OSNOVE PRORAČUNA MOSTOVA 1 Uvod

Mostovi od AB i PB proračunavaju se po normama i propisima za dotične sklopove. Rezne sile dobivaju se po postupcima građevne statike. Pri proračunu statički neodređenih sklopova uzimaju se u obzir krutosti neraspucalih presjeka, a u vlačnih članaka u zavisnosti od stanja raspucalosti i udjela armature u presjeku. Djelovanja na sklopove uzimaju se na način izložen na dotičnom predavanju u prošlom semestru. Uvriježeno je provjeravati mjerodavne presjeke po graničnim stanjima (GS): • nosivosti i • uporabivosti. PB sklopovi provjeravaju se još po GS dopustivih naprezanja. 1

1 Uvod
U statički neodređenih sklopova valja imati na umu mogućnost preraspodjelbe reznih sila nakon pojave plastičnih zglobova pri porastu opterećenja. Pri provjeravanju mjerodavnoga presjeka razlikujemo, s jedne strane, djelovanje g0, Δg i q, te, s druge strane, utjecaj statičke neodređenosti i dugotrajnih djelovanja (s, k, ΔT i δ). Toplinska djelovanja (ΔT) ne smijemo podcjenjivati, jer mogu Sandučasti nosač izazvati opasna raspucavanja. Njemački učenjak Kehlbeck proučavao je Hrbat zapadna strana ova djelovanja, te je u kolničkoj ploči Sandučasti sklop sandučasta nosača pod asfaltnim zastorom izmjerio ΔT = 25 K, a između gor- Rebrasti sklop nje i donje ploče ΔT = 20 K. Hrbat Te su razlike dostatne da same izazovu Otvoreni sklop raspucavanje. Slika 1.1: Temperature u hrptu
sandučastog i rebrastoga sklopa
2

1 Uvod
Podjednako pogibeljne mogu biti ΔT što nastaju od hidratacijske topline odmah nakon betoniranja. Od njih se štitimo boljom tehnologijom betona i unaprjeđenjem postupaka građenja. Međutim, nema potrebe pribrajati reznu silu od ΔT onima od g i q pri određivanju potrebne sile prednapinjanja. Naime, pukotina što nastaje od ΔT stapa se s onom od q i ne može utjecati na graničnu nosivost (slika 1.2).
Uporabna opterećenja Tražena nosivost = ν-struko uporabno opterećenje Sile Previsoko prednapinjanje Krhki slom Žilavi slom splašnjava

Slika 1.2: Djelovanje prisile od ΔT na protežnom nosaču

Rezne sile od opterećenja i prisile

Djelovanje ΔT

Djelovanje

Prisila od ΔT Izobličenje, npr. κ Izobličenje 3

Naime. previsok stupanj prednapinjanja mogao bi izazvati krhki slom.1 Uvod Lijevi dio slike pokazuje kako u uporabnom stanju prisilno izobličenje od ΔT izaziva reznu silu gotovo kao od q. ali to ne vrijedi za GS uporabe (pukotine). . Iz ovoga slijedi da se pri dokazu GS nosivosti može zanemariti normalno djelovanje ΔT i skupljanja (s). iako se dobrim dijelom poništava djelovanjem puzanja. Djelovanje različitoga slijeganja potpora (δ) ne može se zanemariti u protežnih (kontinuiranih) nosača veće krutosti. dok je u GS nosivosti (desni dio slike) odgovarajući priraštaj sile zapravo zanemariv pod uvjetom da stupanj prednapinjanja nije previsok i ako je nosač primjereno armiran. u vitkih nosača djelovanje δ zapravo iščezava već 4 pri prvim pukotinama. Međutim. ali vremenski tijek obaju djelovanja treba pouzdano utvrditi.

Ipak. au. 5 . najpouzdanije je rješenje vrlo popustljivih potpora – oblikovanje ležaja tako da se mogu podlagati. fy. GS pukotina ima dva mjerila za određivanje najmanje potrebne armature: Pri pojavi pukotina naprezanja u njoj ne smiju dosegnuti granicu razvlačenja. čime se nadoknađuje popuštanje potpora. jer već pri pojavi prvih pukotina nepovoljni momenti savijanja splašnjavaju. i Ne smije se dosegnuti granična širina pukotine. Dokaz GS uporabljivosti iziskuje dvije provjere da se ne će dosegnuti : GS pukotina i GS izobličenja.1 Uvod Preporučuje se pri proračunu uzeti u obzir djelovanje (1/3 ÷ 1/2) δ.

jer pod djelovanjem q ne mogu nastati izobličenja koja bi dovodila u pitanje uporabivost mosta.1 Uvod GS izobličenja u PB mostova zanimljivo je samo za provjeru djelovanja g. Δg i k. a svakako se mora izbjeći stanje predočeno na karikaturi. 6 . Izobličenja od stalnih i dugotrajnih djelovanja treba odrediti što točnije kako bi se sklopu dala odgovarajuća nadvišenja (ili protuprogibi) pri građenju.

2 Proračun i armiranje ploča 2. Homberg-Ropers itd. te poprečna sila qx (qy je zanemariva) sve donedavna računale iz utjecajnih ploha (Pucher.) ili s pomoću Rüschovih tablica. 7 . Gradivo je izotropno i elastično. ali se ipak dobiju prihvatljivi rezultati. koja počiva na sljedećim pretpostavkama: Debljina je ploče mala u odnosu na raspon. my i mxy. Rezne su se sile: momenti savijanja mx. Ove pretpostavke ne vrijede sasvim u ploča od AB i PB.1 Pravokutne ploče 2. Progib je malen u odnosu na debljinu.1. a danas gotovo isključivo s pomoću gotovih računalnih programa temeljenih na metodi konačnih elemenata.1 Rezne sile Rezne se sile određuju po teoriji ploča.

max8. my.1: Tijek uzdužnih momenata mx od prometnog opterećenja na pločastom mostu Poprečni momenti.1. najveći su oko polovišta raspona i opadaju prema potporama.2 Proračun i armiranje ploča 2.2 mx. .1 Rezne sile Tijek momenata mx (uzdužnih) od prometnog opterećenja na slobodno poduprtoj ploči (crtasti ležajevi) prikazan je na slici 2.1.1 Pravokutne ploče 2. Redovito vrijedi: my ≤ 0. Slobodni rub mx u presjeku x = 0 Slobodni rub Os ležaja prosječni mx mx u presjeku y = 0 Slika 2.

qx. Uz međupotpore protežnih ploča mora se provjeriti proboj.1 Rezne sile Negativni momenti my zanimljivi su samo nad stupovima protežnih ploča.1 Pravokutne ploče 2.2 Proračun i armiranje ploča 2. Tako je Presjek A .2: Mjerodavne širine za proračun posmičnih naprezanja u blizini ležaja .2). Ako je τ=(qx×b)/(d·∑bA)>τdop. 9 Slika 2. zavisi od načina oslanjanja. Djelovanje poprečnih sila. Mjerodavna je qx na udaljenosti h/2 od osi ležaja (slika 2. mora se proračunati armatura za preuzimanje poprečne sile.A u crtastih ležajeva uglavnom zanemarivo.1.

Gornja se armatura polaže na tz. Budući da je uzdužna armatura najčešće od debelih šipaka (Ø ≥ 22 mm).2 Proračun i armiranje ploča 2.1. Na ovom srednjem potezu načelno ne bi smjelo biti prijeklopa. s tim što se danas to znatno pojednostavnjuje: polovica armature ide skroz.4. treba poprečnu armaturu (Ø 12÷16 mm) položiti u najniži sloj kako bi se ublažio utjecaj uzdužnih pukotina što nastaju zbog prianjanja uzdužnih šipaka. nerijetko položenih u dva sloja. jahače. Za protežne ploče vrijedi slično načelo. a polovica na potezu srednje polovice duljine nosača. Potrebna količina armature duž ploče određuje se na osnovi pomaknutog dijagrama M/z.3 i 2.1 Pravokutne ploče 2. 10 .2 Armatura Način armiranja ploča predočen je na slikama 2.

2 Proračun i armiranje ploča 2.1 Pravokutne ploče 2.2 Armatura Slika 2.3: Uzdužni presjek armature pločastoga mosta 11 .1.

2 Armatura Slika 2.1.2 Proračun i armiranje ploča 2.1 Pravokutne ploče: 2.4: Poprečni presjeci armature pločastoga mosta 12 .

upravo su takve ploče bile pogodnije za prednapinjanje. Sidra se ugrađuju približno na visini donjeg ruba jezgre i to naizmjence napetljiva (aktivna) i nenapetljiva (pasivna). pa se danas ploče prednapinju samo iznimno. a najvažnija je ta da su gotovo potpuno napuštene ploče sa štednim šupljinama. Zato ćemo spomenuti samo osnovna pravila oblikovanja natega.1 Pravokutne ploče 2.5h) kako bi skretne sile išle izravno u ležaj.1. Međutim. U protežnih ploča valja natege nad potporama zaobliti na što manjoj duljini (≤ 1.2 Proračun i armiranje ploča 2.3 Natege (kabeli) U zadnjih 20-ak godina dogodile su se velike promjene u pogledu primjene ploča u mostogradnji. 13 . U poprečnom presjeku sklopa natege se slažu u skupinama na međusobnom razmaku oko 40 cm kako bi tuda mogli hodati radnici.

U protežnih mostova natege nad potporama zavise od načina oslanjanja. Kratak zakrivljeni potez nad međupotporom. Skretne sile Slika 2.1.3 Natege (kabeli) Na krajnjem ležaju protežnog nosača natege treba položiti što više kako bi se u polju pojavile što veće skretne sile (slika 2.2 Proračun i armiranje ploča 2. 14 .5). visok položaj sidra na slobodnom rubu Poprečno prednapinjanje primjenjuje se samo u mostova širine > 10 m.1 Pravokutne ploče 2.5: Vođenje natega u protežnoj ploči.

15 . Zbog toga su u donjem pojasu naprezanja znatno veća nego u gornjemu. Kolnička ploča koja je neizostavna na svakom mostu. da most nije tlocrtno jako zakrivljen i da se ne zahtijeva potpuno prednapinjanje.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.1 Uvod Rebrasti su sklopovi najgospodarniji oblik rasponskoga sklopa pod uvjetom da je raspoloživa visina dostatna. Podiže težište poprečnoga presjeka. Djeluje kao gornji pojas grede. Djeluje kao ravninski nosač (disk) pri djelovanju vodoravnih sila. ima višestruku namjenu i učinak: Prenosi prometno opterećenje na grede (rebra) i raspodjeljuje teške pojedinačne terete na sve grede (djelovanje složenice – nabranoga sklopa).

sve podređeno učinkovitosti izvedbe. 16 . pa dolazi do znatna povećanja tlačnih naprezanja. pa se mora podebljati rebro ili izvesti tlačnu ploču uz donji rub. gdjekada i preko dopustive granice. u protežnih se nosača u presjeku nad potporom nakon raspucavanja neutralna os spušta. njemački inženjer Homberg gradio je i mostove s razmakom GN ~ 16 m.1 Uvod S druge strane. Ipak. Danas je. U predgotovljenih GN razmak je u pravilu < 5 m. međutim. Nekada su inženjeri težili za što učinkovitijim sklopom kao cjelinom i pri tomu su istraživali najpovoljniji broj uzdužnih i poprečnih nosača. Međutim. ako se betonira na skeli broj je glavnih nosača (GN) znatno manji.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. a razmak im je 5÷8 m.

Ako jesu nužni za to. Na slici 3.1 predočen je svrhovit razmještaj PN-a. jer se tako podupire kolnička ploča koja je upravo na ovom mjestu najjače napregnuta. 17 . nad međupotporama mogu se i izbjeći ako nisu nužni kao prečka okvira nad stupištem pri prijenosu sila vjetra ili za torzijsko pridržavanje GN. PN u polju redovito pridonosi povoljnijoj raspodjelbi tereta ako su u presjeku > 2 GN. Međutim. dva su nosača u l/3 podjednako djelotvorna.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.1 Uvod Na krajevima mosta mora se izvesti poprečni nosač (PN) ili barem okvir. moraju se upeti u stupove. Pri tomu je najučinkovitiji PN u l/2. dok veći broj PN nema svrhe. Debljina rebra (hrpta) izravno zavisi od njihova broja u poprečnomu presjeku.

3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.1 Uvod
GN PN PN

PN

Bez PN nad stupištem ili poprečnom krutom potporom

Slika 3.1: Svrhovit raspored poprečnih nosača u rebrastoga sklopa mosta

S PN nad potporom (poprečnim okvirom)

Debljinu rebra određuje broj natega ili armature što se mora smjestiti u njemu. Predgotovljeni nosači, kojih je manje u poprečnom presjeku, najčešće imaju pojačanu donju pojasnicu. Debljina rebra određuje i torzijsku krutost GN, a ona opet stupanj upetosti kolničke ploče.
18

3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.2 Proračun kolničke ploče
3.2.1 Rezne sile Donedavna su se momenti savijanja mx, my i mx,y, te poprečne sile određivali s pomoću utjecajnih ploha izračunanih po teoriji ploča. Pri tomu su razmatrana dva granična slučaja oslanjanja ploča: slobodno poduprte ploče i ploče upete u rebra (hrptove) GN. Stvarni stupanj upetosti valja odrediti na osnovi torzijske krutosti GN-a. Ploča je u pravilu poduprta samo GN-ima, a samo na krajevima mosta i PN-em. Ako ima PN-a u polju i nad međupotporama, moraju se odvojiti od ploče kako bi njezino statičko djelovanje bilo jednoznačno (slika 3.2).
19

3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova
3.2 Proračun kolničke ploče
3.2.1 Rezne sile
Skrajnji PN PN u polju PN nad potporom

Slika 3.2: Kolnička se ploča ne povezuje s PN u polju i nad potporom

Stupanj upetosti ploče, α, u GN zavisi od omjera torzijske krutosti GN-a i krutosti ploče pri savijanju. Očito je stupanj upetosti najmanji na potezu GN-a dostatno udaljenu od PN-a. Može se pokazati da je pri uvriježenim odnosima krutosti njegova najmanja vrijednost u l/2 oko 0.5, da odatle do l/3 postupno raste do 1,0 i prema krajevima je stalan (α = 1,0). 20

2 Proračun kolničke ploče 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. jer je djelovanje g uglavnom poprečno uravnoteženo. proračun se pojednostavnjuje tako da se uzima da je duž cijeloga sklopa α = 1.1 Rezne sile Međutim.0. GN GN 21 Slika 3. a momente u polju izračunane uz tu pretpostavku treba povećati za 10 %. pa se dakle ugrađuje i jednaka armatura. (slika 3. 3).3: Ciljani tijek momenata u kolničkoj ploči preko više GN . Također se uzima da je moment upetosti u krajnji PN jednak poprečnom momentu upetosti u GN.2. Torziju GN-a treba provjeravati samo za djelovanje prometnog opterećenja.

2 Proračun kolničke ploče 3. Uzima se da ploča nije opterećena za Vpl Tereti blizu ležaja nisu opasni za posmik Vlačni pojas Tlocrt Torzijski krut Širina rasprostiranja za F2 Pri određivanju Vpl Tlačni članak do ~ 1.2.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.4.1 Rezne sile Djelovanje poprečne sile od pojedinačnih tereta uzima se po slici 3.2 h Torzijski popustljiv Vlačni pojas Slika 3.4: Širina rasprostiranja tereta kotača 22 .

a danas je prednapinjanje gotovo potpuno napušteno.2. * * * * * Danas se kolničke ploče proračunavaju gotovo isključivo s pomoću računala. Duž GN razlikuje se potez od osi ležaja do ~ l/3 od onog u polju. Donedavna je bio običaj centrično prednapinjati kolničku ploču.2 Armatura i prednapinjanje Armatura je u pravilu nepromjenjiva po cijeloj širini kolničke ploče. 23 .2 h od ruba GN nemaju učinka na poprečnu silu.1 Rezne sile Na predhodnoj slici valja uočiti da tereti što su udaljeni ≤ 1. po MKE. 3.2 Proračun kolničke ploče 3. s tim što se razlikuje donja od gornje.2.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.

. hrbat (rebro).3 Proračun glavnih nosača 3. sve je ovo dano u normama. Hrbat gdjekada s naglašenom pojasnicom. stalne ili promjenjive debljine b0. Slika 3. kao donji dio hrpta visine ~ 0. koja je promjenjiva u zavisnosti od raspona i razmaka GN.5: Dijelovi glavnog nosača 24 . Gornji pojas donji pojas. Nekada su se rabile i samo jednoDonji pojas Pojasnica strane pojasnice. u koji ulazi i kolnička ploča sa sudjelujućom širinom bw.1 Dijelovi glavnog nosača i naprezanja što djeluju na njih Glavni nosač (GN) ima ove dijelove (slika 3.2 h.5): gornji pojas. od udaljenosti ležaja itd. od položaja pojedinačnih tereta.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.3.

Prednapete su ploče još i poprečno stlačene. 25 . Pod djelovanjem opterećenja GP je uzdužno stlačen u području pozitivnih momenata. Na slici 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. silnice (trajektorije) glavnih tlačnih naprezanja skreću u blizini ležajeva prema hrptu. Kako na nosač istodobno djeluju i poprečne sile.3.6 predočene su silnice glavnih naprezanja u GN-u. Okomito na njih djeluju glavna vlačna naprezanja (slika 3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih Dijelovi su GN-a izvrgnuti ovim naprezanjima: Kolnička ploča kao dio gornjega pojasa (GP) podvrgnuta je savijanju u dva okomita smjera.3 Proračun glavnih nosača 3. U području negativnih momenata na GP djeluje uzdužni vlak (mjestimice znatno otklonjen od uzdužne osi) što se mora preuzeti armaturom ili uzdužnim prednapinjanjem.6).

3 Proračun glavnih nosača 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.6: Silnice glavnih naprezanja u kolničkoj ploči 26 .3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih Krajnji ležaj TLOCRT Tlak Vlak Hrbat Ništište momenata Međuležaj PRESJEK Rezne sile M i V Tijek M Tijek V Slika 3.

27 . gdje je smještena vlačna armatura ili natege nagib tlačnih kosnika β = 45 .3 Proračun glavnih nosača 3. Vrijednosti tih sila znatno bliže stvarnima dobiju se po predlošku rešetke (slike 3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih Međutim.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.7b).7a i 3.7a). U tlačnom su pojasu tlačni članci (kosnici) nagnuti pod kutom β ≈ 30 (slika 3. Po predlošku rešetke počev od presjeka udaljena za v od osi ležaja poprečna je vlačna sila u GP nepromjenjiva i dostatna je poprečna armatura što se dobije za savijanje ploče.3.7b). švicarski je učenjak Hugo Bachmann dokazao pokusima da određivanje poprečnih vlačnih sila iz glavnih naprezanja po teoriji savijanja dovodi do pogrješne razdiobe poprečne armature. dok su u vlačnom pojasu nad međupotporama protežnih greda (slika 3. dotično prednapinjanja.

1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih Slika 3. odavdje poprečna posmična armat.3.3 Proračun glavnih nosača 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.7a: Bachmannov predložak rešetke daje bolju raspodjelbu poprečne armature za posmični tijek Krajnji ležaj Kolnička je ploča tlačni pojas.5: Z ≈ V/(4z) na duljini z 28 Krajnji ležaj U pravilu . v = (z + b/4) pomak od ležaja bez poprečne posmične armature Po Bachmannu na duljini z/tanα : Z = V/(2z) tanβ (b-b0)/b za tanβ = 0.

1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih Međuležaj Kolnička je ploča vlačni pojas. Bez posmične poprečne armature Pojasni vlak Pojasni vlak u armaturi Međuležaj Slika U pravilu Z zavisi od dijela vlačnih pojasnih šipaka izvan hrpta 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.3.3 Proračun glavnih nosača 3.7b: Predložak Bachmannove rešetke za međuležaj 29 .

GP glavnih nosača dio je kolničke ploče. gornja pojasna ploča biva. u slučaju dugačkih dolinjaka na visokim stupovima djelovanje vjetra i potresa ne smije se zanemariti. 30 .1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih Ako je jedan GN jače opterećen nego drugi.3 Proračun glavnih nosača 3. koja poput diska preuzima vodoravne sile u vlastitoj ravnini od vjetra i potresa. osim toga napregnuta na posmik (djelovanje složenice).3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. Ipak. Sva se ova četiri djelovanja razmatraju odvojeno.3. Djelovanje diska najčešće se zanemaruje. Armaturu za poprečno savijanje i posmik u istomu smjeru valja zbrojiti ako potječu od istoga slučaja opterećenja. kao disk.

Osim toga.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih U polju g+q. hrbat je dodatno napregnut na vlak okomito na os GN. zajedno s opterećenjem što djeluje na njih. objesiti o tlačni pojas. Na prijepustu g+q Glavna je zadaća hrpta preuzeti na prijepustu u polju samo g samo g posmične sile između dvaju pojasa. Stoga se svi dijelovi sklopa što se nalaze ispod težišne osi hrpta moraju. u hrptu se javlja još i Slika 3.8: Momenti savijanja u poprečno savijanje (slika 3.3 Proračun glavnih nosača 3. ako je spriječeno zaokretanje GN-a. 31 . U hrptu se javljaju glavna naprezanja što potječu od momenta savijanja i poprečne sile. pa još ako je na prijepustu pojasa hodnik. presjeku rebrastoga nosača Ako je donji pojas vrlo širok.3.8).3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. a hrbat je torzijski krut.

Ako je pojas širok može djelovati i posmik. Može se uzeti da se tlačna sila u donjem pojasu širi pod kutom β ≈ 35 prema hrptu. kao i u gornjem pojasu. a kolnička ploča velika raspona. U donjem pojasu javljaju se uglavnom samo vlačne ili tlačne sile. Pri torzijski popustljivim GN-ima (tanki hrptovi) poprečno se savijanje i torzija najčešće zanemaruju – zadovoljava armatura za savijanje i poprečnu silu. 32 . četiri spomenute vrsti naprezanja iziskuju odvojen proračun i dimenzioniranje. U vitkih protežnih nosača može nastupiti potreba dodavanja tlačne ploče od hrpta do hrpta. pa može biti potrebna poprečna armatura.3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.1 Dijelovi GN i naprezanja što djeluju na njih Ako je GN vrlo krut.3 Proračun glavnih nosača 3.

3 Proračun glavnih nosača 3. Ako je RS mosta protežan. Momenti torzije.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. međustupovi moraju biti dostatno kruti na savijanje u poprečnomu smjeru. preuzimlju se parom ležajeva položenih na dostatno veliku razmaku. 33 . što ovdje pripadaju među glavne rezne sile.2 Rebrasti sklopovi s jednim GN-em Samo jedan GN prikladan je jedino za pješačke mostove i za mostove na poljskim cestama širine do 7 m.3.9). Rebro GN-a mora biti deblje kako bi moglo preuzeti torziju pri jednostranom opterećenju. U tu svrhu valja izvesti skrajnje poprečne nosače (slika 3.

3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. Pridržana sila od torzije MT se u hrptu GN “zbraja” s poprečnom silom V od g + qb/2 34 Slika 3.3 Proračun glavnih nosača 3.2 Rebrasti sklopovi s jednim GN-em Moment savijanja GN Torzijski moment Središte posmika Krajnji PN Ležaj Hvatište MT na međuležaju je u središtu posmika. zbog toga šipke stupa vući do vrha.3.9: Torzijski momenti i njihovo preuzimanje na rebrastom sklopu s jednim GN-em .

10 predočene su različite poprečne raspodjelbe.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. Na slici 3.3 Proračun glavnih nosača 3. Danas se proračun obavlja gotovo isključivo s pomoću računala. Homberg itd.3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji) Pri određivanju reznih sila GN-a mora se uzeti u obzir poprečna raspodjelba teških tereta i rasprostrtog opterećenja. 35 . Donedavna se je to određivalo s pomoću utjecajnih krivulja što su ih razradili brojni autori (Courbon. Leonhardt-Andrä. Račun i pokusi pokazuju da se već u slučaju dvaju nosača očituje rasteretno djelovanje posmične krutosti pojasnog diska i torzijske krutosti GN-a na izravno opterećeni nosač.). Valja reći da se dvohrpteni rebrasti sklop može proračunati i po teoriji vitoperne torzije.3. Guyon-Massonet.

3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.3 Proračun glavnih nosača 3.10: Primjeri poprečne raspodjelbe u rebrastoga sklopa s dvama GN PN u polju u 36 .0 Slika 3.3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji) Poprečna raspodjelba po zakonu poluge u vitkih hrptova bez PN u l/2 u debelih hrptova s PN u l/2 Uvijek mora biti: ηI + ηII = 1.3.

3.11: Krivulje poprečne raspodjele roštilja 37 .3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.3 Proračun glavnih nosača 3. Utjecajna krivulja poprečne raspodjelbe ima oblik krivulje izobličenja PN-a kada pojedinačna sila na PN-u stoji nad promatranim GN-em (slika 3.11). Rubni GN Unutarnji GN Slika 3.3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji) Pri trima ili više GN-a nastaje djelotvorna poprečna raspodjelba pod djelovanjem PN-a u l/2.

U tlačnom pojasu mora se voditi računa o sudjelujućoj širini. 38 . pri čemu je dosta provjeriti najviše 4 presjeka za maxM i maxV. Hrptove se u pravilu provjeravaju samo na V.3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji) Na osnovi poprečne raspodjelbe računaju se M i V pojedinih GN-a.12). Rezne sile PN-a u polju ranije su se određivale iz utjecajnih ploha roštilja (slika 3. a torzija se zanemaruje osim ako je hrbat namjerno deblji kako bi se pojačala upetost ploče. bw.3 Proračun glavnih nosača 3. a pozitivni M ako je teret oko sredine. Uočimo da se u PN-u javlja negativni M ako je teret uz rub mosta. Odgovarajuće V predočene su na istoj slici. Ne smije se zaboraviti dodatni M u torzijski krutih GN-a.

3.3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji) Utjecajne krivulje za PN Pripadne uzdužne utjecajne krivulje Slika 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. Skrajnji su PN-i u pravilu poduprti na mjestima GN-a.3 Proračun glavnih nosača 3.18: Utjecajne krivulje za M i V u sredini PN u polju Dimenzioniranje PN-a na max. pa se u njima pojavljuju mali M od prometnog opterećenja. minM i V odvija se kao i inače za pojedini nosač. s tim što otpada određivanje sudjelujuće širine pri pozitivnim M. 39 . jer ploča sudjeluje u prenošenju tlaka i kada je odvojena od PN-a.

13: Utjecaj načina oslanjanja krajnjega PN na sile u njemu 40 .3 Rebrasti sklopovi s više GN-a (roštilji) Međutim. ΔT i razvlačenja pojasa od svijanja PN zaokretljiv Slika 3. nepomičan ili prisila vlak i tlak od S.3.13. ne mogu se zanemariti sporedna djelovanja (spriječeni pomaci itd. kako je predočeno na slici 3.).3 Proračun glavnih nosača 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.

4.2 mm. dok se donja uzima po my.4 Armarura 3. Donedavna se je polovica armature u polju povijala radi pokrivanja negativnih momenata – danas vrlo rijetko. Na krajevima prijepustȃ treba ugraditi po 4Ø 14 mm radi smanjenja širina pukotina od ΔT. na razmacima ≤ 15 cm.1 Kolnička ploča Danas se za armiranje uglavnom rabi čelik RA 400/500. U području najvećih vlačnih naprezanja razmak šipaka glavne armature ne smije premašiti 15 cm. jer je dopustiva širina pukotine au = 0. Gornja uzdužna armatura može biti Ø 10 mm / 25 cm po cijeloj širini mosta. 41 . a nerijetko i RA 500/550. U tlačnom području (donja armatura vute i prijepusta) taj razmak može biti ≤ 30 cm.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.

Prije su se hrptovi proširivali pri dnu kako bi armatura mogla biti što učinkovitija.4 Armarura 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.4.2 Glavni nosači Treba nastojati da armatura u polju bude od šipaka Ø ≤ 28 mm položenih u ≤ 3 sloja. ali danas prevladava nastojanje da izvedba bude što jednostavnija. 3.1 Kolnička ploča Gornja poprečna armatura mora biti od šipaka ne tanjih od Ø 12 mm na razmaku ≤ 15 cm radi sprječavanja uzdužnih pukotina od poprečnih vlačnih sila u gornjem pojasu (vlačnom ili tlačnom) GN-a (prisjetimo se Bachmannove rešetke!). 42 .4.2h. Pri dokazivanju GS nosivosti mogu se uzeti u obzir sve šipke što se nalaze do visine 0.

Armatura u gornjem pojasu protežnog nosača razmješta se po cijeloj sudjelujućoj širini.7h (slika 3. lagano saviti Slika 3. Danas se za armiranje slobodno poduprtih greda gotovo isključivo rabe präve šipke.2 Glavni nosači Armatura se duž nosača postupno smanjuje sukladno dijagramu vlačne sile (M/z) pomaknutu za 0.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.4 Armarura 3.4.14). 43 .14: Armatura hrpta rebrastoga sklopa U protežnih se nosača u području promjene predznaka momenata (ništište iliti nul-točka) ovaj pomak povećava za 50%. Usidrenje za Z = V Postpuno smanjenje po tijeku vlačne sile.

2 Glavni nosači Pri tomu šipke Ø > (hpl/10) moraju biti smještene u hrbat ili neposredno uza nj (slika 3.4.15: Poprečni presjek armature rebrastoga sklopa 44 .4 Armarura 3.2h gore gore za moment upet. dolje Slika 3.15).3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. u debelih hrptova Polje Ležaj možda tlačna armat. GN-polje Područje potpore protežnog nosača Rupe za vibrator Poprečni nosač Inačice gornjih sidara stremena Pojasne šipke do 0.

4 Armarura 3.4.16.2 Glavni nosači Debljinu šipaka treba postupno smanjivati kako se udaljujemo od ruba hrpta. Smanjivanje armature duž nosača mora biti strogo sukladno dijagramu vlačnih sila (M/z).16: Smanjenje pojasne armature sukladno tijeku vlačne sile tijek vlačne sile 45 .3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. Slika 3. slika 3.

2 Glavni nosači Međutim. Međutim. šipke što se nalaze Tlocrt Tlačni članak izvan hrpta moraju biti dulje Duljina (na obama krajevima) za ay sidrenja jer se one priključuju na tlačne članke što su nagnuti prema hrptu (slika 3.4 Armarura 3.17). Hrbat Duljina po Tijeku Z 46 . U slučaju debelih hrptova (kakvi se gotovo isključivo Međudanas rabe) s većim brojem potpora Slika 3.4.18). takve su šipke najčešće preduge i neprikladne za ugradbu (slika 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.17: Šipke za –M izvan hrpta debelih šipaka smještenih u hrbat (unutar stremenova) mogu se pojedine šipke iz polja saviti prema gore i produžiti u gornji pojas.

Poprečna armatura ua preuzimanje poprečne sile i momenta torzije ima oblik stremenova što s donje strane obuhvaćaju uzdužne šipke.14) Slika 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. voditi ju do njegova kraja i tamo ju valjano usidriti.4. a s gornje su usidrene u ploču.18: Armatura protežnog nosača nad potporom min 1/5 max As u polju Uzdužnu armaturu za preuzimanje torzije treba jednakomjerno raspodijeliti po visini hrpta. 47 .2 Glavni nosači Stremenovi po potrebi (kao na slici 3.4 Armarura 3.

jer je na tomu mjestu poprečna armatura ploče. a tamo gdje su te sile male 20 ÷ 30 cm. a ≤ 20 mm u greda h ≤ 5.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.4. jer se s gornje strane često ne može zajamčiti dostatna duljina sidrenja. U stremenova što služe kao armatura za poprečno savijanje hrpta i kao torzijska armatura ne treba dokazivati duljinu sidrenja ako im je Ø ≤ (hvute/20).0 m. Razmak stremenova zavisi od dopustive širine pukotina od glavnih vlačnih naprezanja. 48 .2 Glavni nosači Nije nužno zatvarati stremenove s gornje strane. Promjer šipaka stremenova treba biti ≤ 16 mm u greda h ≤ 3.0 m. U području velikih poprečnih sila razmak treba biti 10 ÷ 15 cm.4 Armarura 3.

3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.4 Armarura 3. 49 . U pravilu je dostatno da ove šipke sežu do polovice visine hrpta.2 Glavni nosači Dodatna armatura za momente upetosti kolničke ploče obično ima oblik koljenastih šipaka po slici 3.4. Na sljedećim trima slikama predočena je armatura poredgotovljenoga PB nosača.15. ako sami stremenovi nisu dostatni.

3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.2 Glavni nosači 50 .4.4 Armarura 3.

3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.4.4 Armarura 3.2 Glavni nosači 51 .

3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.4 Armarura 3.2 Glavni nosači 52 .4.

slika 3. pa ga je najprikladnije armirati prävim šipkama.19). jer negativne momente u PN-u preuzima u prvom redu poprečna armatura kolničke ploče.4. 53 . Gornja je armatura obično oko 1/3 donje.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. Ove šipke preuzimlju i pridržajne sile od torzije GN-a. valjano usidrenima u hrptove GN-a (vodoravne kuke okrenute prema van.3 Poprečni nosači U PN-u u polju javljaju se u istim presjecima momenti savijanja obaju predznaka.4 Armarura 3.

4 Armarura 3. Armatura ploče surađuje s PN Ležaj PN Pojasne šipke GN Kuke prema vani Slika 3.19: Armatura poprečnog nosača u polju 54 .3 Poprečni nosači Za preuzimanje glavnih vlačnih naprezanja promjenjiva smjera nužni su gusti stremenovi.4.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.

4 Armarura 3. jer su u njega osjetno manje poprečne sile. Međutim.13 i 3.4. a i momenti torzije.3 Poprečni nosači U ležajnoga su PNa stremenovi znatno rjeđi.19 lijevo) mora biti jaka.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. 55 . vodoravna armatura što preuzimlje torziju GN-a i vodoravne sile od spriječenih poprečnih pomaka sklopa (slike 3.

5.0 m. U slučaju većega broja GN-a na razmaku 4 ÷ 6 m osi su natega redovito präve (slika 3.1 Kolnička ploča Poželjno je da jačina pojedinačne natege bude 300 ÷ 600 kN.5 Natege 3.20). a osi su samo blago zakrivljene. Međutim.5 ÷ 1. dok je nad GN-em znatno veća. zahvaljujući vutama.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. Sidra ovakvih natega nisu prevelika pa se mogu smjestiti u rubove kolničke ploče uvriježene debljine. tako da je mimoosnost (ekscentricitet) u pilju svega 3 ÷ 8 cm. Osni razmaci natega obično su 0. danas se ovakvi RS-i grade samo iznimno. 56 . Tako debljina i duljina vute imaju odlučujući utjecaj na rasteretni moment što se ostvaruje prednapinjanjem.

57 .3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.5 Natege 3. osi natega mogu biti präve.21). s tim što se na prijepustu nenapetljiva sidra odmiču od ruba i utapaju u beton ploče.20: Razmještaj natega u kolnićkoj ploči Međutim. natege se postavljaju naizmjence. a napetljiva se postavljaju na čelo prijepusta (slika 3.5.1 Kolnička ploča Sidrena zavojnica Slika 3. i u RS-a vrlo velike širine s dvama GN-ima. Naravno. gdje su prijepusti veliki.

4.21: Natege u velikom prijepustu kolničke ploče Nad potporama uzdužne natege GN-a Ø (50 ÷ 80) mm leže i u kolničkoj ploči (slika 3.5.22).1 Kolnička ploča Napetljivo sidro Naizmjence nenapetljiva sidra Slika 3. može se Natege GN Držač natege ukazati potreba da se poveća Slika 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. Natege kolničke ploče iznad natega GN Budući da natege kolničke ploče (okomite na ove) valja u pravilu voditi iznad njih. Armatura prednapete kolničke ploče zadržava razmake navedene u točki 3. 58 .5 Natege 3.1.22: Odnos natega kolničke ploče i GN i visina i duljina vute. ali šipke mogu biti tanje (Ø 10÷12 mm) ako po GS nosivosti nisu potrebne jače.

U polovištu raspona slobodno poduprtog nosača treba natege položiti što niže. Valja reći da se danas općenito min 60 ili Øp izbjegava postavljanje natega jedne do druge (desni dio min 50 slike) – radije se podeblja hrbat.5 Natege 3. ali tako da se 50 ili Øp poštuju pravila o međusobnim razmacima i zaštitnom sloju po betona (slika 3.23).5. još ostaje dostatna zaliha nosivosti kako bi se izbjeglo rušenje.2 Glavni nosači Za GN-e vrijedi pravilo: što manji broj (ali ne < 3) što jačih natega (obično 1 000 ÷ 1 600 kN). ili Øp Slika 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. Najmanje 3 natege nužne su iz sigurnosnih razloga: ako zataji jedna natega.23: Natege u donjem pojasu hrpta 59 .

24: Natege u donjoj pojasnici GN Općenito vrijedi pravilo: natege položene u srednjoj ravnini što prije otkloniti prema gore kako bi se oslobodio prostor za vodoravno vođenje postranih natega. što se rješava osobitim sponama.2 Glavni nosači U GN-a s proširenom donjom pojasnicom (gotovo redovit slučaj s predgotovljenim nosačima.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. 60 .5.5 Natege 3.24) nastaju poteškoće s vodoravnim vođenjem natega smještenih izvan hrptenoga stremena. slika 3. S – kuke na svakom stremenu Natega ostaje u pojasnici u l/2 približno u 0.35 l Slika 3.

15h. Tako se uzima: pri potpunom prednapinjanju 0. 1:1.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.5 Natege 3. mora postotak uzdužne nenapete armature (μvl) biti dostatan.24a) upravo radi mogućnosti vođenja (vodoravnog i visinskoga) postranih natega. 61 . Postotak se odnosi na ploštinu presjeka vlačnog pojasa betona: Ac = bu × 0.5.2 Glavni nosači Valja naglasiti da nagib gornjeg ruba donje pojasnice mora biti strmiji (min. Kako se to ne bi dogodilo.9 %. Ova se armatura može smanjivati prema ležajevima GN-a.6 % pri ograničenomu 0. a ne kako je predočeno na slici 3. Nakon pojave pukotina od savijanja pri prekoračenju predviđenog opterećenja biva ugroženo sprezanje (prianjanje) natega s okolnim betonom.

dio ih je sidren u gornjem pojasu.2 Glavni nosači Sidra natega na kraju GN-a treba razmjestiti tako da rezultanta sile prednapinjanja ostane ispod težišta njegova poprečnoga presjeka. Radi valjana uvođenja sile prednapinjanja i ležajne pridržajne sile u GN mora se njegovo čelo odmakunuti od osi ležaja najmanje za d/3 ili 0. Oko 1/3 natega valja usidriti u donjoj h/3 hrpta kako bi zadnji tlačni članci imali dostatan nagib.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. pa ih je moralo biti više. što je stvaralo niz poteškoća. a u prvom je redu smetalo poprečnoj armaturi kolničke ploče. kada su natege bile slabije. Prije. što je važno za graničnu nosivost na poprečnu silu. Zato je to u novije doba potpuno napušteno.5 Natege 3. 62 .5.6 m.

0 m.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.25).5.5 Natege 3. 63 . Uzdužni je razmak držača u pravilu 1. Zbog toga su stremenovi od tanjih šipaka.25: Držač natege u armiranih GN-a. Područje uvođenja sile prednapinjanja mora se dobro armirati protiv sila cijepanja i skretnih sila. Budući da okomita sastavnica sile prednapinjanja smanjuje učinak poprečne sile.2 Glavni nosači Položaj osi natega (po visini i tlocrtno) mora se osigurati tzv. ali im razmaci ostaju mali (10÷20 cm). držačima – jačim stremenovima s privarenim prečkama i poluprstenovima (slika 3. potrebna je armatura znatno manja nego Slika 3.

3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.5.5 Natege 3.2 Glavni nosači 64 .

3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.2 Glavni nosači 65 .5 Natege 3.5.

26: Lančaničasto vođenje natega protežnoga GN 66 .2 Glavni nosači Ako su u GN-a preko više polja natege protežne (kontinuirane) valja osobitu pozornost posvetiti obliku njihove osi u području nad potporom.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.26). širina sedla ~1.6h prijevojna točka Rezultanta natega Sedlo Poprečna armatura hrpta protiv cijepanja zbog up Slika 3. Tu treba os biti jako zakrivljena kako bi se skretne sile usmjerile izravno na ležaj (slika 3.5 Natege 3.5.

a mogu se pojaviti i vlačna (npr.26). poptupoga prednapinjanja tlačna su naprezanja u donjem pojasu GN-a u blizini potpore vrlo mala. U slučaju tzv. Zbog visokog položaja težišta presjeka rebrasti su mostovi vrlo osjetljivi na ova djelovanja (slika 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.5. 67 . od ΔT i δ). Dodatni su uzroci premala zakrivljenost natega i visoki ležajni pritisak (uvođenje tlačne pridržajne sile). kako ne bi prevelike skretne sile (s = P/R) izazvale drobljenje betona.2 Glavni nosači Ipak.5 Natege 3. mora se paziti da polumjer zakrivljenosti osi natege ne bude premalen. Sile prednapinjanja tvore momente savijanja što se suprotstavljaju onima od opterećenja i imaju sličan tijek.27). Ne smiju se smetnuti s uma ni sile cijepanja što ih izazivaju ove skretne sile (slika 3.

2 Glavni nosači Kako bi se izbjegle pukotine preporučuje se ograničeno ili pače djelomično prednapinjanje GN-a.27: Raspucavanje donjeg pojasa uz međupotporu i protumjere donja pojasna armatura ~2h 68 .5 Natege 3.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3. pri čemu ΔT zavisi od klimatskih okolnosti (ΔT = puno prednapinjanje gornjeg pojasa preduga protukrivina 10 15 K). prevelik ležajni pritisak uočene pukotine u presjeku 0. U donjem pojasu GN-a nad potporom treba ostaviti zalihu tlačnog naprezanja od 1 N/mm2 za slučaj opterećenja g + p0 + ΔT.5.05l pokraj ležaja ograničeno prednapinjanje gornjega pojasa Slika 3.

69 .2 Glavni nosači Međutim.5. sidrene bradavice Protežne su natege u hrptovima GN-a često nedostadodatne natege u kolničkoj ploči tne.28: Dodavanje prävih natega sidrenja bila manja naprezanja lančaničastima nad međupotporom od unošenja sila.0 %). iskustvo je pokazalo da i ovo može biti nedostatno pa je uputno ovo područje dodatno armirati (μvl = 1. To su stremenovi za skretne sile obično lakše natege (500 800 kN) kako bi na mjestima Slika 3. Ove šipke.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.5 Natege 3. pa se dodatno ugrađuju präve natege u kolničkoj ploči (slika 3.28).2 2. kao tlačna armatura. One se sidre u “bradavicama” s donje strane ploče. dodatno poboljšavaju GS nosivosti.

29: Razmicanje natega radi nastavljanja u radnoj reški Danas se međutim polovica natega vodi skroz kako bi se ublažio nepovoljan učinak puzanja uz radnu rešku.5 Natege 3. 70 .2 Glavni nosači Protežni se GN-i često izvode postupkom polje po polje. radna reška spojke razmještaj spojka Slika 3.spojkȃ . Donedavna su se na ovim mjestima natege nastavljale s pomoću osobitih sidara .5.slika 3. 29.2l (ništište Mg). a radna je reška u pravilu blizu presjeka x = 0.3 Proračun i armiranje rebrastih sklopova 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful