SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA DR. FRA SLAVKA BARBARIĆA U ČITLUKU Stjepan Radića b.b.

MATURALNI RAD
Tema: Geografija - Pariz

Učenik/ca: Veronika Soldo

Mentor: Gordana Krezo

Čitluk, svibanj 2012.

SADRŽAJ
UVOD..............................................................................................................................................3 GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ.......................................................................................4 Seine.............................................................................................................................................4 Otoci.............................................................................................................................................5 Brežuljci.......................................................................................................................................5 RELJEF............................................................................................................................................6 Geologija......................................................................................................................................6 KLIMA, TLO I VEGETACIJA.......................................................................................................7 Klima............................................................................................................................................7 Flora.............................................................................................................................................7 3.3. Fauna.....................................................................................................................................8 STANOVNIŠTVO...........................................................................................................................9 Razvoj stanovništva.....................................................................................................................9 Politika.......................................................................................................................................11 GOSPODARSTVO.......................................................................................................................13 5.1. Privreda...............................................................................................................................13 5.2. Promet.................................................................................................................................14 5.3. Gradski promet...................................................................................................................14 ZANIMLJIVOSTI.........................................................................................................................17 Sportski klubovi.........................................................................................................................17 Kulturne znamenitosti................................................................................................................20 ZAKLJUČAK................................................................................................................................23

Jedan je od turistički najposjećenijih gradova svijeta. a ima oko 2. studente i religiozna hodočašća. naročito slikara. državnom organizacijom francuske željezničke mreže od 1848. dok šire gradsko područje broji oko 10 milijuna stanovnika. Može se reći da je to srce Francuske. banlieue. stoljeću. U gradu se nalaze tri aerodroma. Dive mu se i zavide mu danas koliko su to činili i prije 100 godina. Okružen vanjskim prstenom autoputa. ali "turistička industrija" na velikoj skali započela je tek pojavljivanjem željeznice u 19. Île Saint-Louis i veći Île de la Cité. Za Francuze. Lociran je na luku rijeke Seine i sadrži dva otoka. tj. godine s Parizom kao središtem. OECD-a i Međunarodne trgovinske komore (ICC). Pariz je glavni grad Francuske i regiona Ile–de France. Od 11. Pariz je političko. te sjedišta UNESCO-a.031 stanovnika. stoljeća Pariz je popularna destinacija za trgovce. kulture i umjetnosti.193. . šest željezničkih stanica. Grad u kojem svaka ulica ima bar jednu zgradu koja se nalazi u nekom povijesnom priručniku ili enciklopediji umjetnosti. Za ostale stanovnike planete – metropola svih metropola. San svakog umjetnika. naučno i privredno središte države. Podijeljen je na 20 arondismana. Pariz je centar svijeta. dok su mjesta u predgrađu tzv. samostalne jedinice i upravno ne pripadaju Parizu. ali i međunarodni centar mode. koji tvore nastariji dio grada. kulturno.UVOD Grad svjetlosti.

koji formiraju najstariji dio grada. od kojih je najviše Montmrtre. s najnižom točkom na 35 m iznad nivoa mora. čiji su začeci na nekada brojnim riječnim otocima. Pariškim arondismanima dodijeljeni su poštanski brojevi od 75001 do 75020. . tj. godine Parizu je dodijeljena uprava nad departmanomSeine (75). uglavnom organiziran sa sjedištima trgovine i finansija. Smješten je na sjeveru iskrivljenom luku rijeke Seine i uključuje dva otoka.quartier).4 km². Ukupno. te s kanalom la Manche. a svaki arondisman podijeljen je na 4 četvrti (fra. Njegova geografska lokacija je: 48°51′24″ sjeverno i 2°21′3″ istočno. Arondismani su numerirani spiralno u smjeru kazaljke na satu. te dijelovima planiranim za stanovanje. te južni dio (rive gauche). Rijeka je važan faktor za postanak i razvoj grada. Šire gradsko područje prostire se na površini od 14. s umjetničkim četvrtima kao Quartier Latin.GEOGRAFSKI POLOŽAJ I SMJEŠTAJ Gradsko područje Pariza ima površinu od 105. a reorganizacijom uprave u Francuskoj pripada regiji Ile-de-France. grad je relativno ravan. Slika 1 – Arondismani (okruzi) u Parizu Seine Rijeka Seine povezuje Pariz s unutrašnjošću Francuske (Bourgogne). okruga. i veći Ile de la Cite. Pariz je podijeljen na 20 arondismana (fra. Pariz je na istoku i zapadu okružen dvjema gradskim šumama. Prosječna nadmorska visina iznosi 65 m. Seine dijeli grad na dva različita dijela: sjeverni dio (rive droite).arrondissement). te je ujedno i grad i departman. 1790. od historijskog centra prema periferiji. Ile SaingLouis. Pariz ima nekoliko čuvenih brda.518 km².

Na sjevernim obroncima uzgaja se vinova loza. Na njemu je izgrađena žičara Funiculaire de Montmartre. na kojoj je kasnije izgrađena kopija Kipa slobode. Brežuljci Najviši brežuljak u Parizu je Butte Montmartre s visinom od 129 m. godine manevarskim poljem francuske vojske povezan je sa Champ de Mars. Bivši otok (zapravo nasip) Ile aux Cygnes (Labuđi otok) 1773.Slika 2 – Rijeka Seine Otoci U središtu grada nalaze se dva otoka Ile de la Cite (veći) i Ile Saint-Louis (manji otok). koji su još u antičko doba bili naseljeni. 1825. godine nedaleko od Eiffelovog tornja nasuta je brana. Nasip danas služi kao temelj za most Bir-Hakeim i vijadukt. preko kojeg vozi linija pariškog metroa. .

Nešto veće izdizanje istočnog krila proizvelo je velike razlike u nadmorskoj visini i markantnu formaciju stepenika. ovdje jedan u drugom leže slojevi iz mezozoika i paleogena (koji se prije nazivao tercijar). nastali erozijom u daleko rasprostranjen stepenast krajolik. slojeviti krajolik. čiji se stepenici šire prema vani. Prema unutrašnjosti Pariškog bazena bitan sloj čini eocenski krečnjak. koje su poznati vinogradarski krajevi i koje leže u zavjetrini i na osunčanom položaju. Samo se u istočnom dijelu ovih stepenika oko Saone-Furche prostiru tektonske linije. na kojem leži Ile-de-France. Izvjesne neravnomjernosti primjetne su u sjevernom dijelu. . gdje su zemljani slojevi savršeniji nego na zapadu. šire područje Pariza.RELJEF Geologija Pariško korito čini veliki stepenasti. One čine strme padine Plaeaus von Langres i Cote-d'Or (do 636 m). Zdjelastog oblika.

9 0C 10. oceansku klimu. Parc Monceau. promatrajući brojeve lako je doći do zaključka da u Parizu često kiši. Slika 3 – Parc Monseau . Najtopliji mjesec je lipanj s prosječnom temperaturom od 18. Pariz je zeleni grad zahvaljujući parkovima Bis de Bulogne. Parc de la Villette.5 0C. godine. najhladniji mjesec je siječanj s 3. 1879. a prosječna godišnja količina padalina je 649. TLO I VEGETACIJA Klima Pariz se nalazi u umjerenoj klimatskoj zoni i ima tipičnu zapadnoeuropsku. pod utjecajem strujanja iz sjevernog Atlantika. Najniža dosad izmjerena temperatura bila je –23. a najmanje u Kolovozu (prosječno 43 mm). 7.4 0C izmjerena je 28. Montsourisu. godine. Tuilerieen i Promenade Plantee. uključujući više od 10 velikih parkova u samom centru grada. u Parc. Najviše padalina je u svibnju (65mm). Flora U Parizu se nalazi preko 400 parkova. Što se samih padalina tiče. 1947. Najviša temperatura od 40. 12.4 0C. Godišnja prosječna temperatura iznosi 10.6 mm.8 0C.KLIMA.

3. antilope. circus i druge aktivnosti za djecu. Fauna U Parizu se nalazi nekoliko zooloških vrtova. Mogu se vidjeti kenguri.3. Jardin d'Acclimation je zoološki vrt za djecu. To uključuje životinjsku farmu. papagaji i druge vrste na preko 40 hektara površine. Slika 4 – Jardin d’Acclimation . nojevi. Zoologique de Sauvage zoo poznat je po prirodi u kojoj živi veliki broj životinja.

arondisman imao je 1999. godine živjelo oko milijun stanovnika. visoke stanarine. Broj se do 1876. . Gubitak gradske populacije odražava iskustvo i drugih srednjih gradova u razvijenom svijetu koji nisu širili svoje granice. te je procjena populacije u srpnju 2004.246 stanovnika. Čak i uključivši dva šumska područja gustoća je 20.700 stanovnika. Levallois-Perreta i SaintMandea. Gradska uprava nastoji preokrenuti trend s ponešto uspjeha. godine pokazala porast prvi put nakon 1954. godine prelazi 3 milijuna. najveći broj stanovnika u Parizu. Emigraciju su uvjetovali deindustrijalizacija. dok je broj stanovnika u okolini Pariza 2007.125. do 1975.672 stanovnika po km².164 stanovnika po m². gustoću od 40. godine. 11. godine iznosio 11. Glavni faktori u procesu jesu značajno smanjenje veličine porodice i dramatične migracije prema predgrađima od 1962.8 milijuna. a 1921. dosegnuvši ukupno 2. sve rubna područja središta Pariza. Prema popisu iz 1999.STANOVNIŠTVO Razvoj stanovništva Industrijalizacijom u 19. Pariz je jedan od najgušće naseljenih gradova na svijetu. Gubitak gradskog stanovništva u Parizu jedan je od najvećih u međunarodnim okvirima i najveći među svim gradovima koji imaju više od 2 milijuna stanovnika. što je najmanji broj od povijesnog maksimuma od 2. što je povijesno gledano. Gradsko stanovništvo najgušće je u sjevernim i istočnim arondismanima. Gustoća bez vanjskih šumovitih parkova (Bulonjska šuma i Vensenska šuma). transformacija stambenih prostora u urede i veće obilje u zaposlenim porodicama. Gubici gradskog stanovništva za grad generalno su negativno percipirani. Danas u Parizu živi oko 2 milijuna ljudi. dok su neke istočne četvrti istog arondismana imale gustoću blizu 100. stoljeću dolazi do porasta broja stanovnika. na službenom popisu azijskih megalopolisima.144. godine.000 km². kao peta najgušće naseljena općina u Francuskoj iza Le Pre-Saint-Gervaisa. Vincennesa. Najrjeđe naseljene četvrti su zapadni i središnji uredsko-administrativni arondismani. godine udvostručio.9 milijuna iz 1921. godine. godine bilo je 2. gentrifikacija mnogih unutrašnjih četvrti. U Parizu je1846.

Oko 80% stanovnika grada je kršteno. Pariški biskup nadležan je i za katolike istočnog obreda. regija Ile-deFrance pokazuje dvostruko veću stopu rasta u odnosu na 1990. godine. godinu. i kasnije Poljaci između dvaju ratova. Armenci u bijegu od genocida u Otomanskom carstvu. U Parizu su 94 katoličke župe. ili područje oko 26 puta veće od samoga grada. godine. Parizu najbliži prsten sa tri susjedna departmana ili Petite couronne (''mali prsten''). stoljeća. francuski popisi ne postavljaju pitanja o etničkoj pripadnosti i religiji. Trenutno. Nešto oko 12% katolika i 15% Jevreja prakticira vjeru.2% populacije urbanog područja Pariza bili su nedavni imigranti (osobe koje su se uselile u Francusku između 1990. 15 grčkopravoslavnih i ruskih pravoslavnih crkava. ali zahtijevaju podatke o zemlji rođenja. dok je daljni vanjski prsten sa četiri departmana. To su najvećim dijelom rimokatolici.4 milijuna stanovnika 2005.000 Židova i 19 džamija za oko 50.Grad Pariz pokriva područje mnogo manje od cijele urbane zone kojoj je središte. 7 sinagoga za oko 220. te otada Afrikanci i Azijci.4% ukupne populacije rođeno je izvan kontinentalne Francuske. Na istom popisu 4. a oko 75% izjašnjava se katolicima. Iz tih podataka moguće je odrediti da su Pariz i metropolitansko područje jedno od kulturno najraznolikijih područja u Europi.723 km². Portugalci i sjeverni Afrikanci od 1950-ih do 1970-ih. pariška stvarna urbanizacija. i 1999. potpuno je zasićen rastom grada. 6 rumunjskih crkava. Slijedilo je nekoliko valova imigracije koji se nadovezuju do danas: Talijani i srednjoeuropski Židovi za vrijeme 19. koju definira pole urbain (gradsko područje) statistička zona pokriva 2. Prigradski razvoj ubrzao se u zadnje vrijeme: s procjenom od ukupno 11. Prvi val međunarodne migracije prema Parizu započeo je najranije 1820-ih godina. godine).000 muslimana (uglavnom sunita). Tih osam departmana stvaraju veću administrativnu regiju Ilede-France. Prema zakonu. Španjolci. godine. s dolaskom njemačkih seljaka koji su bježali od poljoprivredne krize u Njemačkoj. pokriven urbanizacijom samo u unutrašnjim područjima. Uprava pariškog urbanog rasta podijeljena je između samoga grada i okolnih departmana. sjevernoafrički Židovi. koja je većinom ispunjena pariškim urbanim područjem. građani francuskih kolonije za vrijeme Prvog svjetskog rata. U popisu 1999. 19. Danas je to jedna od najvećih aglomeracija na svijetu. a manji dio čine pripadnici ermenske i ukrajinske crkve. Grande couronne. Rusi nakon Ruske revolucije 1917. . većinom iz kontinentalne Kine i Afrike. nakon stjecanja nezavisnosti država u kojima su živjeli.

koji bi svoje administrativne granice proširio na veći dio svoje urbanizirane zone. arondimanu. dva glavna službenika imaju svaki svoju službenu rezidenciju. koji preispituje krivične i civilne postupke. Vladina ministarstva smještena su u raznim diejlovima grada. Ustavno višeće. U Parizu su također. arondismanu. ima ured u Petit Luxembourg. smješten u Palais Royalu u 1. Pariz je sjedište Francuske vlade. koji pruža pravne savjete izvršnoj vlasti i djeluje kao najvišu sud u upravnom sistemu. savjetodavno tijelo s konačnim ovlastima za ustavnost zakona i vladinih dekreta. Za izvršnu vlast. arondismanu.Politika Pariz sa svojim nepromijenjenim administrativnim granicama od 1860. O tome se trenutno raspravlja u planovima za Grand Paris (Veliki Pariz). mnoga u 7. Dva doma francuskog parlamenta na lijevoj su obali. Slika 5 – Elizejska palača Kao glavni grad. i najviši francuski sudovi. Gornji dom ili Senat. jedan je od rijetkih gradova koji se nije razvio politički u skladu s demografskim rastom. Predsjednik Senata. arondismanu. Predsjednik Francuske boravi u Elizejskoj palači u 8. dok je Državni savjet. arondismanu. Nacionalna skupština u Palais Borboru u 7. dok je značajniji donji dom. . najviši sud u pravosudnom sustavu. manjoj palači koja je aneks palače Luxembourg. gdje su im smješteni i uredi. smješten je u Palači pravde na Ile de la Citeu. smješten je u Palais Du Luxembourg u 6. također djeluje u Palais Royalu. Francuski kasacijski sud. druga najviša funkcija nakon predsjednika Republike. dok premijer ima sjedište u Hotel Matignon u 7.godine. arondismanu.

kojim predsjedava gradonačelnik Pariza. Pariz ima jedinstveno vijeće koje upravlja subjektima. koje bira načelnika arondismana. koje bira gradonačelnika Pariza. Vijeće Pariza. . zasjeda i kao općinsko vijeće (conseil municipal) ili kao vijeće departmana (conseil general). Unatoč svojoj dvojnoj egzistenciji kao općina i departman.Slika 6 – Hotel de Ville (gradska vijećnica) Svaki od 20 pariških arondismana ima direktno izabrano vijeće (conseil d'arrondissement). ovisno o predmetu rasprave. Izbor članova iz savjeta svakog arondismana stvara Vijeće Pariza (Conseil de Paris).

Privreda S BDP-om od 533.5%.170 zaposlenih u pariškoj gradskoj zoni. godine pariška regija ima jedan od najvećih BDPa u Europi. London ili New York. informatičke tehnologije itd. Popis stanovništva 1999.1. la Defensea i Val de Seine.6 milijardi € 2007. Privreda grada. Iako većina zaposlenih putuje na posao iz predgrađa u centar. 16. Dok stanovništvo regije čini 18. Slika 7 – Pariz danas Najintenzivnija ekonomska djelatnost pariške regije kroz središnji departmanHuts-deSeine i prigradsku poslovnu četvrt La Defense smješta ekonomsko središte Pariza u zapadni dio grada. Pod pretpostavkom da se radi o zasebnoj državi.GOSPODARSTVO 5. 13% u trgovini. BDP čini 29. mnogi putuju i iz centra u predgrađa.) i visokotehnološku proizvodnju: elektronika. optika.5% radi u poslovnim uslugama. 10% u . Premda je ekonomija Pariza uglavnom u uslužnim djelatnostima. posebno u oblasti automobilske industrije. avijacije i elektronike.089. koji je čini glavnim pokretačem svjetske privrede. Administrativne granice grada nemaju mnogo utjecaja na granice ekonomskih aktivnosti. u trokutu između Opere Garnier. godine pokazao je da od 5. iako raznovrsna.3% u proizvodnji. Pariška regija glavno je francusko ekonomsko središte. velika skoro kao i holandska. aviosvemirska industrija itd. 12. U novije vrijeme privreda pariza preusmjerava se na servisni sektor visoke dodane vrijednosti (financije. nema vodeću specijaliziranu industriju kao Los Angeles.8% od ukupnog broja stanovnika Francuske. najveća ekonomska sila na svijetu. grad ostaje važno proizvodno uporište u Evropi. bila bi to 17.

Prva .7% u mnogim drugim ekonomskim sektorima.2% u transportu i komunikacijama. Gradski promet Javni promet u Parizu odvija se uglavnom podzemnom željeznicom.9% od ukupne radne snage 1999.javnoj upravi i vojnoj industriji. Pariz je povezan s Londonom. 6. Paris-Beauvais. Turizam i odgovarajuće turističke usluge zapošljavaju 6.3.6% u obrazovanju i preostalih 24. Lyona i Marseillea na jugu. koji služi za slijetanje niskotarifnih avionskih kompanija. A4 iz Reimsa. U okolini Pariza nalaze se tri aerodroma: Charles de Gaulle. A6 iz Lyona. Za međugradski saobraćaj se koriste moderni brzi vlakovi TGV. Važnije željezničke stanice u Parizu jesu Gare d'Austerlitz. A5 iz Dijona. U gradu je moguć i promet Seinom. Iz pravca Lillea sa sjevera. Pariz je povezan s unutrašnjošću Francuske. te Strasbourga na istoku.6% svih zaposlenih u pariškoj regiji.2% radne snage i 3. U proizvodnji je najviše zaposlenih bilo u elektroničkoj i elektrotehničkoj industriji (17. s preostalih 68. Slika 8 – Zračna luka Charles de Gaulle 5. Glasgowu i Budimpešti.2. nakon metroa u Londonu. Promet Grad okružuje gradski autoput Boulevard peripherique s 8 voznih traka i pvezuje skoro sve važnije francuske autoputeve. Paris-Orly i manji. 5. A10 iz Orleansa.) i izdavaštvu i štamparskoj industriji (14% od ukupne radne snage). 8. Preko autoputeva A1 iz pravca Lillea. Gare de l'Est. A7 iz Neversa. četvrti je najstariji metro u Europi. Najprometnije željezničke linije Francuske počinju u Parizu.7% u zdravstvu. Pariški metro. A13 iz Rouena i A16 iz Amiensa. Gare de Lyon. kao i pariškim kanalima. Gare Montparnasse. Gare du Nord i Gare Saint-Lazare. Kolnom. Amsterdamom i Bruxellesom linijama Eurostara. 8. Rennesa i Bordeauxa na zapadu.1% radne snage raspoređenih kroz mnoge druge industrije.

Slika 9 – Pariški metro Slika 10 – TGV vlak Osim metroa. Metro dnevno koristi oko 5 miliona putnika.5 km. U predgrađima Pariza voze tramvaji s 8 linija označenih od 1 do 8. Mreža pariškog metroa sastoji se od 16 linija. Šire područje Pariza povezano je prometnim sustavom Transilien. te noćne linije Noctilien. U Parizu postoje i mnogobrojne autobuske linije. označenih slovima od A do E. a trocifrene za vezu s predgrađima Pariza. od kojih su dvije dodatne linije. nego završavaju na jednoj od centralnih željezničkih stanica. Transilien linija ne prolaze kroz grad. Oznake autobusa su dvocifrene za linije unutar Pariza.metro linija otvorena je 19. Za razliku od RER-vlakova. s ukupno 5 linija. koja Pariz povezuje s okolinom. 7. godine. koje voze po posebnom voznom redu. Postoji nekoliko vrsta karata za javni prijevoz: . koje su pod upravom više firmi. s ukupnom dužinom od 212. 1900. Oznake metro linija su brojčane i simbolički su predstavljene različitim bojama od 1 do 14. kroz grad prolazi i željeznica Reseau Express Regional (RER).

60 €. tramvaj i noćne linije. Decouverte funkcionira na principu pre-paid kartica i plaća se 5€. zone 1-4 30.25 € itd. te od jednodnevne (20. autobus.90 € do 99. Navigo pass – zamjena je za popularnu Carte Orange. RER. te Passe Navigo Decouverte za posjetitelje. pa ako ne dolazite u grad početkom tjedna. S tom kartom imate pristup za metro. .40€) za šest zona. Cijena mjesečne karte za iste zone kreće se od 62. autobus. S tom kartom imate pristup za metro. RER. kao i zračne luke Charles de Gaulle i Orly. Djeca do 12 godina starosti imaju popust od 50%.Paris Visite – postoji u oblicima od jednodnevne (9. Montmartre uspinjaču. Montmartobus. no karta ne vrijedi za liniju 'Allobus Roissy CDG'. Transilien vlakove (SNCF). zone 1-3 24. Navigo inače vrijedi od ponedjeljka do njedjelje.15 €) za prve tri zone. Postoje dvije vrste Passe Navigo za stanovnike Pariza i okolice.75€) do petodnevne karte (31.85€. SNCF prigradsku željeznicu.15 €. Optile bus i noćne linije. Mjesečni Navido pass vrijedi od prvog do zadnjeg dana u mjesecu. Možete uzeti tjedne i mjesečne karte unutar svih šest zona. Cijena za tjednu kartu za zone 1-2 je 19. dok unutar šest zona spadaju Versailles. Prve tri zone su u samom gradu i njima je pokriven najveći dio znamenitosti.50€) do petodnevne karte (53. Disneyland. možda je onda bolje uzeti Paris Visite ili pojedinačne karte.

prijateljske ili važnije kvalifikacijske utakmice francuske nogometne reprezentacije i nekoliko važnijih mečeva ragbi tima Stade Francais. košarkaški tim Paris Basket Racing i ragbi-klub Stade de Francais. izgrađen je za Svjetsko prvenstvo 1998. kao prva obrazovna institucija. zbirka je nadograđena tek za vrijeme vladavine Luja XI.000 gledatelja i ubraja se u modernije stadione u Evropi sa . ragbi i atletiku. najpoznatije po univerzitetu Sorbonne. godine i nalazi se u Saint-Denisu. koji je postao središte pariške školske latinske četvrti.ZANIMLJIVOSTI Do ranog 13. Koristi se za nogomet. imala je mnoge čuvene učitelje.000 mjesta. Stade de France s 80. sjevernom predgrađu Pariza. Kako je tada bio običaj uništiti sve dokumente nakon kraljeve smrti. Stadion Park prinčeva tradicionalni je stadion na kojem svoje utakmice igra Paris Saint – Germain. Francuska nacionalna biblioteka (Bibliotheque nationale de France) najveća je biblioteka u Parizu. koji je prekinuo tu tradiciju Slika 11 – Univerzitet Sorbonne Sportski klubovi Najpopularniji pariški sportski klubovi jesu nogometni klub Paris Saint-Germain FC. Stadion prima oko 49. ali su njihova kontroverzna učenja dovela do stvaranja odvojenog univerziteta Sainte-Genevieve na lijevoj obali. stoljeća škola – katedrala Notre-Dame. Osnovao ju je kralj Karlo V s 911 osobnih knjiga i rukopisa u Louvreu. Svake se godine održavaju domaće utakmice francuske ragbi reprezentacije u Prvenstvu šest nacija.

Slika 12 – Stadion Parc des Princes Pariz je bio domaćin Olimpijskih igara 1900. octobra 1920. Tu su još pariški maraton. prestižna međunarodna galopska trka. posljednja etapa uvijek završava u Parizu. i 1998. Ovaj posljednji je nogometni ogranak ragbi tima. Trophee Lalique u umjetničkom klizanju ili Turnih 6 nacija u ragbiju. atletski miting iz Dijamantske (bivše Zlatne) lige. a od 1975. Glavni gradski ragbi tim je Stade Francais. godine. Hipodrom je sagrađen 1857. na ruševinama u francuskoj revoluciji srušene opatije Longchamp i domaćin je i drugih sportskih manifestacija. i 1924. Roland Garros u tenisu. . Osim PSG-a grad ima nekoliko amaterskih nogometnih klubora: Paris FC. RCF Paris i Stade Francais Paris. g.četiri zvjezdice prema UEFA-inoj klasifikaciji. Red Star. Premda startno mjesto čuvene biciklističke trke tour de France varira svake godine. tradicionalno održava prve nedjelje u listopatu mjesecu u čast završetka Prvog svjetskog rata. kao i jedna od lokacija svjetskih prvenstava u nogometu 1938. koja se od 3. Staze za konjske trke Longchamp najvažnije su staze u Parizu. U konjičkom sportu poznata je Prix de l'Arc de Triomphe. Racing Metro 92 Paris (koji sada igra u Rugby Pro D2) drugi je ragbi tim koji je sudjelovao u prvom rugby finalu protiv Stade Francaisa 1892. godine na Elizejskim poljima.

Otvoreno prvenstvo Francuske kao jedan od četiti Grand Slama u profesionalnom tenisu. godine Tenis je također popularan sport u Francuskoj. Slika 14 – Rolland Garros . svake se godine održava na zemljanim terenima nacionalnog teniskog centra Roland Garros.Slika 13 – Olimpijske igre 1924. pokraj Bulonjske šume.

čiji ostaci su i danas vidljivi. Najpoznatija djela su . Od otvorenja 1889. Palais du Louvre. čineći ga tako najposjećenijim spomenikom na svijetu za koji se plaća ulaz. sve do 1930-ih godina kada je izgrađena Chryslerova zgrada u New Yorku. Louvre je jedan od najposjećenijih muzeja na svijetu. uključujući 24 metra visoku antenu na vrhu. kada je jedno vrijeme bila i kraljevska rezidencija. godine posjetilo ga je više od 235 milijuna ljudi. s nešto više od 700 primjeraka. i 16. crteža i brojnih antikviteta. da bi svake godine bio sve bogatiji umjetničkim djelima. od egipatskih. islamske umjetnosti. grčkih i rimskih djela. ujedno smješten u jednom od pariških povijesnih spomenika. Ovaj željezni toranj izgrađen je u neposrednoj blizini Seine na Champ de Mars. ali je i danas najviša građevina u Parizu. a trenutno ih je prikazano oko 35 tisuća.Kulturne znamenitosti Pariz je jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svijetu s 45 milijuna posjetitelja svake godine u Pariškoj regiji. Visok je 325 metara. godine za vrijeme Francuske revolucije. Muzej je službeno otvoren 1793. smještenom na desnoj obali Seine. Povijest zgrade seže sve do 12. Danas ima više od 380 tisuća djelova. Slika 15 – Eiffelov toranj Eiffelov toranj je najpoznatija pariška ikona. pa do skulptura. stoljeću. Poznate staklene piramide dodane su krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Kad je otvoren bio je ujedno i najviša građevina na svijetu. stoljeća. od čega 60% stranih turista koje u Pariz privlače brojne znamenitosti i atrakcije. pogotovo u 14. a s vremenom se sve više nadograđivala.

Postoji 5 zvona u crkvi. Madona s djetetom i sv. Izgrađena u gotičkom stilu na Ile de la Cite. najviše zahvaljujući Victoru Hugou i njegovom romanu ''Zvonar crkve Notre Dame''. sloboda predvodi narod. U 19. od kojih je Emmanuel. Slika 16 . najveće zvono teško 13 tona. Mulin de la Galette. Sredinom 13. kojim je želio podići svijest o gradskoj kulturnoj baštini.Mona Lisa. van Goghov autoportret. koju je tada i nacrtao u blatu gradilišta budućeg hrama. Ime joj znači ''Naša gospa''. stoljeća. polazna točka po kojoj se na francuskim autocestama mjere sve udaljenosti od Pariza. Pisar. na mjestu srušene stare crkve. dok je cijela katedrala dovršena sredinom 14. sjedište je pariškog nadbiskupa. stoljeća izgrađeni su tornjevi visoki 69 metara. Ispred Notre Dame se nalazi i ''Point Zero''.Louvre Notre Dame de Paris najpoznatija je katedrala u gradu. dok su 4 manja smještena u sjevernom tornju.stoljeću počela je restauracija i obnova. Slika 17 – Notre Dame . stoljeću pariški biskup imao viziju o najljepšoj katedrali. smješteno u južnom tornju. Ivanom. Legenda kaže da je u 12.

ispod je grobnica neznanom vojniku iz I svjetskog rata. u središnjem dijelu Trga Charles de Gaulle. Slavan je postao zbog brojnih događaja koji su se zbivali oko njega. poput Napoleonova ulaska u Pariz nakon velikih vojnih pobjeda. Visok je gotovo 50 metara. a 1806. a ispred spomenika vječni plamen. Slika 18 – Arc de Triomphe . Unutar spomenika nalaze se stotine imena stradalih.Slavoluk pobjede je spomenik smješten na zapadnom kraju elizejskih poljana. srpnja. ali i po svečanosti slavlja Dana neovisnosti 14. Simbolizira sve koji su poginuli za Francusku. godine ga je dizajnirao Jean Chalgrin po uzoru na Titov slavoluk u rimu. a naročito one poginule tijekom Napoleonskih ratova. dok je konstrukcija trajala gotovo 30 godina.

U okolini ranog Pariza često su se razvijali manja mjesta i gradići oko crkvica i manastira kojih je oko Pariza bilo mnogo. a koji su kasnije bili asimilirani rastom Pariza kao velikog ekenomsokog i intelektualnog centra. razvoj predgradja i dr.ZAKLJUČAK Stoljećima je Pariz bio jedan od svjetskih najvažnijih i najprivlačnijih gradova. Danas sadrži 20 distrikta od kojih svaki ima svog vlastitog gradonačelnika. stoljeća grad se uglavnom širio prema istoku. Sinonim za Pariz je grad svjetlosti (la ville lumiere). gradsku skupštinu itd. U stoljećima njegovog rasta grad je vecinom zadržao kružni oblik ranog grada. javne usluge. Pariz je zadržao važnost centra za edukaciju i intelektualne poslove. a od tada se širi i prema zapadu. kulturu i zabavu: njegove slike. do sredine 16. Pariz se nalazi na raskrsnici puteva značajnih kako za Europu tako i za Francusku što je imalo značajan utjecaj na njegov rast. proizveo je ubrzano urbano nagomilavanje infrastrukture i stanovništva. studiranje. socijalna infrastruktura. u prvom stoljeću prije nove ere prvobitini položaj na Gradskom otoku je bio glavni centar parisiki plemena i njihove teritorije. . Pod Rimskom administracijom. Cijenjen je zbog prilika koje nudi za poslovanje i komercijalnu trgovinu. Prilagođavanje problemima urbanizacije kao sto su iseljavanje. književnost i intelektualna zajednica naročito uzivaju veliku reputaciju. Od sredine 14.

Beograd Turistički Zemljopis Ivan Blažević i Zlatko Pepeonik.fr/map . . INTERNET: http://www. Zavod za izdavanje udžbenika Srbije.com/metro.org http://www. 1990.gif .aparisguide.LITERATURA Ekonomsko Regionalna Geografija Svijeta Dr. Školska knjiga Zagreb.au/maps?hl=en&tab=wl .com. France map) http://www. Rude Petrović.Mape Francuske i Pariza http://maps.lonelyplanet.net/odredista/francuska/pariz http://www.com www.(paris.znanje.com/france/paris/sights.beyond.hr.(Paris Metro map) www.putovnica.wikipedia.google. Vladimir Đurić i dr.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful