik Bosnjacke de-
mokratske stranke Hrvatske i kandidat za
saborskog zastupnika pet ex-jugoslaven-
skih nacionalnih manjina u XII izbornoj je-
dinici na ovogodišnjim parlamentarnim iz-
borima. Na samom uvodu je upozorio kako
Bosnjaci u Hrvatskoj imaju problem broj-
nosti, jer popis stanovnistva nikada ne daje
stvarnu brojku pripadnika bosnjacke nacio-
nalne manjine. S tim u vezi i politicki anga-
zman Bosnjaka u Hrvatskoj je na niskom
nivou zbog cega se dovoljno ne govori o
narusavanju sloboda u proslosti, poput do-
gadanja s pocetka 90-ih kada su Bosnjaci u
Hrvatskoj bili odvedeni na ispitivanja.
'Stotine Bosnjaka bilo je uhiceno i odvede-
no u Hercegovinu. Ovdje u Rijeci, na brodu
Nina`, odvijala su se ispitivanja pod okri-
ljem noci¨, rekao je Hodzic, dodajuci da je
i sam bio zrtva nekorektnog odnosa hrvat-
ske javnosti u prijelomnim vremenima Do-
movinskog rata, no na srecu uspio se 1992.
vratiti iz Hercegovine, sto mnogi nisu.
'Dok ovo drustvo ne postane zajednica rav-
nopravnih gradana, Bosnjaci se moraju vise
politicki angazirati jer pred zakonom jos
uvijek nismo svi jednaki¨, porucio je Hod-
zic. Hrvatsko drustvo u katastroIalnom je
stanju, kriticki je primijetio, objasnjavajuci
da se ne dogadaju nikakvi ozbiljniji koraci
za izlazak iz krize.
S obzirom na cinjenicu da se srpski i
hrvatski narodi u BiH, odnosno katolici i
pravoslavci politicki, ali i nacionalno, po-
istovjecuju sa Srbijom i Hrvatskom, Bos-
njacima u Hrvatskoj ne preostaje drugo
nego politickom angaziranoscu vrsiti pri-
tisak na rjesavanje vanjsko-politickih pi-
tanja koja su na korist ujedinjene BiH, ali
i polozaju Bosnjaka u Hrvatskoj, istice
Hodzic. Iz tog razloga podrzava predsjed-
nika RH, proI. dr. Ivu Josipovica, u nje-
govim postupcima i porukama Hrvatima
u Hercegovini da svoja pitanja rjesavaju u
Bosni i Hercegovini jer je to njihova dr-
zava i na to imaju pravo. Veliki korak u
razvoju bilateralnih odnosa, ali i demo-
kratske drzave bio je i postupak predsjed-
nika Josipovica koji se prosle godine po-
klonio bosnjackim i hrvatskim zrtvama u
Ahmicima i Krizancevu Selu, poginulim
u sukobima Armije BiH i Hrvatskog vije-
ca obrane (HVO) 1993. godine. Tom pri-
godom predsjednik Josipovic porucio je
da ljudima u BiH treba dati poticaj dobre
volje izvana da bi i sami bili dobri. Hod-
zic je po zavrsetku najavio kako je u pla-
nu osnivanje Bosnjackog nacionalnog
vijeca (BNV), odnosno Bosansko-herce-
govackog narodnog vijeca, kojega ce ci-
niti nestranacke udruge gradana.
Po|ltlcka mudrost l brabrost
Proslava Dana drzavnosti Bosne i
Hercegovine tradicionalno je podrzao
Vojko Obersnel, gradonacelnik grada Ri-
jeke, koji je u Salonu grada Rijeke pret-
hodno primio Bogica Bogicevica s dele-
gacijom Vijeca bosnjacke nacionalne
manjine za grad Rijeku i Islamske zajed-
nice u Rijeci. 'Proslo je 20 godina od Do-
movinskog rata i vi ste bili svjedok tog
vremena. Imali ste hrabrosti biti protiv
uvodenja izvanredne situacije i zato vam
se i osobno zahvaljujem¨, rekao je Ober-
snel Bogicevicu, uputivsi pri tom cestitku
svim Bosnjacima u povodu Dana drzav-
nosti BiH. Osvrnuvsi se danasnjem kon-
tekstu gledanja na dogadanja u Predsjed-
nistvu SFRJ, kada su se donosile vazne
odluke i kada je Bogicevic napravio veli-
ki potez u ocuvanju digniteta brojnih na-
roda, taj trenutak danas izgleda kao jedna
odluka na papiru. Medutim, trebalo je
puno politicke mudrosti i hrabrosti za taj
korak, rekao je rijecki gradonacelnik.
Dogadaj koji se zbio 12. ozujka 1991.
za Bogovica je, da je pristao na izvanred-
no stanje, znacilo mobilizirati preko
200.000 vojnika, 550 zrakoplova, tenko-
ve i topove bivse JNA. To se jednostavno
nije mogao dopustiti jer bi upitno bilo ka-
snije stvaranje neovisne Bosne i Herce-
govine. Bogicevic je izrazio radost zbog
gostovanje u gradu Rijeci kojega mnogi
drze za grad kojega obiljezava multikul-
turalnost i multietnicnost. U njemu rav-
nopravno zivi 26 manjina, sto je putokaz
mnogima da je razlicitost bogatstvo. Gra-
donacelnik Obersnel je istaknuo kako su
pripadnici bosnjacke nacionalne manjine
malobrojni, ali vrlo aktivni, te da Gradska
uprava Rijeke ostvaruje kontinuiranu su-
radnju s bosansko-hercegovackim grado-
vima. ‰
Helena Anusic
Prifem kod gradonacelnika Obersnela
J
O
U
R
N
A
L
16
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
U petak, 25. studenog 2011. u Domu
kulture 'Kristalna kocka vedrine¨ u Sisku,
odrzana je svecanost povodom proslave
Nove 1433. hidzretske godine. Organiza-
tor tradicionalnog, treceg po redu novogo-
dišnjeg koncerta pod nazivom 'Nek` se
srca otvore¨ bio je Medzlis Islamske za-
jednice Sisak, u suradnji sa svim bosnjac-
kim udrugama i Vijecima bosnjacke naci-
onalne manjine koji djeluju na podrucju
Siska i Sisacko-moslavacke zupanije.
Koncertu u prepunoj dvorani sisackog Do-
ma kulture prisustvovali su brojni pred-
stavnici vjerskog, politickog i kulturnog
zivota Siska, Sisacko-moslavacke zupani-
je i Hrvatske, te gosti iz BiH. Neki od njih
su se i obratili prisutnima.
Agan Velic, sisacki dogradonacelnik,
izrazio je zelju da se sljedece godine po-
lozi kamen temeljac za Islamski kulturni
centar u Sisku, naglasivsi da ce pritom
Gradska uprava Siska biti na usluzi sa
svojim strucnim sluzbama.
Andrija Rudic, sisacko-moslavacki do-
zupan, iskazao je zadovoljstvo sto Sisac-
ko-moslavacka zupanija moze ucestvovati
u velikom projektu za sve muslimanske
vjernike. 'Mogu reci da smo ove godine
ispunili svoje obecanje i Iinancijski podr-
zali izradu dokumentacije za Islamski kul-
turni centar. Izrazavam zelju da sljedece
godine zajedno polozimo kamen temeljac.
Mislim da je to vrlo vazno ne samo za pri-
padnike islamske vjeroispovijesti, vec i za
ostale narode i ostale vjernike na ovom po-
drucju. Jedino kada smo zajedno, kada
jedni druge slusamo i razgovaramo, kada
razmjenjujemo mišljenja i ispunjavamo
zelje jedni drugima, kada radimo sevap
mislim da tek tada mozemo ocekivati da i
oni drugi prema nama, isto tako, rade se-
vap. Trebamo biti braca, mislim da to mo-
zemo biti¨, rekao je dozupan Rudic.
'Nova godina je prilika da izrazavamo
zelje ne samo drugima, nego i sebi. Zelimo
biti novi ljudi, zelimo zapoceti Novu godi-
nu novi i obnovljeni. To od srca zelim i va-
ma i sebi da se na tom podrucju nesto
promjeni. Mi obicno zelimo da se drugi mi-
jenjaju, a i mi sami. Svima od srca cestitam
Novu hidzretsku godinu, uz zelju da bude-
mo bolji, da imamo vise osjecaja za drugo-
ga, za bliznjega. Da budemo jedni drugima
podrska, prijatelji, medusobno biski. U tom
ozracju svima nama ce biti lakse i bolje i bit
cemo sretniji¨, rekao je velecasni AlIred
Kolic, izaslanik sisackog biskupa dr. Vlade
Kosica i povjerenik za ekumenizam i me-
dureligijski dijalog Sisacke biskupije.
Alem eI. Crnkic, glavni imam sisacki,
istaknuo je da je hidzra muslimana iz Meke
u Medinu oznacila novo doba u povijesti
covjecanstva. Cin putovanja iz Meke u Me-
dinu, tj. duhovni prijelaz od mekanske Isti-
ne do medinske Pravde, muslimani su na-
zvali hid:ra, a to oznacili kao najvazniji
trenutak u zivotu Bozjeg poslanika i povije-
sti muslimana. Dakle, pocetkom musliman-
ske ere nije oznacen Poslanikov rodendan,
niti prva Bozja Objava, niti osvajanje Me-
ke, niti Poslanikova smrt vec je pocetkom
muslimanske ere oznacen najuzviseniji cin
za covjeka, a to je bratimljene zavadene
brace. Hidzra je promijenila svijet za sva
vremena i za sve generacije. Crnkic je ista-
knuo tri glavne poruke hidzre. Prva i glav-
na, da se zavadeni pomire i da se medu lju-
dima ozivi solidarnost; druga, pokazala je
da postoje ljudi koji su spremni da svoje
osobne interese zrtvuju u korist opceg do-
bra covjecanstva; i treca, da neke stvari mo-
ramo ostaviti, prije svega prazan i besmi-
slen govor, medusobno nepovjerenje, optu-
zivanja i prozivanja jedni drugih, a da se
prihvatimo dobro poznatih prioriteta.
'Hidzra muslimana u Sisku jeste izgradnja
dzamije i Islamskog centra jer je to prijelaz
iz loseg u bolje stanje, to je nas put spasa za
nasu djecu, generacije koje dolaze. Poslani-
kova hidzra nije bila lahka, bila je puna za-
preka i tegoba tako nije lahak ni nas put
koji je dug, ali cilj nam je jasan. Samo
ustrajni uspijevaju. Muslimani ovoga grada
su gradili i branili ovaj grad, dali su naj-
vrjednije što su imali i dokazali ljubav pre-
ma domovini gdje zive. Vrijeme je da ovaj
grad dokaze svoju ljubav tako sto ce zajed-
no sa Islamskom zajednicom biti nositelj
ovoga projekta od pocetka do kraja¨, za-
kljucio je imam Crnkic.
Doc. dr. Aziz eI. Hasanovic, zamjenik
zagrebackog muItije, povezao je poruke i
pouke hidzre s danasnjim vremenom, kao
i stanjem muslimana u Hrvatskoj i svijetu,
posebice na Bliskom istoku, izrazivsi za-
brinutost zbog vrlo teškog stanja unutar
islamskog svijeta. Krvoprolica u Iibiji,
Siriji, AIganistanu, Iraku, Egiptu, Jemenu,
Bahreinu i Palestini postala su opci, glo-
balni problem. Od ukupnog broja raselje-
nih u svijetu cak su 75° muslimani. Osvr-
nuo se na zamjerke da se vjerske zajedni-
ce, pa tako i Islamska zajednica, mijesaju u
politiku. 'Mi to i ne zelimo, to nama ne
treba. Medutim, puno je pitanja i problema
u drustvu gdje se prvotno moraju ocitovati
vjerske zajednice, pa onda politika: pitanja
abortusa, eutanazije, istospolnih brakova,
izvantjelesne i umjetne oplodnje. To su pr-
vo moralna i eticka pitanja, pa tek onda
politicka¨, naglasio je Hasanovic.
U kulturno-umjetnickom dijelu pro-
grama prepunom ilahija, kasida, sevdaha i
narodnih kola nastupili su Hor Medrese
'Dr. Dzemaludin Causevic¨ iz Cazina,
Hor Medzlisa Islamske zajednice Cazin,
Dramska skupina Medzlisa Islamske za-
jednice Sisak, BKUD 'Nur¨ iz Siska, Zen-
ski pjevacki zbor 'Sevde¨ iz Siska i
Mehmed Gorazda, sisacki interpretator
sevdalinki. Na kraju koncerta dodijeljena
su posebna priznanja ucenicima islamskog
vjeronauka iz Siska, koji su osvojili jedno
od prva tri mjesta na ovogodisnjem Drzav-
nom vjeronaucnom natjecanju u Zagrebu,
kao i prigodni novogodisnji paketici svoj
djeci koja su prisustvovala koncertu. ‰
Ismet Isakovic
Pros|ava Nove 1433. bldzretske godlne u Slsku
H|oz·a out |st|oo | o·avoo
Hor ca:inske medrese Dr. D:emaludin Causevic¨
J
O
U
R
N
A
L
17
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Bosnjacka nacionalna zajednica za
grad Zagreb i Zagrebacku zupaniju, u ne-
djelju 27. studenog 2011. godine, uprilici-
la je koncert u prepunoj dvorani Zagrebac-
kog kazalista lutaka, Trg kralja Tomislava
19, povodom Dana drzavnosti Bosne i
Hercegovine. Cilj tradicionalnog koncerta
je ocuvanje bosnjackog identiteta i multi-
etnickog povjerenja. Na pocetku koncerta
'Nitko da ne dode do prijatelj drag¨, vodi-
telj Drago Celizic najavio je ucesnike:
KUD 'Stijena¨ iz Cazina (BiH), KUD
'Ivan Goran Kovacic¨ Zagreb, Zbor
Islamske gimnazije 'Dr. Ahmed Smajlo-
vic¨ Zagreb, Folklornu skupinu 'Bosana¨
i Kamerni zbor i orkestar ansambla 'Bosa-
na¨. I onda je potekla pjesma.
Zbor Islamske gimnazije 'Dr. Ahmed
Smajlovic¨ otvorio je ovaj koncert s ilahi-
jom 'U dergjahu mog srca¨. S ponosom se
treba istaknuti kako je u ovaj zbor ukljucen
i haIiz Amar Mujkanovic, maturant Islam-
ske gimnazije. Ieprsavost iskrenog mla-
dalackog duha ovih ucenika je ono sto
predstavlja njihovu najvecu dobit, u nadi
da im nikad osmijeh s lica ne ustukne pred
nemirom i silinom zivotnih bura.
Fuad Ahmedspahic je uglazbio stiho-
ve 'Modre rijeke¨ Mehmedalije Maka
Dizdara, a publika je u novom ruhu te
Makove pjesme uzivala u interpretaciji
clanova Kamernog zbora i orkestra an-
sambla 'Bosana¨ i clana Kazalisne ko-
medije, Ivana Pavisica.
Vrlo mocno je zvucala pjesma 'Ze-
mlja Tvrtka i Kulina bana¨ u kojoj su
ukomponirana dva stiha Makove pjesme
'Zapis o zemlji¨, u izvedbi Ede Pavisica,
Zbora Islamske gimnazije 'Dr. Ahmed
Smajlovic¨ i orkestra 'Bosana¨, za koju
su tekst i muziku napisali dr. Izedin Fa-
zlagic iz Zenice i proI. Fuad Ahmetspa-
hic. A stihovi: 'Sinovi smo Tvrta i Kulina
bana / to je zemlja Bosna od davnijeh da-
na...¨, popraceni su gromoglasnim aplau-
diranjem publike. Koje li sve osjecaje ne
donosi svitanje novog dana? Zora iznad
Tešnja se u svoj svojoj ljepoti ukazala u
ovom kasnojesenskom zagrebackom
predvecerju dobrohotno nudeci u obrisi-
ma plavicaste vidike rodnog zavicaja.
Prekrasna sevdalinka 'Haj, mene majka
jednu ima¨, u interpretaciji Zdenke
Ahmetspahic probudila je nostalgicne
osjecaje za prohujalim sretnim i bezbriz-
nim vremenom prizvanim u sjecanje iz
kojega su za svagda ostale slike kucnog
praga i majcine kerane samijice, cije kra-
jeve vec nemilosrdno vitlaju i kidaju oluj-
ni kovitlaci zaborava.
KUD 'Stijena¨ iz Cazina osnovano je
1976. Godine, a predsjednik je Hazim
Topalovic. Clanovi Drustva djeluju u ne-
koliko grupa: Iolklornoj, dramskoj i ple-
snoj. Zalazu se za ocuvanje izvornog
stvaralastva. Zagrebackoj publici su se
predstavili s izvornim obicajima iz Bosne
i Hercegovine pod nazivom 'Vezak vezla
Fata¨.
U drugom dijelu programa nastupila
su djeca, najmladi clanovi Folklorne sku-
pine 'Bosana¨ te nas brojalicom 'Eglen,
beglen¨ vratise u bezbriznost djetinjstva.
Ova najmlada i najmalobrojnija skupina
izazvala je veliko oduševljenje kod publi-
ke, u nadi da ce im se prikljuciti sto veci
broj vrsnjaka.
Nakon djece, na pozornicu su izasli
'studenti¨, veterani Iolklorne skupine Stu-
dentskog drustva 'Ivan Goran Kovacic¨ iz
Zagreba, koji na ovoj maniIestaciji sudje-
luju od samog pocetka. Ova skupina aktiv-
no djeluje od 2003. godine, a okuplja bivse
clanove i plesace Studentskog drustva
'Ivan Goran Kovacic¨. Bez obzira na go-
dine koje ostavise iza sebe, mladalacko
srce nije odoljelo da u taktove pjesme i po-
kreta vjesto ukomponiraju lake korake.
Predstavili su se s dvije slavonske pjesme,
pod vodstvom Karla Mikacica i Ajse Ruz-
dija. Za koreograIiju plesova Podravine,
okolica Donjeg Miholjca, ova je skupina
dobila najvise ocjene zirija na Smotri Iol-
klora Zagrebacke zupanije i izvornog Iol-
klora u Semeljcima.
Folklorna skupina 'Bosana¨ predsta-
vila se publici koreograIijom Ajse Ruzdi-
ja 'Poigrala bijela vila¨, pjesmama i igra-
ma iz Sarajeva i okolice. Ovaj hod u pros-
lost, dodatno je oplemenjen izvornom
narodnom nošnjom koja je za ovu prigo-
du izradene na osnovu sacuvanih ekspo-
nata etnograIskog muzeja. Zenska nosnja
pretezno bijele boje, bez ikakvih orname-
nata, izradena je od grubo tkanog materi-
jala. Bez obzira na njenu jednostavnost,
nosnja je imala neku posebnu ljepotu.
KUD 'Stijena¨ je imao cast da 'Mu-
slimanskim igrama iz Sandzaka¨ ovu ma-
niIestaciju privedu kraju, na zadovoljstvo
prisutnih koji su goste iz Cazina nagradili
velikim pljeskom. ‰
Ajka Tiro Srebrenikovic
Koncert ¨Nltko da ne dode do prljate|j drag"
Kooco·t o·|,ato|,stva
Ucesnici tradicionalnog koncerta u Zagrebu
J
O
U
R
N
A
L
18
HRVATSKA
Hrvatska je izabrala novu vlast. U slije-
dece cetiri godine drzavom bi trebala uprav-
ljati tzv. Kukuriku koalicija, koju predvodi
SDP, a cine je jos i HNS-ID, IDS i HSU.
Osvojili su 80 mandata plus jedan manjin-
ski (SDP), a HDZ 44 mandata plus tri iz
dijaspore. Na izbore je izaslo oko 62° upi-
sanih biraca, odnosno oko 2,3 milijuna, a u
dijaspori je izlaznost bila tek oko 5°. Veli-
ko iznenadenje izbora su Iaburisti koje
predvodi bivsi sindikalist i clan HNS-a Dra-
gutin Iesar, koji su dobili sest mandata, kao
i HDSSB-ovci s istim brojem mandata. Ne-
zavisna lista don Ivana Grubisica osvojila je
dva mandata, a zatim slijedi koalicija HSS/
ZS/SP i koalicija HSP AS/HCSP s po jed-
nim mandatom.
Izborna kampanja nikad nije trajala
krace, od 17. studenog do 2. prosinca
2011. Zakon o medijskom pracenju izbor-
ne kampanje kao posljedicu je imao kome-
diju od predstavljanja kandidata, sto je bi-
lo, ako nista, bolje nego da su bili zamorni.
Zbog toga su cak neke emisije na HTV-u
bile i gledane jer je gradane u njihovoj do-
kolici zanimalo kakvi se sve zivopisni li-
kovi kandidiraju za Hrvatski sabor. Sve
moguce stranke i kandidati su se svadali,
obecavali brda i doline i pricali o stvarima
o kojima zapravo nemaju pojma. Poruke
su uglavnom bile izlizane jer se i ovaj se
put kandidirao veliki broj malih stranaka i
neovisnih kandidata, dok su najvece stran-
ke izašle uglavnom sa starim provjerenim
kadrovima. Velika vecina njih znali su da
za mandat u Saboru nemaju baš velike
sanse, no mnogi su svoj cilj ispunili samim
pojavljivanjem na televiziji, neki vjerujuci
stvarno u svoje ciljeve. Predizborna su
istrazivanja, prema kojima je sve vec bilo
gotovo, vjerojatno znatno doprinijela da
biraci ne biraju bas onu stranku koju zele,
vec onu koja je ideoloski (ili programski)
bliza i za koju su sigurni da ce upasti u Hr-
vatski sabor. Zbog toga su, inace, u nekim
drzavama predizborna istrazivanja zabra-
njena da ne bi utjecala na odabir glasaca.
Pad povljesnlb brvatsklb stranaka
Najveci gubitnici izbora su HSP,
HSIS, HSS, Milan Bandic i Ijubo Jurcic.
Prve su tri povijesne stranke: HSP je u 19.
stoljecu probudio kod Hrvata nacionalnu
svijest; HSS je predvodio Hrvate izmedu
dva svjetska rata; HSIS je bila prva osno-
vana stranka prije demokratskih izbora
1990. Jos nakon izbora 2003. i 2007. poce-
le su polagano nestajati na domacoj poli-
tickoj sceni, a u takvo stanje su ih dovela
njihova tasta i oportuna politicka vodstva.
Pravasi su dozivjeli pravi debakl iz dva
razloga. Jedan je njihova gotovo dvadeseto-
godisnja nesloga, koju je jos pocetkom 90-
ih izazvao Ante Ðapic kojeg je poslao
Tudmanov HDZ u HSP kako bi otjerao Do-
brosava Paragu iz HSP-a. Uspio je Paraga
je otisao i osnovao HSP 1861. Bio je to po-
cetak kasnijeg osnivanja raznih pravaskih
struja, ali HSP je, najcesce uz nikad dokaza-
ne izborne prevare pod pokroviteljstvom
HDZ-a, uspijevao preci izborni prag. Upra-
vo je ustolicenjem za pravaskog lidera Ða-
pic od sebe stvarao kult licnosti te je protje-
rivao iz HSP-a svakog onog tko je od njega
bio intelektualno jaci ili je na neki drugi
nacin ugrozavao njegov autoritet. Otisli su
Tonci Tadic, Miroslav Rozic, Pero Kovace-
vic i Ruza Tomasic, koja je jedina ispred
pravaskih stranaka uspjela uci u Sabor na
posljednjim izborima. Ðapiceva autoritar-
nost i intelektualna inIeriornost (bio je is-
podprosjecan student, a magistarski rad je
prepisao od svoga mentora) postala je od-
bojna za dobar dio pravaskih biraca, tako da
HSP vise nije bio u stanju nigdje preci prag,
a izgubljeni glasovi HSP-a od kojih su se
neki prelili na druge pravaše nisu bili do-
voljni da na površinu izbace nekog drugog
jer je upravo Ðapic pravastvo razmrvio.
Donekle slicnu povijest propadanja ima
i HSIS, koji je imao intelektualnu snagu
90-ih, ali su tastine, prije svega Drazena
Budise i kruga oko njega, utjecale da tu
stranku napuste mnogi kvalitetni ljudi. Po-
sljednji udar u ovoj stranci desio se prije
godinu i pol dana kada je novi predsjednik
Darinko Kosor odlucio raskrstiti sa starim
kadrovima (Adlesic, Cehok) i stranku vrati-
ti njezinim liberalnim vrijednostima. Iako
HSIS nije uspio osvojiti niti jedan mandat,
ovdje ipak valja reci da je ova stranka znat-
no napredovala jer je u trenutku Kosorovog
preuzimanja vodstva spala na samo 0,8°
podrske, da bi na ovim izborima bila u tri
izborne jedinice blizu praga. Tu se HSIS i
razlikuje od HSP-a jer s jasnim gospodar-
skim programom i otvorenim ukazivanjem
na devijacije u društvu ima šansu za daljnji
napredak, za razliku od razmrvljenih prava-
sa koji se ni po cemu drugom ne prepoznaju
nego samo po nacionalnom naboju.
No, HSP bi jos uvijek mogao imati bu-
ducnost ukoliko se ujedine pravaske opcije,
za razliku od HSS-a koji je dozivio pad i tes-
ko ce se vratiti na nekadasnje pozicije. Isto
tako, za razliku od Kosora koji je HSIS-u
vratio identitet, sadasnje vodstvo na celu s
Josipom Friscicem dovelo je do toga da je
HSS izgubio identitet jer vise ni poljopri-
vrednici nisu htjeli glasati za njih. Njihove
pozicije su trajale dok je trajao HDZ od ko-
ga nisu uspjeli preuzeti konzervativniji dio
biraca, upravo iz razloga sto je osmogodis-
nja koalicija s HDZ-om pokazala da je HSS
samo ekspozitura stranke Jadranke Kosor.
Par|amentarnl lzborl u Hrvatskoj
|ob,ooa ||,ovo ooc|,o
|o|s |o||c
Celnici pobfednicke Kukuriku koalicife
(Ivan fakovcic, Zoran Milanovic, Radimir Cacic i Silvano Hrelfa)
J
O
U
R
N
A
L
19
HRVATSKA
8andlc u naj|osljem po|ltlckom
po|ozaju
Pao je i Ijubo Jurcic sa svojom listom,
iako su ankete pokazivale da bi mogao do-
biti nekoliko mandata, pa cak je jedno vrije-
me prije izbora stajao uz rame Lesarovim
Iaburistima i HDSSB-u. No, poput HSIS-
a i Jurcic je bio glasnogovornik (doduse
blaze varijante) neoliberalnog pristupa stav-
ljajuci u prvi plan razvoj gospodarstva, in-
direktno nagovjestavajuci (koliko god da se
trudio da to nije tako) da bi cijenu mogli
platiti radnici. Koliko god bio prihvatljiv
umjerenim lijevima i desnima te s progra-
mom koji je sadrzavao i socijalnu kompo-
nentu, on u uvjetima krize i nagovjestaja jos
zesce nije ni mogao bolje proci, jer iako su
gradani svjesni potrebe za radikalnim pote-
zima, takav program bio je odbijajuci pre-
ma Jurcicu. No, Jurcic ipak nije politicki
mrtav kako neki smatraju jer je kvalitetan
strucnjak, za njim se ne vuku repovi aIera,
bivsi je SDP-ovac kojeg je izigrao Zoran
Milanovic na izborima 2007. Godine, kada
ga je kandidirao za premijera, a potom pred
same izbore uklonio. Njegove usluge ce ra-
zlicitim politickim opcijama uvijek biti po-
trebne. Mozda nece uspjeti sa svojom li-
stom, ali u sklopu neke sire politicke opcije
njegov angazman nije iskljucen.
Za Milana Bandica to se ne moze reci.
Bio je na vrhuncu, a i danas zauzima jednu
od najmocnijih Iunkcija u drzavi (zagrebac-
ki gradonacelnik), doduse potkresanih krila
(bez podrske bivse stranke - SDP-a), ali je
definitivno napravio krivi korak kandidira-
juci se na posljednjim izborima za predsjed-
nika Republike. Iako je tada ostvario neoce-
kivani uspjeh ulaskom u drugi krug, bio je
to pocetak njegovog pada. Naime, njegov
kredibilitet je u tadašnjoj kampanji za pred-
sjednika drzave jos uvijek bio veliki, dovo-
ljan da ude u drugi krug, ali ipak nacet gu-
bitkom podrske SDP-a, znaci nedovoljan
da pobijedi Ivu Josipovica. Bio je to njegov
zenit odakle se strmoglavio u politicki po-
nor, a sto su i pokazali ovi izbori. Dozivio je
debakl iz kojeg vise nema povratka. Zapra-
vo, Bandicev pocetak kraja desio se jos dok
je uz podrsku SDP-a zario i palio Zagre-
bom. Naime, mnogi su se pitali zasto bi net-
ko s tako jake politicke Iunkcije (gradona-
celnik najbogatijeg hrvatskog grada koji
raspolaze njegovim novcem) sve to ostavio
i otisao na, doduse ustavno visu, ali praktic-
no nizu Iunkciju u odnosu na gradonacel-
nicku. Upravo za vrijeme svoga gradona-
celnikovanja bio je povezivan s mnogim
aIerama, a prema inIormacijama koje su
mediji plasirali, Bandica USKOK povezuje
sa cak 13 aIera. Mozda je, zapravo, jedino
to mogao biti razlog sto je htio, slikovito
receno pasti s konja na magarca, jer kao
predsjednik RH mogao je kontrolirati rad
tajnih sluzbi i USKOK-a, sto je kao grado-
nacelnika za njega bilo teze izvodivo. Da-
kle, iako jak, Bandic je sumnjivim poslovi-
ma na vrhuncu svoje moci postao vlastiti
politicki grobar, a poraz na izborima za
predsjednika Republike bio je zapravo po-
cetak Iinala njegove politicke karijere koja
je snazno tresnula o tlo politicke provalije 4.
prosinca 2011. No, zilav je on i ako nece
moci vise nista znacajno uraditi u politici
slijedecih desetak godina, ne treba sumnjati
da ce vec naci neko uhljebljenje. Ukoliko
ga USKOK ne preduhitri.
Tomaslc vlsestruko pro|ltlra|a
Kukuriku koalicija je uspjela jer je izvu-
kla pouke iz kampanje za parlamentarne iz-
bore 2007. godine, i to strateske i takticke.
Strateski, SDP, HNS, IDS i HSU su ovaj put
stvorili koaliciju cime je bilo onemoguceno
rasipanje glasova kao sto se desilo 2007. ka-
da je svaka stranka isla sama na izbore. Nai-
me, interesantno je da su stranke Kukuriku
koalicije prije cetiri godine dobivale otprili-
ke isti broj glasova kao na ovim izborima,
ali su mnogi od njih propali jer stranke nisu
bile dovoljno jake da u svakoj izbornoj jedi-
nici osvoje dovoljan broj glasova za više
mandata. Sada su tu mogucnost u startu eli-
minirali i Iormiranjem koalicije, prije vise
od godinu dana, zadali jak udarac HDZ-u.
Takticki, za razliku od 2007., kada su biraci-
ma govorili da ce uvesti neke nepopularne
mjere, sada su se suzdrzavali od takve reto-
rike (za razliku od HSIS-a), a svjesni da
ipak ne mogu kriti potrebe za radikalnim
potezima, uspjeli su buduce mjere objasnja-
vati sto je moguce opcenitije, otupljujuci ti-
me ostricu poruka prema biracima.
Najvece su iznenadenje ostvarili Iaburi-
sti, koji su zahvaljujuci ugledu bivseg sindi-
kaliste i bivseg HNS-ovca Dragutina Iesara
ostvarili cak sest mandata i time uz HDSSB
postali treca politicka snaga u drzavi. Iesar
je uspio jer je dokazano posten, principijelan
i uvijek se borio za radnike i malog covjeka.
U situaciji moralnog posrnuca i gospodar-
skog beznada u kojem se nasla Hrvatska,
dio biraca je spas potrazio u njima. Pitanje
je, naravno, bili Iesar, da je kojim slucajem
pobijedio i sastavio Vladu, mogao ispuniti
obecanja jer je jasno da se moraju uvesti ra-
dikalne mjere. No, on je znao da ne moze
dobiti vecinu u Saboru, pa je komotno mo-
gao pricati o boljkama malog covjeka.
Ostvario je cilj, usao je u Hrvatski sabor, a
ne mora ispuniti obecanja (osim da ce se u
Saboru zalagati za socijalno ugrozene).
HDSSB je takoder dobio sest manda-
ta, zahvaljujuci prije svega zalosnoj ci-
njenici da u Slavoniji jos ima dosta onih
koji podrzavaju ratnog zlocinca Branimi-
ra Glavasa. Najvise zahvaljujuci njego-
vom liku i djelu ostvarili su znacajan re-
zultat, no ne treba smetnuti s uma da su
igrali i na kartu regionalizacije, sto im je
donijelo jos poneki glas.
Nezavisna lista don Ivana Grubisica
osvojila je iznenadujucih dva mandata, a
njegov je uspjeh slican Iesarovom, jer se
radi o izuzetno moralnom covjeku koji je
to pokazivao posljednjih dvadesetak go-
dina, kritizirajuci i rigidne clanove Kato-
licke crkve u Hrvatskoj.
Posljednje iznenadenje je Ruza To-
masic, koja je u Sabor usla iz 10. izborne
jedinice (Dubrovnik) na listi HSP Ante
Starcevic/Hrvatska cista stranka prava.
Padom HSP-a i Ante Ðapica (koga je
predsjednik HSP-a Danijel Srb uskrsnuo
na ovim izborima, sto je bio jedan od ra-
zloga deIinitivnog pada HSP-a), Tomasic
je zapravo dobila i više nego ulaskom u
Sabor. Sada ima priliku da se kao jedina
predstavnica pravaša nametne kao lider i
pokusa ih ujediniti. Za sobom ima kredi-
bilitet jer ju je otjerao Ðapic, prepoznata
je kao borac protiv droge i kao principi-
jelna osoba. Bit ce zanimljivo pratiti nje-
zinu karijeru, a kroz nju i smjer kojim ce
se kretati pravaske opcije.
Po|ltlka nlje za emotlvne
Ovo je kratki rezime izbornih rezultata
od 4. prosinca 2011. Predsjednica HDZ-a u
izbornoj noci pokazala je nisku razinu tole-
rancije, pa i kulture, ne cestitavsi Kukuriku
koaliciji na pobjedi. Doduse, kako je i sam
Milanovic priznao, nije ni on HDZ-u cesti-
tao u izbornoj noci pobjedu prije cetiri godi-
ne, ali tad jos nije ni bilo tako jasno tko ce
sastaviti Vladu jer je HDZ imao dosta ma-
nju prednost, nego sto je sada Kukuriku ko-
alicija ostvarila u odnosu na HDZ. Milano-
vic je dodao kako ga nije pogodilo sto mu
bivsa premijerka Jadranka Kosor nije cesti-
tala na pobjedi jer 'politika nije za emotiv-
ne osobe¨. Njegov je govor nakon izbora
bio umjeren, nije odavao izglede za revansi-
zam te se nije osjetila euforija s obzirom na
ono sto izborne pobjednike ceka.
Desetak dana kasnije predsjednik Re-
publike Ivo Josipovic dao je Zoranu Mi-
lanovicu mandat za sastavljanje nove
Vlade RH, koju ceka vrlo tezak posao u
slijedecim godinama. Ako nista drugo,
dobro je da su toga sami svjesni u Kuku-
riku koaliciji, kao i vecina gradana u Hr-
vatskoj. ‰
J
O
U
R
N
A
L
2O
HRVATSKA
U organizaciji Centra za medunarod-
ne i sigurnosne studije Fakulteta politic-
kih znanosti i Zaklade 'Friedrich Ebert¨
na Plitvicama je 18./19. studenog 2011.
odrzan dvodnevni skup pod nazivom
'Mediji i nacionalne manjine u RH na
pragu ulaska u EU¨. Skup je okupio 30-
ak predstavnika elektronskih i tiskovnih
medija, predstavnike manjinskih glasila,
istrazivace i strucnjake koji se bave pita-
njima vezanim za nacionalne manjine a
posebno percepcijom nacionalnih manji-
na u medijima. Vazno je naglasiti da su
ucesnici skupa bili i mladi politolozi i no-
vinari s Fakulteta politickih znanosti, koji
su imali prilike dobiti uvid u problemati-
ku sto im u buducnosti moze pomoci da
razviju aIinitet za manjinske teme.
S obzirom da je zaštita manjina bilo
jedno od izuzetno vaznih pitanja tijekom
pristupnih pregovora vodenih s Europ-
skom unijom, a razina dostignutih prava
pripadnika nacionalnih manjina jedan od
kriterija kod procjene stupnja demokraci-
je hrvatskog drustva, upravo je uloga me-
dija kao kreatora javnog mijenja neizo-
stavna u oblikovanju odnosa društva pre-
ma manjinama. U tom smislu skup je
imao za cilj potaknuti dijalog i razmjenu
iskustava izmedu medija, novinara i pred-
stavnika nacionalnih manjina.
Uvodna izlaganja postavila su zani-
mljive okvire za diskusiju. ProI. dr. Sini-
sa Tatalovic dao je presjek tijeka zakon-
skog reguliranja prava nacionalnih manji-
na u Republici Hrvatskoj u posljednjih 15
godina. Tatalovic je posebno naglasio da
pored dobrih zakonskih rijesenja i dalje
postoje problemi u implementaciji prava
na sluzbenu upotrebu jezika i pisma i da
pravo na pristup manjina medijima ni pri-
blizno nije zadovoljavajuce. Predsjednik
Savjeta za nacionalne manjine, Aleksan-
dar Tolnauer, posebno je govorio o Vije-
cima i predstavnicima nacionalnih manji-
na i zastupljenosti manjina u lokalnim
medijima. Tolnaur se posebno osvrnuo na
izbore za Vijeca i predstavnike nacional-
nih manjina koji nisu adekvatno bili po-
praceni u javnim medijima. Prema Tolna-
ueru najveci dio inIormacija do pripadni-
ka manjina je dosao preko manjinskih ti-
skovina i onih koje Iinancira Savjet za
nacionalne manjine, kao sto je bilten
'Manjinski Iorum¨. Mr. sc. Milena Klai-
ner, clanica Savjetodavnog odbora za
pracenje Okvirne konvencije, upoznala je
prisutne s aspektima primjene Okvirne
konvencija za zastitu nacionalnih manji-
na koje je ilustrirala iskustvima iz drugih
europskih zemalja, dok je Bahrija SejIic
ispred Ureda za nacionalne manjine RH
posebno naglasila potrebu da lokalni me-
diji prate zivot manjina. Mr. sc. Antonija
Perticusic s Pravnog Iakuteta u Zagrebu
govorila je o promjenama koje ce manji-
nama donijeti skoro prikljucivanje RH
Europskoj uniji i o ulozi medija u njihovu
ucinkovitom promoviranju.
Kroz raspravu izneseni su razliciti
problemi u odnosu mediji i nacionalne
manjine. Naglaseno je da pravo pristupa
manjina medijima ni priblizno nije zado-
voljeno, pogotovo kada su u pitanju elek-
tronski mediji. Jedini javni medij HRT u
vrlo malom programskom omjeru, kroz
dvije emisije 'Prizmu¨ i 'Manjinski mo-
zaik¨, predstavlja manjinski zivot. Iako je
kvaliteta ovih programa neupitna, oni na-
zalost ne zadovoljavaju raznolike potrebe
22 manjine u Republici Hrvatskoj. Kao
zasad nedostizan standard su posebno
istaknute polusatne emisije na jezicima
nacionalnih manjina koje su se emitirale
u bivsoj Jugoslaviji. Nasuprot tome, pri-
vatni elektronski mediji, cije je emitiranje
uslovljeno profitom i podizanjem gleda-
nosti, vrlo rijetko obraduju teme vezane
za nacionalne manjine i to u najvecem
broju slucajeva samo kada se radi o skan-
dalu ili prici iz crne kronike, vezane za
kriminal, drogu, kradu.
Doc. dr. Igor Kanizaj s Fakulteta poli-
tickih znanosti u Zagrebu kroz razlicite
primjere je prikazao istrazivanje koje je
proveo o nacinu na koji su nacionalne ma-
njine predstavljene u hrvatskim dnevnim
novinama. U najvecem broju slucajeva
pripadnici nacionalnih manjina se vrlo ten-
denciozno prikazuju i njihova se pripad-
nost pogotovo istice u negativnim slucaje-
vima, a kada se i objavi pozitivna prica
kroz naslov se plasiraju stereotipi vezani
za odredenu manjinu. Ovaj trend je ocije-
njen kao vrlo negativan s obzirom na moc
koji mediji imaju u kreiranju percepcije
drustva o nacionalnim manjinama.
Kao zaseban problem je istaknuto in-
Iormiranje unutar manjinskih zajednica.
Aleksandar Tolnauer je iznio podatak da
Savjet za nacionalne manjine na nivou
RH Iinancira 64 razlicita manjinska caso-
pisa za koje se godišnje utroši preko dva
milijuna eura. Ovako veliki broj casopisa
nazalost ne garantira i kvalitetu manjin-
skog inIormiranja. U tom smislu je najav-
ljeno da ce Savjet tijekom ovog mandata
napraviti strucnu analizu kvalitete svakog
pojedinog casopisa o cemu ce ovisiti nji-
hovo daljnje Iinanciranje. Jedan od razlo-
ga nedovoljne kvalitete manjinskih tisko-
vina je svakako volontersko ili amatersko
uredivanje, odnosno manjak educiranih
kadrova koji bi pored novinarskih vjesti-
na posjedovali i tehnicka znanja nuzna za
takvu vrstu izdanja. Predstavnica HTV-a
je u tom smislu istaknula da cesto ni kva-
liteta televizijskih priloga ne ovisi samo o
televizijskim novinarima, odnosno da su
prilozi cesto uslovljeni nedovoljno kvali-
tetno pripremljenim i neraznovrsnim ma-
njinskim programima koji se ponavljaju
(knjizevne veceri, Iolklorni susreti, pre-
zentacija kuhinje itd.).
U zakljucku skupa je receno da su vid-
ljivi vrlo pozitivni pomaci u informiranju
o nacionalnim manjinama, ali da ih ne bi
trebalo getoizirati. Da bi se provela uspjes-
na integracija manjina u hrvatsko drustvo
nuzno je da o njihovim problemima cita i
da ih gleda i vecina, te da se sto vise isticu
pozitivni doprinosi pripadnika nacionalnih
manjina hrvatskom drustvu. ‰
Sena Kulenovic
Medljl l naclona|ne manjlne u PH na pragu u|aska u LU
||o¿a | zoaca, ooo|,a
Aleksandar 1olnauer, predsfednik
Savfeta :a nacionalne manfine RH
J
O
U
R
N
A
L
21
INTERVJU
Nuznost deta|jne ana|lze lzbornlb
rezu|tata
U ime redakcije “Preporodovog
1ournala" cestitam Jam na pobjedi na
parlamentarnim izborima za manjin-
skog zastupnika i ulazak u Hrvatski sa-
bor. Izborne rezultate ste sa clanovima
BDSH i simpatizerima docekali u pro-
storijama “Transadrije” u Rijeci. Kako
ste se osjecali u tim nocnim satima?
Prije svega, hvala Vam na cestitkama.
Ova pobjeda je rezultat cetvorogodisnjeg
rada Bosnjacke demokratske stranke Hrvat-
ske i smatram je prije svega rezultatom ko-
lektiva. Ova pobjeda takoder dokazuje da
se politicka ideja BDSH prihvatila u bos-
njackom nacionalnom korpusu u RH, ali i
da je valja razvijati u buducnosti. Svakako
da ce nam ulazak u Hrvatski sabor i cinjeni-
ca da smo sada parlamentarna stranka uve-
like olaksati rad u narednom periodu. Do-
cek izbornih rezultata smo organizirali u
'Transadriji¨ u Rijeci, gdje se okupilo stoti-
njak clanova i simpatizera iz cijele Hrvat-
ske, ali i iz Bosne i Hercegovine. Cilj nam
je bio obiljeziti nas dosadasnji politicki rad,
ali i krunisati ga pobjedom na izborima. Po-
bijedili jesmo, ali ta je noc za sve nas bila
prilicno sokantna. Bili smo sigurni da cemo
bosnjacke kandidate glatko pobijediti, bez
obzira na sve sto se u kampanji dogadalo.
Ali odlican rezultat kandidatkinje Ermine
Iekaj Prljaskaj nam je pokvario planove za
tu vecer. Pjesma se zaorila tek poslije pono-
ci kada smo presli u vodstvo, ali je grc u
zelucu ostao do prebrojavanja i posljednjeg
birackog mjesta. Razisli smo se oko 7 sati
ujutro. Dakle, prilicno neizvjesno do samo-
ga kraja, ali i jedno veliko iskustvo koje ne-
cemo nikada zaboraviti.
Albanci u Hrvatskoj su se odlicno or-
ganizirali. Pobijedili ste sa samo 74 glasa
više od Ermine Lekaj Prljaskaj, kandidat-
kinje Unije zajednica Albanaca u RH.
Znakovita poruka 1ankovicu za "zastu-
panje” u proteklih osam godina, ali i si-
gnal Bošnjacima u Hrvatskoj za parla-
mentarne izbore 2015. godine, zar ne?
Upravo tako. Ne samo da su se Albanci
dobro organizirali nego, prema inIormaci-
jama koje imamo, i vrlo su dobro to takticki
odradili dajuci pet kandidata, a svi su radili
na tome da prode kandidatkinja Ermina Ie-
kaj Prljaskaj, sto je i legalno i legitimno, i
mi im na dobrom rezultatu cestitamo. Nji-
hova organiziranost je vjerovatno rezultat
nezadovoljstva sa radom dosadašnjeg sa-
borskog zastupnika, ali i odraz jednog pozi-
tivnog albanskog nacionalnog naboja kojeg
povezujem sa neovisnoscu Kosova.
Bilo kako bilo, iz ovog je BDSH izvu-
kla pouku i u svom daljnjem radu ovo
iskustvo necemo zanemariti. Zelja ostalih
manjinaca iz nase grupacije da udu u Sa-
bor RH je sasvim razumljiva i logicna, no
Bosnjaci su ipak daleko najbrojniji i mi
cemo, kao stranka, uciniti sve da ovu gru-
paciju zastupa Bosnjak i nakon parlamen-
tarnih izbora 2015. godine.
Kako ocjenjujete izborni rezultat i, u
svjetlu toga, daljnji razvoj svoje stranke?
Nije li se BDSH malo “uspavala” nakon
sjajnog rezultata na lokalnim izborima
2ôô9. godine, kada je u Istri osvojila cak
2.500 znakova? Predstoji li inventura sta-
nja u stranci jer nešto, ipak, nije dobro
odradeno?
Pobjedom smo naravno zadovoljni, ali
ne i brojem osvojenih glasova. Plan je bio
2.500 glasova, no svaki rezultat preko
2.000 glasova bi bio zadovoljavajuci. Re-
zultat od 1.628 glasova naprosto za nas
nije dobar. Nismo se uspavali jer su aktiv-
nosti bile usmjerene diljem Hrvatske gdje
su napravljeni dobri rezultati. Tu prije sve-
ga mislim na Dubrovnik, Split, Zagreb,
Sisak i Veliku Goricu. Podbacaj je prije
svega u Istri, ali je on velikim dijelom i
rezultat dvomjesecne negativne kampanje
koja se protiv BDSH vodila od strane
glavnih rivala iz reda Bosnjaka. Vrlo je in-
teresantno da su padale vrlo teske rijeci i o
BDSH i o meni kao kandidatu od ljudi ko-
ji nikada nisu prisustvovali našim skupovi-
ma, niti culi o cemu mi to govorimo i za
sta se zalazemo. No, iako izreka kaze 'za
dobrim se konjima prasina vije¨, mi cemo
se potruditi da u buducnosti budemo jos
uvjerljiviji. Ipak, moram reci da je ovo i
dokaz snage BDSH jer smo i uz, za nas
mali broj glasova, ostale bosnjacke kandi-
date vrlo uvjerljivo pobijedili i time potvr-
dili da smo daleko najorganiziranija i naj-
utjecajnija politicka snaga unutar bosnjac-
kog nacionalnog korpusa u Hrvatskoj.
Po|ltlckl angazman 8NZH l
|s|amske zajednlce
Kakva je Jasa ocjena proteklih izbora
i predizborne kampanje, u kojoj je bilo i
medusobno niskih udaraca? Sto Jas je vi-
se zasmetalo: price o neisplacenim placa-
ma radnicima i stanju u Jasoj tvrtci, odgo-
vor na navodnu izjavu o “šašavim imami-
ma" ili.? Kako komentirate 1J-izjavu
Nedzad Hodzlc, predsjednlk 8DSH l novl saborskl zastupnlk pet ex-jugos|avensklb naclona|nlb manjlna, za
¨Preporodov [ourna|" govorl o pretbodnlm par|amentarnlm lzborlma, negatlvnoj kampanjl l nlsklm udarclma,
po|ltlckom angazmanu 8NZH l |s|amske zajednlce, susretlma s [oslpovlcem, Ml|anovlcem l To|nauerom, bos-
njacklm casoplslma l brvatsklm medljlma.
3oso,ac|o oac|ooa|oo v|,oco ,o |ooo·at|v
Mo·ao ·oc| oa ,o ova |aooao,a ooo|,o|a | vo|||u oob·ob|t boso,ac|oo |o·ousu ,o· su |ooacoo svo oas|o oa|o. |o, |zuzot-
oo oo ·azoca·a|a c|o,oo|ca oa su za |az| | oboaoo b|·ac|o¿ t|,o|a oosoza|| oo| |,uo| |o,| b| zbo¿ svo,o o·o|os|,o t·oba|| b|t| o||-
coo,o oostoo,a, oo·a|a | ot||o. Zbo¿ to¿a sao oao·osto ·azoca·ao u |,uoo o |o,|oa sao |oao voooa v|so|o o|s|,oo,o.
|az¿ova·ao: |soot |sa|ov|c
Ned:ad Hod:ic
J
O
U
R
N
A
L
22
INTERVJU
jednog bosnjackog kandidata da odobrava
legalizaciju istospolnih brakova?
Da, niskih udaraca je bilo s tim da ih je
netko zadavao, a netko stoicki primao.
BDSH je stranka u kojoj je svim njenim cla-
novima, pa i meni kao predsjedniku, zabra-
njeno voditi kampanju retorikom ruzne pri-
ce o drugima i mi se toga pridrzavamo. Mo-
ram reci da je ova kampanja donijela i veli-
ku dobrobit bosnjackom korpusu jer su ko-
nacno sve maske pale. No, izuzetno me ra-
zocarala cinjenica da su za lazi i obmane
birackog tijela posezali oni ljudi koji bi zbog
svoje proIesije trebali biti olicenje postenja,
morala i etike. Zbog toga sam naprosto razo-
caran u ljude o kojima sam imao veoma vi-
soko misljenje. Izbori su prosli, biraci su
svoje rekli, ali sam siguran da odreden broj
ljudi koji su bili ukljuceni u ovu kampanju
naprosto potcjenjuje intiligenciju bosnjac-
kog nacionalnog korpusa. Komentirati stva-
ri o kojima pojma nema moze samo covjek
koji ima problem sam sa sobom. A takvih je
na zalost u ovoj kampanji bilo.
Kakavo je Jase misljenje o angazma-
nu Bosnjacke nacionalne zajednice Hrvat-
ske i Ibrahima Ruznica na ovogodisnjim
izborima? Postoji razmišljanje da se iza
toga krije grupa clanova HAS-a. Koja je,
zapravo, njihova politicka poruka? Da li je
sve to trebalo BAZH, narocito u svjetlu ci-
njenice da je njihov kandidat, koji se kan-
didirao po treci put, osvojio samo 181 glas?
Zadnjih su godina BNZH i NZBI, po
mojem misljenju, vrlo sracunato stavljene u
Iunkciju politickih interesa nekolicine cla-
nova HNS-a. I na lokalnim izborima 2009.
godine Nacionalna zajednica Bosnjaka Istre
je potpisivala koalicijske sporazume na lo-
kalnoj razini, a evo ih sada i na parlamentar-
nim izborima. 'Bosnjacki glas¨, kao glasilo
te zajednice, je i na proslim parlamentarnim
izborima bio u sluzbi HNS-a, a broj koji je
izašao neposredno pred ove izbore ekspli-
citno porucuje biracima da zaokruze broj 9.
Odmah po osnivanju BDSH, uslijedilo je
izbacivanje iz NZBI svih clanova koji su
usli u BDSH uz obrazlozenje da clanstvom
u BDSH negativno djeluju na rad zajednice.
Tako su, izmedu ostalog, iz NZBI iskljuce-
ni dotadašnji istaknuti aktivisti zajednice
kao sto su Nizama Curanovic, Fadil Gracic,
Osman Dzelil, pa i moja dva brata, od kojih
je Alija Hodzic clan Nadzornog odbora
BNZH. Dakle, clanstvo u BDSH je velika
smetnja radu zajednice, ali zato clanstvo u
HNS-u je upravo pozeljno.
Da zakljucim, Bosnjacka nacionalna
zajednica Hrvatske i 'Bosnjacki glas¨ ne-
maju nikakve veze sa vecinom Bosnjaka u
Hrvatskoj cemu svjedoci i rezultat njihovog
kandidata na ovim parlamentarnim izbori-
ma. Ova grupa ljudi zagovara tezu da Bos-
njacima u RH ne trebaju politicke stranke
sto je naravno za nas politicko samouboj-
stvo, ili u najmanju ruku apsolutna politicka
asimilacija. Mislim da to ne treba posebno
elaborirati. Ja sam jedino razocaran sto u
ovoj grupi ljudi vidim i one za koje sam mi-
slio da puno mudrije politicki promatraju
Bosnjake u RH. Iskreno se nadam da ce u
skoroj buducnosti oni koji ovoj grupici ljudi
daju legitimitet, uvidjeti sto cine.
Na predizbornim skupovima davali
ste negativne ocjene o kandidaturi “neza-
visnog" kandidata Idriza ef. Besica, te
opasnostima koje stoje iza njegove kandi-
dature. Da li se radi o autogolu Islamske
zajednice i nepotrebnom gubitku autori-
teta zbog dvojbenog politickog angazma-
na? Da li ste dobili cestitke nakon izborne
pobjede od pojedinih imama, ali i od osta-
lih kandidata u XII izbornoj jedinici?
Mi smo komentirali politicki kontekst
BNZH kao udruge gradane i kandidaturu
nezavisnog kandidata Idriza Besica. I koliko
god je kandidatura BNZH prica politickih
marginalaca u bosnjackom korpusu, cemu
svjedoci i osvojeni broj glasova, iza nezavi-
sne kandidature Idriza Besica krije se puno
perIidnija i, po Bosnjake, opasnija politicka
prica. Kad kazem opasnija, ne mislim na
opasnost u smislu politickog rivala, nego na
opasnost politickog zavodenja dijela bos-
njackog naroda u Republici Hrvatskoj. Neo-
visni kandidat Idriz Besic je dugogodisnji
clan HDZ-a, ali i, do skora, glavni imam u
Gunji. Osim dove, on na Bleiburgu drzi po-
liticke govore, a izaslanik je Mesihata Islam-
ske zajednice u Hrvatskoj. Poruke u tim go-
vorima su katastroIalne kako za RH, tako i
za nasu maticnu zemlju BiH. Najavljuje ga
se kao kandidata Islamske zajednice, sto na-
ravno nije ni tocno, niti je moguce da ga
Islamska zajednica kandidira. U kampanju
se ukljucuje nekoliko imama, a poruke i
skupovi koje prate i mediji se odrzavaju u
prostorijama Islamske zajednice. Na prvi
pogled bi se reklo, ne jedan nego tri autogo-
la. Ugled Islamske zajednice je sigurno na-
rusen i mislim da ce trebati naciniti ozbiljnu
analizu, prije svega u vodstvu Islamske za-
jednice i pojasniti sto je to i kome trebalo.
Sto se tice cestitki, dobio sam ih od
imama od kojih sam ih i ocekivao. Od
konkurenata cestitao mi je jedino sms-po-
rukom proI. Semso Tankovic.
Kukurlku koa|lclja l Savjet za
naclona|ne manjlne PH
Od osnutka, kao i na predizbornim
skupovima, naglašavali ste da je BDSH
stranka lijevog centra, sto znaci stranka
bliska Kukuriku koaliciji koja je osvojila
apsolutnu vecinu u Hrvatskom saboru.
Aiste u 1ankovicevoj poziciji, kao npr.
2007. godine, da postizbornim sporazu-
mom prakticno odlucujete o Jladi RH.
Kako se u takvim uvjetima planirate iz-
boriti za bosnjacke interese i svoje "mje-
sto pod Suncem”?
BDSH jeste stranka lijevog centra i kao
takva ima slicne poglede na hrvatsku poli-
ticku scenu, kao i clanice Kukuriku koalici-
je. To sto imaju apsolutnu vecinu u Saboru
RH ne znaci da nasu podrsku nece trebati,
ali isto tako, mislim da u ovim okolnostima
sa manjincima nece biti potpisan nikakav
koalicijski sporazum. No, to ne znaci da ce-
mo biti u losijoj poziciji nego 2007. godine.
U razgovoru sa mandatarom, gospodinom
Milanovicem, upoznat sam sa njegovim na-
celnim stavom da on ne zeli nikome nista
obecavati niti nuditi, ali ce se dosljedno za-
lagati za provodenje zakona, pa tako i onih
koji se ticu manjiskih pitanja. Iako je to na-
ma nacelno prihvatljivo, u pregovorima
smo uspjeli u tekst programa Kukuriku ko-
alicije ubaciti neke izmjene u dijelu defini-
ranja manjinskih prava, a posebno o ocuva-
nju stecenih prava i trazenju nacina da se u
buducnosti iznade model glasovanja u ko-
jem bi pripadnici nacionalnih manjina bili u
mogucnosti da konzumiraju svoja biracka
prava na razini najvisih europskih standar-
da. Te izmjene ce biti unijete u Program 21,
a temeljem toga mandatar ce imati nasu
vanjsku potporu. Mislim da ce doslijedna
primjena zakona ove zemlje omoguciti i ve-
ce zaposljavanje kao i mogucnost rjesava-
nja pitanja nasih branitelja, ali i svih drugih
otvorenih pitanja.
Nedavno ste bili na prijemu kod
predsjednika 1osipovica. O cemu se raz-
govaralo? Da li ste imali kakvih konta-
kata sa celnicima Kukuriku koalicije
prije i poslije izbora?
Predsjednik Ivo Josipovic je i tijekom
naseg posljednjeg susreta istaknuo da ce
nastaviti, prije svega, sa svojom dosadas-
njom politikom pomirenja u regiji. Isto
tako je napomenuo da je nasa maticna ze-
mlja BiH u velikim problemima te da ce
trebati puno truda i energije kako bi se i
BiH cim prije priblizila Europskoj uniji.
Ono na cemu smo mi ponovno inzistirali
je to da hrvatska politika prema BiH osta-
ne na ovom tragu ocuvanja jedinstvene,
nedjeljive, multietnicke, multikulturalne i
multikonIesionalne, ali i Iunkcionalne ze-
mlje Bosne i Hercegovine. Uvjeren sam
da ce politika Ureda predsjednika Josipo-
vica na tome ustrajati.
J
O
U
R
N
A
L
23
INTERVJU
Sto se tice kontakata prije izbora nije
ih bilo, a nakon izbora su obavljene kon-
zultacije unutar Kluba zastupnika nacio-
nalnih manjina i svako od nas ponaosob
sa mandatarom i buducim premijerom,
gospodinom Zoranom Milanovicem.
1edini ste bosnjacki predstavnik u Sa-
vjetu za nacionalne manjine RH. Kakve
kriterije cete podrzavati kod odluka o fi-
nanciranju manjinskih programa? Koji
bosnjacki programi po Jasem misljenju
zavreduju financijsku potporu Savjeta?
Sa gospodinom Tolnauerom sam imao
dva neIormalna razgovora, a poslije Nove
godine ce biti i prvi sastanak Savjeta za na-
cionalne manjine. Mislim da se radi o co-
vjeku sa kojim ce se uspostaviti dobra su-
radnja jer identicno razmisljamo da treba
podrzavati kvalitetne manjinske programe.
Naravno da cemo mi inzistirati da pri raspo-
djeli sredstava koje dodjeljuje Savjet za na-
cionalne manjine jedan od najvaznijih krite-
rija bude brojnost onih koji te programe
konzumiraju. Bosnjacka nacionalna manji-
na je poslije srpske druga po brojnosti, ali
moramo priznati da su druge manjine, i one
koje su brojnije od nas, ali i one koju su
znatno manje od nas, na nacionalnoj razini
znatno organiziranije. Neke od njih dolaze
iz zemalja cije maticne zemlje imaju bilate-
ralne sporazume sa Republikom Hrvat-
skom o zastiti i nacinu organiziranja odre-
dene manjine u RH. To je ono sto nama Iali
i sto u narednom periodu moramo uraditi.
Ako se prisjetite, ja sam o toj potrebi kvali-
tetnijeg bosnjackog nacionalnog organizi-
ranja govorio i u kampanji. Dakle, mi Bos-
njaci cemo morati u Hrvatskoj postici jedan
širi konsenzus što su to programi od boš-
njackog nacionalnog interesa i u buducnosti
se na njih maksimalno koncentrirati.
Bošnjaci su jedina manjina u RH ko-
ja nema potporu svoje maticne domovi-
ne niti je mogu ocekivati u skorijoj bu-
ducnosti. Kako komentirate cinjenicu,
koju je prije nekoliko mjeseci iznio
Mehmed Dzekic, tadasnji predsjednik
SABAH-a, da je jedan Talijan za svoje
programe vrednovan sa 434 kune, Ceh
sa 354 kune, Madar sa 275 kuna, a Bos-
njak sa samo 45 kuna. Pritom programi
nisu nimalo lošiji. Radi li se o otvorenoj
diskriminaciji bosnjacke nacionalne
manjine. Sto uciniti da se situacija ba-
rem donekle promijeni?
To je tocno. Razlog tome su i neke
objektivne okolnosti, ali i vjerojatno i nasa
losa organiziranost. Nasa maticna zemlja
BiH i njena ambasada u RH ce se morati
vise ukljucivati u nasu problematiku i na
tome cemo inzistirati. Ali, ono sto nam ne
urade drugi morati cemo uciniti sami. Sa-
mo cemo boljom organiziranoscu i deIini-
ranjem bosnjackih nacionalnih interesa u
RH uspjeti izboriti veca sredstava. Ne mi-
slim da se radi o diskriminaciji, ali da mo-
ramo 'jace mahati¨ nasom brojnoscu i
ukupnim doprinosom u Hrvatskoj, to je
sigurno. Uciniti cemo sve sto je u nasoj
mogucnosti da se to popravi.
Medljl l ln|ormlranje 8osnjaka
U Hrvatskoj postoje tri casopisa slic-
nog profila: "Preporodov 1ournal",
"Sabah info" i "Bosnjacki glas", koji
prakticno "zivotare" zbog malih finan-
cijskih sredstava odobrenih od Savjeta
za nacionalne manjine. Gdje vidite izlaz
iz takve situacije? Kakav nacin informi-
ranja je potreban bosnjackoj populaciji
u Hrvatskoj?
Ne bih se slozio da 'Bosnjacki glas¨
ima ista slicno sa, na primjer 'Preporodo-
vim Journalom¨, niti da ima ikakve veze
sa bosnjackim nacionalnim interesima.
Upravo suprotno. Prije bi se reklo da se
radi o glasilu HNS-a. Vode ga ljudi koji
smatraju da su postojece, takozvane veli-
ke stranke, dovoljan politicki okvir i za
nas Bosnjake u RH, a da promjena nacio-
nalnog imena u popisima biraca nije bos-
njacki nacionalni interes. Apsolutno poli-
ticko slijepilo. Namjerno ili nenamjerno?
Bosnjaci, kao i svi drugi narodi, treba-
ju glasilo koje je prije svega apoliticno u
smislu navijanja za bilo koga, ali vrlo kri-
ticno prema onima koji dobiju mandat da
zastupaju nase nacionalne interese. Tako-
der, trebamo glasilo sa jasno deIiniranom
uredivackom politikom oko koje treba
postici sto siri nacionalni konsenzus. Tre-
bamo naci nacin da takvo glasilo dode do
sto veceg broja nasih ljudi, dakle da se
zna i kako se distribuira. Samo sa takvim
nacionalnim projektom mozemo dobiti i
vise sredstava za njegov rad. Oko toga ce-
mo vrlo brzo morati naci dogovor, a tek
onda traziti od Savjeta za nacionalne ma-
njine RH da takvo glasilo podupre sa zna-
cajnijim sredstvima.
Poseban problem je što nemamo boš-
njacke kadrove u javnim elektronskim
medijima, na Hrvatskom radiju i televizi-
ji, koji bi kvalitetno i meritorno izvješta-
vali o raznim bosnjackim manifestacija-
ma i temama bitnim za Bošnjake u Hrvat-
skoj. Jesmo li se u stanju izboriti za svoje
pravo na vjerodostojno izvještavanje u
manjinskim emisijama na HRT-u?
Sasvim sigurno nismo zatupljeni u jav-
nim medijima. Prije svega treba snimiti
stvarno stanje, a zatim i iskoristiti sve za-
konske mogucnosti da se stanje popravi.
Na tom planu ja cu se sigurno boriti i izbo-
riti da se ta slika postupno mijenja. Kojom
dinamikom to je tesko reci, ali moramo
vidjeti i sa kakvim kadrovskim potencija-
lom raspolazemo. U svakom slucaju ovo
je veliki zadatak za buducnost.
Pormlranje dvaju vljeca
U proteklim godinama poseban pro-
blem je bio nedostatak komunikacije iz-
medu najodgovornijih celnih ljudi bos-
njacke zajednice u Hrvatskoj. Osim toga,
veliki broj bosnjackih intelektualaca i
strucnjaka razlicitih profila nije politicki
angaziran. Bosnjacka zajednica jos uvi-
jek nije sustavno organizirana niti svoje
zajednicke probleme rjesava koordinira-
no na podrucju cijele RH. Sto u nared-
nom periodu planirate uciniti na pobolj-
šanju takvog stanja? Na predizbornim
skupovima najavili ste inicijativu za for-
miranje ne samo Bosnjackog nacional-
nog vijeca, vec i Bosansko-hercegovac-
kog narodnog vijeca u RH. Koji je politic-
ki i nacionalni cilj Jase inicijative?
Pred nama je veliki posao. Kako kaze
nas potpredsjednik BDSH, gospodin Hil-
mija Sabic, Bosnjaci u Hrvatskoj su rasu-
ti biseri i samo nas treba nanizati u struku,
te ljepotu i kvalitet te struke bisera pre-
zentirati drustvu u kojem zivimo, ali i na-
soj maticnoj domovini Bosni i Hercego-
vini. Dakle, moramo pokazati da smo
narod i naci sasvim nove Iorme nacional-
nog organiziranja na teritoriju cijele Re-
publike Hrvatske. Bosnjacko nacionalno
vijece se namece kao imperativ. Ali, ob-
J
O
U
R
N
A
L
24
INTERVJU
zirom da bi trebalo i medudrzavnim ugo-
vorom izmedu RH i BiH Iormulirati polo-
zaj bosansko-hercegovacke dijaspore u
Hrvatskoj, iz te price ne smijemo iskljuci-
vati i pripadnike drugih nacija koji BiH
osjecaju kao svoju domovinu. Naprotiv,
nasom inicijativom o Iormiranju Bosan-
sko-hercegovackog narodnog vijeca u
RH cemo pokusati okupiti sto vise ljudi i
utjecati da sto prije dode do medudrzav-
nog sporazuma izmedu Republike Hrvat-
ske i Bosne i Hercegovine. To ipak nije
jednostavan posao i zbog toga sto Hrvati
u BiH cine konstitutivni narod. Ali, u sva-
kom slucaju vrlo brzo cu pokrenuti 'okru-
gle stolove¨ na tu temu. Na njima bi se
trebalo cuti sto vise misljenja i zaokruziti
inicijativa oko Iormiranja ovog vijeca.
Ciljevi, i politicki i nacionalni, su vrlo
jednostavni. S jedne strane od Bosnjaka u
RH napraviti organiziranu nacionalnu
manjinu, a sa druge strane dati doprinos
da se maticna zemlja cim prije preobrazi
u jedinstvenu, nedjeljivu i Iunkcionalnu
drzavu na dobrobit svih njenih gradana, a
i nas koji zivimo izvan njenog teritorija.
Da li znate koliko ima neriješenih
slucajeva dobivanja Domovnice medu
bosnjackom populacijom u RH, kao i
branitelja Bošnjaka u Domovinskom ra-
tu koji nemaju riješen status? Kako na-
mjeravate riješiti pitanje promjene “Mu-
sliman” u Bošnjak s obzirom da je veliki
broj još uvijek izjašnjen kao “Muslima-
ni? Jeliki problem su i neazurirani bi-
racki spiskovi, zbog cega mnogi Bosnja-
ci nisu mogli glasati za manjinskog za-
stupnika u XII izbornoj jedinici.
Nemam tocne podatke, ali cu do njih
doci. Rijesavanjem tih problema cu se
kontinuirano baviti tijekom ovog mandata
i trazeci doslovnu primjenu zakona, kako
je to obecao novi mandatar gospodin Mila-
novic, nadam se i razrijesiti te probleme.
Sto se tice promjene u popisima bira-
ca razgovarati cu i sa novim ministrom
uprave, ali mislim da cemo to morati
uglavnom sami napraviti. No, ja smatram
da je pred Bosnjacima u Hrvatskoj dese-
tak godina u kojima moramo intenzivno
raditi na aIirmaciji bosnjackog nacional-
nog identiteta. Ukoliko budemo radili oz-
biljno i ustrajno mogli bismo na slijede-
cem popisu stanovnistva, za deset godina,
imati puno bolje rezultate nego 2011. go-
dine. Morati cemo shvatiti da puno toga
ovisi o nama samima.
Kao saborski zastupnik pet nacional-
nih manjina ceka Jas intenzivna parla-
mentarna aktivnost. Kako planirate po-
miriti i prezentirati cesto razlicite ma-
njinske interese?
Ja ovaj mandat shvacam vrlo ozbiljno i
mislim, da uz takav pristup, cu moci kvali-
tetno zastupati svih pet nacionalnih manjina
i rijesavati njihova goruca pitanja. Isto tako
baviti cu se i ostalim pitanjima iz djelokru-
ga rada Hrvatskog sabora i time slati poru-
ku da su pripadnici nacionalnih manjina
ravnopravni clanovi ovog drustva. Izgrad-
nja RH kao uredenog gradanskog drustva je
po meni najvazniji manjinski interes.
Spreman za saborske lzazove
Hocete li i kako promijeniti dosadas-
nji nacin rada manjinski zastupnika u
RH? Jas prethodnik Semso 1ankovic se
vrlo malo pojavljivao za saborskom go-
vornicom, te gotovo ništa nije govorio o
temama bitnim za sve gradane RH, kao
što su gospodarstvo, korupcija, ulazak u
Europsku uniju. Hocemo li Jase sta-
vove cesce slusati u Hrvatskom saboru,
u elektronskim i tiskovnim medijima?
Kao sto sam vec rekao temeljni interes
svih pripadnika nacionalnih manjina u RH
je da ova zemlja, cim prije, postane urede-
no gradansko drustvo. Rad u parlamentu,
obzirom na medijsko pracenje je idealna
prilika da se pripadnici nacionalnih manji-
na kvalitetom svoga rada nametnu i domi-
cilnom stanovnistvu, ali i da se razvije sa-
mopouzdanje i sigurnost kod pripadnika
nacionalnih manjina. Ja sanjam Hrvatsku
u kojoj ce, na primjer, Srbin biti predsjed-
nik, a Bosnjak premijer. Dakle, sanjam
drustvo u kojem ce ljudi birati prema krite-
riju kvalitete i odgovornosti a ne prema
kriteriju nacionalne ili stranacke pripadno-
sti. Svojim radom u Saboru RH cu doprini-
jeti da takvo vrijeme dode cim prije. To
podrazumijeva prije svega, redovno prisu-
stvo na sjednicama Sabora RH sto dosada
nije bio slucaj, a onda i raspravljanje o
svim problemima ovoga drustva.
Kako Bosnjaci u Hrvatskoj i Ji, kao
nas politicki predstavnik, mogu pomoci
Bosni i Hercegovini u ovim turbulen-
tnim i nimalo povoljnim politickim vre-
menima, u vrijeme kada jaca osovina
Dodik - Covic/Ljubic i kada se sve otvo-
renije govori o tzv. trecem entitetu i ne-
stajanju BiH?
Bosna i Hercegovina se nalazi u vrlo
teskoj poziciji. Daytonsko rjesenje unutar-
njeg uredenja je samo po sebi neeIikasno.
Dovelo je do toga da ionako slabo gospo-
darstvo bude optereceno apsolutnim preko-
brojnim i neefikasnim birokratskim apara-
tom. Kada k tome dodate jos uvijek vrlo
jake politicke snage koje niti ne zele dobro
BiH kao samostalnoj i suverenoj drzavi, on-
da imate ovu situaciju da je drzava BiH i
više od godinu dana nakon izbora bez Vla-
de, sto dalje samo otezava ionako lose sta-
nje. Nase mogucnosti da to stanje popravi-
mo nisu velike, ali cemo ciniti sve da vanj-
ska politika RH ostane na tragu ocuvanja
jedinstvene i nedjeljive suverene drzave
BiH. BiH treba jednostavnije Ustavno rje-
šenje koje bi garantiralo suverenitet sva tri
naroda na cijelom njenom teritoriju. Za to
rijesenje vjerojatno trebaju i novi ljudi, a ne
politicke snage koje jos od ratnih vremena
zagovaraju podjelu BiH. Nadam se da ce
ulazak Republike Hrvatske u Europsku uni-
ju dati pozitivne impulse i regiji. U svakom
slucaju ostro cemo se suprotstaviti svakoj
politici iz Hrvatske koja ne bi bila na tragu
ocuvanja teritorijalnog integriteta nase ma-
ticne zemlje BiH i njenog skorog pribliza-
vanja i ulaska u Europsku uniju.
Glavni ste menadzer u privatnoj tvrt-
ci “Hann-invest”. U protekle dvije godi-
ne mnogo ste vremena utrošili na stabi-
lizaciju tvrtke zbog ekonomske recesije
kojoj se kraj ne nazire. Aesto ce morati
trpjeti – “Hann-invest” ili Hrvatski sa-
bor. Gdje cete se vise angazirati? 1este li
razmisljali o imenima koja bi pojacala
Jas saborski tim?
Tvrtka 'Hann-invest¨ ce u prvom mje-
secu 2012. godine napuniti 19 godina svo-
ga postojanja. A nastala je na trogodisnjoj
poduzetnickoj aktivnosti mene i moja dva
brata prije raspada ex Jugoslavije. Protekle
dvije godine su bile izuzetno teške i došlo
je do znatnog smanjenja broja zaposlenih.
Jos uvijek imamo likvidnih problema jer
smo u nemogucnosti da naplatimo svoja
potrazivanja, a sa druge strane zateceni
smo sa velikim dijelom vlastitog kapitala
koji je u nekretninama. No u narednih ne-
koliko mjeseci, po naplati izgradenih i pro-
danih stanova ocekujemo potpunu stabili-
zaciju likvidnih tokova.
No, na moje mjesto u Iirmi je vec prije
nekoliko mjeseci, nakon zavrsenog studija
ekonomije, dosao moj najstariji sin. Uz mo-
ju savjetodavnu ulogu ce obavljati moj po-
sao tako da nece trpjeti ni tvrtka, a pogotovo
ne Sabor. Za mene je ovaj mandat uistinu
novi izazov i prilika za novo dokazivanje. U
svojih 30 godina radnog iskustva ovo je treci
posao. U prethodna dva sam bio, prema su-
du drugih, izuzetno uspjesan. Potruditi cu se
da za cetiri godine takvu ocjenu zasluzim i
za svoj rad u Saboru RH. Uvijek sam bio
timski covjek i sigurno je da cu trebati po-
drsku kvalitetnih i strucnih ljudi, obzirom na
siroki spektar poslova koje cu obavljati. ‰
J
O
U
R
N
A
L
25
BOSANSKI BAROMETAR
Reprezentacija BiH je opet ispala od
istog protivnika, Dan drzavnosti (ni)je
proslavila ista ekipa, dogovor o Vijecu
ministara nije postignut. U studenom
2011. je sve ostalo isto u susjednoj Bosni
i Hercegovini.
Nokautlranl 8osanac
Nogometnoj se reprezentaciji i ovaj
put isprijecila reprezentacija Portugala i
opet se nije uspjela u dodatnim kvalifika-
cijama plasirati na jedno veliko takmice-
nje, ovaj put na Europsko prvenstvo u
Poljskoj i Ukrajini 2012. Portugal se za-
sluzeno plasirao deklasiravsi BiH sa 6:2
na stadionu 'Iuz¨ u Iisabonu 15. stude-
nog, nakon sto su cetiri dana ranije na
'Bilinom polju¨ u Zenici ove dvije repre-
zentacije odigrale 0:0.
Najveca portugalska zvijezda Cristia-
no Ronaldo konstatirao je kako je u ogle-
dima njegovog Portugala i Bosne i Herce-
govine plasman ostvarila momcad koja je
bila bolja u obje utakmice. 'Odigrao sam
dobru utakmicu i zabio dva gola. Momcad
je takoder bila jako dobra. Vrlo smo sretni
i zahvaljujemo Bogu sto smo se plasirali
na Europsko prvenstvo. Sve u svemu, re-
zultat je i vise nego posten. Portugal je bo-
lji od Bosne i Hercegovine. Pokazali smo
to u Iisabonu, kao sto smo pokazali i u
prvoj utakmici, iako tada nismo pobijedili.
Bolja smo momcad, ali vazno je da smo i
odigrali bolje od njih¨, komentirao je Ro-
naldo. Naljutilo ga je sto je tokom gosto-
vanja u Zenici bio meta laserskog svjetla.
Kada su Portugalci gostovali u Zenici u
prvoj utakmici baraza, Ronalda su navijaci
'gadali¨ vec na treningu, a napadac 'Rea-
la¨ iz Madrida im je odgovorio sa srednjim
prstom. Nakon utakmice potuzio se kako
je 'laser svaku drugu utakmicu na njemu¨,
te 'kako ga nitko ne stiti, pa se mora sam
obraniti, iako mozda ne odabere svaki put
najbolju metodu¨. Na isti nacin su u Iisa-
bonu uzvratili portugalski navijaci ciljaju-
ci vratara BiH Asmira Begovica. Naime,
svaki puta prilikom priprema za slobodni
udarac portugalske reprezentacije lice bo-
sanskog vratara oslikalo je poznato zeleno
lasersko svjetlo. Iz jedne takve situacije,
vec u 8. minuti, Cristiano Ronaldo je kra-
snim udarcem iz 'slobodnjaka¨ zabio svoj
prvi od dva gola.
Igraci BiH, kao i izbornik Susic, bili
su razocarani ishodom. 'Od pocetka nije
mirisalo na dobro. Nismo bili pravi, ali do
poluvremena smo uspjeli zabiti i vratiti se
u igru. Iulicu i njegovom crvenom karto-
nu mozemo zahvaliti sto smo primili sest
komada. Iskljucen je dok je bilo 3:1, a da
nije, mogli smo se nadati da mozemo oti-
ci na Euro. S deset igraca to nismo oceki-
vali jer je s Portugalcima tesko i 11 na
11¨, rekao je Edin Dzeko.
Kapetan reprezentacije Emir Spahic
rekao je da je razlog teškog poraza u rano
primljena dva prva gola, a onda i sasvim
nepotrebnom crvenom kartonu Senada
Iulica, dodavsi da su Portugalci zasluzeno
slavili te da BiH nikako nije mogla naci
odgovor na njihovu igru. 'Kako bilo, mi-
slim da ovo nije realan rezultat i da ce nam
trebati neko vrijeme da se oporavimo od
ovoga¨, dodao je Spahic. Kao kapetan jav-
no je apelirao na ljude u Nogometnom sa-
vezu BiH da ne smjenjuju selektora SaIeta
Susica i njegov strucni stab. Spomenuo je
da se moraju što bolje pripremiti za kvali-
Iikacije za Svjetsko prvenstvo 2014. u
Brazilu jer imaju kvalitetu za takav podu-
hvat. 'SaIet Susic treba ostati izbornik, on
nas je preporodio i donio neke nove di-
menzije u nasu igru¨, zakljucio je Spahic.
Selektor BiH priznao je poslije uta-
kmice da se osjeca uzasno. 'Kao boksac
sam kad ga nokautiraju, trebat ce mi vre-
mena da se oporavim od ovoga. Drago mi
je da nas kapetan i dalje zeli igrati za repre-
zentaciju, a sto se tice mog ostanka na klu-
pi, dugo je jos do pocetka kvaliIikacija za
Svjetsko prvenstvo. Vidjet cemo¨, porucio
je Susic. Podsjetio je da su Portugalci i u
Zenici imali vise prilika. Poslije utakmice
u Iisabonu je pricao da je htio krenuti s
dva napadaca u uzvratu, ali na svu srecu,
ustvrdio je, nije uveo Ibisevica. Da ga je
stavio bilo bi to samoubojstvo, zakljucio
je, jer je jednostavno razlika u kvaliteti bila
preogromna. Zazelio je uspjeh Portugalci-
ma na Europskom prvenstvu. 'Daleko su
bolji od nas, brzi, okretniji, vidjelo se od
pocetka da igramo s puno boljim suparni-
kom od nas¨, priznao je Susic.
Recimo i to da se kapetan Spahic za-
hvalio svim navijacima koji su ih podrza-
vali, cak i onda kad je reprezentacija bila
na koljenima. Sudenje nije htio komenti-
rati jer, rekao je, 'ne bi bilo lijepo sad pri-
cati o tome¨. No ovdje moramo ipak reci
da je sudenje u drugoj utakmici bilo nesto
losije, ali iz razloga sto je njemacki sudac
Wolfgang Stark nekoliko puta teško ošte-
tio Portugal. Naime, svirao je penal za
BiH u situaciji koja je bila dvojbena, a
poslije toga nije dosudio penal za Portu-
gal, iako je ovdje situacija bila dosta cisti-
ja. U drugom poluvremenu igranje rukom
reprezentativca BiH u sesnaestercu opet
nije kaznio penalom, a Spahicev gol za
3:2, cime se pojavila nada za BiH, posti-
gnut je iz ciste oIsajd pozicije.
Steta, jer BiH je imala sansu da je bilo
vise srece kod zdrijeba. Nazalost, pravu su
šansu propustili mjesec dana ranije kada
su u Parizu igrali s Francuskom 1:1 u uta-
kmici gdje je BiH u prvom poluvremenu
razbila sokirane Francuze i povela golom
Dzeke pred kraj poluvremena, da bi u dru-
gom poluvremenu Francuzi uspostavili
ravnotezu i iz dvojbenog penala preko Na-
srija izjednacili. Najbolje je u kratkim crta-
ma duele s Francuzima i Portugalcima opi-
sao reprezentativac Sasa Papac: 'Nismo
bili pravi i zato smo izgubili. U Parizu smo
odigrali bez pritiska i zato je bilo dobro, ali
pod pritiskom nismo funkcionirali kako
treba protiv Portugalaca.¨
Dodlk plsao ambasadorlma
Prosao je jos jedan Dan drzavnosti BiH,
25. Studenog/novembra, kojeg je proslavio
dio zemlje u kom vlast imaju drzavotvorne
stranke, a u dijelu zemlje u kojima su na
vlasti neprijatelji BiH (Covic-Ijubicevi
Drzava 8lH nastavl|a svojlm putem
| 3|H so o|sta oo o|,oo,a
|o|s |o||c
Edin D:eko na u:vratnof utakmici u
Portugalu
J
O
U
R
N
A
L
26
BOSANSKI BAROMETAR
HDZ-ovi i sljedbenici Milorada Dodika)
nije se slavilo. No, to se i ocekivalo. Najza-
nimljiviji je bio novi pokušaj Dodika da
negira drzavnost pozivom ambasadorima u
Bosni i Hercegovini da se ne odazovu na
proslavu Dana drzavnosti BiH, koju su or-
ganizirali clanovi Predsjednistva BiH Zelj-
ko Komsic i Bakir Izetbegovic. On im je u
pismu pokusao objasniti razloge zbog kojih
se 25. studeni ne moze slaviti kao Dan dr-
zavnosti BiH, tvrdeci da se radi o krsenju
vazecih propisa i ignoriranju Ustava BiH,
koji je dio medunarodnog ugovora. 'Cinje-
nica je da ovaj dan ne postoji ni u jednom
zakonu ni zvanicnom aktu BiH i da kao ta-
kav ne moze biti obiljezavan kao praznik na
nivou institucija BiH. Taj je praznik Fede-
racija preuzela od takozvane Republike
BiH, a nije usvojio Parlament BiH¨, objas-
njavao je ambasadorima u pismu.
Potpredsjednik SDP-a BiH Damir
Hadzic Dodikovo pismo okarakterizirao je
dnevnom politikom. 'Bosna i Hercegovi-
na, naravno, nije nastala 1995. u Daytonu,
vec je 25. studenog 1943. obnovila svoju
drzavnost. Zbog vaznosti i kontinuiteta
ovog praznika mi smo sigurni da postoji
konsenzus u onom dijelu naše zemlje koji
vjeruje da je drzava BiH nepobitna cinje-
nica i da ce tako uvijek ostati¨, rekao je.
ProIesor Nedzad Mulabegovic, pred-
sjednik Vijeca kongresa bosnjackih inte-
lektualaca, rekao je da ga Dodikovo pismo
nimalo ne iznenaduje jer je na Ionu njego-
ve i srbijanske politike, tj. na Ionu disolu-
cije BiH. Istakao je da je osporavanje 25.
studenog kao Dana drzavnosti iracionalna
reakcija, jer BiH kao drzava traje mnogo
duze od Daytona. Podsjetio je da su u BiH
i u proslom sistemu, a i sada, vrijedile od-
luke ZAVNOBiH-a te da su zbog toga
ovakvi stavovi apsolutno neprihvatljivi.
Tim povodom Ministarstvo vanjskih
poslova BiH (MVPBiH), kao institucija is-
kljucivo nadlezna za direktne odnose sa
stranim misijama u BiH, obratila se javnosti
pismom u kom podsjeca sve gradane BiH,
ukljucujuci i Milorada Dodika, da je Skup-
stina Republike Bosne i Hercegovine na
sjednici 28. Iebruara 1995. godine donijela
Zakon o proglasenju 25. studenog Danom
drzavnosti, te da je Predsjednistvo Republi-
ke BiH na svojoj sjednici od 6. ozujka iste
godine donijelo Ukaz o proglasenju Zakona
o proglasenju 25. studenog Danom drzav-
nosti. Clanom 2. Aneksa II Ustava Bosne i
Hercegovine predvideno je da 'svi zakoni,
propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi
na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku
kada Ustav stupi na snagu, ostaju na snazi u
onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa
Ustavom dok drugacije ne odredi nadlezni
organ vlasti Bosne i Hercegovine¨. Kako
Zakon o proglasenju 25. studenog Danom
drzavnosti, istakli su u Ministarstvu, nije u
suprotnosti s Ustavom BiH, niti je njegova
ustavnost ikada osporena, te kako se Parla-
mentarna skupstina BiH kao nadlezni organ
jos nije drugacije odredila o zvanicnim pra-
znicima BiH, navedeni zakon ostaje na sna-
zi na teritoriji BiH. Osim toga, ukazali su na
dvolicnost Dodikove vlasti podsjetivsi na
izjavu predsjednika tzv. 'narodne skupstine
entiteta rs¨ Igora Radojicica od 28. svibnja
2010. u vezi sa Zakonom o zabrani nosenja
zara i Ieredze koji je 1950. godine usvojila
skupstina NRBiH. Tada je Radojicic rekao
da su 'prema principu pravnog kontinuiteta
jos na snazi zakoni iz bivse SFRJ i bivse
BiH ukoliko nije donijet nikakav novi za-
kon u odredenoj oblasti ili postojeci zakon
eksplicitno stavljen van snage. To vazi i za
taj zakon iz 1950. Ako nije donijet novi, ili
ako ovaj nije stavljen van snage, on je na
snazi¨. Ministarstvo je na kraju zakljucilo
da, s obzirom na vise nego jasan stav pred-
sjednika najvišeg zakonodavnog tijela u
manjem bosanskom entitetu, koji je istakao
da princip pravnog kontinuiteta nalaze da je
zakon usvojen davne 1950. godine i dalje
na snazi u Bosni i Hercegovini, jasno proi-
zilazi da se isti princip mora primjenjivati
na Zakon o proglasenju 25. studenog Da-
nom drzavnosti, koji je usvojen jos za vrije-
me bivse SFRJ te potvrden nakon nezavi-
snosti Bosne i Hercegovine. Ovome se zai-
sta nema vise sto dodati!
Propa|l pregovorl u |ta|ljl
Nakon Dodikovog pokušaja da osuje-
ti proslavu Dana drzavnosti BiH, sto mu
nije uspjelo jer su na proslavi u organiza-
ciji clanova Predsjednistva Komsica i
Izetbegovica bili svi ambasadori u BiH,
na red je došla još jedna runda pregovora
sest stranaka ne bi li Iormirali Vijece mi-
nistara BiH. Ovaj put bili su pozvani u
talijansko ljetovaliste Cadenabbia na je-
zeru Como, a sudjelovali su Zlatko Ia-
gumdzija, Sulejman Tihic, Mladen Bosic,
Milorad Dodik, Dragan Covic i Bozo
Ijubic te jos nekoliko parlamentaraca iz
BiH. Sastanak je odrzan na poziv njemac-
ke Fondacije 'Konrad Adenauer¨ kako bi
raspravljali o ustavnoj reIormi.
Razgovori sestorice lidera bili su puni
netrpeljivosti i iskljucivosti, a napetost
izmedu Iagumdzije i Dodika je kulmini-
rala. U iznosenju svojih stajalista i argu-
menata Dodik je išao toliko daleko da je
dosao i do prijetnje odcjepljenjem, dok je
ohrabren Dodikovom retorikom pred-
sjednik HDZ-a BiH Dragan Covic glasno
zagovarao treci entitet.
Na razgovorima o ustavnim reforma-
ma u BiH lideri su iznijeli toliko razlicite
stavove da je izgledalo kako je u Bosni i
Hercegovini nemoguce doci do dogovo-
ra. Oko implementacije presude 'Sejdic-
Finci¨ lideri su imali potpuno razlicite
stavove o izboru clanova Predsjednistva,
kao i o ustavnom uredenju gdje su se
otvarala pitanja vise Iederalnih jedinica,
pa cak i pitanje odcjepljenja. Srpska stra-
na inzistirala je na minimalnom pristupu
u ustavnim promjenama i provodenju
presude 'Sejdic-Finci¨, hrvatska strana
trazila je temeljit pristup ustavnoj reIormi
kako bi se doslo do jednakopravnosti Hr-
vata, dok su SDP i SDA iznijeli stavove
kako je nuzno sacuvati integritet BiH bez
jasnog stava i spremnosti da se pristupi
ustavnoj reIormi.
Dodik je napustio sastanak (doduse,
prije toga je najavio da ce ostati samo je-
dan dan), cime su pale i nade kako ce se
doci do dogovora oko Vijeca ministara.
On je i prije odlaska u Italiju kazao kako
u inozemstvu nece praviti vlast, niti raz-
govarati o njoj. Nasuprot tome, Covic i
Tihic bili su optimisti kako ce se Vijece
ministara BiH nametnuti kao jedna od te-
ma, no na kraju je sve propalo i kako sada
stoje stvari, postoji realna mogucnost da
BiH ude u 2012. godinu, a da nije izglasa-
la ni proracun iz ove godine. Na kraju na-
pomenimo da SAD i partneri nastavljaju
pritiskati politicare, iako su sami skrojili
takav Ustav da se ne mogu dogovoriti. ‰
Milorad Dodik,
premifer genocidne tvorevine
Polaganfe cvifeca
(Ivo Komsic i Bakir I:etbegovic)
J
O
U
R
N
A
L
27
BOSANSKI BAROMETAR
Iako je od potpisivanja Daytonskog mi-
rovnog sporazuma u decembru 1995. godi-
ne i okoncanja krvavog rata u Bosni i Her-
cegovini proslo vise od 15 godina, jos uvi-
jek nije postignut ocekivani ekonomski
napredak, politicka stabilnost i istinsko
pomirenje izmedu tri najvece etnicke gru-
pacije u zemlji Bosnjacima, bosanskim
Srbima i bosanskim Hrvatima. Prema eko-
nomskim pokazateljima, situacija je vrlo
dramaticna ako se ima u vidu da se u BiH,
prema odredenim statistickim podacima,
stepen nezaposlenosti krece izmedu 40 do
50 posto. Iako, globalno gledajuci, eko-
nomska i Iinancijska situacija nije pohval-
na, ipak podatak da se oko polovine radno
sposobnog stanovništva vodi kao nezapo-
sleno, evidentno je da BiH mora traziti al-
ternativno rjesenje i nove politicke modele.
Takoder, vec dugi niz godina domaci poli-
ticki predstavnici ne uspijevaju, ili ne zele,
da se dogovore o potrebnim reformskim
procesima na putu integracija u Evropsku
uniju i NATO. Tako, skoro 15 mjeseci od
odrzavanja Opcih izbora u 2010. godini,
domaci politicari nisu se dogovorili oko pi-
tanja konstituisanja vlasti na drzavnom ni-
vou. Stoga, moze se slobodno reci da se
BiH, u politickom smislu, nalazi u anarhic-
nom stanju i institucionalnoj paralizi. Jos
gore od toga, iako se BiH nalazi u procesu
demokratske tranzicije vec 15 godina, gdje
pomirenje i obnavljanje ideje suzivota igra-
ju presudnu ulogu, i dalje postoji nepremo-
stivi jaz i polarizacija medu tri najvece et-
nicke ili nacionalne skupine u zemlji. I po-
red povremenih svijetlih primjera suzivota
i tolerancije, u zemlji se skoro u svim obla-
stima primijeti ogromna doza nepovjerenja
i predrasuda medu drugim etnickim zajed-
nicama. Naime, ako politicke elite u BiH
nisu dodatno doprinijele povecanju etnicke
polarizacije, onda sigurno nisu doprinijele
ni stvarnom dijalogu i medunacionalnom
suzivotu. Imajuci u vidu cinjenicu da do
sada politicke elite nisu u dovoljnoj mjeri
radile na ideji pomirenja i napretku cijele
drzave, potrebno je stvoriti prostor za in-
tenzivnijem ukljucenjem obicnih gradana,
odnosno civilnog drustva, u procese odlu-
civanja, kao alternativni model za izgrad-
nju stabilne i demokratske BiH.
Institucija civilnog društva predstav-
lja jedan od najvaznijih kamena temelja-
ca za izgradnju demokratskog i otvore-
nog drustva i drzave. Drugim rijecima,
bez stabilnog, koherentnog i aktivnog ci-
vilnog drustva, koje je direktno involvira-
no u izgradnju javnih politika, prosto je
naivno i nemoguce govoriti i demokrat-
skoj konsolidaciji postsocijalisticke drza-
ve, kakva je i BiH. Naime, demokratska
društva karakterizira postojanje tri jedna-
ko vazna sektora: javnoga (drzava), pri-
vatnog (trziste) i gradanskog (civilno
drustvo). Najkrace receno, civilno drus-
tvo jesu gradani koji se, ili bi trebali, ak-
tivno i slobodno ukljucuju u sve oblasti
drustvenog zivota. Civilno drustvo je sto-
ga vrlo vazan koncept za svaku demokra-
tiju, ali isto tako postoji veliki broj deIini-
cija i mišljenja o tome što civilno društvo
predstavlja u jednoj demokratskoj drzavi.
Pozivajuci se na Ernsta Gelnera, koji ka-
ze da se gradanskim drustvom smatra
onaj skup razlicitih nevladinih institucija
dovoljno jakih da budu protuteza drzavi,
Esad Zgodic vjeruje da 'kljucna uloga
gradanskih asocijacija u gradanskom
drustvu i demokratskoj drzavi jeste izra-
zavanje gradanskih zahtjeva, njihovih ze-
lja i potreba, s ciljem da postanu dio poli-
tickih zahtjeva i da udu u procedure poli-
tickog odlucivanja u institucijama vlasti¨.
Isto tako, poznati naucnik Alexis de
Tocqueville, u svom djelu 'O demokraci-
ji u Americi¨ opisuje civilno drustvo kroz
duh zajednistva koji je vladao u americ-
kom drustvu u to vrijeme, a ocitovao se
kroz aktivno djelovanje brojnih udruga,
organizacija i raznih vidova volonterskog
djelovanja medu obicnim gradanima.
Stoga, organizacije civilnog drustva nazi-
vaju se i dobrovoljnim, nezavisnim, ne-
proIitnim, nevladinim ili trecim sekto-
rom. Takoder, civilno drustvo aktivno
saraduje sa Vladom i u stabilnim demo-
kratskim drustvima postizu da organi vla-
sti odgovorno i transparentno ispunjavaju
data obecanja i sprovode dogovorene po-
litike. Nadalje, od kraja 1980-ih naova-
mo, u deIinicijama koje opisuju pojam
civilnog društva potencira se ideja slobo-
de udruzivanja, samoorganizacija slobod-
nih gradana, drustveni kapital i medusob-
na interakcija.
Iako se Bosna i Hercegovina nalazi u
procesu demokratizacije vise od 15 godi-
na, institucija ili ideja civilnog drustva je
vrlo nerazvijena i institucionalno skoro
marginalizirana. Naime, i pored poveca-
nja broja nevladinih organizacija u posli-
jeratnom periodu, gdje po nekim procje-
nama u BiH postoji oko 10.000 NVO
(nevladinih organizacija), u kvalitativ-
nom smislu nije postignut ocekivani na-
predak. Naime, vrlo mali broj od registri-
ranih organizacija je aktivno ukljucen u
kreiranje javnih politika i drustvene pro-
cese odlucivanja. Takoder, znacajan broj
NVO se Iormira iz kratkorocnih motiva
kako bi se ostvario pristup fondovima za
odredeni projekt. Naime, jos uvijek nije
razvijena drustvena svijest o potencijalu,
mogucnostima i samoj ulozi civilnog
drustva, medu gradanima sve tri etnicke
skupine. Isto tako, veliki broj organizaci-
ja je ukljucen u projekte koji ne ispunja-
vaju interese i potrebe obicnih gradana, a
sto je u konacnici temeljni postulat svake
civilne ili nevladine organizacije. Nada-
lje, postoje NVO ciji aktivisti i clanovi na
otvoren nacin stite i promovisu Iasisticke
i radikalne tendencije. Takoder, zbog Ii-
nancijske zavisnosti kod politickih subje-
kata znacajan broj organizacija koncipira
Clvl|no drustvo u 8osnl l Hercegovlnl
|·||||a za ooo|·oo,o:
'Lu| oooo|·at|,o oo oozo b|t| oaootout |zvaoa. Co oo·a ooc| |zout·a.' ¸Mo|aooas K. Caoo||)
3oo·uo|o 3·|,avac
J
O
U
R
N
A
L
28
BOSANSKI BAROMETAR
svoje aktivnosti po izrazito etnonacional-
noj liniji iskljucujuci svaku mogucnost
prisustva clanova iz drugih etnickih gru-
pacija. Generalno gledajuci, velika veci-
na gradana u BiH, bez obzira kojoj etnic-
koj grupaciji pripadali, ponasa se vrlo in-
diIerentno i pasivno naspram politickih i
ekonomskih problema sa kojima se cijelo
bh-drustvo suocava. Kao sto tvrdi Omer
Korjenic: 'Ono sto bosansko-hercego-
vackog gradanina najvise karakterizira, u
trenutnim drustveno-politickim odnosi-
ma i ekonomskoj situaciji, je nerazvije-
nost gradanske politicke kulture koja je
ekvivalentna trenutnom ukupnom stanju
civilnog drustva. Ili, bolje reci, on je gra-
danin bez esencijalne supstance, nedovr-
šen zoon politikon, koji jos uvijek nije
svjestan da je on nosilac suvereniteta, au-
tonomni pojedinac kojem pripada politic-
ki subjektivitet i da on iskazuje svoju vo-
lju na izborima, bira i svojim glasom
odreduje ko ce vladati u ime njega.¨
Naime, u postratnom periodu u BiH
institut gradanina je institucionalno mar-
ginaliziran i njegova uloga u kanalisanju
svojih interesa i potreba u kontekstu pro-
cesa odlucivanja je svedena na minimum,
ili ima samo formalnu uloga kao što je
povremeni izlazak na izbore. Moze se cak
slobodno kazati da demokratija u BiH tra-
je samo u toku jednog dana kada se odr-
zavaju izbori. Ostatak javnog prostora je
obiljezen ogromnim prisustvom nekoliko
politickih lidera koji donose odluke i do-
govaraju se za ostalih skoro cetiri miliona
stanovnika BiH. Poznato je da politicke
elite igraju vrlo znacajnu ulogu u prvim
godinama na putu demokratske tranzicije
u skoro svim postkomunistickim zemlja-
ma. Ali je paradoksalno da i nakon skoro
20 godina demokratske tranzicije u BiH,
politicke elite su i dalje glavne instance
koje posjeduju ogromnu moc u svojim ru-
kama. Naime, do sada su skoro svi poku-
saji demokratskih reIormi u BiH utemelji
na sistemu upravljanja i donošenja odlu-
ka 'odozgo prema dolje¨ ili top-down,
gdje politicke elite donose sve kljucne
odluke i dogovaraju okvir koji u velikoj
mjeri odreduje i sveukupne drustvene di-
namike. Imajuci u vidu cinjenicu da de-
mokratska tranzicija u BiH nije postigla
ocekivani rezultat pod postojecim institu-
cionalnim modelom, od krucijalne vaz-
nosti je implementirati alternativni model
ili sistem upravljanja 'odozdo prema go-
re¨ ili bottom-up approach, gdje obicni
gradani imaju dominantnu ulogu u proak-
tivnom iniciranju prijedloga koje upucuju
politickim predstavnicima. Katarina Ro-
gan-Gorup istice da pristup 'odozdo pre-
ma gore¨ ili bottom-up approach u zna-
cajnoj mjeri promovise vrijednosti kao
sto su: aktivno ukljucivanje lokalne za-
jednice u procese razvoja, razvijanje ideja
i poticanje inicijativa putem animiranja i
pokretanja na razlicite aktivnosti, sudje-
lovanje javnosti u donošenju odluka i de-
legiranje donesenih odluka na lokalnu
razinu upravljanja (dati mogucnost lokal-
nom stanovnistvu da samo odluci kojim
ce se aktivnostima baviti). Naime, ovaj
sistem u velikoj mjeri intenzivira aktivi-
zam obicnih gradana u procesima odluci-
vanja u svim vaznijim sIerama zivota.
Medutim, kako bi uopste doslo do im-
plementacije bottom-up sistema u BiH,
potrebna je postepena promjena mentali-
teta obicnih gradana, pa i samih politickih
predstavnika, u smjeru prihvatanja aktiv-
nog i dinamickog gradanstva kao impera-
tiva za demokratsku stabilnost i mir u ze-
mlji. Iako bh-politicke elite nece jedno-
stavno prihvatiti jedan ovakav demokrat-
ski poziv, oni moraju shvatiti da svaki
'autoritarni, represivni, i ogranicavajuci
rezim¨ vodi samodestrukciji i dezintegra-
ciji cijelog drustva. Jednostavno, bez ak-
tivnih i osvijestenih, dobro inIormisanih i
drustveno zainteresovanih gradana ne-
moguce je ocekivati uspjesnu demokrati-
ju, stabilan mir, pa i ekonomski prosperi-
tet. Bosansko-hercegovackom drustvu je,
poslije visegodisnjih pokusaja demokrat-
ske tranzicije, najvise potreban drustveni
kapital, koji je preduslov za svaki stabilan
i dugorocan napredak zajednice, u eko-
nomskom, politickom i naravno drustve-
nom smislu. Prema Ahmetu Alibasicu,
drustveni kapital je vezivni materijal, lje-
pilo koje pomaze ljudima da svoje ostale:
Iinansijske, Iizicke i ljudske kapitale, sta-
ve u Iunkciju unaprjedenja svog zajednic-
kog dobra i, kao takav, on je djelomicno
preduvjet razvoja. Institut drustvenog ka-
pitala je u danasnjim uslovima u BiH sko-
ro nepoznat, ili je Iragmentiran po strik-
tno etnonacionalnim linijama. Takoder,
postojeca etnicka polarizacija ili etnicki
aparthejd, u Iizickom kao i u psihickom
smislu, zasigurno povecavaju mogucnost
novih tenzija, pa cak i otvorenih sukoba
medu etnickim zajednicama. Stoga, od
krucijalne vaznosti je da se pronade novi
model demokratskog upravljanja za ovo
kompleksno multinacionalno društvo u
BiH. Intenzivirana komunikacija i jaca-
nje drustvenog kapitala medu pripadnici-
ma Bosnjaka, bosanskih Srba i bosanskih
Hrvata, predstavljaju imperativ i alterna-
tivni model ogranizovanja bh-drustva i
drzave. Svako ulaganje u jacanje drustve-
nog kapitala u BiH nije izdaja svoga naci-
onalnog bica, nego je to najbolja investi-
cija za dugorocan mir i suzivot buducih
generacija.
Takoder, jacanje i intenziviranje ak-
tivnosti civilnog drustva, koje u svome
glavnom fokusu imaju intenziviranje mo-
nitoringa i nadgledanja rada i politika or-
gana vlasti od lokalnog do drzavnog ni-
voa, moze se realizirati bez straha od gu-
bljenja nacionalnog identiteta ili erozije
nacionalnog bica. U BiH vrlo cesto se
ucestvovanje u zajednickim ili multiet-
nickim inicijativama percipira se kao ve-
lika prijetnja i opasnost po opstanak i in-
tegritet sopstvenog nacionalnog bica.
Stovise, aktivnim ucestvovanjem u civil-
nim ili gradanskim inicijativama pripad-
nici sve tri etnicke zajednice mogu na ja-
sniji i direktniji nacin upoznati i drugacije
ideje, kulture, tradicije i vizije, i na taj
nacin obogatiti svoj svjetonazor i pogled
na buducnost BiH, a i ostatak svijeta.
Drugim rijecima, komunikacija ili ver-
balna i Iizicka interakcija sa pripadnicima
drugih i drugacijih predstavlja jedan od
najeIikasnijih nacina za oslobadanje od
predrasuda i mrznje prema istima. Zatva-
ranje u etnonacionalisticku izolaciju ili
izgradnja etnickih geta vode ubrzanom
povecanju mrznje i nepovjerenja prema
drugim etnickim ili vjerskim skupinama.
Prema nekim analiticarima, nepovjerenje
izmedu pripadnika tri etnicke skupine i
nije tako nepremostivo ako se izuzmu pe-
riodi prije odrzavanja izbora u zemlji, ili
u povremenim momentima kada je ideja
nacije jasno instrumentalizirana od strane
odredenih ultranacionalnih skupina kod
sva tri naroda. Naime, nepovjerenje, mr-
znja i strah od drugih etnickih zajednica
naglo se povecavaju u toku predizbornih
kampanja kada velika vecina politicara
na pragmaticki nacin instrumentalizira
pitanje nacije, pa cak i vjere, a sve u cilju
ostvarenja kratkorocnih licnih interesa
dobijanja moci i vlasti. Paradoksalno ili
ne, ali velika vecina istih politickih pred-
stavnika, medu sve tri nacije, koji u vrije-
me predizbornih kampanja eksplicitno
grade svoju politicku platIormu na Iakto-
ru straha od drugih i drugacijih, imaju vr-
lo odlicnu komunikaciju nakon osvajanja
politicke moci. Naravno, takav vid poli-
ticke komunikacije nije za osudu, ali jeste
signal za oprez jer isti ti politicari dopri-
nose jacanju meduetnicke mrznje i segre-
gacije. Stoga, svaka civilna ili drustvena
inicijativa treba se temeljit na kriteriju
eIikasnosti i istinskog solidarisanja,
umjesto stavljanja glavnog fokusa na
vjerski ili nacionalni identitet mogucih
ucesnika. ‰
J
O
U
R
N
A
L
29
IZ SVIJETA
Iran na meti
12. studenog 2011. eksplozija je razo-
rila iransku raketnu bazu kod Bin Kane-
ha. Institut za znanost i medunarodnu si-
gurnost saopcio je da je do eksplozije
doslo 'kada je Iran ostvario prelomni na-
predak u usavrsavanju novog projektila¨.
Poginulo je 17 pripadnika Revolucionar-
ne garde i general Hasan Mogadam, tvo-
rac iranskog raketnog programa. Analiti-
cari smatraju da je Mogadam zrtva Mo-
ssada. Zapadni obavjestajni izvor izjavio
je za Time da ne treba vjerovati Iranu da
se radi o nesretnom slucaju. Britanski
mediji objavili su 10. studenog kako bi
Izrael u roku nekoliko mjeseci mogao po-
krenuti zracne napade na iranski nuklear-
ni program, s podrskom SAD. Par dana
ranije je Guardian pisao da se u britan-
skom Ministarstvu obrane rade planovi
za sudjelovanje njihovih vojnika u zajed-
nickoj vojnoj misiji u Iranu, s pretpostav-
kom da ce napad izvesti Izrael i vjerojat-
no SAD nakon predsjednickih izbora.
Iran je vec izlozen nizu tajnih napada,
objavio je BBC 16. studenog. BBC na-
braja ubojstva najmanje tri nuklearna
znanstvenika u protekle dvije godine, kao
i ubacivanje racunalnog virusa u iranski
program obogacivanja urana, sto ga je us-
porilo. Iran je 9. studenog poslao odgovor
na prijetnje. 'Izraelski nuklearni istrazi-
vacki centar Dimona je najpristupacnija
lokacija koju mozemo ciljati, a imamo i
jos vece kapacitete¨, kazao je general
Mesud Dzezajeri, a prenijela iranska TV
El Alam. 'Nas odgovor na napad nece bi-
ti ogranicen samo na Bliski istok¨, dodao
je. Izraelski seI diplomacije Ehud Barak
odgovorio je da njegova zemlja ne moze
biti razorena iranskim kontranapadom.
Dodao je da ne ocekuje da ce izvjestaj
Medunarodne agencije za atomsku ener-
giju o iranskom programu uvjeriti Rusiju
i Kinu da nametnu 'legalne sankcije¨ Ira-
nu. 'Sve dok se takve sankcije ne namet-
nu i ne dokazu eIektivnim, mi ostajemo
pri svim opcijama¨, kazao je Barak.
Predsjednik Venezuele Hugo Chavez
upozorio je na opasnost od izbijanja nu-
klearnog rata na Bliskom istoku, uslijed
rasta tenzija izmedu Irana i zapadnih ze-
malja oko nuklearnog programa. 'Najod-
govornije za izazivanje takve opasnosti
su vlade SAD i njihovih saveznika, medu
kojima je i Izrael, koji i sam posjeduje
atomske bombe¨, dodao je Chavez. IAEA
je 9. studenog objavila izvjestaj u kojem
stoji da postoje osnovane sumnje da Iran
radi na atomskom oruzju. Iran negira te
optuzbe, pritisak na njega je sve jaci, a
Izrael prijeti preventivnim napadom.
Hans Blix, bivsi celnik IAEA, koji je vo-
dio inspekciju za oruzje prije anglo-ame-
ricke agresije na Irak, snazno se usproti-
vio vojnom napadu na Iran. On je izjavio
za americki EIR da bi napad na Iran bio
ilegalan jer ta zemlja nikomu ne prijeti i
nema traga njihovoj prijasnjoj agresivno-
sti ili eskpanzionizmu. Blix je upozorio
na strasne posljedice agresije na Iran, do-
davsi kako ce vanjski napad natjerati
Irance na proizvodnju nuklearnog oruzja
i ujediniti zemlju.
Americki Senat je izglasao teze sankci-
je protiv Irana. SAD su vec zabranile svo-
jim bankama rad s Iranskom centralnom
bankom, a sada stranim bankama koje s
njom zele raditi prijeti izbacivanje iz ame-
rickog Iinancijskog sustava. Britanija je
21. studenog uvela nove sankcije Iranu i
prekinula sve Iinancijske veze s tom drza-
vom. Ministar George Osborne je kazao
da postoje dokazi da iranske banke finan-
ciraju nuklearni program te drzave. 'Na-
mecu nam rezolucije i sankcije, koriste sva
oruda protiv nas, a onda zele doci i prego-
varati. Ne razumijem¨, komentirao je iran-
ski predsjednik Ahmedinedzad. Dodao je
da sankcije podrivaju nastojanja grupe
P5¹1 (stalne clanice Vijeca sigurnosti plus
Njemacka) da obnove pregovore s Iranom.
Iransko Vijece cuvara odlucilo je odobriti
zakon koji svodi diplomatske odnose Irana
i Velike Britanije na otpravnike poslova,
uz klauzulu da bi druge zemlje mogle biti
'kaznjene¨ na slican nacin budu li slijedile
britanski primjer.
Odgovor
Predstavnici Vijeca nacionalne sigurno-
sti Rusije i Irana potpisali su 12. studenog
Sporazum o suradnji u podrucjima sigurno-
sti, ekonomske politike, politickih odnosa i
obavjestajnih poslova. Sporazum je potpi-
san par dana nakon kontroverznog izvješta-
ja IAEA. Obavjestajni analiticar JeIIrey
Steinberg smatra da je rijec o ruskom signa-
lu SAD da je dosegnuta donja granica tole-
rancije i da ce napad SAD, Velike Britanije
ili Izraela na Iran znaciti vojnu konIrontaci-
ju s Rusijom i mogucnost nuklearnog rata.
Turski Hùrriyet je izvijestio da je ruski pre-
mijer Putin na KonIerenciji Sangajske or-
ganizacije za suradnju 7. studenog s kine-
skim kolegom Wen Jiabaom pozdravio
ideju o clanstvu u ovoj organizaciji za Iran i
Pakistan koji imaju status promatraca. Ovaj
se potez tumaci kao rusko-kineski odgovor
na prijetnje Iranu i regiji tzv. Bliskog istoka
koji bi trebali biti okidac rata protiv Rusije,
Kine i Indije, kao stvarnih ciljeva anglo-
americke hajke na Iran. Americki EIR tvrdi
da bi bilo znatno bolje, umjesto ratovanja, s
tim i drugim zemljama zakljuciti dugorocne
ugovore o suradnji na projektima energije,
inIrastrukture, vodnog gospodarstva, ozele-
njavanja pustinja i s time vezanog poveca-
nja proizvodnje hrane, kao i svemirskih
istrazivanja.
U Moskvi je 18. studenog potpisan
Sporazum o Euroazijskoj uniji koju cine
Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Tadziki-
stan, Kirgistan i Azerbajdzan, a smatra se
da ce im se pridruziti i vecina ostalih ze-
malja nekadasnje Zajednice nezavisnih
drzava koja je bila okvir suradnje drzava
propalog SSSR-a.
Gotovo je, gotovo
NATO je uglavnom završio vojnu
operaciju u Iibiji. Drzave koje su bom-
bardirale Iibiju dobit ce lukrativne ugo-
vore kako bi je obnovili. 'Iibija je relativ-
no bogata zemlja rezervama nafte i vjeru-
jem kako ce biti mogucnosti za britanske,
i naravno, kompanije iz drugih drzava da
se ukljuce u obnovu¨, kazao je britanski
ministar obrane Philip Hammond. Britan-
Usred milenijske ekonomske depresije
|ato| bubo,ov|
Iranski predsjednik
Mahmud Ahmedined:ad
J
O
U
R
N
A
L
3O
IZ SVIJETA
ci su na NATO intervenciju potrošili oko
500 milijuna dolara. Prema Ministarstvu
trgovine i investicija, ugovori za obnovu
Iibije u raznim podrucjima bi mogli dose-
ci 300 milijardi dolara u narednih 10 godi-
na. Izvrsni direktor humanitarne organiza-
cije War on Want, John Hilary je kazao
kako se slicna situacija dogodila u Iraku.
Nakon rata su drzave s najvecim udjelom
u vojnoj intervenciji, dobile najvise ugo-
vora za obnovu zemlje. 'Mi bombardira-
mo i razaramo pa potom dobijemo poslo-
ve na obnovi¨, kazao je Hilary za RT.
Bivsi libijski opozicijski premijer
Mahmud Dzibril kazao je da je Muamer
QadhaIi ubijen na zahtjev pojedinih stra-
nih sila. On je dodao kako mu je zao sto
QadhaIi nije prezivio i potom bio suden.
Tvrdi kako je jedna ili vise 'stranih sila¨
imalo interesa da QadhaIi 'ostane tih¨.
'Previse tajni je moglo biti otkriveno. Bio
je crna kutija cijele drzave. Imao je previ-
se mutnih poslova s previse voda u svije-
tu. S njim je, na zalost, nestalo i mnogo
inIormacija¨, rekao je. "Zbog trenutnog
nedostatka drzavnog aparata, svaka stra-
na sila koju mozete zamisli pokusava pro-
gurati svoje interese u Iibiji. Nitko nije
izvan toga procesa", kazao je Dzibril.
Tuzitelj Medunarodnog kaznenog su-
da (ICC) je izjavio da ce njegov ured
istraziti navodne zlocine koje je pocinio
NATO tokom rata i vojne intervencije u
Iibiji, zajedno sa zlocinima rezima
QadhaIija i pobunjenika. Iuis Moreno
Ocampo nije dao detalje o optuzbama
protiv NATO, u izvjestaju Vijecu sigur-
nosti UN. ICC ce istraziti i zlocine koje
su pocinili pobunjenici, ukljucujuci pro-
gone civila, ubijanje zarobljenika te sum-
njivu smrt Muamera QadhaIija. Istraga
ce se u prvom redu usmjeriti prema na-
vodnim zlocinima QadhaIijevog rezima,
a posebno na one povezane sa Seifu-l
Islamom QadhaIijem te seIom obavje-
stajnih sluzbi Abdullahom Al Senussi-
jem. SeiIu-l Islam jedva je izbjegao linc
prilikom zarobljavanja 19. studenog, ali
se cini kako je njegova egzekucija samo
pitanje vremena iako su mu libijske vla-
sti obecale posteno sudenje u Iibiji, na
sto je ICC pristao. Njegovo svjedocenje
na sudenju moglo bi biti kompromitiraju-
ce za neke svjetske politicare, prije svega
bivseg britanskog premijera Tonyja Bla-
ira. Blair je prednjacio u uspostavljanju
bliskih veza s QadhaIijevim rezimom, te
je bio jedan od najvecih lobista za reha-
bilitaciju Iibije na medunarodnoj sceni.
Osim Blaira, cesti gosti u Tripoliju bili su
i princ Andrew, kao i clanovi obitelji
Rothschild.
|zvoz revo|uclje
Nova libijska vlada je odlucila podije-
liti svoja iskustva u rusenju rezima Mua-
mera QadhaIija, pa su u Siriju poslali 600
svojih boraca koji trebaju pomoci mili-
tantima u rusenju predsjednika Besara El
Esada. Iibijci su se pridruzili Vojsci slo-
bodne Sirije koja napada sluzbenu vojsku
u toj drzavi, objavio je egipatski Er-Rey
el Arebi. Britanski mediji su pisali o taj-
nom sastanku izaslanika NTC-a i sirijskih
pobunjenika u Istanbulu. Iibijska vlada
je obecala Sirijce opskrbljivati oruzjem,
novcem i vojnicima. Sirijski rezim je op-
tuzio strane drzave da ubacuju vojnike i
oruzje u Siriju te time pogorsavaju krvave
sukobe. Sredinom listopada je libijski
NTC prvi priznao Sirijsko nacionalno vi-
jece kao legalnog predstavnika sirijskog
naroda. NTC ima problema sa razoruza-
vanjem bivsih pobunjenika koji zele za-
drzati oruzje. Oni su odrzali masovni pro-
svjed u Tripoliju na kojem su trazili da im
NTC isplati place. Prijetili su da ce srusiti
i novu Vladu.
Preko 200 libijskih imama i drugih
vjerskih voda 28. studenog je na konIe-
renciji Ministarstva za islamska pitanja u
Tripoliju zatrazilo da budu maksimalno
ukljuceni u proces donosenja vaznih poli-
tickih odluka i da se novi Ustav Iibije
zasniva na serijatu, o cemu je vec bilo
spekulacija. MustaIa Abdu-l Dzelil je ka-
zao kako ce serijatsko pravo biti glavni
izvor novih zakona u Iibiji. Imami su na
konferenciji pozvali Vladu da smiri me-
duplemenski sukob i razoruza pobunjeni-
ke koji su svrgnuli rezim.
UN su 28. studenog upozorile da bivsi
libijski pobunjenici po zatvorima još uvi-
jek drze oko 7.000 zatvorenika. Zatvore-
nike drze bez pristupa pravnim procesi-
ma, jer policija i sudovi jos ne Iunkcioni-
raju, a mnogi od njih su muceni. Veliki
dio tih zatvorenika su AIrikanci za koje
se sumnja da su bili QadhaIijevi placeni-
ci. Ovaj izvjestaj glavnog tajnika Ban Ki-
moona je prvo izjašnjavanje UN o stanju
u Iibiji od kraja rata. U izvjestaju stoji
kako su zatvorenici smješteni u zatvori-
ma i centrima za pritvor koji su uglavnom
pod kontrolom revolucionarnih brigada.
Urota?
Sirijski ministar vanjskih poslova
Welid el Muallim optuzio je arapske ze-
mlje za urotu protiv njegove zemlje, dva
dana nakon što je Arapska liga suspendi-
rala clanstvo Sirije u ovoj organizaciji.
Arapska liga je 12. studenog gotovo jed-
noglasno izglasala odluku o suspenziji, a
povod je nastavak nasilnog slamanja
oporbenog pokreta u Siriji i neprovedba
plana Iige od 2. studenog. Plan se sastoji
od povlacenja vojske iz gradova i osloba-
danja politickih zatvorenika i onih uhap-
senih i osudenih tokom prosvjeda. El Mu-
allim je napomenuo kako je ustanak u
Siriji stvoren u reziji SAD, a da se plan
Arapske lige provodi. Istaknuo je i kako
je odluka 'u potpunosti nelegitimna, ali i
opasna¨.
Inicijativu o suspenziji Sirije vodili su
Katar i Saudijska Arabija, koji su, uz Ba-
hrejn, najveci americki partneri u regiji.
Muallim je ocijenio kako je rijec o libij-
skom scenariju – prvo Arapska liga osu-
dom rezima dadne legitimitet, a onda na-
pada NATO da brani ljudska prava i isto-
vremeno vrsi promjenu rezima uz pomoc
lokalnog revolucionarnog vijeca. Neki
promatraci smatraju kako sirijski pred-
sjednik Esad cini istu gresku kao Qadha-
Ii, prekasno zapocinje reIorme. Rusija je
osudila potez Arapske lige. Nakon sto je
Liga odbacila sirijske amandmane na re-
zoluciju o slanju promatraca, 26. stude-
nog uvela je sankcije nekoc jednoj od
najmocnijih svojih clanica. Sankcije je
30. studenog uvela i Turska.
Protestl l|l vojna akclja
Prebjezi sirijske vojske napali su 16.
studenog glavne vojne baze u blizini Da-
maska, izvijestile su sirijske oporbene
skupine, a prenio BBC. Dijelovi zgrade
sirijske obavjestajne sluzbe i ratnog zra-
koplovstva u Harastu unisteni su u napa-
du, no bez izvjestaja o zrtvama. Tzv. Slo-
bodna sirijska vojska ove je napade izvela
uoci sastanka Arapske lige gdje se ra-
spravljalo o mogucnostima strozeg ka-
znjavanja za nemire u Siriji. Sirijska vla-
da strogo je ogranicila pristup stranim
novinarima, a izvjestaje o nasilju izuzet-
no je tesko provjeriti. UN tvrde kako je
vise od 3.500 ljudi poginulo od pocetka Sirijski predsjednik Bashar al Assad
J
O
U
R
N
A
L
31
IZ SVIJETA
prosvjeda u ozujku. Sirijske vlasti za na-
silje krive naoruzane bande i militante.
16. studenog vojska je intervenirala u Ha-
mi, sto je rezultiralo sa 17 zrtava, a 18.
studenog poginulo je 20 ljudi u napadima
vojske u provinciji Idlib na sjeveru. Pred-
sjednik Esad najavio je borbu protiv mili-
tanata, dok su se nove civilne zrtve broja-
le u Hami. Civilna opozicija nije zado-
voljna ovim paravojnim akcijama i optu-
zila je Vladu za kasne reakcije i nepotreb-
no nasilje koje je stanje odvelo u smjeru
gradanskog rata.
Pa|estlno, ako te lkada zaboravlm
'Uspostava palestinske drzave, koja
ce zivjeti u miru pored sigurnog Izraela,
odavno kasni¨, kazao je glavni tajnik
UN-a Ban Ki-Moon na skupu u sjedistu
UN povodom Medunarodnog dana soli-
darnosti s palestinskim narodom, 29. stu-
denog. 'Potreba za rjesavanjem ovoga
sukoba dobila je na hitnosti s povijesnim
transformacijama koje se odvijaju u cije-
loj regiji¨, naglasio je Ban. Rekao je kako
je bitno ne izgubiti iz vida krajnji cilj mi-
rovnog sporazuma, osim uspostavljanja
dvije drzave, rjesavanje statusa granica,
Jeruzalema, sigurnosti i izbjeglica. 'Sta-
nje na terenu izvor je velike zabrinutosti.
Izgradnja zidovskih naselja na okupira-
nim palestinskim teritorijima se nastav-
lja, posebno u, i oko istocnog Jeruzalema
i u podrucju C na Zapadnoj obali. Imovi-
na se i dalje unistava, zemlja se konIisci-
ra, a Palestinci se i dalje istjeruju iz svojih
domova, uz krsenje medunarodnog pra-
va¨, kazao je predsjednik Opce skupstine
UN Nasir Abdulaziz En-Nasir.
Islandski parlament podrzao je 29. stu-
denog prijedlog da ta drzava prizna neza-
visnost Palestine. Ministar vanjskih poslo-
va Ossur Skarphedinsson se pohvalio kako
su oni prva drzave zapadne Europe koja je
priznala Palestinu. 'Island je prva drzava
zapadne Europe koja je napravila ovaj ko-
rak¨, kazao je. Za priznanje Palestine je
glasalo 38 od 63 zastupnika islandskog
parlamenta. Palestinu ce priznati u grani-
cama prije rata 1967. godine. EU je protiv
jednostranog priznavanja Palestine, iako
europske drzave nisu bile protiv jednostra-
nog priznavanja Izraela 1948. godine.
Lvo tl ga, na
Dan nakon sto je Palestina primljena
u UNESCO, SAD su objavile da povlace
svoj novac, cetvrtinu budzeta te agencije.
Tako ce bez pomoci ostati brojne siro-
masne zemlje. Veci dio budzeta UNES-
CO trosi na programe podrske opcem
osnovnom obrazovanju u siromašnim ze-
mljama. Palestina je 23. rujna zatrazila
punopravno clanstvo u UN, a UNESCO
je prva UN agencija u koju su aplicirali i
dobili. SAD ponovno su u bojkotu, nakon
sto su 20 godina, do 2003. godine, bile
izvan UNESCO-a, tvrdeci da se agenci-
jom loše upravlja i da zastupa ideologiju
naklonjenu Trecem svijetu. Amerikanci
su podupirali i sudjelovali u UNESCO-
vim programima koristeci se njima i za
promicanje tzv. vrijednosti zapadnog svi-
jeta. Za primanje Palestine u UNESCO
glasalo je 107 zemalja, 14 ih je bilo pro-
tiv, a 52 zemlje bile su suzdrzane. Za ula-
zak Palestine glasale su Slovenija i Srbi-
ja, a Hrvatska i BiH bili su suzdrzane.
Europska unija se podijelila.
NATO ublja sve na putu
Pakistan je naredio reviziju svih vrsta
suradnje s NATO i SAD, nakon sto su ovi
25. studenog projektilom pogodili kon-
trolnu tocku pakistanske vojske u pogra-
nicnom podrucju s AIganistanom, pritom
ubivsi 24 i ranivsi 13 vojnika. Pakistanski
vojni duznosnici tvrde da nije bilo nepri-
jateljske aktivnosti u tom podrucju i da su
vojnici spavali. Napominju kako je NA-
TO dobio detaljne informacije s te ispo-
stave i nije trebao napasti. Premijer JusuI
Reza Gilani osnovao je komitet koji ce
odrediti prirodu nastavka odnosa sa SAD
i NATO. Vec su odlucili prekinuti op-
skrbne linije za NATO trupe u Afganista-
nu koje vode preko Pakistana. Naredili su
zatvaranje americke baze u Semsiju, oda-
kle se u akciju upucuju bespilotne letjeli-
ce koje su odgovorne za brojne civilne
zrtve u Pakistanu. NATO glasnogovornik
izrazio je zaljenje pakistanskim vlastima,
dodavsi kako je 'prilicno izvjesno¨ da je
NATO avion odgovoran za napad na pa-
kistansku vojsku. Analiticari smatraju ka-
ko bi se ovo moglo pokazati kao najsku-
plja greška koju je NATO dosad napra-
vio. Vrhovni zapovjednik pakistanske
vojske Ishak Nedim ocijenio je kako je
prekogranicni napad NATO-a iz AIgani-
stana bila eklatantna i namjerna agresija.
Demokraclja s odgodom
Vrhovno vojno vijece Egipta postavi-
lo je Kemala Ganzurija na celo vlade. Ra-
nija vlada koju je postavila vojska je pala
zbog nasilnih prosvjeda koji su buknuli u
Kairu i drugim gradovima. Vrhovno vije-
ce oruzanih snaga odgovorno je za tranzi-
ciju zemlje u demokraciju od kada je u
veljaci svrgnut dugogodisnji predsjednik
Husni Mubarek. Unatoc obecanjima voj-
ske da ce ubrzati proces, mnogi Egipcani
strahuju da ce vojska preuzeti vlast. Gan-
zuri je na celu egipatske vlade bio od
1996. do 1999. godine. Kasnije se distan-
cirao od Mubarekovog rezima te je slovio
kao jedan od predsjednickih kandidata na
buducim izborima. Vojne vode su se
ispricale zbog smrti 38 prosvjednika u su-
kobima s policijom koji su buknuli 19.
studenog. Nakon imenovanja Ganzurije-
ve vlade, nastavljeni su protesti koji su
trazili i njegovu ostavku. Ukupno je ubi-
jeno preko 40 demonstranata. 27. stude-
nog, dan uoci parlamentarnih izbora, pro-
svjednici su se opet poceli okupljati na
trgu Tahrir. U nekoliko navrata su izbili
sporadicni sukobi, a vojska je ponovno
intervenirala i pritom ubila jednu osobu.
Prosvjednici su danima zahtijevali odla-
zak vojne vlasti koja je uzurpirala moc i
stalno odgada demokratski prijenos vla-
sti. Vojska je najavila prijenos vlasti
'krajem 2012. ili pocetkom 2013. godi-
ne¨, no prosvjednici zele da se odredi to-
can datum, a sve veci broj nezadovoljnih
gradana zeli hitnu smjenu vojne vlade.
Oni tvrde da je pala civilna maska s vojne
vlasti i da je vojska izdala revoluciju.
Mubareku i pripadnicima starog rezima
sudi se na civilnim sudovima, a demon-
strantima na vojnim.
Prvi krug izbora odrzan je 28. stude-
nog, a prvi rezultati bili su poznati dva
dana kasnije. 60° glasova osvojila je
stranka Pravde Muslimanske brace, a se-
laIijska Nur stranka, sejha HaIiza Selame
25°. U drugom i trecem krugu izbora, s
obzirom na ucesce urbanog stanovnistva
u tim okruzima i manji utjecaj islamista,
ocekuju se bolji rezultati tzv. sekularnih
stranaka.
Prlznanje l porlcanje
Bahrejnske vlasti upotrijebile su 'pre-
tjeranu silu¨ prilikom gusenja prosvjeda
u veljaci ove godine, stoji u izvjestaju ne-
zavisne komisije predstavljenom 22. stu-
denog kralju Hamadu Al Thaniju, kojeg
se proziva i neizravno tereti za protuzako-
nito ponasanje bahrejnskih policijskih i
vojnih snaga. Kralj je na kritike odgovo-
rio izjavom da ce 'uciniti sve sto je u nje-
govoj moci da se takvi dogadaji vise ne
ponove¨. U Bahrejnu se protiv sunitske
kraljevske obitelji i politicke elite pobu-
nilo vecinsko sijitsko stanovnistvo. Ame-
ricki duznosnici su implicirali i tvrdili
kako iza nemira stoji Iran. Izvjestaj je po-
J
O
U
R
N
A
L
32
IZ SVIJETA
kazao da Iran nije imao nikakve veze ni
utjecaja na pobunu. Nezavisnu komisiju
je predvodio Amerikanac SeriI Bassjuni.
Komisija je utvrdila kako je preko 40 lju-
di tokom ustanka ubijeno zbog nepotreb-
no velike sile pri njihovom gusenju.
Uhapseno je preko 1.600 ljudi, koji su u
zatvoru bili podvrgnuti sustavnom muce-
nju i zlostavljanju. Policija je od njih si-
lom izvlacila priznanja koja su se na sudu
arbitrarno koristila kao dokazi, na temelju
kojih su mnogi osudeni na rigorozne ka-
zne. Komisija je utvrdila kako odgovor-
nost za sustavno krsenje ljudskih prava
lezi u vlasti koje su dale zeleno svjetlo.
Sve se to dogadalo pred ocima Amerika-
naca cija je Peta Ilota stacionirana u Ba-
hrejnu. Intervencija, koju su snazno zago-
varali u Iibiji, a sada i u Siriji, nije im
pala na pamet. Sporadicne demonstracije
jos se uvijek organiziraju. Jedne su izbile
23. studenog u Aliju, 30 kilometara juz-
no od glavnog grada Maname.
Kuvajtski emir Al Sabah odbacio je za-
htjev parlamentarne opozicije za smjenom
ili ostavkom premijera koji je njegov prvi
rodak, par dana nakon provale gnjevnih
demonstranata u zgradu Parlamenta koji
su trazili ostavku vlade zbog korupcije.
Špijun koji me volio
Iibanonska stranka Hizbullah objavi-
la je 23. studenog kako je otkrila vise
operativaca CIA-e u zemlji te je pozvala
vladu da poduzme oštre mjere protiv
americke ambasade u Bejrutu. Zastupnik
Hizbullaha Hasan Fadhlullah saopcio je
kako su njihove tajne sluzbe razotkrile
nekoliko americkih i izraelskih zavjera u
Iibanonu. 'Pozivamo libanonsku vladu
da odmah pokrene ovo pitanje pred UN
kako bi svijet vidio sto radi americka am-
basada u Iibanonu¨, kazao je Fadhlullah.
On je objasnio kako su americki spijuni
otkriveni kada su se pokušali infiltrirati u
stranku. Iider Hizbullaha Hasan Nasru-
llah u lipnju je kazao kako su neki pripad-
nici njegove organizacije priznali da su
agenti CIA-e. Napomenuo je kako se
Izrael okrenuo americkim agentima, na-
kon što su se sami bezuspješno pokušali
uvuci u redove Hizbullaha. Americku
ambasadu u Bejrutu opisao je kao 'leglo
spijuna¨.
Trecl svjetskl rat?
Ruski predsjednik Dimitrij Medvje-
dev je zaprijetio da ce razmjestiti napa-
dacko oruzje na granice s Europom kao
odgovor na americki Europski raketni
stit. Medvjedev je nabrojao nekoliko mo-
gucih 'primjerenih mjera¨ protiv americ-
kih projektila i radara u Europi, ako pro-
padnu pregovori Rusije i SAD o raketnoj
obrani. 'Ako nabrojane mjere ne budu
dovoljne, Rusija ce na zapadne i juzne
granice dopremiti napredni napadacki su-
stav oruzja koji ce ciljati u europsku kom-
ponentu obrambenog raketnog sustava¨,
kazao je. Napomenuo je da ce svoju obra-
nu postaviti u Kalinjingrad. Washington
zeli da im antiraketni sustav bude spre-
man 2020. godine, dok ga Moskva smatra
prijetnjom svojoj nacionalnoj sigurnosti.
Amerikanci tvrde da stit treba pruziti za-
stitu od potencijalnog napada drzava kao
sto je Iran. Medvjedev je zaprijetio nakon
sto su SAD 22. studenog objavile da ce
prestati davati informacije o vojnim sna-
gama u Europi. Predsjednici Obama i
Medvjedev su u travnju 2010. potpisali
ugovor Novi Start kojim su se obvezali da
ce smanjiti svoje nuklearne arsenale.
Obama je taj ugovor nazvao najvaznijim
u protekla dva desetljeca.
'Rusija je suocena s velikim rizikom
uvlacenja u sukobe na svojim granicama,
koji bi imali potencijal pretvaranja u nu-
klearne ratove¨, rijeci su nacelnika Gene-
ralštaba ruske vojske generala Nikolaja
Makarova. Njegovo izlaganje prenijele
su 18. studenog sve ruske agencije, kao i
upozorenje na cinjenicu da se NATO siri
na istok, sto ima za direktnu posljedicu
porast tenzija na granicama. 'Pod odrede-
nim uvjetima neki lokalni i regionalni su-
kobi mogli bi prerasti u rat u kojima bi
bilo koristeno i nuklearno oruzje¨, rekao
je ruski general, dodajuci kako ruska voj-
ska moze odgovoriti atomskim oruzjem u
slucaju nuklearnog napada na Rusiju ili
njenog saveznika. Koristenje atomskog
oruzja moguce je i u napadu konvencio-
nalnim oruzjem velikih razmjera. Maka-
rov je naglasio opasnost ukoliko se NA-
TO povuce iz AIganistana sto bi mogao
biti okidac za sukobe u nekim bivsim so-
vjetskim republikama. 'NATO ponuda
Ukrajini i Gruziji da udu u taj savez za
Rusiju je sigurnosno pitanje¨, rekao je
Makarov.
20-ak godina od kraja Hladnog rata,
americka vlada trosi nominalno vise na
nuklearne bojeve glave nego za 'rata¨ sa
Sovjetskim Savezom. Procjene kazu ka-
ko SAD godišnje na nuklearni program
trose oko 55 milijardi dolara, dok su to-
kom Hladnog rata prosjecno trosili 35 mi-
lijardi dolara, prenio je Index. Barack
Obama je u travnju 2009. godine kazao
kako sanja buducnost svijeta bez nuklear-
nog oruzja. Dvije godine kasnije, SAD
imaju oko 2.500 spremnih nuklearnih
bombi. Cak i ako odustanu od proizvod-
nje novih nuklearnih bombi, imaju zalihu
od 5.113 nuklearnih bojevih glava. Od
toga u ovom trenutku nije potpuno spre-
mno 2.600, no one se u kratkom vremenu
mogu staviti u Iunkciju. Prema programu
START, koje su potpisale SAD i Rusija,
obje drzave trebaju svoj arsenal aktivnih
nuklearnih bombi smanjiti na 1.500. U
dokumentu ne piše koliko smiju imati
bombi koje se ne mogu odmah koristiti.
Amerikanci u planu imaju razmontirati
3.000 bojevih glava, a strucnjaci tvrde da
ce im za to trebati vise od 10 godina.
Zov revo|uclje
'Gradani ce kad tad podici revoluciju
protiv de Iacto diktature Iinancijskog trzi-
sta, kakvoj svjedocimo od pocetka duz-
nicke krize u eurozoni¨, kazao je 15. stu-
denog predsjednik francuskog financij-
skog regulatora AMF Jean-Pierre Jouyet.
'Trziste vrsi nevideni pritisak na demo-
kratski proces. Berlusconijeva vlada je
vec treca koja je poklekla pritisku Iinan-
cijskog sektora i zbog njih morala otici¨,
kazao je u intervjuu za Journal du Di-
manche. Ista je sudbina prethodno zadesi-
la grcku vladu premijera Papandreoua i
irsku premijera Briana Cowena.
'Ukoliko se eurozona raspadne, izgu-
bit cemo veliki dio naseg BDP-a. Prijeti
nam opasnost povijesne gospodarske ka-
tastroIe, poput Velike depresije u 30-im
godinama proslog stoljeca. Ona je dovela
do rata u Europi, a lako bi mogla i ova¨,
izjavio je poljski ministar Iinancija Jacek
Rostowski.
Pripremio: Faris Nanic
Ruski predsfednik Dimitri Medvedev
J
O
U
R
N
A
L
33
KULTURA
Sa Igmana pogledat’ je lijepo,
sa Igmana pogledat fe lfepo,
gdfe se Bosna ra:lfeva daleko.
Bosna tece, kro: basce krivuda,
pfesme ori, pa se cufe svuda.
Of, Igmane, ti planino stara,
pod tobom su polja od behara.
Naflfepsi si kad te magla rosi,
cfela Bosna tobom se ponosi'
Iako je po rodenju Srbijanac, Sumadi-
nac, harmonikas i kompozitor Jovica Pet-
kovic se svrstao u red najznacajnijih i
najproduktivnijih autora pjesama u duhu
narodne muzike Bosne i Hercegovine.
Ogroman broj njegovih pjesama naslo-
njen je upravo na tu nasu pjesmu. U tom
pogledu stao je rame uz rame sa Jozom
Penavom, Ismetom Alajbegovicem Ser-
bom, Radetom Jovanovicem, Zaimom
Imamovicem. Njegov uspjeh i slava do-
veli su ga poslije Drugog svjetskog rata
do Sarajeva, gdje je prvu saradnju zapo-
ceo sa rahmetli Zaimom Imamovicem.
Tako Petkovic dospijeva i na Radio Sara-
jevo, koje je u to vrijeme postojalo tek
godinu dana i trazilo razne muzicare.
Svojim talentom zadovoljio je komisiju
na audiciji, ali posto muzicki nije bio sko-
lovan morao je prvo da uci note i muzic-
ku teoriju, da bi na kraju postao vrhunski
muzicar. Bio je poznat po tome sto skoro
nikada nije griješio dok je svirao i uvijek
se vjesto snalazio na svom instrumentu.
Nitko prije njega nije tako ravnopravno
svirao objema rukama na harmonici. Sa
pojavom Jovice Petkovica harmonikasi
su dobili novog idola! Na hiljade harmo-
nikasa sirom bivse Jugoslavije 'skidali
su¨ sa ploca Jovicu Petkovica. Tako je
nastala nova orijentacija harmonikaskog
sviranja - tako je nastao stil Jovice Petko-
vica.
Jovica slovi kao jedan od najboljih
harmonikasa u nekadasnjoj Jugoslaviji.
Preko trideset godina vodio je orkestar
RTV Sarajevo i pratio velikane sevdaha
poput SaIeta Isovica, Zaima Imamovic,
Bebe Selimovic, Zehra Deovic, Nada
Mamula, Himze Polovine... Radeci kao
seI orkestra RTV Sarajevo Jovica Petko-
vic je osim za snimanje nosaca zvuka bio
zaduzen i za audicije na koje su se prijav-
ljivali mladi pjevaci. U posebnom sjeca-
nju ostao mu je mladi SaIet Isovic. 'Sje-
cam se vrlo dobro, pjevao je Koliko je
Prijedor polje`. Kad drekne, a on grlat
onako... A ja odmah u redakciju gore, ka-
zem, dodite ljudi da cujete kako covjek
pjeva! Ma hajde, Jovice, kazu, ti znas da
preuvelicas. Ali kad su ga pustili na radi-
ju, bilo je toliko zelja, bila je jedna kosa-
ra kod portira dole, ona je svaki dan bila
puna pisama za SaIeta. Samo odjedan-
put, SaIet, SaIet, SaIet. Bio je veliki
pjevac. I nista nisam pogrijesio¨, kazao
je Jovica.
Lzan l g|as mujezlna - naj|jepsa
pjesma i melodija
Jovica Petkovic je dozivio najvecu
autorsku radost koju jedan autor moze
dozivjeti, a to je da pjesme, dok je autor
jos ziv, udu u narod i budu prihvacene
kao narodne. Mnoge pjesme Jovice Pet-
kovica dozivjele su upravo takvu sudbi-
nu. Jednu od najljepsih novokomponova-
nih narodnih pjesama, koja je vec svrsta-
na medu sevdalinke, 'Sa Igamana pogle-
dat` je lijepo¨ Jovica Petkovic je kompo-
novao teskom mukom. 'Sa zenom i dje-
com našao sam se jednoga dana na Vrelu
Bosne. Zadivljen tom ljepotom, zagledan
u Igman, vrela, basce, smislio sam poce-
tak pjesme Sa Igmana pogledat` je lije-
po`. Pjesma je dugo, dugo nastajala, ali
kakvu god sam joj melodiju skrojio sve
je vuklo na Sumadiju. Stanovao sam na
Slatkom cosetu u Sarajevu. Moj stan gle-
dao je direktno u Begovu dzamiju. Sni-
mim tekst na onaj Philipsov` magneto-
fon – bio je velik sa onim velikim koturo-
vima pa malo pjevusim, lijep tekst, ali
melodija tipicna sumadijska. Ne ide. Islo
je isto kao sto u bijelu kaIu ide so. Ne
ide, pa ne ide. Proslo nekoliko dana, ja
opet pocnem, pa opet prosla dva-tri mje-
seca, pokusam ponovo ne ide. Tekst
bosanski melodija necija, ne znam ni ja
cija. Pricas o Igmanu i Bosni, a cujes su-
madijsku pjesmu. I tako, poslije niza po-
kusaja, umoran i iscrpljen, sageo sam
glavu, sklopio harmoniku i malo pridrije-
mao. Prozor mi otvoren, a sa njega, na
udaljenosti od samo 50 metara vazdusne
linije, vidi se Begova dzamija. Kad odje-
danput zacuh mujezina: Allahu ekber` i
la illahe ilallah`. Prosli su me ugodni
trnci. Znas kako to mujezini lijepo uce.
Vrisnuo sam u sebi: Eto, pjesme! Eto
melodije!` Tako je nastala pjesma, moj
prvijenac Sa Igmana pogledat` je lije-
po`, meni jedna od mojih najdrazih pje-
sama. Dakle, iz melodije ezana sa Bego-
ve dzamije rodila se moja prva pjesma.
Evo sada ce pola stoljeca od nastanka
moje pjesme Sa Igmana pogledat` je li-
jepo`, ali narod je i dalje pjevusi. Ona je
vec postala narodna. Vece i radosnije
priznanje za autora ne moze se ni zami-
sliti¨, ispricao je Jovica vjerovatnom naj-
vecem zivucem poznavaocu sevdalinki
Vehidu Gunicu.
Kasnije je Jovica komponovao i druge
pjesme koje su vec svrstane medu narod-
no blago, a to su 'Kada moja mladost
prode¨, 'Dani dugi ko godina, ni habera
od mog Hajrudina¨, 'Da sam ptica¨.
Poslije dozivljenog mozdanog udara
2007. godine, Jovica Petkovic staracke
dane provodi u domu staraca u Becu,
glavnom gradu Austrije. Jedan od rijetkih
koji ga posjecuju je prijatelj Mirsad Kru-
palija, vlasnik poznatog restorana 'Sara-
jevo¨ u Becu. ‰
Avdo Huseinovic
Prlca o sevda|lnkama: ezan sa 8egove dzamlje u Sarajevu pos|uzlo kao ldeja za me|odlju
Sa |¿oaoa oo¿|ooat' ,o ||,ooo
Jovica Petkovic i rahmetli Ismet
Alafbegovic Serbo prife 40 godina
Jehid Gunic, Bahrifa Had:ialic i
Jovica Petkovic
J
O
U
R
N
A
L
34
KULTURA
Bosnjaci u Sandzaku i cijeloj Srbiji
proslavili su 20. studenog 2011. jedan od
svojih nacionalnih blagdana Dan San-
dzaka, povodom koga su u Novom Pazaru,
u organizaciji Bosnjackog nacionalnog vi-
jeca, 18. i 19. studenog odrzani 6. San-
dzacki knjizevni susreti 'SAKS 2011.¨.
Program 6. SAKS-a organiziran je u gale-
riji Glavnog ureda BNV-a, Kulturnom
centru Novi Pazar i biblioteci 'Dositej
Obradovic¨ na Bedemu u Novom Pazaru.
Tokom dva dana nastupilo je 20-ak
knjizevnih stvaralaca iz Sandzaka, cijele
Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i
drugih europskih zemalja. Specijalni gost
ovogodisnjeg SAKS-a bio je AtiI DzaIic,
antologicar i recitator svjetskog renomea,
covjek koji zna napamet vise od 3.000 pje-
sama od oko 1.000 pjesnika. On je svoje-
vremeno uvrsten u Guinessovu knjigu re-
korda kao recitator jer je neprekidno, puna
72 sata recitirao poeziju, pritom ne pono-
vivsi niti jedan stih.
KDBH 'Preporod¨ se ove godine
odazvao pozivu Bosnjackog nacionalnog
vijeca, odnosno Zaima Hadzisalihovica,
koordinatora za kulturu BNV-a. Izdavacko-
inIormativnu djelatnost zagrebackog 'Pre-
poroda¨ na Sandzackim knjizevnim susreti-
ma 2011. u Novom Pazaru promovirali su
glavni urednici 'Behara¨ i 'Preporodovog
Journala¨ Sead Begovic i Ismet Isakovic.
Most suradnje l suzlvota
18. studenog, u uvodnom dijelu obilje-
zavanja Dana Sandzaka, kao uvertira 6.
Sandzackih knjizevnih susreta, promoviran
je roman 'Elkine tisine¨, autorice Selve Sa-
botic Ramcilovic. O romanu i njenom knji-
zevnom stvaralastvu, pored autorice, govo-
rili su proI. Zibija Dh. Sarenkapic i proI. dr.
Redzep Skrijelj, seI Resora za obrazovanje
na bosanskom jeziku BNV-a i glavni ured-
nik casopisa 'Bosnjacka rijec¨.
'Bosnjacko nacionalno vijece usvoji-
lo je 11. maja 2004. godine Odluku o
utvrdivanju nacionalnih blagdana san-
dzackih Bosnjaka. Jedan od blagdana je i
20. novembar Dan Sandzaka¨, rekao je
Esad Dzudzevic, predsjednik Bosnjackog
nacionalnog vijeca u tehnickom mandatu
i narodni poslanik u Narodnoj skupštini
Republike Srbije, na svecanosti otvaranja
'SAKS-a 2011.¨, kojom je zapoceta pro-
slava velikog praznika sandzackih Bos-
njaka. Dzudzevic je podsjetio da je za
Dan Sandzaka izabran datum kada je u
Pljevljima 1943. godine Iormirano Ze-
maljsko antiIasisticko vijece narodnog
oslobodenja Sandzaka (ZAVNOS). 'Taj
datum i taj dogadaj za nas Bosnjake je od
velikog nacionalnog znacaja. On simbo-
lizuje nase antiIasisticko opredjeljenje i
nasu regionalnu orijentaciju, kao moder-
nu tekovinu, na kojoj se zasniva uredenje
Evropske unije. Te dvije stvari su ono ce-
mu mi kao drustvo, kao drzava, i kao na-
cionalna zajednica posebno, tezimo i na
njima je utemeljen citav sistem Evropske
unije. Treca kljucna rijec koja se vezuje
za ovaj dan je razumijevanje. Mi smo, na-
ime, za Dan Sandzaka mogli da uzmemo
i neki drugi datum, dogadaj iz nase nacio-
nalne historije, ali smo odabrali bas ovaj
zbog toga sto on cini sponu izmedu Bos-
njaka i Srba, sponu izmedu svih stanovni-
ka Sandzaka, zbog svih onih koji Sandzak
vide kao most saradnje i suzivota izmedu
razlicitosti¨, istakao je Esad Dzudzevic.
Govoreci o programu proslave Dana
Sandzaka, naglasio je da se ovaj praznik
mogao obiljeziti na razlicite nacine. 'Mi
smo mogli Dan Sandzaka obiljeziti na ovaj
ili na onaj nacin, ovako ili onako. Izabrali
smo, medutim, namjerno da to budu San-
dzacki knjizevni susreti, jer su susreti sim-
bolika saradnje, a pisana rijec najbolja
spona medu ljudima¨, rekao je Dzudzevic
i dodao da se Bosnjacko nacionalno vijece
u tom kontekstu zalaze za umrezavanje
bosnjackih kulturnih i drugih institucija.
'Sandzacki knjizevni susreti su otvoreni
za sve i na njima ucestvuju kako bosnjacki
knjizevni stvaraoci, tako i svi ostali, oni
koji nisu Bosnjaci. To je nase trajno opre-
djeljenje i na tome se zasniva naša koncep-
cija proslave ovog znacajnog praznika¨,
porucio je Esad Dzudzevic, cestitajuci pri-
sutnima Dan Sandzaka.
P|aketa 8Nv-a akademlku A|ljl
Dzogovlcu
U nastavku programa uprilicena je do-
djela Plakete Bosnjackog nacionalnog vi-
jeca akademiku Aliji Dzogovicu, istaknu-
tom bosnjackom naucniku i knjizevnom
stvaraocu, jednom od najproduktivnijih
autora s juznoslavenskih prostora. U obra-
zlozenju, koje je procitao proI. dr. Redzep
Skrijelj, navedeno je da se Plaketa BNV-a
dodjeljuje za njegovo sveukupno stvara-
laštvo i izuzetan doprinos obrazovanju
sandzackih Bosnjaka u Republici Srbiji na
bosanskom jeziku. Nagradu akademiku
Dzogovicu urucio je Esad Dzudzevic.
Akademik Alija Dzogovic, dugogo-
disnji proIesor, pjesnik, znanstvenik, lin-
gvista, antropolog, etnolog, istrazivac,
teoreticar suvremene i tradicionalne bos-
njacke knjizevnosti i jedan od najznacaj-
nijih onomasticara i dijalektologa Balka-
na, roden je 1929. godine u Iaholu kod
Bijelog Polja, u Sandzaku. Osnovnu sko-
lu zavrsio je u Zatonu, a gimnaziju u Peci.
Knjizevnost i jugoslavenske jezike diplo-
mirao je 1955. godine na FilozoIskom
Iakultetu u Beogradu. Prve stihove obja-
vio je davne 1950. godine, jos kao sred-
njoskolac. Iste godine dobiva Prvu nagra-
du za poeziju na konkursu mladih pisaca
Kosova. U prvom poslijeratnom zborniku
knjizevnih radova 'Kosmet pise i peva¨
zastupljen je sa vise pjesama. Od 1950.
godine svoju poeziju objavljuje u stoti-
njak casopisa, listova i magazina.
Objavio je više knjiga iz oblasti ono-
mastike (neke u okviru zbornika 'Ono-
matoloski prilozi¨, u izdanju SANU, Be-
ograd): 'Toponimija jugoslovenskog de-
la Prokletija¨ (1983.), 'Onomastika De-
cana¨ (1985.), 'Onomastika severoistoc-
nih ogranaka Prokletija¨ (1986.), 'Ono-
mastika Ðakovice¨ (1987.), 'Onomastika
Gore¨ (1996.), 'Onomastika plavsko-gu-
sinjske regije¨ (2009.) i veci broj veoma
znacajnih radova iz oblasti onomastike,
dijalektologije, esejistike, knjizevne teo-
rije i kritike. Osim rezultata u vise oblasti,
akademik Dzogovic se kao znanstvenik
prepoznaje prema svom istrazivackom
KD8H ¨Preporod" na 6. Sandzacklm knjlzevnlm susretlma ¨SAKS 2O11." u Novom Pazaru
Lao Saooza|a |o,|zovo| sus·ot|
Dodjela Plakete BNV-a:
Esad D:ud:evic i akademik Alifa D:ogovic
J
O
U
R
N
A
L
35
KULTURA
opusu iz narodne knjizevnosti Goranaca,
koji zive u egzoticnoj sarplaninskoj obla-
sti. Njegovo stvaralastvo obuhvaca saku-
pljenu i sistematiziranu dijalektološku
gradu za oblasti Bijelo Polje, Vraniste
kod Dragasa, Ðakovicu, Rozaje, Pester-
sku visoravan, Tutin i Novi Pazar. Od
1951. do 1970. godine bavio i novinar-
stvom kao honorarni dopisnik i suradnik
vise dnevnih listova i periodicnih publi-
kacija, te je objavio veliki broj raznovr-
snih radova i reportaza.
Za svoje knjizevno stvaralastvo dobio
je brojne knjizevne nagrade od kojih se
izdvajaju: Knjizevna nagrada mladih pi-
saca Kosova (1951.), Specijalna nagrada
Knjizevnog kluba prosvjetnih radnika Sr-
bije (1973.), Knjizevna nagrada 'Iazar
Vuckovic¨ (1970.) i Knjizevna nagrada
'Sabit Uzicanin¨ (1993.). S nekoliko pi-
saca svoje generacije, osnivac je i pred-
sjednik Knjizevnog kluba 'Ivan Goran
Kovacic¨ u Peci, a u Beogradu, za vrije-
me studiranja, bio je clan Kluba pisaca
Beogradskog univerziteta, clan Drustva
knjizevnika Kosova, Knjizevnog kluba
'Karagac¨ u Peci, te clan Udruzenja pisa-
ca Sandzaka. Takoder je bio clan Udruze-
nja Iolklorista Kosova i clan Saveza udru-
zenja Iolklorista Jugoslavije.
Noseci epitet priznatog znanstvenika,
ucesnik je vise naucnih kongresa, simpo-
zija i panela onomasticara, leksikologa,
dijalektologa i Iolklorista bivse SFR Ju-
goslavije. O njegovom knjizevnom i na-
ucnom radu govori vise od stotinu objav-
ljenih prikaza, eseja i raznovrsnih novi-
narskih priloga, ali i zastupljenost u broj-
nim antologijama, udzbenicima i znan-
stvenim studijama. S grupom pisaca u
egzilu, u Svedskoj je osnovao Udruzenje
bosnjackih pisaca u skandinavskim ze-
mljama, sa sjedistem u Malmeu, a u okvi-
ru Udruzenja pokrenuo je izdavacku dje-
latnost kao ediciju 'Bihor¨, u kojoj je
stampano vise knjiga poezije, proze i na-
ucnih radova. Ovaj doajen bosnjacke
knjizevne teorije i esejistike je umijecu
pisanja i carima poezije poducavao broj-
ne generacije mladih. U zadnja dva deset-
ljeca, posebno poslije 2000. godine, radio
je na aIirmaciji knjizevne tradicije, jezika
i kulture Bosnjaka, na projektima reIorme
skolstva i izrade novih nastavnih planova
i programa za bosnjacku nacionalnu za-
jednicu na bosanskom jeziku u Sandzaku.
Aktlvnostl KD8H ¨Preporod"
Nakon urucenja Plakete BNV-a aka-
demiku Aliji Dzogovicu, nastupila su se-
storica knjizevnika i pjesnika: SaIet Sija-
ric, Dejana Nikolic, Faiz SoItic, AtiI Dza-
Iic, Redzep Nurovic i Sead Begovic.
Glavni urednik 'Behara¨ je procitao svo-
je dvije pjesme ('Tajne oci vecere¨ i 'Bi-
jelo koljeno sna¨) iz najnovije zbirke po-
ezije 'Uresi¨.
Sutradan, 19. studenog, na zajednickoj
priredbi predstavljeni su bosnjacki casopi-
si iz Sandzaka i Hrvatske - novi trobroj
casopisa za drustveni zivot i kulturu san-
dzackih Bosnjaka 'Bosnjacka rijec¨, te
uredivacka koncepcija i posebnosti 'Pre-
porodovih¨ casopisa 'Behar¨ i 'Preporo-
dov Journal¨. Posebnu paznju je pobudio
jubilarni, 100. broj 'Behara¨, casopisa za
kultura i drustvena pitanja, koji je dobio
velik broj pohvala prisutnih knjizevnika.
Osim toga, pjesnik, prozaik i knjizevni kri-
ticar Sead Begovic je predstavio 10-ak
knjiga izdanih u nakladi KDBH 'Prepo-
rod¨ u proteklih nekoliko godina. Prisutni-
ma su posebno promovirana posljednja
izdanja, s naglaskom na 'Ramazanske ve-
ceri¨ Branislava Nusica. Zbirka pripovje-
daka slavnog srpskog pisca nakon prvog
izdanja 1922. godine u Beogradu, dozivje-
la je svoje drugo tiskanje tek nakon dugih
89 godina 2011. u Zagrebu, od Bosnjaka
koji zive i rade u Hrvatskoj. ‰
Ismet Isakovic
Promocifa bosnfackih casopisa i: Srbife i Hrvatske
(Esad D:ud:evic, Muhedin Fifulfanin, Sead Begovic, Ismet Isakovic i Red:ep Skrifelf)
Bosnjacki blagdani u Sandzaku/Srbiji
|ac|ooa|o| b|a¿oao| saoozac||| 3oso,a|a su Lao boso,ac|o oac|ooa|oo zastavo, Lao
Saooza|a | Lao s,ocao,a, |o,| su utv·ooo| Co|u|oo 3oso,ac|o¿ oac|ooa|oo¿ v|,oca oa ||| ·ooovoo,
s,ooo|c| \|,oca, oo·zaoo, u |ovoo |aza·u ++. sv|bo,a 200+. ¿oo|oo ¸++. s·oao, Lao s,ocao,a
o·o¿|asoo ,o oac|ooa|o|o b|a¿oaooo oa ||| vao·oooo, s,ooo|c| 3|\-a, +0. s·oo,a 2005. ¿oo|oo).
|ac|ooa|o| o·azo|c| saoozac||| 3oso,a|a ootv·ooo| su Co|u|oo Sav,ota |ooub|||o S·b|,o za
oac|ooa|oo oao,|oo oo 23. o·os|oca 2005. ¿oo|oo ¸'S|uzboo| ¿|aso|| |S', b·o, 23/06).
Lao boso,ac|o oac|ooa|oo zastavo ,o oa,voc| oac|ooa|o| o·azo|| saoozac||| 3oso,a|a.
Cb||,ozava so ++. sv|bo,a, oa oao |aoa ,o +99+. ¿oo|oo u |ovoo |aza·u osoovaoo 3oso,ac|o
oac|ooa|oo v|,oco Saooza|a ¸b|vso Mus||oaos|o oac|ooa|oo v|,oco Saooza|a).
Lao Saooza|a ob||,ozava so 20. stuoooo¿, u zoa| s,ocao,a oa oso|vao,o Zooa|,s|o¿
aot||as|st|c|o¿ v|,oca oa·oooo¿ os|oboooo,a Saooza|a ¸Z/\|CS), u ||,ov|,|oa +9+3. ¿oo|oo.
Lao s,ocao,a ,o oac|ooa|o| b|a¿oao saoozac||| 3oso,a|a u zoa| s,ocao,a oa ¿oooc|o |zv·soo
oao 3oso,ac|oa u S·ob·oo|c| +995. ¿oo|oo. Co|u|a o o·o¿|asoo,u ovo¿ oaoa za oac|ooa|o|
b|a¿oao ooo|,ota ,o oa ||| vao·oooo, s,ooo|c| 3oso,ac|o¿ oac|ooa|oo¿ v|,oca oo·zaoo, +0. s·oo,a
2005. ¿oo|oo, a oovoooo +0-¿oo|so,|co ¿oooc|oa oao 3oso,ac|oa u S·ob·oo|c|. | ob·az|ozoo,u
ovo oo|u|o |sta|outo oa ,o o·avosoazooo o·osuooo Moouoa·oooo¿ |·|v|coo¿ suoa za b|vsu
¦u¿os|av|,u, u oostuo|u o·ot|v ¿ooo·a|a |ao|s|ava K·st|ca, voc oo|azaoo oa ,o |zv·soo z|oc|o
¿oooc|oa oao 3oso,ac|oa, to oa su oba oooa aoo·|c|o¿ Koo¿·osa, |a·|aooota·oa s|uost|oa
\|,oca |u·ooo | |u·oos|| oa·|aooot ooo|,o|| |ozo|uc|,o |o,|o so z|oc|o| oao boso,ac||o oa·oooo
|va||||c|·a,u |ao ¿oooc|o | oa,voc| z|oc|o o·ot|v c|v||oo¿ staoovo|stva oo zav·sot|a L·u¿o¿ sv,ots|o¿
·ata. S|obo||coo, ++. s·oao, so ob||,ozava | |ao Lao s,ocao,a oa boso,ac|o z·tvo oto|ca u S,ovo·|ou
¸22.+0.+992.), 3u|ov|c| ¸+6.02.+993.) | St·oc|oa ¸2¯.02.+993.) u o·|bo,s|o, | o|,ova|,s|o, ooc|o|
u Saooza|u, |ao | oa svo osta|o boso,ac|o z·tvo to|oo oov|,ost| ¸Sta·cov|co, Sa|ov|c| | o·.). ‰
J
O
U
R
N
A
L
36
35,ë(,=%261(
Za velike ratne zasluge tokom obrane
od agresije na Bosnu i Hercegovinu deve-
torici heroja Armije BiH je posthumno
dodijeljen orden Narodnog heroja od-
brambenog rata 1992.-1995., a to su: Sa-
Iet Hadzic, Mehdin Hodzic 'Crni labud¨,
Midhad Hujdur Hujka, Hajrudin Mesic
poznatiji kao Kapetan Hajro, SaIet Zajko,
Enver Sehovic, Adil Besic, Nesib Malkic
i Izet Nanic. Naravno, postoje odredene
postdaytonske kritike zbog toga sto se na
ovom spisku nisu našli još neki veliki bo-
sanski heroji, poput rahmetli Zaima Ima-
movica, Senahida Bolica Bole, Avde Pa-
lica... Mi obecavamo da cemo jednu za-
sebnu pricu posvetiti i tim gazijama. Od
ovog broja zapocinjemo sa pricama o de-
vet narodnih heroja Armije BiH.
Os|onac l uzdanlca bosnjackog
naroda
U prvom clanku donosimo pricu o ra-
hmetli Izetu Nanicu. Komandant 105.-505.
Viteske motorizovane brigade, brigadni ge-
neral Izet Nanic, roden je u Buzimu 4. okto-
bra 1965. godine. Osnovnu skolu zavrsio je
u Buzimu, a srednju vojnu skolu u Zagrebu
1984. godine. Poslije upisuje Vojnu akade-
miju u Beogradu, gdje provodi dvije godi-
ne, zatim u Sarajevu jednu godinu, da bih se
ponovno vratio u Zagreb i 1987. godine
zavrsio Vojnu akademiju (smjer RV i
PVO). Ozenio se 1987. godine SeIijom,
djevojacko Remetic, iz Varoske Rijeke kod
Buzima. Sa SeIijom je izrodio troje djece:
kcerku Izetu (1988.) i dva sina Nevzeta
(1991.) i Ibrahima (1993.).
Svoje sluzbovanje u bivsoj JNA, kao
porucnik, provodi u Kragujevcu. U janu-
aru 1992. godine, Izet se na nagovor oca
Ibrahima vratio iz Kragujevca u Buzim.
Nakon napustanja JNA dolazi sa porodi-
com u rodni Buzim, gdje uzima aktivno
ucesce u organizaciji odbrane i Iormira-
nju prvih vojnih jedinica. Formira Stab
Teritorijalne odbrane, a 1. avgusta 1992.
godine postavljen je na duznost koman-
danta Staba TO Buzim. Formirao je spe-
cijalne jedinice 'Hamza i 'Gazije¨, koje
kroz brojne bitke izrastaju u najbolje jedi-
nice 5. korpusa i cijele Armije BiH.
Svi vojno sposobni clanovi Naniceve
porodice nosili su pusku. U rejonu Osma-
ce, kod Bosanske Otoke, 30. juna 1992.
godine u zaustavljanju cetnicke oIenzive
herojski je poginuo Izetov mladi brat
Nevzet, koji je dobitnik priznanja 'Zlatni
ljiljan¨. Za samo nekoliko mjeseci, Izet
Nanic je izrastao u narodnu legendu. Ubr-
zo postaje oslonac i uzdanica bosnjackom
narodu Bihackog okruga. Brigadu vodi iz
pobjede u pobjedu, a u svakoj njenoj pori
ostavio je upecatljiv trag. Sa izuzetnim
organizatorskim sposobnostima stvara je-
dinstven kolektiv i postavlja sve na svoje
mjesto. Poseban pecat daje nacinu izvo-
dena borbenih dejstava jednim speciIic-
nim nastupanjem. Pokazalo se da u uslo-
vima totalnog okruzenja i nije bilo dru-
gog nacina ratovanja. Filigranskim pri-
premljenim operacijama oslobadani su
kilometri okupirane teritorije Republike
Bosne i Hercegovine, zapljenjivane ogro-
mne kolicine prijeko potrebnog naoruza-
nja i tehnike.
Nije lahko bilo rahmetli Izetu. Treba-
lo se izboriti za svoje mjesto u svom mje-
stu, medu herojskim narodom tersli men-
taliteta, koji se stoljecima talozio na gra-
nici napacene Krajine i Bosne. U jednom
periodu agresije, odredeni krajiski poli-
ticki krugovi su prosirili vijest da je Na-
nic 'komunisticki nastrojen¨ i da 'nije
povjerljiv¨. Tada je izmanipulisan zesto-
ki buzimski gazija, rahmetli Asim Baj-
raktarevic, dosao pred Stab 505. brigade,
pozvavsi Nanica da odstupi od komando-
vanja brigadom. Znajuci da je Bajraktare-
vic izvrstan borac koji je u rat dosao iz
Austrije i da nije kalkulirao u patriotskim
namjerama, Nanic je rekao Bajraktarevi-
cu da moze odmah preuzeti komandova-
nje najelitnijom jedinicom 505. brigade
'Hamzama¨, a da ce Nanic odstupiti ako
narod bude tako zelio. Narod je podrzao
Nanica, a Bajraktarevic je do pogibije u
Iusci Pa lan ci na Grmecu, u ope ra ci ji
'Sa na¨ u sep tem bru 1995. go di ne, ostao
komandant 'Hamzi¨. Tada je, prema
tvrdnjama Nanicevih suboraca, odbrana i
koordinacija izmedu vojske i policije po-
stala najcvrsca, zbog cega cetnici i auto-
nomasi nikada nisu zauzeli Cazin i nasta-
vili prema Bihacu.
Pod Nanicevom komandom krenulo
se u oslobadanje privremeno okupirane
teritorije Republike BiH na Corkovaci. I
od tog dana Naniceva brigada nije znala
za poraz. Njegove gazijske poduhvate
najbolje su zapamtili malobrojni prezi-
vjeli cetnici u operaciji 'Munja 93.¨ i
ratni zlocinac Ratko Mladic koji je sep-
tembra 1994. jedva izvukao zivu glavu sa
Radoca, tokom operacije 'Breza 94¨.
Bjezali su cetnici ispred Buzimljana od
Banjana, Bos. Krupe, Otoke, Grabeza,
Iohovskih brda do Velike Kladuse. Ni-
kad nije izgubio ni milimetra teritorije u
svojoj zoni odgovornosti, a cinjenica je i
to da su buzimski vitezovi oslobodili pre-
ko 300 kilometara kvadratnih okupirane
teritorije.
Posebno treba istaknuti momenat za-
cetka ideje tzv. autonomije, kada je zasi-
gurno komandant Nanic odigrao odlucu-
jucu ulogu i sacuvao narod Bihackog
okruga od izdaje. Tih dana sve oci sta-
novnika Cazinske krajine bile su usmje-
rene prema komandantu Nanicu. Svima
je bilo jasno da buzimska rijec nece izdati
narod i drzavu Bosnu i Hercegovinu. I da-
Narodnl berojl lz 8osne l Hercegovlne: |zet Nanlc - dan prlje poglblje ba|a|lo se sa svojlm saborclma l narodom
Caz|,a | |o¿oooa |z 3uz|oa
/voo Huso|oov|c
I:et Nanic (1965. 1995.)
J
O
U
R
N
A
L
37
35,ë(,=%261(
nas se svi borci i starjesine 505. Viteske
brigade sjecaju rijeci komandanta: 'Mi
smo Armija BiH i dobro znamo da ciljeve
nase borbe. Izdajnici i Fikretovi poslusni-
ci su u zabludi, ali ja sam ubijeden da ce
oni doci sebi.¨
Na dzenazi jednom od komandira ceta
za specijalne namjene 'Hamza¨, 24. no-
vembar 1994. godine, rahmetli Nanic je
kazao: 'Ja sam malo zakasnio, ali sam
ipak stigao na vrijeme da cujem nekoliko
rijeci eIendije koji vam se obratio prije
mene. On je kazao da mi imamo jednog
zastitnika Allaha, dz.s. Ja sam se u to
jucer i uvjerio. Spomenuo je i jucerasnju
akciju koju smo imali. I jucer smo pobije-
dili dusmanina, ali vjerujte, nismo pobije-
dili zato sto smo bili jaci borci, jer smo
bili popustili, vec nam je Dragi Bog po-
mogao i donio nam pobjedu i kao da je
rekao vi morate pobijediti. Ako Bog da, i
ubuduce ce nam pomagati. Mi smo jucer
pobijedili i cetnike i autonomase. Dakle,
bilo je tu mijesanog sastava. U juceras-
njoj borbi palo je, ako Bog da, nekoliko
sehida. Prvi je bio komandir cete za spe-
cijalne namjene Hamza`, a onda je pao i
komandir Jurisnog voda, pa jos dva nje-
gova borca, pa poslije jos jedan. Bila je
to krvava borba. Ali, kao sto rekoh, uz
Boziju pomoc mi smo uspjeli pobijediti.
Htio sam kazati i sljedece. EIendija je pi-
tao hocemo li halaliti ovome sehidu koji
je pred nama? Vjerovatno je njegova dusa
tu negdje oko nas. On vama nije nista du-
zan. A vi razmislite sta ste vi njemu duzni
i sta ste duzni svim ostalim sehidima koji
su pali u borbi sirom drzave Bosne i Her-
cegovine. Ako vam je poznato sta ste im
duzni, onda je svaka druga rijec izlisna.¨
Kada sam avgusta 2009. godine bio
gost Naniceve porodice u Buzimu maj-
ke Rasime, brace Nijaza i Mujage, slusao
sam mnoge price o rahmetli Izetu, ali naj-
dublje mi se u mozdane Iijoke urezala
izjava proslavljenog Nanicevog borca Ni-
jaza Veladzica Veljuna, koji mi rece: 'Da
je cijela Srbija isla na nas, mi bi je zajed-
no sa rahmetli Izetom docekali, mi sa
njim straha nismo imali.¨
Mnoge najelitnije jedinice Vojske Re-
publike Srpske, Vojske Jugoslavije, SAO
Krajine i Abdiceve 'Zapadne Bosne¨, de-
setkovane su u borbama protiv Nanicevih
gazija. Tako je zarobljen komandant Pr-
ve, Druge i Trece brigade tzv. NO ZB , a
pred njima su bjezali Kedini specijalci,
cuveni 'Mauzeri¨ iz Bijeljine, Iegijine
'Crvene beretke¨, denerali Mladic i Ta-
lic. Krajem avgusta 1995. godine para-
vojska Fikreta Abdica bila je u rasulu po-
vlaceci se prema granici sa Hrvatskom.
Druga gardijska brigada Hrvatske vojske
sa zapovjednikom Zvonimirom Petrinj-
cem probijala se prema Dvoru na Uni,
dok se drugi krak ove brigade HV-a pro-
bijao prema Zirovcu i Glini, gdje se tre-
bao spojiti sa jednim od bataljona 505.
brigade.
Pobjeda je b|lzu. blce nasa!
Nekoliko dana uzastopno, prije kob-
nog 5. avgusta 1995.godine, Izet je odla-
zio na mezar svog brata Nevzeta i dugo
ostajao. Na ceste opaske svojih saradnika
da se cuva i da se ne izlaze nepotrebnim
opasnostima tokom bitki, Izet je uvijek
imao isti odgovor: 'Da, ja vas pitam jel`
ikad iko ostao na ovome svijetu?¨
Petak, 4. avgusta 1995. godine, na
dzumi se Izet sreo sa mnogim Buzimlja-
nima. Zelio je da razgovara. Par sati ka-
snije, predavajuci ratnu zastavu koman-
dantu 'Hamzi¨, rahmetli Asimu Bajrak-
tarevicu, obratio se borcima i narodu rije-
cima: 'Ovdje smo danas, da se pogleda-
mo, da popricamo, da se halalimo...¨ Na-
vecer, 4. avgusta, rahmetli Izet je napisao
posljednje rijeci u svom ratnom dnevni-
ku: 'Sve je u igri. Nadam se da ce uspjeti.
I ja sa njima, a onda i narod. Pobjeda je
blizu. Bice nasa, ako Bog da, Bosna i
Hercegovina. Osjecam da mogu uraditi
zamisljeno, da mi je snage i srece. Sve
sam ulozio. Nestalo je struje... Sretno.¨
Corkovaca, rano jutro 5. augusta
1995. godine. Vitezovi su krenuli na bor-
beni zadatak, zadatak spajanja sa voj-
skom Republike Hrvatske. Vitez Nanic
krece u svoju posljednju bitku u kojoj je
imao tajni znak 'Igman¨. Jer, sanjao je da
sa oslobodiocima preko Igmana ude u Sa-
rajevo. I pred samo kretanje, vitez Nanic
obraca se svojim borcima: 'Znate svi za-
datak, cilj nam je spojiti se sa Hrvatskom
vojskom u Dvoru, ali ako Hrvata ne bude
u Dvoru, mi idemo u Kostajnicu. Uglav-
nom, spojit cemo se. Sretno!¨
Kretali su se teritorijom Hrvatske ka
Dvoru na Uni, kroz sumu, u rejonu Vijen-
ca, ispod kote Hleb. Nailaze na tek osvoje-
ni cetnicki bunker. Okolo razbacane cet-
nicke stvari. Idu dalje. Cuju se pojedinacni
pucnji iz pusaka. Zastaju. Komandant Na-
nic puca na zasjedu. Iz stojeceg stava raIa-
lima zasipa cetnike. U jednom momentu,
panterski se baca na desnu stranu puta.
Mijenja okvir. Ponovo otvara vatru. Vodi
se zestoka borba. Vatra je sve zesca i ze-
sca. Cetnici su na 20-ak metara ispred. Ko-
mandant je pogoden. Pada na leda. Pogo-
den u glavu i vrat, mnogo je krvario. Vi-
djelo se da umire. Nesto je htio reci...
Zajedno sa velikim komandantom po-
ginula su dva pratioca, braca Ismet i Suljo
Isakovic, te nacelnik bezbjednosti 505. vi-
teske brigade Meho Basic. Na licu mjesta
je ostao ziv samo vezista u stabu Alija
Osmanovic, inace rodom iz Srebrenice.
Osmanovic je, nakon sto su Nanicevo tije-
lo izvukli tri kilometra dalje, poslao poru-
ku generalu AtiIu Dudakovicu. Poruka je
glasila: 'Komandant 505. poginuo.¨ 'Dva
minuta nije bilo odgovora¨, sjeca se Osma-
novic. Onda je stigao generalov odgovor:
'Neka najstariji medu vama preuzme ko-
mandu.¨ Najstariji je bio Sead Jusic.
U momentu Naniceve pogibije putna
komunikacija Bihac-Karlovac je bila slo-
bodna, jedinice Armije BiH su usle u Ve-
liku Kladusu, a nastavljena su napredova-
nja prema Bosanskom Novom, Sanskom
Mostu i Kljucu. Prvi putnici, koji su u
pratnji hrvatske policije stigli novooslo-
bodenom cestom u Bihac, bili su roditelji
Izeta Nanica, koji su iz izbjeglistva u
Splitu stigli na dzenazu svom sinu. ‰
1ifelo sehida I:eta Nanica na d:ena:i
1995. godine
Avdo Huseinovic s I:etovom mafkom
Rasimom Nanic 2009. godine u Bu:imu
J
O
U
R
N
A
L
38
å,9-(7,,6/$0
Kada je posrijedi ovo pitanje, uputno
je, dakako, konzultirati kur`anske ajete ko-
ji potvrduju pluralizam vjerskih nazora i
covjekovu mogucnost odabira. U Ku`ranu
je receno: Da Gospodar tvof hoce, na Ze-
mlfi bi doista bili svi vfernici. Pa :asto on-
da ti (Muhammede) da nagonis lfude da
budu vfernici? Nifedan covfek nife vfernik
be: Allahove d:.s. volfe.¨ (Junus, 99)
1i (Muhammede) poucavaf – tvoje je
da poucavas. 1i vlasti nad nfima nemas.¨
(El-Gasija, 21-22)
Reci. O lfudi, Istina vam dola:i od
Gospodara vaseg, i onaf ko se uputi pra-
vim putem uputio se :a svofe dobro, a
onaf tko krene stranputicom, krenuo fe na
svofu stetu, a fa nisam vas odvfetnik.¨
Iz navedenih ajeta Casnoga Kur`ana
svatko moze zakljuciti da je postivanje
slobode vjerovanja fundamentalni dio mu-
slimanskog vjerovanja i da muslimani s
prihvacenjem drugih vjeroispovijedi, za
razliku od drugih, nikada nisu imali pro-
blema. Uloga Poslanika islama bijase da
jasno i nedvosmisleno prenese Bozju po-
ruku, te mu je dano na znanje da on nikoga
ne moze prisiliti na vjerovanje, jer, u biti,
takva vjera nije ni istinska niti daje ploda.
No istodobno, u Casnome Kur`anu, svome
najvaznijemu izvoru, islam za sebe kaze
da je jedina kod Boga prihvacena vjera.
“Allahu je prava vjera jedino – islam. A
podvofili su se oni kofima fe data Knfiga
bas onda kada im fe doslo sa:nanfe, i to i:
medusobne :avisti. A s onima kofi u Alla-
hove rifeci ne budu vferovali Allah ce se
br:o obracunati. Ako se oni budu prepirali
s tobom, reci. Ja se samo Allahu pokora-
vam, a i oni kofi me slifede. I reci onima
kofima fe data Knfiga i neukima. Primite
islam' Ako prime islam, onda su na Pra-
vome putu. A ako odbifu, tvofe fe fedino da
pozivaš. – A Allah dobro vidi robove Svo-
je.” (Ali Imran, 19-20)
Iako se u Kur`anu naglasava da je
islam posljednja objavljena vjera – time,
za njegove sljedbenike, naravno, i jedina
ispravna – on nipošto ne zagovara negira-
nje ili neprijateljski odnos prema drugim
vjerama, odnosno njihovim sljedbenicima.
Islamska tolerancija proistjece iz prihvaca-
nja morala kao srznog zivotnog nacela u
kojem je cestitost, a ne bogatstvo, nacio-
nalna, rasna ili ideoloska pripadnost, naj-
veca covjekova vrlina. I ovdje je od najve-
ce vaznosti temeljno nacelo da “u vjeri
nema prisiljavanja” jer “pravi put se ja-
sno ra:likufe od krivoga¨ ili I reci (o Mu-
hammede). Istina dola:i od Gospodara
vaseg, pa tko hoce neka vferufe, a tko hoce
neka ne vferufe'¨ (Al-KehI, 29)
Tijekom 14-stoljetnog razdoblja sire-
nja islama muslimani nisu silom nametali
svoju vjeru, niti su ikoga prisiljavali da je
prihvati. Za ovu tvrdnju dostupne su nam
brojne relevantne cinjenice. Tako su u srcu
muslimanskoga svijeta bezmalo opstale
sve glavne zidovske i krscanske zajednice.
S druge pak strane, u Spanjolskoj su mu-
slimani vladali vise od sedam stoljeca, da
bi pocetkom 15. stoljeca bili u cijelosti
iskorijenjeni. Na Balkanu su Osmanlije,
cija je sluzbena vjera bila islam, vladali
gotovo pet stoljeca. Pod njihovom vlascu
egzistirale su sve krscanske zajednice te su
do u nase dane sacuvane njihove crkve, ali
i brojni tragovi duhovne i materijalne kul-
ture krscanske provenijencije. Nakon sto
su Turci napustili Balkan, nad muslimani-
ma se, osobito Bosnjacima, provodio su-
stavan genocid. Danas, primjerice, na Za-
padu postoji inflacija knjiga koje izravno
ili neizravno blate islam i muslimane, dok
u islamskim zemljama omalovazavanje
neislamskih vjerozakona uglavnom nije
slucaj: osim literature koja sadrzi rasprave
muslimanskih, zidovskih i krscanskih uce-
njaka, rijetko cete naici na primjere izrav-
noga omalovazavanja tudih vjerskih po-
gleda. Ma koliko da kosta politika blagosti
i popustljivosti, ona je bila i bit ce zasvag-
da jedini ispravan put za vecinu muslima-
na. Tolerancija prema nemuslimanima
obaveza je svakog muslimana i musliman-
ke kojom ih je zaduzio Poslanik islama
Muhammed a.s. Sjetimo se, kada je bio
najjaci, tada je pokazivao najvise blagosti.
U skladu s time, iznevjeriti toleranciju za
muslimane znaci iznevjeriti jedno od
osnovnih nacela islama.
Pogledamo li u povijest musliman-
sko-krscanskih i muslimansko-zidovskih
odnosa, ali i odnosa islama prema drugim
zajednicama, valja reci da se od nemusli-
mana, medutim, nedvosmisleno trazilo da
prihvate novi poredak utemeljen na novoj
vjeri. Pritom su nimalo slucajno upravo
poseban status imali zidovi i krscani kao
'sljedbenici Knjige¨. Oni su, a sto ned-
vojbeno svjedoci cjelokupna musliman-
ska povijest, mogli zadrzati i slobodno
ispovijedati svoju vjeru. Doduse, morali
su placati poseban porez drzavi, tzv.
d:i:fu, no nisu morali sluziti vojsku i slati
svoje mladice da brane granice islamske
drzave. Prema danasnjim mjerilima, po
nekima su takva pravila svodenje zidova i
krscana na gradane drugoga reda, no ta-
kve snosljivosti u krscanskom svijetu nije
bilo ni u tragovima. Tko god nije prizna-
vao papu bio bi prognan ili pokrsten.
Poseban status za zldove l krscane
Uvjetno kazano, dok zidovi i krscani, u
teolosko-genealoskom smislu, svoje kori-
jene vezu za Abrahamova sina Ishaka/Iza-
ka, odnosno njegovu majku Saru, musli-
mani svoje porijeklo vezu za Ibrahimova
sina Ismaila/Jismaela, odnosno njegovu
majku Hadzeru/Hagar. Brojni su kur`anski
ajeti koji izravno govore o zidovima i kr-
scanima, ali, dakako, i u razlicitim kontek-
stima. Vecina ajeta potice muslimane na
dijalog i suradnju, ali takoder postoje i oni
koji govore o njihovu neslaganju sa zido-
vima i krscanima, sto zavisi od konkretne
situacije, odnosno povoda objave odrede-
nih kur`anskih ajeta. Uglavnom, rijec je o
ajetima dogmatske naravi gdje se 'sljedbe-
nici Knjige¨, tj. zidovi i krscani, pozivaju
na raspravu o vjerovanju. Jednako tako,
postoje i oni o prijateljstvu i suradnji u
prakticnom zivotu, ali i oni koji reguliraju
Islamske teme
|s|ao | o·u¿o v,o·o|soov|,oo|
M|·za o|. Mos|c
J
O
U
R
N
A
L
39
å,9-(7,,6/$0
odnose u stanju neprijateljstva, kada se,
primjerice, muslimanima zabranjuje da
prijateljuju sa zidovima i krscanima ako ih
ovi ubijaju ili progone. Mozemo uzeti za
primjer kur’anski ajet u kojem stoji: “O
vfernici, ne u:imafte :a :astitnike :idove i
krscane' Oni su sami sebi :astitnici' A nfi-
hov fe i onaf kofi ih :a :astitnike prihvati,
Allah :aista nece uka:ati na pravi put lfu-
dima kofi sami sebi nepravdu cine.” (Al-
Maida, 51)
Ovdje je uputno ispitati povod za obja-
vu ovoga ajeta. Tocno se zna da je objav-
ljen neposredno poslije bitke na Uhudu.
Njime je regulirana konkretna, vremenski
uvjetovana situacija. On ne propisuje na-
celan odnos i stav islama prema zidovima
i krscanima. Naprotiv, takav odnos vazi
samo u situacijama poput Bitke na Uhudu
u kojoj su se zidovi i arapski krscani ujedi-
nili s mekanskim idolopoklonicima kako
bi unistili Muhammeda a.s. i islam. Ovdje
dolazimo do mjesta mozebitnog prijepora
koji pocesto biva tendenciozno tumacen s
nakanom da se islam protumaci kao rato-
borna religija. Ili nadalje: “Neka vjernici
ne u:imafu :a prifatelfe nevfernike kad
ima vfernika, a onoga tko to cini Allah
nece stititi. 1o cinite fedino da bi ste se od
nfih sacuvali. Allah vas podsfeca na Sebe i
Allahu se sve vraca.¨ (Ali Imran, 28)
Citirani ajet objavljen je zbog licemje-
ra koji su bili vrlo bliski sa skupinom ido-
lopoklonika koja je spomenutu prisnost
zloupotrebljavala. Neki pak kazu da je
objavljen zbog jednog muslimana koji je
pokusao obavijestiti idolopoklonike o na-
mjeri Poslanika Muhammeda a.s. da oslo-
bodi Meku. Dakako da nije rijec ni o ka-
kvoj iskljucivosti. U pitanju je zabrana iz-
daje, a ne zabrana koegzistencije. Jer, po-
znato nam je da je Muhammed a.s. sklapao
prijateljstva i s idolopoklonicima, kao i to
da je Amr ibn Umejje kao idolopoklonik,
nemusliman, bio osobni Poslanikov prija-
telj te da je uzivao njegovo povjerenje i
usprkos tome sto je svojedobno ratovao
protiv muslimana. Dakle, sve je uvjetova-
no time je li rijec o stanju mira ili rata.
Kur’anski ajeti iz mekanskog i medinskog
razdoblja Objave oduzimaju gore navede-
nim citatima opci karakter: I svakako ces
naci da su vfernicima nafbli:i prifatelfi oni
kofi govore. Mi smo krscani, :ato sto me-
du nfima ima svecenika i monaha i sto se
oni ne ohole.¨ (Ali Imran, 28)
Kur`an u tom pravcu ide jos i dalje, jer
ne iskljucuje mogucnost zasnivanja dobrih
odnosa cak i s mnogoboscima, i to u vrije-
me kada je islam bio u najzescem sukobu s
arapskim idolopoklonicima. Obracajuci se
muslimanima, Kur`an kaze: Allah vam
ne :abranfufe da cinite dobro i da budete
pravedni prema onima kofi ne ratufu pro-
tiv vas :bog vfere i kofi vas i: :avicafa va-
seg ne i:gone Allah, :aista, voli one kofi
su pravicni.¨ (Al-Mumtahina, 8)
U sljedecem ajetu istog kur`anskog
poglavlja Allah dz.s. objasnjava tko su ti
s kojima muslimani ne mogu sklapati pri-
jateljstvo: Ali vam :abranfufe da prifa-
telfufete s onima kofi ratufu protiv vas
:bog vfere i kofi vas i: :avicafa vaseg i:-
gone i kofi poma:u da budete prognani.
Oni kofi s nfima prifatelfufu sami sebi ci-
ne nepravdu.¨ (Al-Mumtahina, 9)
Na ovaj nacin Kur`an uspostavlja naj-
cvrsca nacela meduljudske suradnje. On
zagovara dobrocinstvo makar bilo i jed-
nostrano. Kur`an nikada nije ponistio to
nacelo, niti je bilo kome dopustio da
umjesto ovoga uspostavi neko drugo na-
celo. Medutim, vazno je istaknuti i da je
kur’anske iskaze potrebno promatrati u
kontekstu drugih kur`anskih iskaza. Oni
se ne mogu promatrati izvan tog kontek-
sta, odvojeno i izolirano.
Tumaceci pogresno kur`anske ajete ili
trgajuci znacenje iz konteksta, cesto se
zlonamjerno donose zakljucci da Kur`an
propagira i zagovara neprijateljstvo, cak
da dopusta i neopravdano ubojstvo sljed-
benika drugih religija. Usto, tijekom po-
vijesti iznoseni su stavovi i o Muhamme-
du a.s. kao mrzitelju zidova i krscana,
odnosno kao o 'antikristu¨, 'laznom pro-
roku¨. Zivot svakog covjeka, medutim,
svetost je za islam. Bespravno oduzima-
nje zivota neoprostiv je grijeh i obaveza
je islamske vlasti da kazni pocinitelja ma
o kome se radilo. Allah dz.s. u Kur`anu
kaze: Zbog toga smo Mi propisali sino-
vima Israilovim. ako neko ubife nekoga
kofi nife ubio nikoga, ili onoga kofi na
:emlfi nered ne cini kao da fe sve lfude
poubifao, a ako neko bude u:rok da se
necifi :ivot sacuva kao da fe svim lfudi-
ma :ivot sacuvao.¨ (El-Maida, 32)
Zivot je Bozji dar, i neopravdano uni-
stavanje zivota s islamskoga stajalista
spada medu najteze grijehe. Svetost zivo-
ta, dakle, u islamu je zajamcena za svako-
ga, bez obzira na vjeroispovijest, narod-
nosnu ili nacionalnu pripadnost. Narav-
no, tu su iskljuceni zlocinci za koje je
Zakon predvidio stroge kazne.
Usprkos jasnim islamskim pogledi-
ma, brojni mediji, institucije i pojedinci
nerijetko inzistiraju na “tijesnoj vezi”
islama i nasilja. Pri tome se pozivaju na
'muslimanska zvjerstva iz davnih vreme-
na¨. Cak i kada takvi navodi imaju ele-
mente istine, zlocin ima svoje ime i nije
ga odgovorno pripisivati cijelom kolekti-
vitetu. U protivnome, sve bismo katolike
mogli smatrati odgovornima za krizarske
ratove te iskorjenjivanje zidova u Nje-
mackoj, svi zidovi bili bi odgovorni za
zlocine u Palestini, a svi pravoslavci za
pokolje muslimana u BiH i na Kosovu.
Ni zidovstvo ni krscanstvo, odnosno
njihova danasnja verzija ucenja, ne sadrze
stav prema drugim vjerama kao sto to ek-
splicira islam: otvoren i jasan, utkan u
kur`anski tekst, Bozje Rijeci. Takoder, do-
voljno je razmotriti konkretne epizode iz
povijesti Islamske drzave i muslimana pa
da zakljucimo da su nemuslimani tijekom
povijesti imali puno bolji status u islam-
skoj drzavi nego muslimani u, recimo, ta-
dasnjoj krscanskoj Europi, kao sto danas
muslimani bolje zive u nekim europskim
zemljama nego u muslimanskom svijetu.
Muslimani vjeruju da islam nadomje-
sta zidovstvo i krscanstvo, da je Kur`an
zavrsna i potpuna Rijec Bozja i da je Mu-
hammed a.s. posljednji od Boga odabrani
poslanik. Suprotno krscanstvu, koje pri-
hvaca vecinu zidovske Biblije, muslima-
ni vjeruju da je ono sto je zapisano u Sta-
rom i Novom zavjetu iskrivljena verzija
izvorne objave Mojsiju/Musau a.s., odno-
sno Isusu/Isau a.s. Medutim, islam postu-
je zidove i krscane, izravno im se u
Kur`anu obraca i nalaze muslimanima da
su zivoti, vjera, cast i imeci 'sljedbenika
Knjige” svetinja i da kao takvi imaju biti
sigurni i zasticeni, jer je Bozja volja egzi-
stiranje vise religija, a ljudima je ostavlje-
na mogucnost odabira.
A da fe Gospodar tvof htio, sve bi lfude
slfedbenicima fedne vfere ucinio. Medutim,
oni ce se uvifek u vferovanfu ra:ila:iti, osim
onih kofima se Gospodar tvof smilufe. A :a-
to ih fe i stvorio.¨ (Hud, 119-120)
A tebi (Muhammede) obfavlfufemo
Knfigu, samu istinu, da potvrdi knfige pri-
fe nfe obfavlfene i da nad nfima bdi. I ti im
sudi prema onome sto Allah obfavlfufe i ne
povodi se :a prohtfevima nfihovim, i ne
odstupaf od Istine kofa ti dola:i, svima va-
ma smo :akon i pravac propisali. A da fe
Allah htio, On bi vas slfedbenicima fedne
vfere ucinio, ali On hoce da vas iskusa u
onome sto vam propisufe, :ato se natfecite
tko ce vise dobra uciniti, Allahu cete se svi
vratiti, pa ce vas On o onome u cemu ste se
ra:ila:ili obavifestiti.¨ (El-Maida, 48)
Reci. 0 slfedbenici Knfige, dodite
da se okupimo oko fedne rifeci i nama i
vama :afednicke. da samo Allaha obo:a-
vamo, da nikoga Nfemu ravnim ne sma-
tramo i da fedni druge, pored Allaha, bo-
govima ne dr:imo' Pa ako oni ne prista-
nu, vi recite. Budite svfedoci da smo mi
muslimani'¨ (Ali-lmran, 64) ‰
VELIKA KLADUŠA

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful