I.

VJEŠTAČENJE PREMA ZAKONU O KRIVIČNOM POSTUPKU (NAČELA SUDSKO MEDICINSKOG VJEŠTAČENJA)
VJEŠTAČENJE I VJEŠTACI
Od izvršenja krivičnog djela, kao što je ubistvo, silovanje, nanošenje tjelesnih povreda itd. do izricanja presude za učinjeno krivično djelo učiniocu krivičnog djela, sprovode se izvjesne istražne radnje, čiji je cilj prikupljanje dokaza i podataka da je neko lice izvršilo krivično djelo, kako bi javni tužilac donio odluku o podizanju odnosno podnošenju optužnog akta. Istražne radnje vrši istražni sudija. U glavi XVIII Zakona o krivičnom postupku /ZKP/, pored pobrojanih radnji koje se vrše, najglavnije istražne radnje su:  vještačenje,  saslušanje svjedoka (svjedočenje),  uviđaj VJEŠTAČENJE (EXPERTISIS) je radnja, kojom se pomoću stručne ali ne pravne spreme utvrđuje postojanje i istinitost izvjesnih činjenica u pravnim sporovima.  U čl.241 Zakona o krivičnom postupku precizirano je, da se "vještačenje određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od lica koje raspolaže posebnim stručnim znanjem".

Sud može da angažuje vještake različitih struka, tako se na sudu pojavljuju kao vještaci: stručnjaci za balistiku, stručnjaci za saobraćaj, za finansije, rukopise (grafološko vještačenje) itd. Međutim, jedna od najčešćih naučnih disciplina koja se ponajviše upražnjava je medicinska, odnosno sudsko medicinska struka. SUDSKO-MEDICINSKO VJEŠTAČENJE (EXPERTISIS MEDICO-FORENSIS) je primjena sudsko-medicinskog znanja i umijenja kojim se doprinosi razjašnjavanju izvjesnih sporova koji se vode pred sudom. Stručnjak koji daje svoj nalaz i mišljenje na osnovu medicinskog, odnosno sudsko medicinskog znanja i umijenja je vještak (expertus).
VJEŠTAK (EXPERTUS)

je stručnjak, koji svojim stručnim znanjem i umijenjem, ali ne pravnim, pomaže rješavanju pravnih pitanja. Sudsko-medicinski vještak (expertus medico-forensis) u pravnom i užem smislu je sudski medicinar (medicus forensis) - specijalista za sudsku medicinu. Međutim, sudsko medicinski vještak u širem smislu je i svaki ljekar, specijalista raznih medicinskih grana (psihijatar, hirurg, ginekolog, rentgenolog itd.), ali isključivo za pitanja iz svog domena. U tekstu zakna uglavnom postoji termin vještak, a samo u čl.253 ZKP koji se odnosi na obdukciju leša stoji da ljekar po mogućnosti treba da bude sudsko medicinske struke. Prema tome termin sudsko medicinski vještak odnosi se na ljekare koji za potrebe vrše jednu posebnu djelatnost.

OKVIRNA DJELATNOST SUDSKO MEDICINSKOG VJEŠTAČENJA
(Predmeti SMV) Predmeti koji se odnose na krivično djelo, a čiju istovjetnost treba da utvrdi sudsko-medicinski vještak, odnosno sudsko medicinske djelatnosti koje se odnose na sva ona pitanja koja su predmet pravnog spora, mogu biti: povredna oruđa, hemijska sredstva, sastojci čovječijeg tijela itd. Utvrđivanje istovjetnosti ovih predmeta ne može se uvijek i odmah izvesti na pretresu, već je za to potrebno izvjesno vrijeme, ili drugo mjesto (laboratorijsko, krimitehničko pretraživanje itd.). Djelatnost sudsko

1

medicinskog vještaka je obimna i raznovrsna kao: 1. VJEŠTAČENJE NA ŽIVIM OSOBAMA  vještačenje tjelesnih povreda,  vještačenje u slučajevima nejasnog prirodnog obolenja (neznano sumnjivog i naprasnog), kao i nejasno prirodne smrti: - neznane - mors ignota, - sumnjive - mors suspecta - naprasne - mors subita.  vještačenje iz domena vita sexualis: defloratio-devirginisatio, neprirodno polno opštenjehomosexualisam, sadizam, mazohizam, fetišizam, bestijalizam, silovanje, protivprirodni blud, impotentia sexualis virilis, anomaliae libidinis sexualis, impotentia deflorandi; intersexualisam, trudnoća (u krivično pravnim djelima kao što je pobacivanje, čedomorstvo, otmica, kao i u slučajevima u kojima trudnoća može važiti kao osobeno stanje, te i u slučajevima graviđne osobe osuđene na smrt); utvrđivanje očinstva itd, itd.,  identifikacija, utvrđivanje pola i životne dobi;  vještačenje u slučajevima simulacije, disimulacije i agravacije  vještačenje stanja alkoholisanosti (posebno u saobraćajnim nesrećama) . 2. VJEŠTAČENJE NA LEŠEVIMA  obdukcija leševa;  vještačenje pojedinih dijelova leša (amputirani dio tijela, dijelovi tijela kod detrakcije ili dekompozicije, kostur ili dijelovi kostura itd). 3. ŽIVOTINJE ILI DIJELOVI ŽIVOTINJSKIH LEŠEVA:  kod skotološtva,  kod sumnji na čedomorstvo dijelovi životinjskih leševa. 4. VJEŠTAČENJE NA ORUĐU I ORUŽJU I DRUGIM PREDMETIMA (ODJEĆA I OBUĆA)  identifikacija oruđa i oružja kao povređnog sredstva.  odjeća. obuća. 5. VJEŠTAČENJE SASTOJAKA ČOVJEČIJEG TIJELA:  krv i mrlje krvi,  dlake, sperma, mokraća, kolostrum, mekonijum itd. 6. VJEŠTAČENJE NA OSNOVU SPISA  spisa,  pisanih materijala,  svjedočanstva.

ZAHTJEV SUDSKO MEDICINSKOG VJEŠTAČENJA, IZBOR I BROJ SUDSKO MEDICINSKIH VJEŠTAKA
potiče od strane suda, obzirom da sud postavlja sudsko medicinskog vještaka. U čl.243 ZKP napisano je: "lice koje se pozove kao vještak dužno je da se odazove pozivu i da da svoj nalaz i mišljenje" i dalje u drugom stavu: "Ako vještak koji je uredno pozvan ne dođe a izostanak ne opravda, ili ako odbije da vještaci, može da se kazni novčano do 1.000 dinara, a u slučaju neopravdanog izostanka može i prinudno da se dovede". Dakle sud poziva vještaka i vještak je dužan da se pozivu odazove. Zahtjev za SMV može poticati i od strane stranaka, ali u takvim slučajevima stvar je suda, da li će se zahtjev stranaka uvažiti.
ZAHTJEV ZA SMV

IZBOR SUDSKO MEDICINSKIH VJEŠTAKA

je zvaničan ili je slobodan, zvaničan izbor odnosi se na vještake koji su stalno postavljeni od strane suda, Stalno postavljani sudsko medicinski vještaci mogu biti zamjenjeni u slučajevima: - ako je stalno postavljeni vještak iz objektivnih razloga spriječen da izvrši SMV - ako je nepodoban za konkretni slučaj vještačenja (o tome će kasnije biti riječi). slobodan izbor podrazumijeva uzimanje ljekara za sudsko medicinsko vještačenje za 2

konkretan slučaj. U čl.242 Zakona o krivičnom postupku stoji 1. Vještačenje određuje pismenom naredbom organ koji vodi postupak. U naredbi će se navesti u pogledu kojih činjenica se vrši vještačenje i kome se povjerava. Naredba se dostavlja i strankama. 2. Ako za određenu vrstu vještačenja postoji stručna ustanova ili se vještačenje može izvršiti u okviru državnog organa, takva vještačenja, a naročito složenija, povjeravaće se po pravilu takvoj ustanovi odnosno organu. Ustanova ili organ određuje jednog ili više stručnjaka koji će izvršiti vještačenje". je ograničen ili proizvoljan. • U čl.242 Zakona o krivičnom postupku precizirano je: "Kad vještaka određuje organ koji je vodio postupak, taj organ će po pravilu odrediti jednog vještaka, a ako je vještačenje složeno dva ili više vještaka". • Međutim, u čl.253 Zakona o krivičnom postupku, jasno su precizirani uslovi koji određuju broj SM vještaka: (1) Kad se vještačenje ne vrši u stručnoj ustanovi, pregled i obdukciju leša vrši jedan, a prema potrebi dva ili više ljekara koji po mogućnosti treba da budu sudsko medicinske struke". Prema tome, vidimo da je broj sudsko medicinskih vještaka ili ograničen (jedan vještak) ili je broj vještaka veći, kao na primjer kod nadvještačenja (super-vještačenja).
BROJ SUDSKO MEDICINSKIH VJEŠTAKA

SPOSOBNOST VJEŠTAKA ZA SUDSKO MEDICINSKO VJEŠTAČENJE
Uslovi za izvođenje sudsko medicinskog vještačenja su: - to jest posjedovanje potrebnog sudsko medicinskog znanja i umijenja. Drugim riječima, sudsko medicinski vještak mora da ima završen medicinski fakultet, odnosno da ima status ljekara. Prema tome to može da bude: a. medicus forensis (ljekar specijalista za sudsku medicinu), koji je kvalifikovan za sva sudsko medicinska vještačenja, b. ljekar specijalista odgovarajuće grane (hirurg, ginekolog, oftalmolog...), koji je kvalifikovan za sudsko medicinsko vještačenje iz svoje struke, c. ljekar opšte prakse, kvalifikovan samo za ograničena vještačenja.
STRUČNE KVALIFIKACIJE

–za sudsko medicinsko vještačenje. Ta sposobnost je dvojaka: a. apsolutna (opšta) sposobnost vještaka za sudsko medicinsko vještačenje odnosi se na svaki slučaj b. relativna (posebna) pravna sposobnost za sudsko medicinsko vještačenje odnosi se samo na jedan naročiti slučaj. Shodno tome, opšta pravna nesposobnost, odnosno apsolutna pravna nesposobnost isključuje dotičnog vještaka u svim slučajevima sudsko medicinskog vještačenja, dok relativna pravna nesposobnost izuzima dotičnog vještaka samo od slučaja do slučaja.
PRAVNA SPOSOBNOST

Da bismo mogli odgovoriti na pitanje koje lice uopšte se ne može uzeti kao vještak, moramo prije toga objasniti pravnu nesposobnost svjedoka.  U čl.226 Zakona o krivičnom postupku govori se o tome, koja lica ne mogu biti saslušana kao svjedoci. Ne može se saslušati kao svjedok: - lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi te dužnosti; - branilac okrivljenog o onome što mu je okrivljeni kao svom braniocu povjerio, osim ako to sam okrivljeni zahtijeva. U čl.227 Zakona o krivičnom postupku o licima koja su o slobođena od dužnosti svjedočenja.

3

prvo da je svjedok sposoban da zapazi izvjesne činjenice (sposobnost shvatanja i opažanja).vjerski ispovjednik o onom što mu je okrivljeni ispovijedio. a koji su kasnije bili predmet sudskog spora. odnosno ljekar je samo relativno sposoban za sudsko medicinsko vještačenje u onim slučajevima. ljekar je samo relativno nesposoban. baba. srodnici u pobočnoj liniji do trećeg stepena zaključno. možemo reći koje lice se ne uzima kao vještak. Svjedočenje je opšta građanska dužnost i gotovo redovno dokazno sredstvo. Za vještaka se ne može uzeti 1) lice koje ne može biti saslušano kao svjedok (čl.226 ZKP) ili 2) lice koje je oslobođeno od dužnosti svjedočenja (čl. prababa.drugo da svoje opažanje može da reprodukuje odnosno da saopšti. kad je to potrebno radi davanja razjašnjenja o toku i okolnostima bolesti. Ovaj će se ipak pozvati da prisustvuje pregledu i obdukciji leša. kao na primjer ako je sa jednim od stranaka u srodstvu. Sada na osnovu prethodnog. RAZLIKA IZMEĐU SUDSKO MEDICINSKOG VJEŠTAKA I SVJEDOKA U istražne radnje pored vještačenja spada i saslušanje svjedoka (svjedočenje) . djelimične ili potpune neuravnoteženosti. a ako je uzeto na njegovom nalazu i mišljenju ne može se zasnivati sudska odluka. i drugo u slučajevima .253 Zakona o krivičnom postupku: "Za vještaka se po pravilu ne može uzeti ljekar koji je liječio umrlog. . ushodnoj ili nishodnoj (roditelji. Što je jasno zapisano u sljedećem.srodnici okrivljenog po krvi u pravoj liniji. Svjedok može svjedočiti i o izvjesnim činjenicama koje je saznao preko drugih lica. za koja se može vjerovati da će moći dati obavještenje o krivičnom djelu i učiniocu. kao i o drugim važnim okolnostima (čl.ako postoji sumnja u njegovu pristrasnost. i . To znači. unuci). jer bi u takvim slučajevima došla do izražaja sumnja u njegov rad.244 Zakona o krivičnom postupku – gdje se govori o licima koja se ne uzimaju kao vještaci. Okrivljeni ne može biti svjedok u isto vrijeme u svojoj krivičnoj stvari. ljekar čija je etička kvalifikovanost izvan svake sumnje za sudsko medicinsko vještačenje je ljekar koji je za vrijeme vještačenja duševno i tjelesno obolio tako da kod njega postoji stanje trajne ili prolazne. . za sudsko medicinsko vještačenje je ljekar koji je za vrijeme vještačenja duševno i tjelesno zdrav iz čega proističe potpuna uračunljivost. djed. članu zakona  čl. Opšte (apsolutno) pravno nesposoban ako je moralno diskvalifikovan. prijateljstvu ili pak neprijateljstvu.bračni drug okrivljenog (ali ne i vanbračni drug). kao i srodnici po tazbini do drugog stepena zaključno. OPŠTE PRAVNO SPOSOBAN OPŠTE PRAVNO NESPOSOBAN POSEBNO PRAVNO SPOSOBAN. dok po pravilu ne ulaze njegovi utisci i mišljenja. pradjed. ako sa odlaganjem nije -skopčana opasnost". djeca.227 ZKP) 3) kao ni lice prema kome je krivično djelo učinjeno. Svako lice koje se kao svjedok poziva dužno je da se odazove pozivu. što je jasno vidljivo iz drugog stava čl. 4) lica koje je zajedno sa okrivljenim ili oštećenim u radnom odnosu u istom organu.ako je liječio umrlog. Kao svjedoci pozivaju se lica. ili gdje je učestvovao u dijagnostici ili terapiji.usvojenik ili usvojilac okrivljenog . Sposobnost svjedočenja podrazumjeva . 4 . ali također i njegova stručna zainteresovanost. da u svakom onom slučaju gdje je ljekar liječio umrlog. .Oslobođeni su svjedočenja (privilegovanir svjedoci): .225 ZKP). 5) lice koje je već saslušano kao svjedok.

Svjedok svjedoči samo po savjesti. 5 . Ukoliko se nalaz i mišljenje vještaka ne unosi odmah u zapisnik.242 ZKP). Zakletva vještaka je obećavajuća. Svjedok može položiti zakletvu i to usmeno i poslije svjedočenja. kaznom zatvora do tri godine. . Ako je vještak koji je uredno pozvan izostane. On će se posebno upozoriti da davanje lažnog iskaza predstavlja krivično djelo (čl. a to je organ koji vodi postupak. Organ pred kojim se vodi postupak rukovodi vještačenjem. dok je vještak vezan tajnom vještačenja i pozivnom tajnom (profesionalna ljekarska tajna). dok je vještak izvjesna stručna i osposobljena osoba .Svjedok može biti svaka osoba. dok je vještak zamjenljiv i izuzimljiv.Pošto je svjedočenje opšta obaveza (osim u slučajevima čl. a u slučaju neopravdanog izostanka može biti doveden prinudno .Svjedok ne može biti vezan tajnom svjedočenja. ili ako odbije da vještaci.Prije saslušanja svjedoka sud će ga opomenuti na dužnost da sudu treba da iznese sve što mu je o predmetu poznato i da lažno svjedočenje predstavlja krivično djelo.Svjedok je pozvan da iskaže subjektivna čulna zapažanja.Svjedok ne može i ne mora biti upoznat sa ishodom isleđenja. . . Obavezi svjedočenja podliježu i strani državljani. Vještaku se može dozvoliti i da razmatra spise. Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se svojom čašću da sam o svemu što me je sud pitao istinu govorio i da ništa što sam o ovoj stvari znao nisam prećutao". .226 i čl. Stalno postavljeni zakleti vještaci opomenut će se samo na već položenu zakletvu.obećavajuća zakletva). a odgovor dati usmeno ili pismeno.Svjedok je nezamjenljiv. a može se kazniti i novčano. može mu se dozvoliti da ga pročita.227 ZKP) znači. sa činjenicama saznatim u prethodnom postupku. pokazuje vještaku predmete koje će razmotriti. da tačno navede sve što zapazi i nađe i da svoje mišljenje iznese nepristrasno i u skladu sa pravilima nauke ili vještine. vještaku se može odobriti da naknadno podnese pismeno nalaz odnosno mišljenje. postavlja mu pitanja i po potrebi traži objašnjenja u pogledu datog nalaza i mišljenja. sud će upozoriti vještaka da nalaz i mišljenje da po najboljem znanju i upozorit će ga da davanje lažnog nalaza i mišljenja predstavlja krivično djelo.231 Zakona o krivičnom postupku: "Svjedoci se saslušavaju ponaosob bez prisustva ostalih svjedoka i svjedok je dužan da odgovore daje usmeno". dok je to za vještačenje izlišno. sadrži u sebi obećanje da će reći istinu (promisorna . Vještaci mogu činiti saopštenje zajedno. Na sudu su i svjedok i vještak dužni govoriti istinu. dok vještak može i mora biti o tome informisan (upoznat) prije vještačenja. Kakva je razlika između svjedoka i vještaka. . . što stoji napisano u čl. u kom slučaju će se njegov pismeni sastav priložiti zapisniku (čl.Svjedoci se pojedinačno saslušavaju bez prisustva ostalih svjedoka i odgovaraju usmeno. Vještak izlaže usmeno na glavnom pretresu svoj nalaz i mišljenje. dok se vještaci određuj u. da se kao svjedoci mogu saslušati i maloljetnici kao i djeca. što u protivnom povlači krivičnu odgovornost. Lice koje se poziva kao vještak dužno je da se odazove pozivu i da da svoj nalaz i mišljenje. odnosno svjedočenja i vještačenja? Već smo spomenuli da se kao svjedoci pozivaju oni za koje je vjerovatno da će moći da daju obavještenje o krivičnom djelu. a izostanak ne opravda.242 Zakona o krivičnom postupku se govori o tome.191 Krivičnog zakona SRBiH. može se novčano kazniti. ko određuje vještaka za sudsko medicinsko vještačenje.potvrdna zakletva). Vještak se zaklinje prije vještačenja. ona sadrži svečano potvrđivanje svjedoka da je kazao istinu (asertorna . Ako je vještak prije glavnog pretresa pripremio svoj nalaz i mišljenje. koju predviđa čl. . odnosno vještačenje se određuje od strane suda. Tekst zakletve vještaka glasi: "Zaklinjem se svojom čašću da ću vještačenje izvršiti savjesno i po svom najboljem znanju i da ću tačno i potpuno iznijeti svoj nalaz i mišljenje".231 ZKP). Zakletva je po pravilu potvrdna.Ako je svjedok uredno pozvan i ne dođe može se narediti da prinudno dovođenje. Prije početka vještačenja pozvaće se vještak da predmet vještačenja brižljivo razmotri. . prije saslušanja vještaka. dok vještak daje svoj nalaz i mišljenje odnosno vještaci po znanju i umijenju.Svjedočenje od prisutnih biva provjeravano. U čl. dok vještak daje objektivan sud. Također.245 ZKP). ali u roku koji mu odredi organ pred kojim se vođi postupak (čl. . pismenom naredbom.

dakle i jedno i drugo su nepravilno izvedeni. ili 6 . rjeđe kod ljekara specijalista. a mogu biti i iz ekspertizne djelatnosti. POGREŠNO SUDSKO MEDICINSKO VJEŠTAČENJE Proističe ili iz neznanja ili iz nehata. a izuzetno kod specijalista. ili kada nije bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice.POGREŠNO I LAŽNO SUDSKO MEDICINSKO VJEŠTAČENJE Ljekar se može nenamjerno ogriješiti o principe medicinske znanosti.podrazumijevamo mogućnost nastanka štetnih posljedica. ili pak ako nastanu da će ih moći otkloniti. bilo u saopštenju vještačenja. ili pak zbog dobijenih pogrešnih podataka itd. nadalje  što se odugovlači istraga što može iziskivati revizije i nadvještačenja itd. Pogrešna sudsko medicinska vještačenja su štetna iz više razloga:  što usporavaju pronalaženje materijalne istine.  vršenje je izvršeno nenamjerno (culpa) rđavo.podrazumijeva se nastanak štetnih posljedica za koje učinilac nije bio svjestan da iz njegovih radnji te štetne posljedice mogu nastati. Ljekari specijalisti ne griješe toliko zbog nepoznavanja svoje specijalnosti. zatim zbog sugestivnog uticaja. nebrižijivosti. (čl.  što se na osnovu takvog pogrešnog sudsko medicinskog vještačenja mogu donijeti i pogrešne presude.  neobavještenosti o zakonskim propisima vještačenja. nego više zbog nepoznavanja suštine i principa sudsko medicinskog vještačenja. i te su greške najčešće su dijagnostičke i terapijske.  ili i vršenje i saopštenje. iako je obzrom na svoje kvalifikacije i svoja osobena svojstva morao to znati i morao to predvidjeti. kod ljekara opšte prakse. Kako vidimo. LAŽNO SUDSKO MEDICINSKO VJEŠTAČENJE proističe iz nesvjesnosti sudsko medicinskih vještaka  kada je vršenje (izvođenje) svjesno i namjerno izvedeno krivotvoreno. iz zakonskog teksta postoji  SVJESNI NEHAT (samopouzdanje-luxuria) . Otuda takva insuficijentnost se najčešće javlja. Neznanje iz sudske medicine najčešće je posljedica nevladanja specijalnom sudsko medicinskom dijagnostikom. odnosno može biti proizvod neshvatanja stvarne suštine sudsko medicinskog vještačenja. Dakle pogreške pri sudsko medicinskom vještačenju proizlaze najčešće iz  lične nesposobnosti ili nestručnosti dotičnog sudsko medicinskog vještaka za sudsko medicinsko vještačenje. iako je prema okolnostima i prema svojim ličnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti. bilo to u izvođenju. za koje je učinilac smatrao da do njih neće doći. NEHAT Pogrešno sudsko medicinsko vještačenje može biti proizvod pretjeranog ili bezrazložnog požurivanja. Kako se svako sudsko medicinsko vještačenje sastoji iz dva čina: iz vršenja i saopštenja. ali je olako držao da će je moći spriječiti ili da ona neće nastupiti. brzopletosti itd. ali isto tako i zbog  neshvatanja suštine sudsko medicinskog vještačenja. za sudsku medicinu.  saopštenje učinjeno svjesno i namjerno netačno.  NESVJESNI NEHAT (nemar-negligentia) . ili  saopštenje nenamjerno netačno. to kod pogrešnog sudsko medicinskog vještačenja.14 KZ SFRJ): Krivično djelo je učinjeno iz nehata kada je učinilac bio svjestan da usljed njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica.

umrlica o pregledu mrtvaca. ZAGLAVLJE Sadrži sve opšte podatke koji se odnose na konkretni slučaj vještačenja. iz koristoljublja.  nalaz i  zaključak. čl. Nalaz mora biti jasan a isto tako i iscrpan i treba da sadrži sve ono na osnovu čega bi se mogao izvesti sam po sebi zaključak.kome je upućeno. . mikroskopski. . SASTAVI SUDSKOMEDICINSKOG VJEŠTAČENJA Sudsko medicinsko vještačenje sastoji se iz dva čina: vršenja i saopštenja. uviđaj.kada se ono vrši. rekonstrukcija događaja. . . laboratorijski pregledi (hematološki. . pri čemu treba izbjegvati medicinsku terminologiju da bi bili razumljivi i za one koji nemaju medicina ko obrazovanje.potvrda o smrti itd. Vještaku se može odobriti da naknadno podnese nalaz odnosno mišljenje u roku koji mu odredi organ pred kojim se vodi postupak". Lažno sudsko medicinsko vještačenje proističe iz zlonamjere i nesavjesnosti sudsko medicinskih vještaka.247 Zakona o krivičnom postupku: "Nalaz i mišljenje vještaka unosi se odmah u zapisnik. posmatranje i ispitivanje duševnog stanja žive osobe. U nalaz nije potrebno unositi gotove dijagnoze niti navoditi gotove zaključke. . Oblici saopštenja sudsko medicinskog vještačenja su mnogobrojni kao što su: . klinički pregled živih osoba. toksikološki).ko vrši vještačenje.obdukcioni zapisnik. POGREŠNO LAŽNO sudsko medicinsko vještačenje vještaka stručno diskvalifikuje.identifikaconi elementi za lice koje je predmet vještačenja. pregled sudskih spisa i davanje mišljenja na osnovu sudskih akata itd. ili diktirana zapisničaru a zatim potpisana.ko traži vještačenje. . što je navedeno u. sudsko medicinsko vještačenje vještaka moralno diskvalifikuje i krivično kažnjava.  NAČINI SAOPŠTENJA sudsko medicinskog vještačenja su uvijek u napisanom obliku i potpisana.kakav je cilj vještačenja. .  NAČINI VRŠENJA su raznovrsni i mnogobrojni kao na primjer: pregled leša. Oblici saopštenja se pišu na maternjem jeziku.  Lažna sudsko medicinska vještačenja najčešća su u obliku lažnih ljekarskih uvjerenja. to jest i vršenje i saopštrenje mala fide obavljeno protivno sudsko medicinskom znanju i umijenju.gdje se vrši. Bitni sastojci saopštenja sudsko medicinskog vještačenja su:  zaglavlje. . obdukcija leša. Treba navesti: . činjeničnog stanja. NALAZ Nalaz je vjeran opis utvrđenog i nađenog stanja. iz pristrasnosti itd.i jedno i drugo. i pisan je na maternjem jaziku.ljekarsko uvjerenje. Nalaz (na primjer obdukcioni kod samoubica) treba da sadrži ne samo traumatološki pregled koji ima 7 .

za cilj utvrđivanje svih povreda nanesenih samoubilačkim postupcima i razlikovanje istih od nasilnih, pričinjenih ubistvom ili nastalim zadesom, nego i sva normalna anatomska svojstva i fiziološka stanja, koja mogu imati ulogu suicidogenih stimulansa (menstruacija, klimakterij, senijum), ili suicidogenih motiva (virginitas, vanbračna trudnoća) . Isto tako treba da sadrži anatomopatološki pregled gdje utvrđene patološko anatomske promjene mogu biti relevantne za samoubistvo, i koje mogu djelovati kao suicidogeni motivi ili stimulansi. Također u nalazu mogu biti kadkada sadržane i negativne odlike i to u slučajevima kada se dijagnoza uzroka smrti postavlja putem isključenja svih drugih uzroka smrti. Na primjer kod suspektnosti na strangulaciju vrata kod novorođenčeta, ukoliko u koži vrata nisu nađene nikakve vidljive promjene niti ozljede, onda to treba istaći riječima, da u koži vrata nisu nađene vidne promjene niti povrede. ZAKLJUČAK čini ocjenu utvrđenih činjenica iz nalaza, ali ne i ponavljanje iznijetih činjenica u nalazu. Dakle, dok nalaz čine činjenice odnosno vjeran opis činjeničnog stanja, dotle zaključak čini ocjena tih utvrđenih činjenica iz nalaza. Zaključak je neophodni element saopštenja sudsko medicinskog vještačenja, koji neposredno slijedi iza utvrđenog nalaza. Međutim, u nekim izvjesnim slučajevima, zaključak je moguće dati tek nakon izvjesnog vremena. Na primjer, kada je u pitanju smrt usljeđ trovanja, treba sačekati nalaz toksikološkog pretraživanja, ili kod saobraćajnih nesreća, sačekati nalaz hemijskog pregleda krvi na alkohol, ili pak kod nejasne naprasne smrti, nalaz histopatološke dijagnostike itd. U takvim slučajevima može se dati samo prethodni zaključak, a nakon dobivenih pomenutih nalaza i završni zaključak. Na primjer, Kod sumnje na trovanje strihninom, mi ćemo dati prethodni zaključak koji bi glasio: usljed sumnje na trovanje završni zaključak će se dati nakon toksikološkog pretraživanja unutrašnjih organa. Tek kad se dobije toksikološki nalaz, bio on pozitivan ili negativan, onda se može dati završni zaključak o uzroku i porijeklu smrti, U slučajevima kada se nakon izvršenog pregleda i utvrđenog nalaza može dati zaključak i definitivno mišljenje, drugim riječima kada se vršenje vještačenja može učiniti na jedan mah, i neposredno poslije toga dati cjelokupno saopštenje, to je potpuno vještačenje. Kada se zaključak i mišljenje ne daju neposredno nakon izvršenog pregleda, kada se vještačenje mora ponavljati u više mahova i kada je za davanje definitivnog mišljenja potrebno izvjesno vrijeme razmišljanja, onda takvo vještačenje nazivamo nepotpuno vještačenje. U tom slučaju, kao što smo maločas naveli može se dati prethodni zaključak. Zaključak se ne može mijenjati, jer da bi se on promijenio, moraju se promijeniti i činjenice iz nalaza. Međutim činjenice iz nalaza mogu biti krivo interpretirane u zaključku, u tom slučaju zaključak će biti pogrešan, pa takvo vještačenje nazivamo pogrešno sudsko medicinsko vještačenje.

STEPENI SUDSKO MEDICINSKOG VJEŠTAČENJA
je ono koje je zahtjevano prvi put i koje je izvedeno prvi put, bilo od strane jednog ljekara, bilo od grupe ljekara, zdravstvene ustanove ili instituta za sudsku medicinu. NAKNADNO SUDSKO-MEDICINSKO VJEŠTAČENJE Ako je zaključak u saopštenju nejasan ili je nepotpun, ili je protivrječan sam sa sobom ili sa utvrđenim činjenicama, ili ako zaključak nije zasnovan na nalazu, tada se mogu pozvati prvobitni vještaci da te nedostatke u zaključku otklone, ili da, nalaz dopune. Takvo vještačenje koje se traži drugi put i koje se izvodi put je naknadno sudsko medicinsko vještačenje. Član 250. Zakona o krivičnom postupku: "Ako se podaci vještaka u njihovom nalazu bitno razilaze ili ako je njihov nalaz nejasan, nepotpun ili u protivrječnosti sam sa sobom ili sa izviđenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušavanjem vještaka, obnoviće se vještačenje sa istim ili drugim vještacima".
PRVOBITNO SUDSKO MEDICINSKO VJEŠTAČENJE

Kod prvobitnog i naknadnog sudsko medicinskog vještačenja, obnavljanje vještačenja zahtijeva se ili od istih vještaka koji su učestvovali u prvobitnom vještačenju ili od drugih vještaka. Ako bi i poslije naknadnog vještačenja ostala dilema u shvatanju, ili bi takvo vještačenje bilo

8

osporavano, onda se može zahtijevati ponovno sudsko medicinsko vještačenje, ali izvedeno od drugih vještaka. čl.251 Zakona o krivičnom postupku: "Ako u mišljenju vještaka ima protivrječnosti ili nedostataka ili se pojavi osnovana sumnja u tačnost datog mišljenja, a ti se nedostaci ili sumnje ne mogu otkloniti ponovnim saslušavanjem vještaka, zatražite se mišljenje drugih vještaka". Dakle ponovno sudsko medicinsko vještačenje će se zahtijevati ukoliko sud ne prihvati mišljenje prvobitnih vještaka, i kod ponovnog vještačenja podrazumijeva se da ti drugi vještaci moraju posjedovati veći stepen stručnosti. (super arbitrium medico forensis). Najzad, ako nadležni organi i poslije naknadnog i ponovnog vještačenja sumnjaju u stručnu vrijednost, ili pak ako postoje suprotna mišljenja između stručno kompetentnih vještaka, onda se traži vještačenje od sudsko medicinskog odbora. Takvi odbori postoje pri medicinskim fakultetima, a u njegov sastav, koji broji 5, 7 ili 9 članova, obavezno ulaze i nastavnici sudske medicine. Takvo vještačenje izvršeno od sudsko medicinskog odbora nazivamo super arbitražnim
SUPERARBITRAŽNO SUDSKO MEDICINSKO VJEŠTAČENJE

9

VJEŠTAČENJE TJELESNIH POVREDA
Prema svome ishodu tjelesne povrede su: 1. NESMRTONOSNE (NESMRTNE) koje narušavaju zdravlje manje ili više, ali koje ne uništavaju život posredno niti neposredno. 2. SMRTONOSNE (SMRTNE) su one koje bilo posredno bilo neposredno prouzrokuju smrt (nasilnu). Smrtonosne tjelesne povrede mogu biti apsolutno smrtonosne i relativno smrtonosne. - Apsolutno smrtonosne povrede su takve povrede koje su same po sebi smrtonosne i neovisno od drugih povreda i obolenja ili nekih slučajnih okolnosti dovode do smrti. - Relativno smrtonosne povrede su takve tjelesne povrede koje su same po sebi nesmrtonosne, ali koje u vezi sa drugim povredama, obolenjima ili slučajnim okolnostima uslovljavaju smrt. Vještačenje tjelesnih povreda može se vršiti ili pregledom povrijeđenog, ili na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisu. Čl.257 Zakona o krivičnom postupku: - "Vještačenje tjelesnih povreda vrši se po pravilu pregledom povrijeđenog, a ako to nije mogućno ili nije potrebno na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisu". - Drugi stav gornjeg člana precizira zadatak vještaka-1jekara prilikom vještačenja tjelesnih povreda. Pošto tačno opiše povredu vještak će dati mišljenje, naročito o vrsti (kakva je) i težini svake pojedine povrede i njihovom ukupnom dejstvu s obzirom na njihovu prirodu ili posebne okolnosti slučaja, kakvo dejstvo te povrede obično proizvode a kakvo su u konkretnom slučaju proizvele i čime su povrede izvršene i na koji način. Tjelesna povreda u širem smislu je svako oštećenje tjelesnog integriteta, odnosno nastanak organskog ili duševnog, oštećenja nasilnim putem, bilo namjerno (dolus), bilo nenamjerno (culpa). Tjelesna povreda u krivično pravnom smislu je tjelesno oštećenje ili narušenje tjelesnog integriteta drugog lica. Prema tome samopovređivanje nije krivično djelo, osim ako to djelo nije učinjeno radi ostvarivanja nekog prava, kao na primjer izbjegavanje vojne službe onesposobljavanjem (čl.215 KZ SFRJ). U tom slučaju, ta osoba neće odgovarati za nanošenje tjelesne povrede (samopovreda), nego će odgovarati samo za krivično djelo izbjegavanje vojne obaveze. Radnja krivičnog djela sastoji se u nanošenju tjelesne povrede, pa prema tome svako djelovanje učinjeno nad jednom osobom neće biti tjelesna povreda, makar to djelovanje imalo neki neugodni osjećaj, ako ne ostavlja nikakvih vidljivih ozljeda neće predstavljati tjelesnu povredu nego će biti označeno kao zlostavljanje (šamar, povlačenje za kosu). Objekt krivično pravne zaštite je tjelesni integritet čovjeka ođ rođenja pa do smrti, što znači da objekt ovog djela ne može biti mrtvo tijelo niti plod u ženskoj osobi, jer našim krivičnim zakonom nije predviđeno nanošenje tjelesne povrede plodu, već uništenja ploda odnosno pobačaj (čl.41 KZ SRBiH).
NAČELA ILI PRINCIPI VJEŠTAČENJA TJELESNIH POVREDA.

1. Jedan od principa vještačenja povreda je taj, da se taj, da se težina svake povrede ocjenjuje u vrijeme kada je ista bila nanesena, što znači, da i svaku povredu treba kvalifikovati prema njenom karakteru, odnosno prema njenoj prirodi. Procjena težine tjelesne pvorede po njenom karakteru znači, da takva povreda aglavnom izaziva slične efekte i kod ostalih osoba, odnosno da je ona takva sama po sebi, bez utjecaja individualnih posebnosti. 2. Drugo načelo su individualni činioci (individualne, osobine). Lična individualna svojstva organizma imaju određenu ulogu prilikom kvalifikacije težine tjelesnih povreda, kao što su pol, životna doba, itd. jer ona mogu imati utjecaja za nastanak težih posljedica. Zbog toga ljekar prije davanja mišljenja o težini svake tjelesne povrede mora procijeniti sve individualne osobine povrijeđenog u vrijeme nanošenja tjelesnih povreda. U takvim slučajevima, ljekar treba da kvalifikuje povredu po njenom karakteru, a težu posljedicu da objasni utjecajem ličnih svojstava.

10

treba utvrditi da li postoji povreda. 3. formulisan je tekst za laku i za tešku tjelesnu povredu. Ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje naruši tako teško da je uslijed toga doveden u opasnost život povrijeđenog ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegovog tijela ili koji važan organ. barut itd. na primjer rastezi (strije) kao ožiljci.2. forenzično-kliničkim pretraživanjem treba ići stanovitim redom: 1. 1. Ko drugog teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teško naruši kazniće se zatvorom od 6 mjeseci do 5 godina. veličinu. da li je dotični klinički nalaz proizvod prirodne ili nasilne oštete tijela. U krivičnom zakonu koji se odnosi na krivična djela protiv života i tijela. to znači da povredu treba medicinski okvalifikovati (qualis est . nego je to komplikacija proizašla iz endogenih činilaca i ličnih svojstava organizma. dno. Prije nego što se kakva promjena oglasi za povredu. Ako povrijeđeni umre usljed povreda iz st. i 2. Teška tjelesna povreda (čl. odnosno posljedica. Četvrto. 1 i 1.l. ali se javlja u jednom izvjesnom procentu. dlake. 1. 4. . Ko drugog lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako naruši kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do 3 godine. (Vidi vještačenje smrtonosnih tjelesnih povreda!). ivice i strane. sadržaj (razoreno tkivo. Prilikom vještačenja tjelesnih povreda potrebno je razlikovati posljedicu od komplikacije. oblik. sa sledstvenim krvarenjem u trbušnu duplju. iz-gled. zatvorom od 3 mjeseca do 3 godine. ili ništa od toga. nego je krvarenje u trbušnu duplju sastavni dio uboda. kazniće se zatvorom od 1 do 10 godina. nije komplikacija uboda u trbuh. vatreno). odnosno je li to povreda ili obolenje.43 KZ). Laka tjelesna povreda (čl. 2. sudsko medicinska specifikacija. To je potrebno iz više razloga. . krivično pravna klasifikacija. Na primjer: starija osoba na poledici zadobije prelom butne kosti. 5. Iz čl. i na koji način. 2.) 3. Ko djelo iz st. Na primjer ubod nožem u trbuh. 4. krvni podliv itd.Posljedica jedne povrede predstavlja anatomski ili funkcionalni poremećaj koji je izazvan samom povredom.43 i čl.3. ovog člana. 2. 1. kazniće se za djelo iz st.okolinu povrede. tupo. Posljedica proizlati iz same povrede i kao takva ona se nalazi u njoj kao njen pratilac. Ko djelo iz st. Drugo. ovog člana učini iz nehata kazniće se zatvorom do 3 godine. učinilac će se kazniti zatvorom od 1 do 12 godina.42 Krivičnog zakona vidi se da postoji nekoliko vrsta tjelesnih povreda: 11 . sasušine kao oguljotine. Komplikacija pvorede nije nužno sadržana u samom karakteru pvorede.l. S druge strane mora se sprovesti dvojenje kod utvrđenog kliničkog nalaza. Ako usljed ležanja dođe do pojave flebotromboze ili trombne embolije. sopstvenim djelanjem i slučajnim događanjem. nagnječina. a za djelo iz st. ili trajno i teško "narušenje zdravlja ili unakaženosti. sjekotina. mora se prethodno isključiti da ona nije normalna. Prvo. 4. to onda nije nužno sadržano u karakteru povrede. nevusi kao hematomi. ako postoji povreda onda kakve je vrste. zatvorom od 6 mjeseci do 5 godina. šiljato. REDOSLIJED VJEŠTAČENJA TJELESNIH POVREDA Kod vještačenja tjelesnih povreda.Komplikacija predstavlja neko drugo obolenje (organsko ili duševno) koje je nastalo u direktnoj ili indirektnoj vezi sa nastalom povredom.3.kakva je): razderina. promjere.42 KZ). i st. Pored ličnih svojstava važna je i procjena posebnih naročitih stanja organizma. ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeđenog. to jest da li je obolenje ili povreda (krvarenja kod hemoragične dijateze mogu biti protumačena kao ozljedni krvni podlivi). Tačno utvrditi lokalizaciju povrede. ili obolenje koje je aktivisano ili pogoršano predhođelom povredom. Na osnovu osobina povrede zaključiti kojim oruđem ili sredstvom je nanijeta (oštro. jer dešavalo se da su neke promjene na koži krivo tumačene. Gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi. tuđom krivicom. i 3. Treće. ovog člana učini na mah doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost napadom ili teškim vrijeđanjem od strane povrijeđenog.

nakon operativnog uspješnog liječenja ocijeni kao običnu tešku tjelesnu povredu. sa medicinskog gledišta ima istu posljedicu kod svih osoba bez obzira na njihovo zanimanje. . gdje ljekar daje ocjenu na osnovu završenog liječenja. srce). Kako je zakonodavac dao konkretne elemente samo za tešku tjelesnu povredu iz stava drugog (kvalifikovana teška tjelesna povreda). iako je oslabljenje sluha trajno ali nije u znatnoj mjeri. ne podrazumijeva nesposobnost za rad uopšte. da konkretan uspjeh medicinske pomoći ne smije uticati na kvalifikaciju povrede. nekvalifikovane teške tjelesne povrede. neće predstavljati ovu kvalifikaciju. ili je opasnost po život nastupila kasnije (peritonitis kod traumatskog razdora crijeva). Iz teksta i formulacije pomenutih članova krivičnog zakona vidi se.ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeđenog.doveden u opasnost život povrijeđenog ili je . Nego povredu kvalifikovati prema vremenu nanošenja a ne prema ishodu liječenja jer se dešava u praksi. Na primjer: fractura cranii sa teškim oštećenjem mozga i posljedičnom traumatskom epilepsijom. U smislu ove inkriminacije gubitak jednog ekstremiteta.  teška. bilo anatomski kao što je amputacija. već nesposobnost za rad koji je povrijeđeni obavljao prije povređivanja kao glavno zanimanje. jer gubitak jednog prsta pijaniste ili gubitak prsta rudara.  teška sa smrću kao posljedicom.uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegovog tijela ili koji važan organ. odnosno konkretne kriterije. KVALIFIKOVANA TEŠKA TJELESNA POVREDA »Ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje naruši tako teško da je uslijed toga .« Opasnost po život . Trajno umanjenje sluha za 20% prouzrokovano povredom.  kvalifikovana teška. Opšta radna sposobnost . Trajna nesposobnost za rad. a laka tjelesna povreda bi bila ona koja je negativno definisana iz obične. laka. Sa medicinskog gledišta stepen oštećenja zdravlja treba podjednako cijeniti. 12 . jer se u tim slučajevima bitno i kvalitetno mijenja prostorno (stereoskopsko) gledanje. Prema tome teška tjelesna povreda iz prvog stava (nekvalifikovana teška tjelesna povreda) je negativno definisana iz drugog stava kvalifikovane teške tjelesne povrede. nije dao nikakve konkretne elemente. iz prvog stava.ili trajno i teško narušenje zdravlja . Moramo razlikovati opštu radnu od profesionalne radne sposobnosti. kazniće se zatvorom od 1 do 10 godina. na rad koji je povrijeđeni vršio kao svoje osnovno zanimanje. . Na ovom mjestu treba istaći. dok za običnu tešku tjelesnu povredu. da se povrijeđena osoba više ne može uklopiti u svoj bivši posao ni nakon sanacije. to ćemo prvo objasniti suštinu kvalifikovane teške tjelesne povrede i konkretne elemente koji definišu taj oblik teške tjelesne povrede. bez obzira na zanimanje povrijeđenog.Trajna nesposobnost za rad iz drugog stava čl. je takva. čini tešku tjelesnu povredu iz drugog stava. Uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio tijela ili važan organ uništen znači da je važan dio tijela ili važan organ izgubljen za funkciju. dok profesionalna radna sposobnost odnosi se na posao. Isto tako povreda koja je prouzrokovala gubitak genitalnih funkcija (impotentia coeundi). a ne na osnovu konkretne opasnosti po život koja je postojala u vrijeme povređivanja što je naravno pogrešno. gubitak šake itd. bilo da je funkcionalno (npr paralizom ili parezom) izgubljen za funkciju za više od 33% normalne. Kod parnih organa naročito važnim se smatra gubitak osjetila vida i sluha.42 Krivičnog zakona. Nesposobnost za rad u smislu kvalifikacije djela. .sposobnost za rad uopšte.postojanje konkretne opasnosti po život. bilo da je ta opasnost po život nastala neposredno usljed povrede (akutno ili naglo krvavljenje kod uboda u aortu. da ljekar ubodinu u grudni koš ili aortu. samo za tešku tjelesnu povredu iz drugog stava. da je zakonodavac formulirao tekst i odredio konkretne elemente.ili unakaženosti. odnosno stereofonsko slušanje.

Ako je estetska izmijenjenost neke osobe takva. ali nisu takve da bi proizvodile unakaženje. Pojam apstraktne opasnosti po život nije medicinski. kod obične teške tjelesne povrede čine samo estetski-kozmetski defekt.narušenje zdravlja je samo lako i prolazno.Trajno i teško narušenje zdravlja usljed povrede predstavlja poremećaj organskog ili duševnog zdravlja samo Kada je to narušavanje zdravlja trajno i teško. U odnosu na konkretne elemente koje je zakonodavac formulirao za kvalifikovanu tešku tjelesnu povredu. predstavlja smetnju za obavljanje pozivne djelatnosti ili bračnih obaveza. jer smrtni slučajevi kod ovakvih preloma su rijetki. . koja prolazno narušava integritet i funkciju nekog važnog organa ili važnog dijela tijela. pa zbog toga to treba shvatiti kao posebno svojstvo organizma. Unakaženost. obzirom..sama po sebi nije opasna po život.Nesposobnost za rad je samo ograničena. a . kao što je to slučaj kod kvalifikovane teške tjelesne povrede. . . Ožiljak na licu filmske glumice. da obična teška tjelesna povreda sama po sebi može. da se u ovakvim slučajevima radi o posebnom svojstvu kože da reaguje stvaranjem većeg i ružnog ožiljka.Znatno oslabljenje važnog dijela tijela (organa) je samo prolazno. Unakaženost je oštećenje vidljivih dijelova tijela. Pogrešno je kada se kod unakaženja za kvalifikaciju uzima u obzir profesija povrijeđene osobe.Opasnost po život je samo apstraktna. kod obične teške tjelesne povrede. prema tome laka tjelesna povreda bi bila ona koja nije obična teška tjelesna povreda. Pri ocjenjivanju ne uzima se u obzir mogućnost otklanjanja oštećenja vidljivih i mogućnost otklanjanja vidljivih oštećenja plastičnom hirurgijom ne preinačuje stepen krivičnog djela. . a kao takva nema karakter unakaženja. 13 . koje bitno mijenjaju izgled povrijeđenog. ako je usljed njih umanjena profesionalna radna sposobnost. jer sa medicinskog gledišta nema ni jedne tjelesne povrede koja ne bi mogla biti opasna po život pod izvjesnim uslovima (na primjer naknadna infekcija). Ona je zapravo negativno definisana iz drugog stava čl. OBIČNA TEŠKA TJELESNA POVREDA (NEKVALIFIKOVANA) Obična teška tjelena povreda je takva. . Npr. nego samo estetska izmijenjenost. postojala je opasnost po život ali samo apstraktna. kao što smo ranije rekli.42 KZ. ali to oštećenje je samo prolazno. dok je kod kvalifikovane teške tjelesne povrede oštećenje zdravlja teško i u znatnoj mjeri. kod preloma butne kosti postoji znatno oštećenje važnog dijela tijela za njegovu funkciju.Oštećenje zdravlja. kod drugih izaziva neprijatnost ili odvratnost. . ali rijetko da dovede u opasnost po život povrijeđenog. Stvaranje keloida ne može predstavljati kvalifikatorni oblik unakaženosti. što znači da su iste posljedice kao i kod kvalifikovane teške tjelesne povrede. naročito predjela lica i glave. U konkretnom slučaju. onda to treba tretirati u tom smislu. u vrijeme nanošenja preloma. ali su mogući (masna embolija). ne može se sakriti. ili isti takav ožiljak na licu rudara. . nesposobnost za rad trajna. . da na posmatrača ne izaziva utiske odvratnosti i odbojnosti. ako je oštećenje zdravlja teško onda ono nije znatno. To znači. ili ako je trajno oštećenje zdravlja. to je više pravni pojam.može imati za posljedicu samo vrlo kratko vrijeme nesposobnosti za rad.u najgorem slučaju neznatno i prolazno oslabi koji važan dio tijela ili važan organ. .Posljedice ozlijeđivanja vidljivih dijelova tijela. onda kažemo da ne postoji unakaženost. ili ako je trajno oštećenje odnosno oslabljenje važnog dijela tijela ili organa. kod preloma butne kosti. dok je kod kvalifikovane teške tjelesne povrede. LAKA TJELESNA POVREDA Laka tjelesna povreda je negativno definirana iz obične teške tjelesne povrede. ali nastupaju drugim intenzitetom i imaju drugi kvalitet. Nije ako je tijelo lakše povrijeđeno. onda to oslabljenje nije znatno. onda ono nije teško.u estetskom smislu ne izaziva nikakvo oštećenje. u anatomskom ili funkcionalnom smislu opet se radi o kvalifikovanoj teškoj tjelesnoj povredi.

čime. u drugom teška. zbog toga.izvršilac djela doveden u takvo stanje (jaka razdraženost) bez svoje krivice. a isti takav hematom na vratu usljed pritiska na krvne sudove i dušnik može čak biti opasan po život. i to ili napadom ili vrijeđanjem od strane povrijeđenog. Tako kod teške tjelesne povrede počinilac sa umišljajem nanosi tešku tjelesnu povredu. što znači. 14 . a. dužnost ljekara vještaka sastoji se u utvrđivanju uzročne veze između povrede i smrti. pored težeg i redovnog oblika vinosti (umišljaj) bilo na je svjesni (luxuria) ili nesvjesni (negligantia) čini suštinu teške tjelesne povrede učinjene iz nehata. da li je ona prouzrokovala smrt. slučaju biti laka. i 2. kada je izvršena u afektnom stanju i kada je učinilac . koja je od njih ili koje su svojini skupnim djelovanjem bile uzrok smrti. e. U svom mišljenju vještaci će naročito navesti a. utvrdiće se da li je svaka povreda izvršena istim sredstvom i koja js povreda prouzrokovala smrt. takva povreda. Utvrditi da li je smrt prouzrokovana samom vrstom ili opštom prirodom. utvrdiće se da li je tu povredu nanio ko drugi. a ako je više povreda smrtonosnih. koliko vremena prije nego što je smrt nastupila i d.35 KZ).. onda je počinilac u pogledu smrtnog ishoda postupao iz nehata. Ako je na lešu nađeno više povreda. ali po njihovoj subjektivnoj strani postoji znatna razlika između ovih krivičnih djela. 2. ubica postupa sa umišljajem jer on takav ishod (smrt) želi i pristaje na njega. što jedna povreda može u jednom. na koji način. Ovaj oblik teške tjelesne povrede karakterišu isti oni elementi koje nalazimo i kod ubistva na mah. da je teška tjelesna povreda učinjena na mah. b. Smrt je u najvećem broju slučajeva posljedica kvalificirane teške tjelesne povrede. niti ima namjeru da je liši života. Sudsko medicinsko vještačenje smrtonosnih tjelesnih povreda Član 254 Zakona o krivičnom postupku: 1. Prilikom ocjenjivanja težine tjelesnih povreda nije moguće povrede staviti u jedan šematizirani pravilnik. koji je neposredni uzrok smrti. povrede ili zbog ličnog svojstva ili naročitog stanja organizma povrijeđenog ili zbog slučajnih okolnosti ili okolnosti pod kojima je povreda izvršena. učinilac će se kazniti 1 do 12 godina. 3. ovce člana. Teška tjelesna povreda sa smrtnim ishodom. ili pak opasna po život. b. predjelu je laka tjelesna povreda.TEŠKA TJELESNA POVREDA SA SMRTNIM ISHODOM Teška tjelesna povreda sa smrtnim ishodom formulirana je trećim stavom teške tjelesne povrede: "ako povrijeđeni umre usljed povrede iz st. c. jer on ima namjeru i želi samo da dotičnu osobu teško tjelesno povrijedi.. ubistva na mah (čl.37 K2). kada je smrt nastupila. ili opasna po život. TEŠKA TJELESNA POVREDA UČINJENA IZ NEHATA I NA MAH Nehat (culpa). bilo obične iz prvog stava ili kvalifikovane iz drugog stava.38 KZ). Kod svjesnog i namjernog lišavanja života druge osobe (ubistvo). kao oblik vinosti.l. po objektivnoj strani razlikuje se od ubistva (čl. Na primjer: hematom u glutealnom. prema kojem bi jedna izvjesna povreda bila laka. ili hematom u medijastinumu može proizvesti šok. On ne želi smrt osobe." U slučajevima smrti koja je nastala kao posljedica teške tjelesne povrede. Ako je na lešu nađena kakva povreda. šta je taj uzrok izazvaio i c. ili ubistva iz nehata (čl. pa ako usljed toga i nastupi smrt. a druga teška. Teška tjelesna povreda učinjena na mah predstavlja privilegirani oblik teške tjelesne povrede.

Ako je na lešu nađeno više povreda.čime je ta povreda nanesena i na koji način (tupim. . a težu posljedicu da objasni uticajem ličnog svojstva.U slučajevima smrtonosnih tjelesnih povreda i kada se pretpostavlja postojanje nasilne smrti. Uzroke smrti ne treba brkati sa uslovima i povodom smrti. to jest kada je smrt nastupila. . po svom razvitku naporedni i u svome dejstvu se uzajamno dopunjuju. vatrenim oruđima) . Uzrok smrti može biti jedan jedini (singularan) ili mogu biti dva ili više uzroka smrti. odnosno koliko vremena prije smrti. u slučajevima smrtnih povreda i postojanja nasilne smrti. forenzično anatomski treba raspraviti slijedeća pitanja: 1. 3. dok . .Uslov smrti (conditio mortis) samo potpomaže djelovanje uzroka smrti. koje od tih povreda su svojim zajedničkim djelovanjem prouzrokovale smrt. koje proizvodi smrt.sama vrsta i opšta priroda povrede. KRVIČNO PRAVNA PROCJENA SMRTONOSNIH TJELESNIH POVREDA. ili uskoro poslije povrijeđivanja ili danima.slučajne okolnosti ili okolnosti pod kojima je povređivanje izvršeno. .uporedni. dolazi u pitanje onda. Ta lična. Shodno formulaciji pomenutog člana Zakona o krivičnom postupku. onda treba utvrditi. . U takvim slučajevima ljekar mora da kvalifikuje povredu po njenim karaktera. da razlikuje . nedeljama ili mjesecima poslije povrijeđivanja . i drugo.da li je ta povreda prouzrokovala smrt. hipoplastični status. Uzrok smrti je nasilan (mors violenta). da utvrdi smrtonosnu povredu.apsolutno smrtonosnu od . 2.lično svojstvo i naročito stanje trgantzm povrijeđenog.koja je od tih povreda prouzrokovala smrt. prvo. UZROK SMRTI (CAUSA MORTIS) Uzrok smrti je nasilno tjelesno oštećenje (laesio valetudinis violenta) ili prirodno. šiljatim. Pluralni uzroci smrti su uporedni ili uzastopni: . kada postoji nesrazmjera između povrede i smrti. međusobno zavisni i proizlaze jedan iz drugoga i u svom dejstvu se dopunjuju.Ako je viša povreda smrtonosnih. kao na primjer: najranije djetinjstvo.uzastopni. SMRTONOSNA POVREDA Ako je na lešu nađena kakva povreda. individualna svojstva imaju odrađenu ulogu prilikom kvalifikacije tjesnih povreda. odnosno urođeni tjelesni sklop. . Lično svojstvo (ili individualno) organizma znači trajni. tinikolimfetični. . najpoznija starost. Kod krivično pravne procjene smrtonosnih tjelesnih povreda dolaze u obzir naročite okolnosti a to su: . sudsko medicinski vještak treba utvrditi: . .vrijeme smrtnog povrijeđivanja. oštrim. umiranje se može vremenski poklapati sa povrijeđivanjem. Da li je lično svojstvo imalo uticaja na smrtni ishod.neposredni uzrok smrti.relativno smrtonosna povrede.kada je nanijeta. kada je smrt nastala usljed nasilnog tjelesnog oštećenja. synostosis prematura. što znači da su po svom postanku samostalni.sredstvo i da li je svaka od utvrđenih povreda nanesena istim sredstvom.U pogledu vremena smrti. .šta je taj uzrok izazvalo. potrebno je utvrditi: .da li je tu povredu nanio neko drugi. da li je nanijeta tuđom krivicom. 15 .Povod smrti (occasio mortis) isključivo podstiče djelovanje uzroka smrti. . onda ljekar vještak treba odgovoriti. jer ona mogu da utiču na nastanak težih posljedica. Da li je smrt prouzrokovan samom vrstom ili opštom prirodom povrede nameće vještaku zadatak. dakle utvrditi porijeklo povrede. sopstvenim djelanjem ili slučajnim događanjem .

jer sam ubod iglom niti injekcijom ne bi prouzrokovali smrt. već je samo jedan od činilaca. . odnosno stečeno patološko stanje. može nam objasniti uzrok smrti. . svađe i jake emocije mogu dovesti do težih posljedica.Ili smrt usljed izliva krvi u lobanjinu duplju.defekacija. Timiko-limfatička konstitucija kao lično svojstvo organizma samaa za sebe nije uzrok trenutne naprasne smrt. Prematurna sinostoza . Na primjer pri ispitivanju osjetljivosti na peniciln i nastupa smrti u toku ili neposredno nakon toga. U ovom slučaju do smrti je došio usljed naročitog stanja povrijeđenog.uzbuđenje. 16 . na primjer smrt za vrijeme ili poslije svađe bračnih sukoba.stanje varenja. .polno opštenje.laktacija itd. Naročito stanje organizma podrazumjeva prolazno. . nakon zadobijenoj šamara. odnosno pod kojima je smrt prouzrokovana vrši se na osnovu isljednjenja. uzbuđenje.trudnoća. .Slična je situacija i u slučajevima povrede hemofiličara. čiji istovremeni sticaj može proizvesti naprasnu smrt. Patološka stečene stanja su na primjer . Strah.menstruacija. . Sudsko medicinski značaj timiko limfatička konstitucije ogleda se u smanjenjoj otpornosti prema noksama uopšte i dispoziciji za naprasnu smrt. to jest stanja njegovih krvnih sudova koje je postojalo u vrijeme povređivanja.graviditet. urođena preosjetljivost na medikament kao lično svojstvo organizma. kod oboljenja i povreda koja izazivaju hiperemiju mozga ili jači edem mozga.uticaj istovremene povrede i grizlice želuca.naprezanje. .prijevremena sraslost šavova uslovljava čitav niz deformacija lobanje i doprinosi nastupu naprasne smrti pri povećanom intrakranijalnom pritisku na moždane centre. Ocjenjivanje postojanja slučajnih okolnosti pod kojima je povreda isvršena. . .- Npr. Prolazna fiziološka stanja su . itd. iz prsnuća aneurizme krvnog suda prilikom pada. .

drugim propisom. Pojam tajne obuhvata sve one činjenice čija povjerljivost je saznata za vrijeme profesionalne djelatnosti.  Kao državna tajna smatraju se podaci ili pismena akta čije je odavanje imalo ili je moglo da ima štetne posljedice za političke. a da se pri tom ne oštete interesi bilo pojedinca bilo zajednice. ljekar podliježe i krivičnoj odgovornosti. interesi čuvanja tajne. kao i podaci koji nisu proglašeni službenom tajnom.183 KZ SFRJ). opštim aktom ili odlukom nadležnog organa proglašeni službenom tajnom. tajna obuhvata upoznavanje činjenica isključivo u toku profesionalne djelatnosti. Krivična djela protiv slobode i prava građana Neovlašteno otkrivanje tajne (čl. Prema Zakonu o krivičnom postupku. Prema tome. da . opštim aktom ili odlukom nadležrog organa proglašeni vojnom tajnom. privatnu tajnu itd. profesionalna tajna.  Kao službena tajna smatraju se podaci koji su zakonom. ali čije bi odavanje zbog njihove važnosti očigledno moglo izazvati teže štetne posljedice za službu (čl. ekonomske ili vojne interese zemlje (čl. otkrivanje tajne uvršteno je među delikte protiv slobode i prava građana. U Krivičnom zakonu SRBiH.59 KZ SRBiH) Tajna u opštem i širem smislu je saznanje nekih činjenica. Još dok tajna nije bila propisana zakonom. u saobraćaju sa ljudima. kao i podaci koji nisu proglašeni vojnom tajnom. To je pozivna. . Krivična djela u vezi sa ljekarskih pozivom prema našem krivičnom zakonu su sljedeća: 1. službenu. 17 . a isto tako i krivično pravno odgovoran da ne oda tajnu za koju je saznao u toku svoje profesionalne djelatnosti. da se lice ne može saslušati kao svjedok ako bi svojim iskazom povrijedio dužnost čuvanja službene ili vojne tajne. Obzirom na način saznavanja povjerljivosti činjenica. Zakonodavac navodi da krivično djelo postoji samo onda. Ljekar je moralno.  U čl. iz života bolesnika koje mora čuvati kao tajnu. prešutjeću i zadržaću kao tajnu". ali čije bi odavanje zbog njihove važnosti očigledno moglo izazvati teže štetne posljedice za oružane snage i njihove pripreme za odbranu zemlje (čl. koje ne bi mogle biti saopštene drugim osobama. Antička ljekarska udruženja svojim članovima zabranjivala da odaju tajnu "povjerenu uhu.178 ZOKP stoji: "Ako to zahtijevaju interesi krivičnog postupka. čuvanje ljekarske tajne smatralo se moralnom dužnošću. interesi javnog reda ili razlozi morala. vojnu tajnu. odnosno. službeno lice koje preduzima istražnu radnju narediće licima koja saslušava ili koja prisustvuju istražnim radnjama ili razgledaju spise istrage da čuvaju kao tajnu određene činjenice ili podatke koje su tom prilikom saznale i ukazaće im se da odavanje tajne predstavlja krivično djelo". U Hipokratovoj zakletvi stoji: "Što pri svojem poslu budem saznao ili vidio.od njegovog znanja i umijeća zavisi tok ishod liječenja bolesnika. ukoliko se ne bi smjelo javno znati.224 KZ SFRJ).  Kao vojna tajna smatraju se podaci koji su zakonom.ljekar dolazi u priliku da sazna mnoge činjenice.KRIVIČNA ODGOVORNOST LJEKARA Pored disciplinske odgovornosti kojoj podliježe ljekar u slučajevima ako se ogriješi o dužnosti koje ima kao član ustanove u kojoj radi. drugim propisom. zatečenu očima i naslućenu umom". Otkrivanje tajne predstavlja krivično djelo. Ljekara može osloboditi čuvanja tajne  lice koje je vlasnik tajne. Ranije smo spomenuli. razlikujemo: državnu tajnu. Pri vršenju svoga poziva ljekar je u takvom položaju. ovlašteno otkrivanje tajne nije zabranjeno. ako lice neovlašteno otkrije tajnu. jer se povreda tajne prvenstveno očituje u povredi ličnosti. pozivnu tajnu. Dakle. pa inače. dakle lice koga se tajna tiče.129 RZ SFRJ).

Advokat.188 Krivičnog zakona SR BiH (neprijavljivanje krivičnog djela ili učinioca). U slučajevima kada ljekar za otkrivanje ljekarske tajne: . čl. Drugi stav istoga člana Krivičnog zakona odnosi se na neprijavljivanje krivičnog djela od strane službenog ili odgovarajućeg lica koje roku vršenja svoga poziva saznalo za krivično djelo za koje se može izreći teža sa više od pet godina. . onda postoji djelo neovlaštenog otkrivanja ljekarske tajne.one činjenice obuhvaćene pojmom tajne koje ljekar saznaje u toku uzimanja anamneze.ličnim zaključivanjem ("naslućenu umom").nije razriješen zakonski. da je u oba ova slučaja. ljekar ili drugo lice koje neovlašteno otkrije tajnu koju je saznalo u vršenu svog poziva.ličnim zapažanjem ("zatečenu očima"). iznošenjem podataka u literaturi itd. samonamjerno ili nenamjerno. pa iz ovoga možemo izvesti zaključak da saznanje činjenica do kojih ljekar dolazi u toku svoje-profesionalne djelatnosti može biti: . Rekli smo već da su antička udruženja zabranjivala svojim članovima da odaju tajnu povjerenu uhu. Neće se kazniti da djelo iz stava 1 ovog člana ko je otkrio tajnu u opštem interesu ili interesu drugog lica koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne. usmeno.nije obavezan sudskim vještačenjem. bilo kao ljekar-vještak. na primjer obavezna prijava nekih zaraznih bolesti. kazniće se zatvorom do jedne godine. branilac. prema trećem stavu toga člana za neprijavljivanje neće se kazniti lice koje je ljekar učinioca. 2.saopštenjem bolesnika ("povjerenu uhu"). liječenja itd..ono što ljekar zapazi u toku pregleda i liječenja bolesnika. Treba istaći. . ljekar neće biti krivično odgovoran za neprijavljivanje krivičnog djela ako je za njega saznao u toku obavljanja svoga poziva. U nekim slučajevima. 18 . . Načini neovlaštenog otkrivanja tajne su mnogobrojni: pismenim putem. Sve činjenice.nije pozvan etički. samo ograničeno oslobođen čuvanja tajne. Prvi stav ovoga člana sadrži u sebi dva oblika neprijavljivanja i to: neprijavljivanje učinioca i neprijavljivanje samog krivičnog djela. 3. Drugi stav gornjeg člana Krivičnog zakona predviđa da se neće kazniti lice koje je otkrilo tajnu u opštem interesu ili u interesu druge osobe koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne. 3. 2. ali samo na takav način kada se iz tih podataka može otkriti identitet pacijenta. U ovom slučaju pacijent ne saopštava ljekaru činjenice koje su za njega povjerljive nego te činjenice zapaža sam ljekar. 1. . . Gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi. već naprotiv. zapažanjem ili sopstvenim zaključivanjem nemaju karakter tajne. objavljivanjem fotografskih snimaka. . Međutim. zatečenu očima i naslućenu umom.59 KZ SRBiH odnosi se na neovlašteno otkrivanje tajne: 1. predviđeno čl.nije ovlašten od zainteresovanog. a to znači da ljekar može sudu iznositi samo one činjenice koje imaju važnost u konkretnom predmetu vještačenja. ali takvog krivičnog djela za koje se može izreći smrtna kazna. . što znači da ljekar u toku uzimanja anamneze ili liječenja mora sam ocijeniti ili prosuditi povjerljivost pojedinih činjenica. kao ni branilac a ni vjerski ispovjednik. a da ih pacijent nije saopštio ljekaru. saznate bilo saopštenjem. ljekar je zakonom obavezan da otkrije tajnu kada se nalazi na sudu bilo kao ljekar-svjedok. nego samo one činjenice koje zadiru u intimu pacijenta i za koje pacijent nema interesa niti želi da se iste objelodane drugim licima. kada ljekar odaje ljekarsku tajnu zlonamjerno.. ljekar-svjedok i ljekar-vještak.

ako je kod te osobe svijest obuhvaćena umišljajem da boluje od polne bolesti. dezinfekciju. što znači da je za postojanje ovog krivičnog djela dovoljna jedna komponenta. Izvršilac ovog krivičnog djela može biti svaka osoba. Prema ovom članu Krivičnog zakona izvršilac krivičnog djela prenošenja zaraznih bolesti može biti svako lice. kao što je na primjer davanje morfina kod akutnog abdomena.Očigledno nepodoban način liječenja podrazumijeva sve one načine koji nisu u skladu sa medicinskim principima. KRIVIČNO DJELO NEPOSTUPANJA PO ZDRAVSTVENIM PROPISIMA ZA VRIJEME EPIDEMIJE (ČL. 19 .108 KZ) Sastoji se u prenošenju polne bolesti na drugu osobu.109 KZ). a za pojedina krivična djela protiv zdravlja ljudi mogu biti samo ljekari. Ljekar koji pri pružanju ljekarske pomoći primijeni očigledno nepodobno sredstvo ili očigledno nepodoban način liječenja. Izvršioci krivičnih djela protiv zdravlja ljudi mogu biti sva lica. Gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.Neprimjenjivanje odgovarajućih higijenskih mjera podrazumijeva nepreduzimanje onih mjera koje se inače primjenjuju i preduzimaju u dijagnostici. i četvrto. . KRIVIČNO DJELO NESAVJESNOG LIJEČENJA (ČL. Izvršilac ovog krivičnog djela može biti svako lice. Kaznom iz stava 1. Na primjer. . to su takvi načini koji su kontraindikovani u konkretnom slučaju. posebno ono lice koje odlučuje koje će lice biti primljeno. liječenje bez izvršenog pregleda i bez postavljene dijagnoze i sl. neprimjenjivanje odgovarajućih higijenskih mjera. 1. I u ovim slučajevima izvršilac takvog krivičnog djela može biti svaka osoba. .Očigledno nepodobno sredstvo podrazumjeva primjenu izvjesnih sredstava u liječenju bolesnika. nesavjesno postupanje. RADNJA KRIVIČNOG DJELA PRENOŠENJA ZARAZNIH BOLESTI (ČL. ali takvih koja nisu prihvaćena u medicinskoj nauci. vršenjem obljube ili na neki drugi način drugog zarazi .Nesavjesno postupanje podrazumijeva zanemarivanje pacijenta. ili zahvati u uslovima u kojima nije obezbijeđena sterilnost posla.kazniće se zatvorom do jedne godine". i 2. primjena očigledno nepodobnog načina liječenja. što se vidi iz teksta zakona: "Ko znajući da je polno zaražen. KRIVIČNO DJELO ZAPOŠLJAVANJA LICA OBOLJELIH OD ZARAZNIH BOLESTI (ČL. terapiji. l. da bi iz nje proizišle odgovarajuće posljedice. 2. . treće.207 KZ) Sastoji se u nepostupanju po naređenjima donesenim na osnovu republičkih propisa kojima se određuju mjere za njeno suzbijanje ili sprečavanje. ovog člana kazniće se i drugi zdravstveni radnik koji pri pružanju medicinske pomoći ili njege nesavjesno postupa i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica.110 KZ). Krivična djela protiv zdravlja ljudi U trinaestoj glavi KZ SRBiH sadržana su mnogobrojna krivična djela koja se odnose na zdravlje ljudi. KRIVIČNO DJELO PRENOŠENJA POLNE BOLESTI (ČL. Iz teksta zakona uočljivo je da su sve četiri komponente alternativno postavljene. površan pregled bolesnika i postavljanje pogrešne dijagnoze. ovog člana učinjeno iz nehata učinilac će se kazniti do l godine. operativni zahvat sa nesterilisanim instrumentima.106 KZ) Sastoji se u nepostupanju po propisima ili naredbama kojima nadležni organ zdravstvene službe određuje preglede. ili stavljanje samo zavoja kod fractura aperta a bez učinjene imobilizacije itd. 3. Ako je djelo iz st. operativnom liječenju. odnosno. Izvršilac krivičnog djela iz prvog stava ovog člana može biti samo ljekar. U prvom stavu ovog člana Krivičnog zakona sadržane su četiri komponente. prvo. ili ne primijeni odgovarajuće higijenske mjere. izdvajanje bolesnika ili neke druge mjere za suzbijanje ili sprečavanje zaraznih bolesti kod ljudi prouzokuje prenošenje zaraznih bolesti. a ne svako lice. drugo. ili uopšte nesavjesno postupa i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja kazniće se zatvorom do 3 godine.2. primjena očigledno nepodobnog sredstva.

Treba posebno naglasiti. a u odnosu na izvršioca. 1. mada takav postupak može biti učinjen i na radnom mjestu. obzirom da je objekt ostavljenja lica bez pomoći mrtva osoba. onda u ovom slučaju. neće postojati ovo krivično djelo nepružanja pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi. a . NEUKAZIVANJE LJEKARSKE POMOĆI (ČL. na sve ljekare koji se bave ljekarskih pozivom (dijagnostički i terapijski). U ovom slučaju misli se na konkretnu opasnost po život. dakle. onda u tom slučaju ne postoji krivično djelo nesavjesnog liječenja. u vezi nepružanja pomoći licu u neposrednoj životnoj opasnosti. Međutim. Prema tome gornji član Krivičnog zakona odnosi se kako na ljekare opšte prakse.48 KZ SRBiH. NADRILJEKARSTVO (ČL. pa prema tome izvršilac krivičnog djela nepružanja pomoći može biti svaka osoba.izvršilac krivičnog djela nepružanja pomoći licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti po život može biti svaka osoba. Nepružanje ljekarske pomoći odnosi se u prvom redu na postupak ljekara u slobodnom vremenu. Radnja krivičnog djela nepružanja pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi (čl. Znači izvršilac ovog krivičnog djela neukazivanja ljekarske pomoći je samo ljekar.112 KZ) Krivično djelo nadriljekarstva je kada se izvjesno lice bavi liječenjem ili nekom drugom zdravstvenom 20 . Da bi postojalo krivično djelo nesavjesnog liječenja potrebno je postojanje pogoršanja zdravstvenog stanja osobe kojoj se pruža pomoć. Vozač motornog vozila odgovoran je za krivično djelo nepružanja pomoći licu nastradalom u saobraćajnoj nezgodi samo onda. Radnja u izvršenju ovog krivičnog djela neukazivanja ljekarske pomoći sastoji se u odbijanju ukazivanja pomoći licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti po svoj život.izvršilac krivičnog djela neukazivanja ljekarske pomoći bolesniku koji se nalazi u neposrednoj životnoj opasnosti može biti samo ljekar. Iz dosada izloženog. što se vidi iz čl. bez obzira na njihovo zanimanje.111 KZ) 1.Izvršilac krivičnog djela prema drugom stavu koji nesavjesno postupa pri pružanju medicinske pomoći može biti zdravstveni radnik ili ma koje lice zdravstvene struke. ako je povrijeđeno lice ostavio bez pomoći nakon saobraćajne nezgode i da je to povrijeđeno lice bilo u životu. tako isto i na ljekare specijaliste.izvršilac krivičnog djela nepružanja pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi može biti vozač motornog vozila. Ljekar koji protivno svojoj ljekarskoj dužnosti odbije da ukaže ljekarsku pomoć bolesniku koji se nalazi u neposrednoj opasnosti po život kazniće se zatvorom do jedne godine. koje nesavjesnim postupanjem prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja. ali opasnost po život može biti i konkretna. pa ako vozač motornog vozila ostavi takvo lice. potencijalna. Iz teksta zakona jasno proizlazi. Odbijanje da se ukaže ljekarska pomoć bolesniku odnosi se samo na ona lica koja su u datom momentu zaista u neposrednoj životnoj opasnosti. Ljekar je zakonom obavezan da priskoči u pomoć kada naiđe na slučaj bilo kakve oštete ljudskog zdravlja. dok . nalazi u neposrednoj opasnosti po život i da se takva opasnost po život blagovremenim pružanjem pomoći mogla otkloniti. treba da se lice kome je pomoć potrebna. Ako je u saobraćajnoj nesreći povrijeđeno lice bilo tako teško povrijeđeno da je smrt odmah nastupila neposredno nakon nezgode. da bi postojalo to krivično djelo. ako je izostala štetna posljedica usljed primjene neprikladnog načina liječenja.185 KZ). Opasnost po život može biti apstraktna. Ko ne pruži pomoć licu koje se nalazi u nepsorednoj opasnosti po život iako je to mogao učiniti bez opasnosti za sebe ili drugog kazniće se zatvorom do jedne godine. sastoji se u ostavljanju lica nastradalom u saobraćajnoj nesreći ali samo od strane vozača motornog vozila. jasno je da . da pružanje pomoći licu koje se nalazi u neposrednoj životnoj opasnosti je opšta obaveza svih lica.

da neću nikome. a može biti i oslobođen. po objektivnoj strani. ljekar ne oduzima život pacijentu nekim sredstvima.djelatnošću.191 KZ) 1. učinjeno namjerno i svjesno. 3. i lišavanja života druge osobe bilo na izričit zahtjev pacijenta ili bez tog zahtjeva (eutanazije) . Dok je kod ubistva motiv lišavanje života druge osobe recimo koristoljublje (utilitarno ubistvo). Ko upotrijebi neistinito ljekarsko. iako zna da je ono neistinito. Svjedok. Ljekar ili veterinar koji izda neistinito ljekarsko odnosno veterinarsko uvjerenje. Dok protivnici eutanazije zastupaju mišljenje da je oduzimanje života u suprotnosti sa ljekarskom etikom. Između protivpravnog lišavanja života druge osobe (ubistva). to jest svjesno i namjerno lišavanje vlastitog života neizlječivih i beznadežnih bolesnika.42 KZ SFRJ koji se odnosi na ublažavanje kazne. prevodilac ili tumač koji u postupku pred sudom ili u postupku za utvrđivanje povrede radne dužnosti ili u prekršajnom ili upravnom postupku da lažan iskaz. AKTIVNI OBLIK EUTANAZIJE je lišavanje života pacijenta. 5. ranije oštećenje viđa ili sluha povezuju uz svježu povredu glavi i sl. Krivični zakon eutanaziju izjednačava sa krivičnim djelom ubistva. i ovakvo stanovište imaju skoro svi zakonici. Ali u pogledu motivacije postoji suštinska razlika. odnosno veterinarsko uvjerenje. drugim riječima. Oduzimanje vlastitog života. vještak. osveta itd. zatvorom do tri mjeseca. po posljedicama nema razlike.ubistvo. PASIVNI OBLIK EUTANAZIJE sastojao bi se u uskraćivanju bolesnicima u beznadežnom stanju terapijskih sredstava. dotle kod eutanazije to je samilost ili saosjećanje. dati sredstvo koje donosi smrt". kazniće se zatvorom do tri godine. prema krivičnom zakonu predstavlja krivično djelo lišavanja tuđeg čovječijeg života . a što upućuje čl. 4. jer dužnost ljekara ne sastoji se samo u pružanju pomoći u životu. Sud može u slučajevima eutanazije izreći nešto blažu kaznu nego što je kazna za ubistvo. nego i u smrti. jer i u jednom i u drugom slučaju posljedica je smrt. kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci. dotle pristalice eutanazije smatraju da društvo koje prihvata postojanje smrtne kazne isto tako treba prihvatiti i pravo neizlječivih bolesnika na smrt. jer lica koja traže ljekarsko uvjerenje agraviraju i simuliraju ranije bolesti ili ranije povrede pripisuju događaju za koje traže uvjerenje. već mu samo uskraćuje ta sredstva. eutanazijom se ne može smatrati autodestruktivnost. U izvjesnim slučajevima i samo prešućivanje može predstavljati ovo krivično djelo. mržnja. odnosno ne pruža mu nikakvu pomoć. kao što je to slučaj kada vještak (ili svjedok) daje svoj nalaz (ili iskaz). Na koncu citat iz Hipokratove zakletve: "Kunem se. Na sudu su i vještak i svjedok dužni govoriti istinu. eutanazija predstavlja krivično djelo oduzimanja tuđeg čovječijeg života. kada mu ljekar daje neko sredstvo i oduzima život. kazniće se zatvorom do jedne godine. neprijateljsko osjećanje prema žrtvi (afektna ubistva). Eutanazija S krivično-pravnog gledišta. ljekar mora biti osobito oprezan. makar me on i molio. neovisno o tome da li to čini uz saglasnost i inicijativu pacijenta. a pri tome svjesno izostavi (prešuti) neke važne činjenice. Krivična djela protiv pravosuđa Davanje lažnog iskaza (čl. Pri izdavanju ljekarskog uvjerenja. Ako učinilac dobrovoljno opozove svoj lažan iskaz prije nego što je donesena konačna odluka. ili to čini bez njegove saglasnosti samoinicijativno. činilo bi suštinu suicidalnosti. čime bi bilo omogućeno brže umiranje pacijenta.220 KZ) 1. 2. Za postojanje ovog krivičnog djela nije bitno da nastupi oštećenje zdravlja ili teža posljedica. Također. može biti kažnjen samo novčano. Krivična djela protiv javnog reda l pravnog saobraćaja Izdavanje i upotreba neistinitog ljekarskog ili veterinarskog uvjerenja (čl. a da za takvo bavljenje nema odgovarajuću stručnu spremu. iako zna da je neistinito. Na primjer. 21 .

Sudsko medicinska obdukcija se vrši i u svim onim slučajevima .. nalaz i zaključak. .obdukcija obješenih itd.Spoljašnji. ali uz potrebne modifikacije. organe itd. 22 . smatra se ljekarskom greškom. zakonodavac nalaže.ekshumacija (exhumatio) i obdukcija leša u cilju utvrđivanja uzroka smrti. Nepotpuna (parcijalna) obdukcija.naprasne prirodne smrti (mors subita naturalis).gdje postoji sumnja da je smrt prouzrokovana krivičnim djelom. U toku obdukcije ili neposredno nakon obdukcije treba sačiniti obdukcioni zapisnik.očigledno da je smrt prouzrokovana krivičnim djelom. izvršiće se iskopavanje leša . . accelerata). Pregled i obdukciju leša vrši jedan ljekar. ko vrši obdukciju i na čiji zahtjev. a prema potrebi i dva ljekara koji po mogućnosti treba da budu sudsko medicinske struke. ZAKLJUČAK je sinteza nalaza i on mora da bude zasnovan prvenstveno na obdukcionom nalazu. . dakle sve okolnosti koje su prethodile smrti. 2. duplje organa. kao i završni (naknadni). b) vrat i grudi. U istom članu Zakona o krivičnom postupku. zanimanje. što znači da je potrebno otvoriti sve tjelesne duplje.252 ZKP). Obdukcioni zapisnik kao pismeni oblik registrovanja i saopštenja sudskih obdukcija treba da sadrži: zaglavlje. to jest smrti kada je uzrok umiranja nepoznat . bračno stanje i vrijeme smrti. Zaključak može biti prethodni. . a uzrok smrti nije utvrđen. Neophodno je navesti i sve one podatke i činjenice koje su u vezi sa smrću. c) trbuh i d) kostur. mjesto stanovanja. NALAZ se dijeli na A (Spoljašnji) . kao na primjer . Sudsko medicinska obdukcija se vrši: 1. bilo trenutne naprasne smrti (mors momentanea) bilo ubrzane naprasne smrti (mors rapida s. ZAGLAVLJE . jer ga treba dopuniti drugim metodama ispitivanja i pretraživanja. nalaz sadrži opšte i posebne činjenice utvrđene pregledom leša B (Unutrašnji) a unutrašnji nalaz je raščlanjen na a) glava. ako je leš sahranjen (inhumatio). .čiji uzrok umiranja izgleda nasilan . Već je Johanes Bon (16401718) napisao i tražio.obdukcija leševa sa zatvorenim pneumotoraksom. Specijalna sudsko-medicinska obdukcija se izvodi iz opštih obdukcija.obdukcija novorođenčeta.neznane prirodne smrti. kao što je obdukcija samo jednog predjela tijela.u vezi sa izvršenjem krivičnog djela (čl. ili je .SUDSKO MEDICINSKA OBDUKCIJA Obdukcija (obductio seu autopsio) podrazumjeva otvaranje tjelesnih šupljina i sječenje unutrašnjih organa po ustaljenom redu i načinu.unose se lični i opšti podaci o lešu. Zatim mjesto i vrijeme vršenja obdukcije. da kod svih smrtnih povreda treba otvoriti sve tjelesne duplje. .obdukcija umrlih od gasne ili vazdušne embolije. obdukcije su: opšte i specijalne. doba života. Prethodni zaključak se daje u onim slučajevima kada nalaz nije potpun.U svim slučajevima nejasne prirodne smrti u cilju utvrđivanja uzroka smrti. ili pak samo spoljašnji pregled leša i davanje zaključka samo na osnovu parcijalne obdukcije ili spoljašnjeg pregleda leša. Po načinu izvođenja. (mors ignota). ime i prezime.sumnjive prirodne smrti (mors suspecta). Sudsko medicinska obdukcija mora biti izvršena potpuno. ili je .obdukcija otrovanih. u cilju ustanovljenja i objašnjenja uzroka smrti.

kao što su toksikološki. kod sumnje na trovanje. Evo nekoliko primjera kako treba da izgleda zapisnik o obdukciji leša. gdje se samo na osnovu obdukcionog nalaza ne može dati zaključak o uzroku smrti. hemijski itd. sačinjen u dva ili više primjeraka. Zapisnik treba da bude pisan ili diktiran na maternjem jeziku. histopatološki. prethodni zaključak bi glasio: obzirom da postoji sumnja na trovanje. završni zaključak će se dati nakon toksikološkog pretraživanja drobova. Na primjer. opšte i specijalne obdukcije. kao i nekoliko primjera kako treba sastaviti zaključak kod prirodne i nasilne smrti. a po nalogu organa koji zahtijeva obdukciju. bakteriološki. 23 .

. sjajne.... U ždrijelu i jednjaku nema stranog sadržaja... ušiju..5 cm. donet . malokrvne... lijevo ugnut prema pozadi.. b) vrat i grudi 7 ...... Dužice kestenjave. njihove postave glatke... na pritisak iz doj-kinih bradavica nema stranog sadržaja.... Krajnici veličine lešnika....obducent . nagnječenih. umro ..... odakle. U koži vrata nema vidnih promjena ni povreda.Sem opisanih. jasne građe.. ostali održani. providne.. U koži čela sa desne strane. neravnih. Dedukcija se vrši na zahtjev: . ljubičaste. polnog otvora i čmara nema stranog sadržaja. 4 . Mrtvačka ukočenost postoji svuda..... Kosmatost bručika ženskog tipa..Kosa glave zatvoreno kestenjava. životne dobi oko 55 godina. zaobljenih desni..... krvlju podlivena..U spoljašnjim otvorima usta.. malokrvni. proširene..... Sivo tkivo kore i moždanih jezgara raspoznaje se od bijele sredine.. OBDUKCIONI ZAPISNIK Ime .... veznice glatke... Trbuh u visini ravni grudnog koša.. pravilnog... nosa.. blijedosive.... mekši. Dojke veličine muške pesnice..... većinom slivene.... sjajne.... B) UNUTRAŠNI NALAZ a) glava 6 . sluznica usana modrikasta..... zanimanje . nabubreo.. glatkih..... U grkljanu i dušniku nema stranog sadržaja.podaci: Obdukovan .. L. održane natkožice krvlju podlivene... Kostura srednje razvijenog..br. malokrvnija...... a koža oko otvara u širini do 2 cm lišena natkožice.. suženih vijuga. .. Zjenice kružne.sati...... otvor...... njihove sluznice glatke.. u njenim slivovima nešto malo tečne zatvorenocrvene krvi... manjinom pojedinačne... providne. srednjekrvno.. spolja na lešu nema drugih promjena ni povreda... neravnomjeran....... Klinička dijagnoza odn... dug 166 cm... njihove sluznice glatke.. blijedosivkasto.MEDICINSKI FAKULTET Institut za Sudsku medicinu Sarajevo S.. sjajna.. na prednjem zidu obostrano uzdužni bjeličasto sedefasti rastezi.. podjednake.. gornje trećine zadnje strane lijeve butine u vidu vodoravno položene pruge duge do 6 cm širine 2 cm. sjajne. Bubnjišta bez stranog sadržaja.. malokrvno. Limfne žlijezde ispod račve dušnika veličine zrna 24 . sa dnom dijelom u potkožnom tkivu dijelom na pokosnici...... a u lijevom čeonom predjelu na više mjesta tačkasto krvlju podlivena.....Jezik srednje velik. Zubi u gornjoj vilici sa desne strane od očnjaka pa do zadnjeg kutnjaka nedostaju.. 198.. lijevog zaramenog predjela u veličini dječijeg dlana.. Usta zatvorena.br. lišena natkožice. okomito položen. 5.. sjajne. sa promjerima 175x160 mm. u..... sjajnih prisnica... Tkivo mozga mekše... Mrtvačke mrlje razvijene i izražene u zadnjim i bočnim dijelovima tijela. .. malokrvnije.. na 2 cm iznad spoljašnjeg okrajka desne obrve.. primljen u Institut ..Ženski leš. rastegljivih zidova.. krvlju podlivenih ivica i strana.. dug 3 cm... vlažno. u glavnim dušnicinna nešto sivkastog sluzavog sadržaja. obično pokretljiv...... Moždane komore srednje široke. dijelom prosijeda. odgoljena kožica mrkocrvena.. suha. bočnog dijela natplatnog predjela lijevog stopala crtasto poprečno dužine do 4. . blijedosivkasste.. blijedo sive. A) SPOLJAŠNJI NALAZ 1... Rožnice glatke.... odgoljena kožica mrkocrvena. suha...... Mišića i uhranjenosti osrednje. Krvni sudovi na osnovici mozga tankih. . Vrat valjakst. proširenih brazdi...... sjajne.. Grudni koš bačvast..... na tri mjesta u veličini zrna sočiva i graška......... suvlja.. Mozak je nešto manji.... malokrvne.Koža lijeve polovice čela i iznad lijeve obrve.Tkivo poglavine vlažno. Meke moždanice glatke... a na 5 cm udesno od srednje uzdužne linije čela.. stanuje ... bočne strane lijeve podlaktice u donjoj trećini na dva mjesta u veličini zrna pasulja. . Tvrda moždanica glatka.. koža u veličini jajeta mrkoplave boje. doba života .... Tkivo velikomoždanog mosta tačkasto krvlju podliveno.......... bračno stanje . a sa lijeve strane na mjestu prvog dokutnjaka je navlaka od žutog metala. malokrvne.. sjajne. ... U donjoj vilici zubi održani... 198. Očni kapci zatvoreni. duga do 16 cm. U bočnom dijelu srednje trećine desne natkoljenice..... malokrvne.. Krov lobanje kruškastog oblika.............. debljine od 3 do 6 mm.. 3.. u predjelu desne koljene čašice nepravilnog oblika na prostoru ženskog dlana. 2. gusta.. Koža sivkasto-bjeličasta. u desnom čeonom predjelu mrkocrveno krvlju podli-veno u veličini dlana djeteta...

. kora se od sredine raspoznaje. 25 . c) trbuh 10. žučnom bojom nakvašena. Nadbubrezi srednje veliki. a iz lijevog plućnog krila bez stranog sadržaja. blijedoružičasto. sjajna. naneseni su teškim. površine glatke sa naznačenom režnjevitosti. .Sva rebra sa lijeve strane dvostruko prelomljena u zadnjem i bočnom dijelu. krvlju podlivenih mekih delova spolja srčane kese. jasnog crteža i građe. prečagnicu i sredogrudnicu. rascjepi srca i srčane kese. malokrvna. IV. Aorta potpuno prekinuta u ushodnom dijelu neposredno ispod prelaza ka luku aorte. Tkivo lijevog plućnog krila jasne građe i crteža. srpasto i završno crijevo bez stranog sadržaja. providna. . Prvi i drugi pojasni pršljen potpuno rastavljeni jedan od drugog. Prednje zid desne komore. sjajne. sjajna. Srce skupljeno. Jajnici smanjeni. manje jasnog crteža. nit se raspoznaje. meka tkiva oko preloma. 8 . jasne građe. Iz sitnih dušničica desnog plućnog krila na pritisak izlazi krvavo sluzav sadržaj. prisnica glatkih. s obzirom na okolnosti slučaja najvjerovatnije udarom vozila. malokrvne. blijedosivkaste. vlažno. desna komora otvorena. Gušterača odgovarajuće velika. malokrvna. malokrvni je. sjajnih. gornjeg i donjeg režnja na više mjesta u veličini oraha i golubijeg jajeta mrkocrveno. malokrvna. Crevuljak slobodan. sjajna. blijedocrvenkasto smeđkasta. manje jasne građe. kao i prelomi rtenjače. prorjeđe-nog tkiva. Vilača u cijelosti zamijenjena masnim tkivom. a desnog plućnog krila dijelom zadebljana. krvlju prožeto. ZAKLJUČAK: I. lako skidljivih čaura. U Žučnoj kesici oko 50 ccm mrkozelene žuči. kao i porebrica krvlju podlivena. zaobljenog desnog prednjeg ruba. malokrvni. nešto manje. Pregrade između komora dvostruko rascijepljene u donjem dijelu u dužini od 2 cm. a desnog plućnog krila manje vazdušno. tupim i jako zamahnutim mehaničkim oruđem i. manjim dijelom glatka. glatkih. jezgra se ne otire. u gornjem u dužini od 3 cm. dug 9 cm. mekša. Prednji list zacijepljen i odvojen na lijevoj strani u dužini od 10 cm. Lijeva ključnjača poprečno potpuno prelomljena. Zidna i drobna trbušnica glatka. škriljaste. providna. sjajne. . krvlju podlivenih okolnih mekih dije(lova. .U srčanoj kesi oko 15 ccm tečne zatvoreno crvene krvi. sa promjerima 12x8x2 cm. kora je srednje široka. blijedosiva. II. Sluznica bubrežnih korita i mokraćovoda glatka. Usrčnica glatka. kostur 12. njihove sluznice glatke. veličine badema. treće i četvrto rebro sa desne strane poprečno potpuno prelomljeno u zadnjoj i prednjoj trećini. Jajovodi prohodni. sjajna.Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed naglog unutrašnjeg krvavljenja. sjajna. glatkih. rebara. malokrvna.zrna graška. smežurani. na nekoliko mjesta tačkasto podlivene lijeve komore. glatke čaure. krtiji. sjajna. Srčani mišić blijedosmeđkast. Plućnica lijevog pluća glatka. 11. rastegljiv. sjajnih. blijedosivkasta. sjajna. Štitnjača nešto veća. Slezina slobodna.Trbušna duplja bez stranog sadržaja. . Prvo. sjajne. mlitava. rastegljivih zalistaka. malokrvne.Smrt je najvjerovatnije zadesna.U želucu oko 50 ccm mutnog sivožućkastog sadržaja. Arterijska i venska ušća prolazna. Zid aorte i vjenačnih arterija tanak. njihove sluznice glatke. Nasrčnica i osrčnica glatke. malokrvan. U debelom crijevu zelenkastomrk kašast sadržaj.Naglo unutrašnje krvavljenje posljedica je potpunog prekida grudne aorte i rascjepa srčane kese i srca. ograničena od sredine. Bubrezi nešto veći. malokrvna.Prekid aorte. a u desnoj grudnoj duplji oko 250 ccm tečne krvi. glatke čaure.U lijevoj grudnoj duplji oko 850 ccm tečne zatvoreno crvene krvi i oko 300 ccm zgrudvane krvi. malokrvna. počev od vrha prema bazi u dužini od 5 cm potpuno rascijepljen. Jajasta rupica u zidu između pretkomora zatvorena. U mokraćnoj bešici oko 30 ccm bistre. drugo. sluznica soraotasta. malokrvnija. 9. Materica odgovarajuće velika. malokrvniji. lako natopljeno. providna. . malokrvnijih sluznica. lijevo plućno krilo slobodno. između njih iskidane hrskavice i lako pomjerenog prvog pršijena prema pozadi u odnosu na drugi pojasni pršljen. nešto veća. . d). njegova sluznica glatka. ključnjače i ostale opisane spolja povrede. blijedosiva. a dvanaestopalačnog crijeva žučnom bojom probojena. malokrvni. sa ostacima sraslina. Limfatički aparat crijeva srednje izražen. žućkaste mokraće. jasne građe. malokrvne. njena sluznica glatka. okolina krvlju podlivena. sjajna. U tankom crijevu nešto malo sluzavog blijedožućkastog sadržaja. staklastog sjaja. Desno plućno krilo sraslo većim dijelom svoje površine za porebricu. III. malokrvna. njena sluznica glatka. Jetra slobodna. slobodne glatke površine. vazdušno.

. prelomi ključnice. Udar kolima u betonski vijadukt. teškim i jako zamahnutim mehaničkim oruđem.Prekid aorte.Prelomi lubanjinih kostiju.U trenutku umiranja postojalo je stanje varenja hrane u želucu. Rascjep srca. .Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed pritiska na mozak od izlivene krvi u moždane komore.Smrt je najvjerovainije zadesna. najvjerovatnije željezničkim vozilom. nagnječine i rascjep mozga. II.U času smrti postojalo je stanje akutne alkoholisanosti (srednje opitosti). VI. Nagnječine mozga. III.Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed naglog unutrašnjeg krvavljenja. Saobraćajna nesreća. III..U trenutku umiranja postojalo je stanje akutne alkoholisanosti teškog stepena. Epiduralni hematom. Otok mozga. teškim i jako zamahnutim oruđem. Samoubistvo.Izliv krvi u moždane komore.Na osnovu obdukcionog nalaza i podataka o okolnostima slučaja smrt je najvjerovatnije zadesna. raskomadavanjem tijela na željezničkoj pruzi. III. 26 . Accidens. teškim i jako zamahnutim mehaničkim oruđem. prelom grudne kosti. za udar i odbačaj nekim motornim vozilom. rebara. . Prelom kostiju lobanje. . Vozač. IV.Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed poremećaja disanja i sledstvenog udušenja. rascjepi pluća. II. . I.Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed rascjepa srca i sljedstvenog nanlog krvavljenja.Evo nekoliko primjera kako treba sastaviti zaključak kod nasilne i priordne smrti: 1. II. . Pad na glavu. jetre i slezine. .. naagječine mozga. naneseni su teškim tupim i jako zamahnutim mehaničkim oruđem. I. . . II.Smrt je najvjerovatnije zadesna.Naknadnim hemijskim pregledom krvi ustanoviće se prisutnost ili odsutnost alkohola u krvi i dati nalaz naknadno što će biti sastavni dio ovogg zapisnika. V. nanesene su tupim. II. prelomi kostiju krova i baze lobanje. IV. . mozga. krvarenje u grudne duplje i trbušnu duplju. II. Rascjep grudne aorte i jetre. podlivi moždanice.Smrt je najvjerovatnije zadesna. Saobraćajna nesreća. kao i sve spolja opisane povrede. golenjače i lisnjače sa desne strane.Smrt je najvjerovatnije zadesna. butnjače. nanesene su tupim.Izliv krvi u lobanjinu duplju posljedica je razdora lijeve srednje moždanične arterije. 3. kontuzija i rascjep mozga. Saobraćajna nesreća. I. .Spolja opisani tačkasti otvori u koži lakatnog prevoja su injekcioni ubodi i učinjeni su od strane ljekara u cilju liječenja. . .Poremećaj disanja posljedica je otoka mozga i sljedstvenog pritiska na važne vitalne centre u !. IV. . . IV. kao sve spolja i unutra opisane ozljede. 2. . prelomi kostiju lobanje. rebara. IV. Sudar. .Razdor lijeve moždanične arterije prouzrokovan je prelomima lubanjinih kostiju. teškim i jako zamahnutim mehaničkim oruđem. 5. . . Ruptura moždanične arterije.Rascjep srca i srčane kese. Prelom grudne kosti. 4.. V. kao sve spolja i unutar opisane ozljede nanesene su tupim. kao sve spolja opisane povrede nanesene su tupim. kao sve spolja opisane ozljede i rane. I.Krvavljenje je prouzrokovano potpunim prekidom grudne aorte i sljedstvenim krvavljenjem u grudne duplje. kičmenog stuba grudnog predjela. . . I. . I. stidnjače. Prelomi kostura. Pješak.. 6. rascjep jetre. . . V. butnjače.Smrt je nasilna i nastupila je usljed raskomodavanja tijela..Raskomadavanje tijela naneseno je teškim i jako zamahnutim mehaničkim oruđem koje je djelovalo poput škara. karaterisitičnim. prelom golenjače i lisnjače lijeve potkoljenice.Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed pritska na mozak od izlivene krvi u lobanjinoj duplji . III. Udar automobilom. alkoholisano stanje. .. . prelom krova i baze lobanje.

III. .Smrt je najvjerovatnije zadesna.Začepljenje krvnih sudova pluća masnim kapljicama prouzrokovano je prelomima karlice. njen pravac ide sprijeda unazad.Opisana rana u desnom čeonom predjelu glave je ulazna rana prostreline. 10.Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed vješanja. .ljekara u cilju operativnog liječenja. oštricom i šiljkom snabdjevenim oruđem (nožem). III.U trenutku umiranja postojalo je stanje varenja i lake alkoholisanosti V. Eksplozija kazana sa vodom.Naglo krvavljenje posljedica je ubodine lijevog dojkinog predjela.Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed začepljenja krvnih sudova pluća masnim kapiljicama.Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed akutnog opšteg gnojnog zapalenja trbušnice. . . .Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed prekida kičmene moždine vratnog predjela. srčane kese i srca. tupim i jako zamahnutim oruđem. . 8. . kao i opisane sve ostale ozljede naneseni su teškim. . Abortus criminalis I. .Provala zida materice i crijeva prouzrokovani su šiljatim oruđem u cilju nasilnog pobačaja. i nanesena je vatrenim oružjem iz neposredne blizine. II.Spoija opisana rana iznad lijeve sisne bradavice dojkinog predjela je ubodina.Smrt je najvjerovatnije ubilačka. .III.Prelomi kostiju. IV. moždanih centara. Prelomi karlice.Spolja na trbuhu opisana rana učinjena je od strane stručnjaka . . I. 9. .Smrt je najvjerovatnije zadesna. 12.Smrt je najvjerovatnije samoubilačka. II. . I. II. II. IV. Accidens. . Oparotine. . . lijevog gornjeg režnja pluća. . III.Vješanje je najvjerovatnije samoubilačko. Accidens. . Histološki: embolia adiposa pulmonum. ozdo lako nagore i s desna u lijevo. II. . IV.Prekid kičmene moždine posljedica je rastave spojnice zgloba četvrog i petog vratnog pršljena. Ubistvo. I. Njen pravac je bio od sprijeda-pozadi. . III.Zapalenje trbušnice posljedica je provale zidova materice i tankog i debelog crijeva i sljedstvenag prodiranja bakterija iz materice i crijeva u trbušnu duplju. I. . butne kosti i kostiju potkoljenice. 13. Ubod nožem u grudi. i ozqo-naniže. II. IV. III.Na lešu su nađeni znaci zločudne izrasline pluća. dijelom usljed pritiska na mozak od izlivene krvi u lobanjinu duplju. teškim i jako zamahnutim mehaničkim oruđem. prekidi krvnih sudova.Smrt je najvjerovatnije zadesna. . IV.Na lešu su nađeni znaci dugotrajne zloupotrebe alkohola i davnašnje operacije želuca. . Vulnus sclopetarium capitis I. 11 . . s lijeva udesno.Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed samootrovanja potpomognuto kataralnim zapale-njem pluća i dušnica. Suicidium. 7.Izliv krvi u lobanjinu duplju kao i razorenje mozga prouzrokovani su prostrelinom. III.Samootrovanje kao i zapalenje pluća i dušnica prouzrokovani su oparotinama prvog i drugog stepena preko jedne polovine površine tijela. . .Smrt je najvjerovatnije samoubilačka.Smrt je nasilna i nastupila je neposredno dijelom usljed razorenja po život važnih. . III. Ruptura completa medullae spinalis cervicalis et distalis vertebrae cervicalis. II.Smrt je nasilna i nastupila je neposredno usljed naglog unutrašnjeg krvavljenja. Samoutibstvo vješanjem. 27 .Rastava zgloba kao i sve opisane povrede nanesene su tupim. nanesena pljosnatim. . butnjače i kostiju potkoljenice i prekidom venskih krvnih sudova sa sljedstvenim prodiranjem masnih kapljica u krvne sudove. IV. I. .

Arterioskleroza vjenačnih arterija sa razmekšanjem i ožiljalošću mišića srca. težine oko 3800 grama. lako izravnatih vijuga. Očni kapci zatvoreni. II. Iza ušiju. Usta otvorena. sedefasta.Muški leš. Moždane komore srednje široke. Meke moždanice glatke. Dužice plavičaste. . velikog tjemena 20x20 mm.Gnojno zapaljenje trbušnice posljedica je prodiranja bakterija u trbušnu duplju kroz otvor na želučanom zidu. 16.U spoljašnjim tjelesnim otvorima usta. slivene. I. sjajna. jednake. pupčani patrljak dug 30 mm. u pazušnom i preponom predjelu po koži tanke. ravnomjeran.Prestanak srčane radnje prouzrokovan je razmekšanjem i ožiljalošću srčanog mišića. . Grudri koš zvonast. a na prelazu prema malomoždanom šatoru (tentorium cerebelli) sa desne strane. Mozak je odgovarajuće velik. natopljeno.Izliv krvi u moždano tkivo posljedica je prskanja arterio-sklerotično oboljelih moždanih krvnih sudova.Otvor na želučanom zidu nastao je provalom želučane grizlice. . 15. krvlju podliveno. na sredini trbuha. I. mekano. masne žućkaste bjeličaste naslage sirastog mara.Sem opisanih. Hrskavica nosa. Ileus.Samootrovanje organizma posljedica je neprolaznosti crijevnog sadržaja kroz tanko crijevo na mjestu ukleštenja u desnu preponu kilu.Tkivo poglavine vlažno. Kostura pravilnog. veznice glatke. natopljeno.NOVOROĐENČE (A) SPOLJAŠNJI NALAZ 1. . Mrtvačke mrlje razvijene i izražene u zadnjim dijelovima tijela. sjajne. 3. zatvorenocrveno. duga do 2 cm. širokom 6 mm. .Na lešu su nađeni znaci dugotrajne zloupotrebe alkohola. providne. . U koži pupčanog predjela. . Zjenice kružne. srednjekrvno. Njegova površina je vlažna. I. podvezan na 2 cm končastom bijelom pantljikom dugom 12 cm. . Peritonitis. kora i sivo tkivo moždanih jezgara raspoznaje se od bijele sredine.Kosa glave kestenjasta. osrednjeg. sadrže nešto žućkastocrvenkaste tečnosti.14. . ušnih školjki kao i zubne pregrade opipavaju se. Prirodna smrt.Na lešu nisu nađeni tragovi nasilja. U čmaru i njegovoj okolici mrkozelenkast. Tkivo mozga vlažno. Incarceratio intestini ilei.Smrt je prirodna i nastupila je usljed samootrovanja organizma. glatkih. mnogokrvna. dijelom usljed pritiska na mozak od izlivene krvi u moždano tkivo II. Mrtvačka ukočenost ne postoji. II. 2. III. Veliki moždani srp (falx cerebri) čitav. 28 . u tjemeno potiljnom dijelu u veličini dlana djeteta otečeno. proširene. sivkastocrvenkasta. Semnici su spušteni i mošnice. nosa i polnog otvora nema stranog sadržaja. . Krov lobanje ovalan. srednjekrvne. ravnih i krvlju napodlivenih ivica slobodnog kraja. Koža blijedosiva. ljigav crijevni sadržaj. srednjekrvna.Smrt je prirodna i nastupila je neposredno usljed gnojnog zapaljenja trbušnice. uhranjenosti osrednje. Vrat valjkast. rascjep malomoždanog šatora. . srednjekrvne.Smrt je prirodna i nastupila je neposredno usljed naglog prestanka srčane radnje. III. B) UNUTRAŠNJI NALAZ a) glava 5. u njenim slivovima nešto tečne ugasitocrvene krvi. II. Perforacija čira želuca. III. . PRIMJER OBDUKCIONOG ZAPISNIKA . Nokti ruku prelaze vrhove jagodica prstiju. Mišića srednje razvijenih. . dug 50 cm. glatkih. Prirodna smrt. . sa promjerima 105x95 mm. I. Tvrda moždanica glatka. sjajne. ljubičaste. okolo rascjepa oko 10 ccm ugasitocrvene krvi. 17. ušiju. krvlju podlivena. sjajne.Razmekšanje i ožiljalost srčanog mišića nastali usljed skleroze vjenačnih arterija srca. U koži vrata nema vidnih promjena ni povreda. sluznica usana modrikasta. 4. obično pokretljiv. potpomognuto oboljenjem bubrega i sljedstvenim povećanjem krvnog pritiska. . Apoplexia cerebri. . Pokosnica desne tjemene kosti mrkocrvena. Rožnice glatke. IV.Smrt je prirodna i nastupila je neposredno usljed razorenja. U predjelu ramena i mišića održane rijetke svilaste malje. Trbuh u visini ravni grudnog koša. spolja na lešu nema drugih promjena ni povreda. .

Iz najsitnijih dušničica na pritisak izlazi sivobjeličast. na presjeku ugasitocrveni. ružičastocrveno. u debelom. Sluznica bubrežnih korita i mokraćovoda glatka.Jezik obično velik. glatkih. Zidna i drobna trbušnica glatka. lako skidljive čaure. Usrčnica glatka. jasne građe. blijedosivkasta. iz desetog mjeseca materičnog života. rastegljiv. dijelom plove. sjajne. sa promjerima 5x2. sjajne. Srčani mišić zatvoreno-crvene boje. malokrvnija. sočni. njegova sluznica glatka. dok najsitniji djelići plućnog tkiva dijelom tonu. mnogokrvne. sjajna. što se vidi iz plovnog opita pluća. U mokraćnoj bešici oko 15 ccm mutne žućkaste mokraće. Kestenjača odgovarajuće velika. malokrvniji. Limfne žlijezde ispod račve dušnika veličine zrna sočiva. jasnog crteža. mnogokrvan. na presjeku zatvorenocrvene boje. kora se od sredine raspoznaje.sjajne. manjim dijelom vazdušno.U grudnim dupljama nema stranog sadržaja. Granica hrskavice i kosti rebara ravna.srednjekrvnih postava. njihove sluznice glatke. U tankom crijevu nešto sivožućkastog sluzavog sadržaja. glatki. prema tome donoščeta. sjajna. desno pluće skupljeno uz rtenjaču. a vazduh nije gutalo. mnogokrvnija. sjajna. kora se od sredine raspoznaje.Dijete je pokušalo da diše. sluzav sadržaj. glatke čaure. Krvni sudovi na osnovici mozga tankih. Slezina slobodna. dug 3. srž se ne otire. srednjekrvna. glatkih. malokrvnija. njena sluznica somotasta. srpastom i završnom crijevu mrkozelen-kast. njihovi zalisci tanki.5x1. Krajnici veličine zrna pirinča. želuca i crijeva i njihove anatomske građe . II. mnogokrvnije.5 cm. sluzav sadržaj. žučnom bojom nakvašena. Aorta kao i vjenačne arterije tankih. U želucu nešto malo staklastog sluzavog sadržaja. glatke čaure. c) trbuh 9. srednjekrvne..Lješ muškog čovječijeg začetka. mnogokrvnija. . svako plućno krilo posebno. Nasrčnica i osrčnica glatka. mirnu i hladnu vodu tonu. srednjekrvni. režnjevite. 8. . Venska i arterijska ušća prolazna. . Viljuškača veličine metalnog petodinarca. jasne grade. sjajne. sjajnih prisnica. Crvuljak slobodan. njihove sluznice glatke. sjajna. U njegovim dupljama tečna ugasito crvena krv. a lijevo ispunjava grudnu duplju.Zrno okoštavanja u donjem kraju butnjače prečnika 6 mm. rastegljivih zidova. providna. . U žučnoj kesici oko 3 ccm mrkožute žuči. 7. sivakasta. potopljeni u bistru. sočne. sjajnih prisnica. jasne građe. jasne građe.U srčanoj kesi oko 3 ccm bistre. Bubrezi obično veliki. mnogokrvnije. mnogokrvna. Srce je obično veliko. Vratni i grudni organi zajedno. površine glatke. d)kostur 11. Nadbubreg obično veliki. rastegljivih zidova. rijetko tačkasto krvlju podlivena ispod osrčnice. Guš-terača dgovarajuće velika. Štitnjača veličine graška. sjajna. rastegljivi. . Jetra slobodna. b) vrat i grudi 6.) . Plućnice glatke. manje jasne građe. 10. ljigav bezmirisan sadržaj. sklopivi. Pluća slobodna. Jajasta rupica u zidu između pretkomora zatvorena. srednjekrvna. mirnu i hladnu vodu tonu. nit se slabo raspoznaje.5 cm. Tkivo pluća većim dijelom bezvazdušno. njihove sluznice glatke. limfni čvorići na njegovom korijenu slabije izraženi.ubaci tekst sa 38 strane praktikuma 29 .Želudac. tanko i debelo crijevo potpljeni u bistru.Trbušna duplja bez stranog sadržaja. U ždrijelu i jednjaku nema stranog sadržaja. u dušniku i glavnim dušnicima sivožućkast. na presjeku smeđe crvena. manje jasne građe. ravnoga presjeka. njena sluznica glatka. mrkoljubičasto. rijetko tačkasto krvlju podlivene. sjajna. žućkaste tečnosti. promjera 10x6x4 cm. srednjekrvna. ZAKLJUČAK: I. mnogokrvno.) . mnogokrvni.). mnogokrvna. sposobnog za vanmaterični život. U grkljanu nema stranog sadržaja.

). ali do obljube nije došlo iz raznih uzroka (nemogućnost savlađivanja otpora žrtve. Potrebno je. ovog člana nastupila . ne treba zaboraviti. bilo iz osvete.. dakle žensko i muško lice ne žive u bračnoj zajednici. na polnim organima. koja nanosi povrede na samoj sebi. pa je u cilju njihovog utvrđivanja potrebno izvršiti pregled što ranije. može nanijeti povrede na tijelu napadača. na dojkama itd. učinilac će se kazniti zatvorom najmanje 3 godine. Dokaz izvedenog nasilja može potvrditi samo nalaz nađenih ozljeda na tijelu ženske osobe. što ranije izvršiti i pregled muške osobe. kada je polna radnja potpuno obavljena. Krivično djelo silovanja postoji samo. i . odnosno ako su ostvarena oba akta sadržana u radnji izvršenja. kako bi se mogla dati prava i objektivna slika o karakteru i ostalim osobenostima nađenih povreda. na unutrašnjim stranama butina. 2. Ako je usljed djela iz stava 1. noktima. jer ženska osoba. izvedeno ili primoravanjem ili iskorištavanjem za polno opštenje drugog polnog partnera. a subjekt krivičnog djela je muško lice. Radnja izvršenja silovanja sastoji se iz dva akta: . suprotnog ili istog pola. rukama. odnosno kada je nad ženskom osobom primijenjena sila ili prijetnja u cilju prinude na obljubu. teško narušenje zdravlja ili smrt ženskog lica. bilo radi ucjene muške osobe. ili je . što znači da izvršilac krivičnog djela silovanja može biti i suprug nad svojom suprugom ako ne žive u bračnoj zajednici. pomažu vještaku u dijagnostici i porijeklu nanesenih povreda odnosno ukazuju na cilj i svrhu nasilja. povrede na tijelu ženske osobe mogu biti nanesene od strane muške osobe pri agresivnijem načinu polnog opštenja.prijetnja napadom na život i tijelo te ženske osobe. ukoliko je to moguće.same obljube. Svršeno silovanje je ono. Objekt radnje krivičnog djela silovanja je žensko lice koje je navršilo četrnaest godina. ili njoj bliske osobe. ako objekt i subjekt. Pokušano silovanje je ono. Prema tome silovanje može biti .prinude na obljubu i .teška tjelesna povreda. Silovanje je nasilno polno opštenje. da nađene ozljede na tijelu ženske osobe ne moraju poticati samo od napadača.upotreba sile.kod polnih nastranosti (perversitas sexualis).kod prirodnog polnog opštenja (obljubno silovanje). nemogućnost erekcije itd. Zakonodavac pravi razliku između braka i bračne zajednice. Međutim. Ko prinudi na obljubu žensko lice sa kojim ne živi u bračnoj zajednici upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo tog ili njemu bliskog lica kazniće se zatvorom od 1 do 10 godina. Nalaz povreda na karakterističnim mjestima. kada je polna radnja započeta ali nije izvršena. oko polnih organa. to jest kada je primijenjena sila i kada je obljuba izvršena. 30 . Upotreba ili primjena sile nad ženskom osobom može biti izvedena na različite načine i različitim sredstvima. ugrizom zubima itd.izvršeno prema maloljetnom ženskom licu koje nije navršilo 14 godina.djelo izvršeno od strane više lica ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način ili je . nego mogu poticati i od same ženske osobe. ali i . Isto tako. Elementi prinude kod obljubnog silovanja su: .KRIVIČNA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LIČNOSTI I MORALA SILOVANJE (stuprum. pružajući otpor napadaču. violatio) Član 88 KZ SRBiH 1. Obično su te ozljede lake prirode.

12 KZ SFRJ (Uračunljivost). koje napad nije doveo u takvo stanje.. s tim da će se otkriti nešto što bi škodilo njihovoj časti i ugledu..89 KZ SRBiH) ..90 KZ SRBiH) 1.. Ovdje je ženska osoba pasivni subjekt djela sa kojom počinitelj ne živi u bračnoj zajednici i kao takva nije sposobna za otpor usljeđ: duševnog oboljenja. Krivično djelo iskorištavanja za obljubu duševno oboljele osobe. privremene duševne poremećenosti.. ili je djelo izvršeno od strane dva ili više lica. Prinuda na obljubu postiže se ozbiljnog prijetnjom koja za žensku osobu ima oblik ucjene. Razlika između prinude kod silovanja iz čl. onda bi to predstavljao kvalifikovani oblik silovanja... Ako je usljed djela iz stava 1. sastoji se u iskorištavanju stanja nesposobnosti shvatanja djela takve osobe. Teška tjelesna povreda može izuzetno nastupiti i usljed vršenja same obljube. . činilo bi suštinu nasilnog polnog opštenja iskorištavanjem za obljubu drugog polnog partnera protiv njegove volje.. to jest upotrebom sile i vršenjem obljube. ili za neku drugu osobu koja je njoj bliska.Duševno oboljenje i privremenu duševnu poremećenost treba cijeniti u skladu sa čl. što se prijetnja kod djela silovanja odnosi na napad na život i tijelo te ili njoj bliske osobe. ako je izvedeno od više napadača. upotrebom različitih narkotičnih sredstava. Silovanje bezotpornih ili besvjesnih ženskih osoba. učinilac će se kazniti. dok se prijetnja u ovom drugom slučaju odnosi samo na otkrivanje nečega što bi teško škodilo njihovoj časti ili ugledu.89 KZ je u tome. nego ga je počinilac iskoristio. OBLJUBA NAD NEMOĆNIM LICEM (čl. Privremene duševne poremećenosti su stanja uzrokovana upotrebnom alkohola.88 KZ i prinude na obljubu čl.. PRINUDA NA OBLJUBU (čl. koji se odnose na posljedice i način izvršenja djela.. ili smrti lica nad kojim je primijenjena sila. privremenu duševnu poremećenost.. 31 . Duševno oboljenje podrazumijeva takvo duševno stanje koje daje pojam neuračunljivosti.Posljedica može biti u obliku teškog narušenja zdravlja ženskog lica.. u konkretnom slučaju treba da je ozbiljna.ako je izvršeno na svirep i naročito ponižavajući način. ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način. Prijetnja drugim teškim zlom podrazumijeva izvjesne teške posljedice koje bi nastupile za tu žensku osobu ako ne bi dala pristanak za obljubu. Najčešće se izvodi upotrebnom alkohola. . ili dejstvom obje pomenute radnje. nemoći ili kakvog drugog stanja.. Ko nad ženskim licem sa kojim ne živi u bračnoj zajednici izvrši obljubu iskoristivši duševno obolenje. Ako je silovanje izvršeno na naročito svirep ili naročito ponižavajući način. ili .. opijatima. to jest ako je intenzitet znatno prešao prag ponižavanja i trpljenja. 2. droga. prije navršene četrnaeste godine života.. povreda mozga itd.Ko prinudi na obljubu žensko lice sa kojim ne živi u bračnoj zajednici ozbiljnom prijetnjom da će za njega ili njemu blisko lice otkriti nešto što bi teško škodilo njihovoj časti ili ugledu ili ozbiljnom prijetnjom nekim drugim teškim zlom..Namjerno onesposobljenje ženske osobe onesvješćenjem ili omamljenošću (stupefactio) može biti izvedeno na različite načine.... . ili u obliku teške tjelesne povrede.... teško narušenje zdravlja ili smrt ženskog lica. kao i usljed nekih organskih oboljenja. Takva lica su nesposobna da shvate značaj takvog djela i nisu u stanju da upravljaju svojim postupcima.. kazniće se.. odnosno alkoholnih pića.. kazniće se zatvorom. alkoholom..Kvalifikovani oblik silovanja je i u slučajevima..ako je izvršeno nad maloljetnom ženskom osobom. nemoć ili kakvo drugo stanje tog lica usljed kojeg ono nije sposobno za otpor.. ovog člana nastupila teška tjelesna povreda. . KVALIFIKOVANI OBLICI SILOVANJA Drugi stav krivičnog djela silovanja predviđa kvalifikovane oblike silovanja.. Prijetnja je psihička prinuda.. udarcima po glavi..

ČIN AKTIVNE HOMOSEKSUALNOSTI ne može se sa sigurnošću utvrditi. Tu spadaju raznovrsni nasilni polni postupci bilo iz oblasti prirodnog ili neprirodnog polnog opštenja. Homoseksualnost pripada grupi perversitas sexualis u izboru erotskog objekta. ili dodirom tijela. prema našem Krivičnom zakonu. kojima se zadovoljava polna pohota preko tijela druge osobe.coitus per anum. uzetosti. pa je i expertiza u ovakvim slučajevima valjanija. BLUDNE RADNJE (čl. Kvalifikatorne okolnosti obljube nad nemoćnim licem su iste kao i kod djela silovanja. a pasivni subjekt muško i žensko lice suprotnog pola mlađe od 14 godina.Ako se djelo vrši obljubom. štipanja. Sudsko medicinsko vještačenje sastoji se u tome da se utvrdi je li postojao snošaj ili protivprirodni blud. povreda na napadaču itd. kod analne onanije itđ. - OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD SA MALOLJETNIM LICEM (čl. a izvršilac je muško ili žensko lice. trljanja polnih organa ili dijelova tijela u blizini 32 . onda lice koje to vrši je samo muška osoba. nego ozljede mogu poticati i kod otežane defekacije. ozljede na anusu.Nemoć podrazumijeva stanje fizičke nemoći. Ozljede na anusu mogu poticati ne samo od nesrazmjernosti debljine uda i širine anusa. izvšilac može biti muško i žensko lice.Ako je u pitanju protivprirodni blud. i da li na tijelu napadača i žrtve postoje povrede. zakonodavac je predvidio za učinioca kaznu zatvora do 1 godine. i drugo. ako fizički kontakt između jedne i druge osobe nije postojao. Bitno je da se dodirom tijela druge osobe ide na zadovoljenje polne pohote. što kod protivprirodnog bluda nije cilj immissio membri in vaginam. ČIN PASIVNE HOMOSEKSUALNOSTI može ostaviti izvjesne znake. i ima cilj da utvrdi. na primjer ako je lice vezano itd. pipanja.92 KZ) Sudsko medicinsko vještačenje u ovom djelu sastoji se kao i u prethodnom u utvrđivanju snošaja ili protivprirodnog bluda. onda ne postoji ni bludna radnja. muške ili ženske osobe. pri klistiranju.91 KZ). perversio in objectu. . Znači. bez obzira na pol. OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD ZLOUPOTREBOM POLOŽAJA (čl. da li je obavljen snošaj. surovosti pri imisiji membruma. heteroseksualne ili homoseksualne osobe. . koja se vrši. s tom razlikom. Objekt je maloljetno lice koje nije navršilo 14 godina. na tijelu. nalaz spermatozoida u anusu i okolini. Bludna radnja sastoji se iz dodirivanja. a koja ima za cilj zadovoljenje polnog nagona. proširen čmarni otvor. odnosno pasivnog subjekta ovog djela. PROTIVPRIRODNI BLUD (čl. osim obljube i protivprirodnog bluda. kao i nemoć usljed koje nije sposobno za otpor. da se utvrdi polna zrelost objekta. sem u izuzetnim slučajevima kada se na vratu glans penisa nađu tragovi tuđih fekalija ili dlake iz predjela čmara drugog partnera. (paedication). . a pasivni subjekt muška ili ženska osoba mlađa od 14 godina. Sudsko medicinska ekspertiza je ista kao i u slučajevima silovanja. homoseksualnog silovanja. malaksalosti usljed nekih organskih oboljenja.94 KZ) Bludna radnja je svaka fizička radnja osim obljube i protivprirodnog bluda. može pružiti dragocjene podatke za utvrđivanje djela protivprirodnog bluda. Pregled anusa i njegove okoline.93 KZ) Protivprirodni blud. što treba imati na umu prilikom vještačenja. nego . usljed hemoroida.immissio membri in anum. Za protivprirodni blud između lica muškog pola (muška homoseksualnsot). ima iste elemente prinude kao što su elementi prinude kod silovanja.

ili su motivi prekida trudnoće utilitarni razlikujemo:  arteficijelni. bilo zametka ili začetka. Dakle pomeče ili pobače (abortus) je kako zametak-embrio. dizanje teškog tereta. NASILNI. to jest plod od trećeg do konca sedam i pol mjeseci trudnoće nije sposoban za vanmaterični život. Pored prirodnog ili spontanog pobačaja. kao i na strani majke.).polnog organa i to rukom.  zlonamjerni je onaj koji je izvršen protivno volji pobacilje. vožnja po neravnoj cesti. prekid trudnoće vrši se po zahtijevu trudne žene. RODOSKRVNJENJE (čl. ustima. prije 28-30 nedjelje trudnoće izvan materice. vanbračna zajednica sa maloljetnim licem i druga. uzburkanom moru. razlikujemo provocirani ili izazvani pobačaj. PRIRODNI PREKID TRUDNOĆE (ABORTIO SPONTANEA) je nastao usIjed neposrednog ili posrednog oboljenja oplođenog jajeta. 3. U krivično pravnom smislu pod nedozvoljenim prekidom trudnoće podrazumijeva se nasilno prekidanje trudnoće sa uništenjem ploda. to jest pobačaj koji je izveden sa željom i pristankom pobacilje. ilegalni prekid trudnoće (abortio criminalis) ili provocirani. Rodoskrvnjenje (incest) je .105 KZ) Rodoskrvnjenje spada u krivična djela protiv braka i porodice kao što su dvobračnost. Nasilan pobačaj može biti:  nenamjerni ili zadesni. to jest obljuba između ascendenata i descendenata.  kriminalni. jezikom itd. Izuzetno maloljetna trudnica starija od 16. legalni prekid trudnoće (abortio arteficialis) to jest prekid trudnoće obavljen iz medicinskih indikacija. staratelj ili organ starateljstva. 33 . PREKID TRUDNOĆE (ABORTIO TRAUMATICA) je izazvan neposrednom ili posrednom povredom oplođenog jajeta. neovisno da li je obavljen od strane stručnog ili nestručnog lica. a isto tako i . 2. niti začetak. godina može i sama podnijeti zahtjev za prekid trudnoće. to jest plod od oplođenja pa do kraja drugog lunarnog mjeseca trudnoće.list BiH 29/77). akcidentalni. ali iz utilitarnih motiva. to jest sa bratom odnosno sestrom. U zakonu o uslovima i prekidu trudnoće (Sl. koji je izveden sa pristankom i željom pobacilje. POBAČAJ Nedozvoljeni prekid trudnoće POBAČAJ (ABORTIO) je pojava zametka (embrio). koji je izazvan nenamjerno zadesom (pad sa visine.obljuba sa srodnikom po krvi u pravoj liniji. 1. u periodu kada niti zametak. Prema tome da li je namjerni prekid trudnoće izvršen iz medicinskih indikacija. ili začetka (foetus). ako ostvaruje sredstva za život po osnovu rada. Za maloljetne trudnice i trudnice lišene poslovne sposobnosti zahtjev za prekid trudnoće podnosi roditelj. na motociklu itd.  namjerni. (abortio provocatus non indicatus). tako i začetak-foetus. čiji uzroci mogu biti i na strani zametka.obljuba u pobočnoj liniji ali samo do drugog stepena. obavljen protivipravno.

KVALIFIKOVANI OBLICI NEDOZVOLJENOG PREKIDA TRUDNOĆE su u slučajevima ako je    nastupila teška tjelesna povreda.. kao i trudnica starija od 16 godina koja sama ostvaruje sredstva za život po osnovu rada. PROTIVPRAVAN PREKID TRUDNOĆE (čl.. . Ako usljed djela iz st.... kazniće se zatvorom. Prema Krivičnom zakonu razlikujemo dva oblika nedozvoljenog prekida trudnoće i to:  prekid trudnoće sa pristankom i  prekid trudnoće bez pristanka trudne žene. kazniće se zatvorom.Zahtjev za prekid trudnoće koji je podnijela punoljetna trudnica koja posjeduje poslovnu sposobnost.ako trudnoća nije prešla 10 nedjelja. ali počinitelj to jest subjekt krivičnog djela nedozvoljenog prekida.. Subjekt krivičnog djela nedozvoljenog prekida trudnoće.41 KZ) 1. kada se prekid trudnoće obavlja bez pristanka trudnice. udovoljiće se zahtjevu: ... ili  u započinjanju prekidanja trudnoće. 3. a samopobacivanje nije uopšte inkrimisano. teško narušenje zdravlja ili smrt trudne žene...... ovog člana nastupi teška tjelesna povreda. Ko trudnoj ženi bez njenog pristanka izvrši ili započne da vrši prekid trudnoće.. sastoji se  u prekidanju trudnoće.. učinilac će se kazniti. prekid trudnoće sa pristankom trudne žene. Ko protivno propisima o prekidu trudnoće trudnoj ženi sa njenim pristankom izvrši prekid trudnoće. jer bi se u tom slučaju radilo o samopobacivanju .ako održavanje trudnoći moglo neposredno ugroziti zdravstveni integritet ili život ili zdravlje trudnice (medicinske indikacije) . obljubom zloupotrebom položaja ili rodoskrvnjenja (moralne...ako se na osnovu saznanja medicinske nauke može očekivati da će se dijete roditi s teškim tjelesnim ili psihičkim nedostacima (genetičke indikacije) . predstavlja krivično djelo... etičke indikacije)... to jest prekid bez pristanka trudne žene.. neovisno o tome da li ta osoba ima ili nema stručne kvalifikacije.. 34 .. obljube nad maloljetnim licem ili ženom lišene poslovne sposobnosti. Ne može se odobriti prekid trudnoće starije od 20 sedmica. može biti svaka osoba.l. započne da vrši prekid trudnoće ili joj pomogne da prekine trudnoću.trudnoće ne može biti sama trudna žena. Komisija odlučuje o zahtjevu za prekid trudnoće: ..ako je trudnoća prešla 10 nedjelja ... Zlonamjerni prekid trudnoće.. i 2.ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lišenoj poslovne sposobnosti... to jest počininitelj. . 2.ako se prekidom trudnoće neće neposredno ugroziti život i zdravlje trudnice. ško narušavanje zdravlja ili smrt trudne žene nad kojom je izvršen pobačaj.autoabortio (ako bi to na sebi obavila ona sama). jer prekidom trudnoće vrši se protivpravni napad na tjelesni integritet žene i na plod u njenoj utrobi. Prekid trudnoće sa pristankom trudne žene predstavlja krivično djelo ako je prekid trudnoće izvršen protivno propisima o prekidu trudnoće..ako se radi o trudnoći koja je nastala kao posljedica krivičnih djela: silovanja.. dok radnja izvršenja pomaganja u prekidu trudnoće trudnoj ženi ne postoji..

svjesno i namjerno. Za pojam samoubistva bitni su:  svjesnost postupka i njegovih posljedica. ovog Zakona. efikasnog otrova za trovanje itd. prikazivanjem beznadežne situacije u kojoj se to lice nalazi. prema licu koje nije moglo shvatiti značaj svoga djela c. prema licu čija je sposobnost da shvati značaj svoga djela c... pomaganje u samoubistvu licu. ovog člana učini a.SAMOUBISTVO (Suicidium) Samoubistvo je svjesno i namjerno uništenje sopstvenog života. Isto tako pomaganje u samoubistvu bilo bi i davanje sredstava licu koje je donijelo odluku o samoubijanju.. prema maloljetniku koji nije navršio 14 godina ili b. prikladnosti sredstava.. Ako je djelo iz stava 1. odnosno voljno (umišljajno) lišavanje vlastitog života. učinilac će se kazniti po članu 36. 35 .40 KZ) : 1. što treba uvijek imati na umu prilikom sudsko medicinskog vještačenja. Zakonodavac razlikuje težinu djela prema uzrastu i prema duševnom stanju osobe koja se navodi na lišavanje svoga vlastitog života i to razlikovanje se ogleda u tri stepena. Pomaganje u samoubistvu sastojalo bi se u davanju savjeta o načinu i sredstvu samoubijanja.. neodlučnost. ili upravljati svojim postupcima. Nasuprot tome. Samoubistvo našim zakonom nije inkrimisano kao krivično djelo. blagovremena ukazana Ije-karska intervencija itđ. lažnih samopovreda (pseudomutilatio). postoje još i pokušana samoubistva (tentamen suicidii).. Sem svršenog samoubistva.. ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena. POMAGANJE U SAMOUBISTVU Samoubistvo je. na primjer davanje prikladne omče za vješanje.. kazniće se . pa ovo bude izvrešno.. znači da je lice koje donijelo odluku o oduzimanju svoga života. Ko djelo iz stava 1.. koje nije svjesno svojih radnji i svojih postupaka (stanje neuračunljivosti). nego krivično djelo ubistva. 2.. prijetnjama itd. Navođenje i podstrekavanje na samoubistvo može se izvršiti na razne načine.  namjera izvršenja postupka i  postupak namjernog uništenja sopstvenog života.. Povrede kod pokušaja samoubistva. ostaju nedovršena iz ranih uzroka kao što su: nepodobnost sredstava ili načina izvođenja.. kao što smo to na početku definisali.. kazniće se .... svjesno svojih radnji i njenih posljedica. slučajno spašavanje od drugih. ali nasuprot namjeri. neće predstavljati krivično djelo navođenja na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu.. 3.. ovog člana učinjeno a. zatim zastrašivanjem.. bezbolnosti načina itd. zatim od ubilačkih i zadesnih povreda. Navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu čini posebno krivično djelo (čl... odnosi se na sve one djelatnosti koje olakšavaju izvođenje samoubistva osobe koja je donijela odluku o lišavanju svog vlastitog života. NAVOĐENJE NA SAMOUBISTVO. odnosno nagovaranje i stvaranje odluke kod jedne osobe da izvrši samoubistvo.. preduzimanjem samoubilačkih radnji i upotrebnom za život opasnog sredstva ili načina.. znači podstrekavanje na samoubistvo.. Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u izvršenju samoubistva. neumjesnost.. prema maloljetnom licu koje je navršilo 14 godina ili b.. moraju se diferencijalno dijagnostički dvojiti od samopovreda (automutilatio).. uslovljena samoubilačkom namjerom.

Ako je omeđivanje pupčanika završeno. moramo razjasniti pojam novorođenosti i novorođenčeta.  Porođajni izliv (kephalhaematoma) odnosno krvni izliv između kosti i pokosnice je također unutrašnji znak novorođenosti i ograničen je šavovima kosti.UBISTVO DJETETA PRI POROĐAJU ČEDOMORSTVO (čl. dok traje poremećaj što ga je kod nje izazvao porođaj. hotimičnim neukazivanjem po život neophodne pomoći. jer usmrćenje ploda prije novorođenja odnosno novorođenosti je nasilni pobačaj. Sudsko medicinski značaj 36 . 2. da je novorođenče namjerno usmrćeno od svoje sopstvene majke.  od ma koga drugoga (djetoubistvo . onda govorimo o dojenčeta ili odojčetu. ili pasivno. mekonijumom). Unutrašnji znaci su  porođajni otok poglavine (caput succedaneum).. 2. kazniće se zatvorom od 3 mjeseca do 3 godine. a usmrćenje poslije novorođenja je ubistvo. aseptičnog sadržaja crijeva. u sudsko medicinskom smislu moraju biti ispunjeni slijedeći uslovi: 1. ako su crijeva oslobođena od mekonijuma i ako je započela vanmaterična ishrana. bezmirisnog. odnosno djetoubistvo. da je ubijeni plod novorođenčeta. Krivično djelo je svršeno sa nastupom smrti ploda. Da bi mogli objasniti suštinu čedomorstva. to jest da omeđivanje pupčanika nije završeno i da crijeva sadrže mekonijum. ugasitozelenog.ubiti. svršeno i pokušano.  Daljnji znak koji govori za novorođenost je prisustvo mekonijuma u debelom crijevu. Mati koja liši života svoje dijete za vrijeme porođaja ili neposredno poslije porođaja. U cilju utvrđivanja i razlikovanja novorođenčeta i odvojenja novorođenčeta (neonatus) od začetka (foetus) i dojenčeta (infans lactens). zbog toga što se majka-porodilja za vrijeme porođaja i jedno vrijeme neposredno poslije porođaja.39 KZ) Ubijanje novorođenčeta može biti dvojako.puericidium) Čedomorstvo je dvosložnica od čedo i umorstvo. Usmrćenje novorođenčeta od njegove sopstvene majke krivični zakon tretira kao olakšano krivično djelo. po ugledu na latinski naziv infanticidium od infans i čedo . ili aktivno primjenom nasilja.".JE LI PLOD NOVOROĐENČE ILI NE? Spoljašnji znaci novorođenosti nalaze se na koži  (zaprljanost krvlju. Čedomorstvo je ubijanje novorođenčeta od strane sopstvene majke za vrijeme ili neposredno poslije porođaja. nalazi u izuzetnom tjelesnom i duševnom stanju smanjene uračunljivosti koja proizlazi iz njene psihičke i somatičke neuravnoteženosti. Za pokušaj će se kazniti. da je novorođenče živo rođeno.  od sopstvene majke (infanticidium). a pokušaj krivičnog djela predviđen je drugim stavom ovog člana. Njegova lokalizacija označava onaj dio tijela koji je prednjačio. 3. to jest da je majka usmrtila plod "za vrijeme porođaja ili neposredno poslije porođaja dok traje poremećaj. a njegova veličina dužinu porođaja. 1.  sirasti maz (vernix caseosa) i  postojanje pupčanika ili pupčanog patrljka. Čedomorstvo je ostvarljivo samo na novorođenčetu. 4. . da se takvo usmrćenje dogodilo za vrijeme novorođenosti i pod okolnostima predviđenim članom zakona. Novorođenče je dob od konca doba života začetka (foetus) do početka vanmateričnog života dojenčeata.. Za postojanje čedomorstva. Iz zakonskog teksta se vidi da postoje dva oblika čedomorstva. ljepljivog. mora se pri sudsko medicinskom vještačenju u slučajevima čedomorstva ustanoviti slijedeće: 1. usljed porođajnih bolova i uzbuđenja.

partus. mogu imati dužinu manju od 50 cm. jer velike usne stidnice prekrivaju male.  Veliki tjemenac (fonticulus major) je prečnika. što je moguće pregledom mekonijuma približno utvrditi životno doba začetka. ili neposredno za ustanovljenje životne sposobnosti. kakvoće i stanja kosmatosti. petostrukom broju lunarnih mjeseci. uzeti u obzir i "nemjerljiva obilježja". a kod novorođenčeta na vrijeme donesenog prelaze jagodice prstiju i čvrsti su. urođerae 37 . a plod je novorođenče – neonatus. nokti. izgleda spoljašnjih polnih organa.  Malje (lanugo). neonatus prematurus. prisutnosti ili otsutnosti pupilarne membrane. kao i usljed tjelesnih nakaznosti i nedostatka (acrania. sa težinom nižom od normalne. a takvo novorođenče je donošče neonatus maturus.epifizi femura (punctum ossificationis diaphysae femoris). boje kože. Tako. 3.  Koža je prije osmog lunarnog mjeseca više crvenkasta. a otpadaju od osmog mjeseca. da novorođenčad iako rođena na vrijeme. Kod ženskog novorođenčeta iz desetog mjeseca trudnoće klitoris se ne vidi. kao što su lanugo dlačice. kod neđonešenih veći od 2 cm. kasnije je crvenkastomodrikasta. na doba poslije 8-og mjeseca. pored "mjerljivih obilježja" kao što su dužina i težina.DOBA ŽIVOTA NOVOROĐENČETA. Porođaj između 28-38 nedjelje trudnoće je partus prematurus.  Testisi se u osmom mjesecu spuštaju u skrotum. pojavljuje se većinom u devetom lunarnom mjesecu i kod donesenih je prosječno prečnika oko 5 mm. svojstva hrskavica nosa i usnih školjki. su rjeđi slučajevi.JE LI SPOSOBNO ZA VANMATERIČNI ŽIVOT ILI NE (ŽIVOTNA SPOSOBNOST NOVOROĐENČETA) Ranije spomenuta mjerila kod određivanja doba života mogu se iskoristiti posredno. na koži se pojavljuju u četvrtom mjesecu trudnoće. hrskavice nosa i usnih školjki. ukazuje na doba od 5-ogdo 8-og lunarnog mjeseca. Zato prilikom sudsko medicinskog vještačenja kod utvrđivanja zrelosti ploda. koje je samo uslovno sposobno za vanmaterični život. a takvo novorođenče.). tjelesne težine.ogleda se u tome. krvavljenja u kičenom kanalu itd. Pojava ploda van maternice prije 28-30 nedjelja trudnoće je abortio a poslije toga vremena je porođaj .  Kosa glave (capilli) je do 2 cm duga kod ročnog novorođenčeta. sa težinom od 1600 grama i dužinom od 44 cm. Porođaj od 40 nedjelja trudnoće je pravovremeni porođa — partus maturus. 2. primarne dlake. Kod ženskog novorođenčeta u osmom mjesecu trudnoće klitoris je vidljiv. anencephalia.  Težina na vrijeme rođenog novorođenčeta je u prosjeku oko 3200-3500 grama. acardia. . Tjelesno razvijena novorođenčađ mogu biti nesposobna za vanmaterični život usljed tjelesnih obolenja i povreda (pneumonia alba congenita. ali to.  Dužina prvih pet mjeseci trudnoće. . Doba života može se ustanoviti na osnovu tjelesne dužine. Treba istaći. Nokti ruku prelazili su jagodice prstiju sa održanim lanugo dlačicama na ramenima i mišicama. Životna sposobnost novorođenčeta zavisi pored njegovog tjelesnog zdravlja i tjelesnog sklopa i od njegove tjelesne razvijenosti. a poslednjih šest mjeseci trudnoće. veličine tjemenca. a velike usne stidnice su rastavljene. nalaz obličastih epitelija.  Membrana pupillaris (zenična skramica) nestaje u osmom mjesecu trudnoće. dužine kose na glavi. Opšta maljavost je najizraženija u šestom lunarnom mjesecu. hrskavice nosa i usnih školjki bile su razvijene i čvrste. Nađeni infakrti placente objasnili su slabu ishranu ploda.  Nokti na vrhovima prstiju ruku ne dosežu jagodice prstiju kod novorođenčeta iz osmog mjeseca materičnog života. koje je sposobno za vanmaterični život.  Zrno okoštavanja u donjem kraju . kod donešenih oko 2 cm. dok nalaz malja (lanugo dlačica) i pločastih epitelija. Doring je opisao slučaj novorođenčeta rođenog na vrijeme. bilirubina. intrakranijalna krvavljenja. odgovara kvadratu. lobanjinih prečnika i veličine zrna okoštavanja. izmjerenog između strana a ne od uglova. dužine noktiju. kod novorođenčeta na vrijeme donesenog održane su još samo na ramenima. kasnije dosežu jagodice prstiju. mekonijum tjelašaca i kristala holesterina. mišicama i predjelima plećaka.

nastao usljed pritiska i stezanja krvnih sudova poglavine.nalazimo kod živorođenih. mirnu i hladnu vodu tonu. da plovnost pluća može poticati prisutnosti truležnih gasova. jer bez prisutnosti zraka ne može doći do stvaranja hijalinih membrana. hijalinim membrananama u plućima itd. porođajnom otoku poglavine. da plovnost pluća ne potiče od truležnih gasova. ili je spriječen spolja začepljenjem nosa i usta (oclusio nasi et oris). i iščezne 12-48 sati po porodu. Hijaline membrane se sastoje od eozinofilnog. mekonijumu. koje sadrže sada vazduh samo poslje obavljenog disanja. Sasušavanje pupčanog patrljka nije vitalna reakcija niti znak života poslije rođenja.). 5. Isto tako. i nestaje po porodu između drugog i petog dana. bude nadražen centar za disanje novorođenčeta i uspostavljeno plućno disanje.AKO JE ŽIVOROĐENO. može se samo onda tvrditi da se disanje obavilo izvan majčinog tijela.Prestankom posteljičnog disanja i sljedstvenim nagomilavanjem ugljene kiseline. bronhiola i rjeđe alveola. . Arterijski propust . ako je plovni opit pluća negativan (specifično teža od vode) i kada potopljena u bistru. zaključuje se na osnovu prisutnosti vazduha u želucu i crijevima. kada je ulazak vazduha spriječen obolenjima.JE LI ŽIVO ROĐENO ILI NE? Da li je novorođenče živo rođeno zaključuje se na osnovu  plućnog disanja i  gutanja vazduha. Formiranje razmeđne crte (linea terminalis) na podnožju pupčanog patrljka dokazuje vanmaterični život.nalazimo kod novorođene djece koja su pri porođaju živjela. pa se poslije toga rasprostire polagano u tanko i debelo crijevo i 12-24 sata po rođenju sva su crijeva ispunjena vazduhom. Serozni edem poglavine. Vazduh dospijeva u pluća. što se utvrđuje plovnim opitom pluća.Mekonijum se najduže zadržava u debelom crijevu 48 do 72 sata. Vazdušnost pluća dokazuje vanmaterično disanje. . tako da obično 5-7 dana po rođenju otpadne. treba znati. ali nemogućnosti ulaska vazduha u pluća. ako se isključi život bez primjetnog disanja (novorođenče je živo rođeno ali nije disalo . Ishod plovog opita može biti pozitivan (pluća specifično lakša od vode) ili negativan (specifično teža od vode). kao i vazduha od pokušaja vještačkog disanja.Od momenta kada je pupčana vrpca (funiculus umbilicalis) presječena i podvezana. pupčaniku.Nalaz žutonaranđastih uratičnih infarkta u bubrezima (infarctus acidi urici) kod novorođenčadi ukazuje na vanmaterični život. zatim od pokušaja vještačkog disanja. Vazduh u organima . Pupčana vrpca .Značaj plovnog opita želuca i crijeva je u tome što stepen plovnog opita želuca ii crijeva daje mogućnost približnog određivanja dužine trajanja života novorođenčeta. koji se u prisustvu zraka zgušnjava i prelazi iz sol stanja u gel stanje. ali gutanjem i u digestivni trakt (želudac i crijevo). KOLIKO JE ŽIVJELO POSLIJE POROĐAJA? Da li je novorođenče živo rođeno i koliko je poslje rođenja živjelo. Mekonijum . kao i  postepenog prestanka začetkovog krvotoka.zatim ako se isključi disanje bez ulaska vazduha. To su derivati krvne plazme. Uratični infarkti u bubregu . acelularni eozinofilni materijal. Porođajni otok poglavine . Češće ih nalazimo kod nedonešenih i kod        38 . počinje postepeno sasušavanje i smežuravanje partljka pupčanika.srčane mane. anomalije srčanih sudova itd. jer se pupčani patrljak može sasušiti i postmortalno. Hijaline membrane pluća . no u nekim slučajevima ostaje otvoren i nekoliko nedjelja. može se tvrditi da novorođenče nije živo rođeno samo onda.(ductus arteriosus Bottali) zatvara se 3-5 dana po rođenju. po porodu se počinje smanjivati. homogenog hijalinu sličnog materijala koji pokriva unutrašnju stranu alveolarnih duktusa. to jest započetog disanja. ako se isključi. a vazdušnost želuca ii crijeva vanmaterično gutanje vazduha. Zato kada je plovni opit pluća pozitivan. zagušenjem ili zadavljenjem (strangulatio manualis aut funalis) itd. Pri ocjenjivanju plovnog opita. Progutani vazđuh nakupi se najprije u želucu.  Plovni opit želuca i crijeva . a isto tako i u bubne duplje (cavum tympani). 4. želuca ii crijeva.

ubistvo je protivpravno lišenje života nekog lica. kao oblik nasilne smrti. Uzroci smrti novorođenčeta su prirodni ili nasilni. odnosno živo ljudsko biće. ili patologije pupkovine. na primjer lišavanje života jedne osobe u nužnoj odbrani. prouzrokovano je silom različitog porijekla.UZROK SMRTI.čedomorstvo. ako u momentu izvršenja djela kod učinioca nedostaje svjesnost o karakteru i značaju toga djela. Iz tog 39 .  Zadesna smrt prouzrokovana je prenaglim porođajem (partus praecipitatus) ili slučajnim uđušenjem (asphyxia violenta). kada granica pritiska na glavu bude prekoračena. casus adversus) gdje je usmjerena na čovjeka nezavisno bilo od čije volje.novorođenčadi koja su pretrpjela asfiksiju intra partum. Svako izvođenje namjere u cilju čedomorstva nad mrtvim novorođenčetom koje je od majke smatrano živim. kao krivično djelo. sačinjavalo bi suštinu prividnog čedomorstva (pseudoinfanticidium) i kao takvo ne predstavlja krivično djelo. 6. za razliku od  samoubistva gdje je usmjerena na samog sebe ili  nesretnog slučaja (accidens. Uništenje tuđeg života čovječijeg kada je učinjeno nenamjerno (culpa). Nasilna smrt novorođenčeta je zadesna ili ubilačka.Neposredni objekt krivičnog djela jeste čovjek. Prekomjerni pritisak na glavu dovodi do raskida venskih sudova sinusa tvrde moždane opne.pseudohomicidium.  Krivac i  Kazna Krivično djelo ima svoj . da kod izvršioca pri izvršenju djela postoji  svjesnost (constientia) o prirodi i značaju toga djela. ubojstvo. to je prividno ubistvo . UBISTVO (Homicidium) (čl.Objekt . ili zbog bolesti ploda ili bolesti placente. Prirodna smrt novorođenčeta može biti prije poroda. koja je od druge osobe usmjerena na čovjeka voljom napadača. nije ubistvo. ili kod izvršenja smrtne kazne. Ubistvo. Za razumijevanje suštine ubistva.  Smrt novorođenčeta za vrijeme porođaja je najčešća usljed prevremenog prekida posteljičnog disanja i pritiska na glavu. umor (homicidium) u sudsko-medicinskom smislu je svjesno i namjerno lišenje tuđeg čovječijeg života.  Ako je protivpravnost isključena. koja može nastati ili zbog opće anoksije majke. nije ubistvo. Membrane ne nalazimo kod novorođenčadi koja su živjela manje od 3 sata ili više od 5 dana. treba dodati da pored tri osnovna krivično pravna pojma (trihotomija):  Krivično djelo. što znači da je za pojam ubistva neophodno. Sa pravnog gledišta. i  namjera (dolus). velikog moždanog srpa (falx cerebri) ili malomoždanog šatora (tentorium cerebelli). i sledstvenog krvavljenja u lobanju i pritiska na važne vitalne centre u moždini (asphyxia compressiva). za vrijeme poroda i poslije poroda.  Ubilačka smrt novorođenčeta može biti od njegove majke .36 KZ) Ubistvo. incidentum. kao i od ma koje druge osobe. .  Smrt ploda prije poroda uglavnom je uslovljena intrauterinom anoksijom. kao na primjer kada je djelo izvršeno od strane duševno bolesnih.

to jest. Zatvorom najmanje 10 godina ili smrtnom kaznom kazniće se: 1. u protivnom ako je smrt nastupila kao posljedica tjelesne povrede. napad na tjelesni integritet jedne osobe. od strane izvršioca. ovog zakona. misleći da je život oduzeo onoj osobi koju je zaista namjeravao lišiti života. koje je izvršeno u cilju lišavanja života druge osobe. na prevaru. hvatanja učinioca krivičnog djela ili čuvanja lica lišenog slobode. kao ni vrijeme nastanka smrti. KVALIFIKOVANO UBISTVO 2. da li je nanesena povreda sama po sebi apsolutno smrtonosna. kazniće se zatvorom najmanje 5 godina. obično ubistvo. osim onih koji su predviđeni u čl. Ubistvo na podmukao način podrazumijeva lišavanje života izvedeno podmuklo. i 2. smrtno ili nesmrtno. odnosi se na sredstvo sa kojim se ubistvo vrši (eksploziv. Također ne isključuje ubistvo ni zabluda o ličnosti (error in personam). drugim riječima nije dao nikakva posebna obilježja tog krivičnog djela.37. ko drugog liši života iz koristoljublja. 5. ubistvo na svirep način uzima u obzir i subjektivni momenat. Radnju . da je učinilac bio svjestan takvog čina i načina lišavanja života druge osobe. odnosno koje taksativno opisuje karakteristike koje ga čine teškim oblikom krivičnog djela ubistva. ko liši života službeno ili vojno lice pri vršenju poslova javne ili državne bezbjednosti ili dužnosti čuvanja javnog reda. osim onih koja su predviđena u čl. 2. Ko drugog liši života. kvalifikovano ubistvo.Posljedica krivičnog djela ubistva je smrt jednog lica. ko drugog liši života pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju. s tim što je učinilac svjestan za konkretnu opasnost drugog lica. a ranije je osuđivan za ubistvo sa umišljajem. Za postojanje ubistva nije bitno. to jest da li je smrt nastupila odmah i neposredno po povredi ili je nastupila nakon izvjesnog vremena. grubo 40 . i 39. Ubistvo pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju podrazumijeva zlostavljanje drugog lica. ko učini sa umišljajem dva ili više ubistava. Ako umišljaj obuhvata svijest o smrti drugog lica i ako se odnosi na smrtni ishod. Posljedicu . nije uvijek i napad i na njegov život. Pored ovih objektivnih momenata. i 39. Ubistvo na način kojim se sa umišljajem dovodi u opasnost život još nekog lica. 4. Međutim. i ako je smrt posljedica radnje izvršenja toga djela.Radnja krivičnog djela je svaka ona djelatnost koja je objektivno podobna da prouzrokuje smrt čovjeka. Prema našem zakonu postoje dva oblika krivičnog djela ubistva: 1. 6. tada postoji ubistvo. ko drugog liši života na svirep i podmukao način. kada učinilac lišava života drugu osobu. ko drugog liši života. Obično ubistvo bi bilo ono. 1. jer napad na tijelo može biti završen lakom ili teškom tjelesnom povredom. 3. mučenje žrtve i slično. bi bilo ono. Bitno za utvrđivanje djela ubistva je postojanje uzročne veze između povrede i smrti. svjesno i protivpravno.36 KZ nije dao konkretne elemente niti pravne kriterije. iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda. ili ko liši života drugo lice pri vršenju ovih dužnosti u funkciji društvene samozaštite. niti da li je smrt mogla biti otklonjena blagovremenom hirurškom intervencijom. objekt krivičnog djela ubistva ne može biti mrtav čovjek (leš) kao ni životinja. radi izvršenja ili prikrivanja drugog krivičnog djela.37. na spavanju itd. koje sadrži izvjesne konkretne kvalifikatorne elemente. onda je to tjelesna povreda kvalificirana smrću. ovog zakona.- razloga. bomba). 7. ko drugog liši života i pri tom sa umišljajem dovede u opasnost život još nekog lica. Ubistvo na svirep način podrazumijeva nanošenje velikih bolova žrtvi. iz zasjede. Stav prvi čl.

Ubistvo radi izvršenja ili prikrivanja drugog krivičnog djela. zades ili prirodnu smrt kao ubistvo. što je učinilac doveden u takvo stanje krivicom druge osobe (ubijenog). dakle u jedno posebno afektno stanje. PRIVILEGISANA UBISTVA Sem običnog ubistva i kvalifikovanog ubistva. da bi to drugo djelo moglo biti učinjeno. nasilno ponašanje.12 KZ SFRJ (uračunljivost). da bi se to drugo djelo prikrilo (uklanjanje svjedoka). bezobzirno nasilničko ponašanje mora biti jakostepeno. bilo napadom (najčešće napadom na tijelo). Izvršilac ovog krivičnog djela postupa iz nehata isključivo. Znači. podrazumijeva da to drugo djelo može biti svako krivično djelo. na primjer dva ili više lica. Kombinovana ubistva su takva koja su izvršena sa dva ili više načina ili sredstava u cilju lišavanja života i to istovremeno odnosno uzastopno (na primjer onesposobljenje i onesvješćenje tupinom mehaničkog oruđa. OSTALI OBLICI UBISTVA U odnosu na broj ubijenih osoba.akutna (naprasna) i ona su najčešća. ta stanja jake razdraženosti ne odnose se na patološko afektna stanja (kod duševnih oboljenja). zades ili prirodna smrt.hronična (lagana) koja su znatno rjeđa (dugotrajno gladovanje). bilo direktno. Ubistvo na mah ili provocirano ubistvo je lišavanje života od lica koje je dovedeno u stanju jake razdraženosti. jer lišavanje života druge osobe u patološko afektnom stanju.Prema dužini trajanja ubijanja. . a izvršilac ovog djela mora biti svjestan i mora znati da lišava takvo lice dok ona vrše svoju funkciju. ili da bi se isto osiguralo. U prvom slučaju ubistvo je sredstvo. iz bezobzirne osvete ili drugih niskih pobuda. kvalifikatorni elemenat odnosi se na raniju osudu (izuzev ubistva na mah i iz nehata). da je djelo izvršeno na mah. ili su . to jest u onom vremenskom periodu dok to izazvano afektno stanje traje.dvostruko i . to jest u stanju jake razdraženosti.Jednostruko. To su ubistva u povratu. podrazumijeva ostvarenje neke materijalne koristi. Druga karakteristika ovog ubistva je u tome. a u drugom slučaju je sredstvo. Ubistvo više lica odnosi se na broj lica. Kombinovana ubistva se vrše ili zbog toga da bi se ubijanje ubrzalo. Obzirom da svako nasilno ponašanje pretpostavlja bezobzirnost.Ubistvo iz nehata. dok simulirano ubistvo predstavlja samoubistvo. Ubistvo iz nehata predstavlja najlakši oblik lišavanja života jedne osobe. . bitno je.Ubistvo djeteta pri porođaju. . 41 . Ubistvo djeteta pri porođaju je također privilegisani oblik ubistva (vidi čedomorstvo!). a to su: . bilo vrijeđanjem od strane ubijenog. ali je olako držao da ona neće nastupiti ili će je moći otkloniti (vidi nehat ranije). to u ovom slučaju. Treće. . U ovom konkretnom slučaju ubistva na mah. lišenih života u isto vrijeme i na istom mjestu. da je lišavanje života izvršeno u afektnom stanju. raspravljalo bi se u smislu čl. razlikujemo ubistva koja pretežno imaju olakšavajuće okolnosti. Ubistvo službenog ili vojnog lica odnosi se na lišavanje života službenog lica ili vojnog lica u vrijeme vršenja odgovarajuće funkcije.Ubistvo na mah.vrijeđanje. Ako je učinilac lišio života drugu osobu a ranije je bio osuđivan. Ubistvo iz koristoljublja. ali isto tako i posredno (ubistvo radi nasljedstva). odnosno simuliranim ubistvom se želi prikriti stvarno samoubistvo. ubistva su . Međutim. radi izvršenja ili prikrivanja drugog krivičnog djela. Disimulirano ubistvo je ono koje se prikriva pod vidom samoubistva ili pak zadesa ili prirodne smrti. a ne svojom krivicom. izvršilac je bio svjestan da zabranjena posljedica može nastupiti.višestruko ubistvo Akutno (naprasno) i hronično (lagano) ubistvo . pa potom ubadanje ili klanje).

u toku jedne nedjelje. To su ubistva koja su pobuđena isljučivo neprijateljskim osjećanjem ubice prema ubijenom. neophodno je poznavati homicidogenezu. mjesec. Pod homicidogenim faktorima iz oblasti ubijanja podrazumijevamo: mjesto ubijanja. nanesene oštrim mehaničkim oruđima (nož). Prema dominirajućem elementu iz kompleksa motiva. "kratež"). Koristoljublje predstavlja ovaj motiv kao kvalifikatorni elemenat. Najučestalija mjesta ubijanja su otvoreni prostor. kod kojih se razlozi ubijanja ispoljavaju kroz ljubomoru. pred kućom. kao i izvjesnog broja godina. zavisti. odnosno prema glavnom motivu. kuća. Ubistva se dešavaju tokom cijele godine. zatim tupim mehaničkim oruđima (kolac. Kod ubistva iz osvete ubica se sveti ili osvećuje za njemu ranije učinjeno djelo od strane žrtve. Homicidogeni faktori nalaze se u svim elementima ubistva i razlikujemo homicidogene faktore na strani ubijenog.  Mjesto i bliža oznaka mjesta ubijanja su raznovrna i mnogobrojna. brojnija su u toplim godišnjim mjesecima.  AFEKTIVNA UBISTVA.Direktno ubistvo i indirektno ubistvo – Direktno ubistvo je ono kada je inicijator i izvršilac jedna te ista osoba. park. način ubijanja. dvorište. ulica. dok ubistvo iz krvne osvete podrazumijeva vraćanje krvi za ranije izvršeno ubistvo ili povredu. nasuprot minimumu učestanosti ubijanja koji odgovara zimskom periodu.. 42 . godišnje doba) ubijanja itd. što čini maksimum učestanosti ubijanja za taj period. na strani ubice. b. ubistva možemo klasificirati u više grupa:  UTILITARNA UBISTVA. kod kojih polni odnosi između ubice i žrtve imaju glavnu ulogu. pa povrede iz vatrenog oružja (pištolj.  FANATIČNA UBISTVA su ubistva iz praznovjerja ili ubistva iz krvne osvete. u toku mjeseci. netrpeljivosti itđ. Među smrtnim ubilačkim povredama najbrojnije su mehaničke.  ubijanje (čin postupka izvršioca)  ubijeni (žrtva postupka izvršioca).  Kretanje ubistva može se razmatrati u više vremenskih intervala. radnja. Ubistvo po motivima – Homcidogeni motivi Homicidogeni motiv je činjenica koja pobuđuje na izvršenje djela ubistva. pa prema tome da li prevalira afektivnost ili utilitarnost razlikujemo: a. šuma. Malobrojnija su ubistva nasilnim mehaničkim udušenjem sufokacijom ili strangulacijom. ubijanje za vrijeme ili poslije silovanja. Jedno od dominantnih sredstava u homicidogenitetu je nož i nožu slična oruđa. revolver. obzirom na asocijalnost i opasnost koja iz njega proizlazi. livada. Ako je inicijator jedna osoba. To su ubistva koja su podstaknuta jedino koristoljubljem. put. njiva. kao i na strani ubijanja. Bitni sastojci ubistva su:  ubica (izvršilac djela). Emotivnost je proistekla iz mržnje. to jest proizvod učešća i djelovanja homocidogenih činilaca. uvrede i sl. Homocidogeni faktori Da bi razumjeli uzroke i suštinu ubistva. ubijanje žrtve silovanja kao potonjeg svjedoka silovanja. gostionica. u kojima alkohol ima dominantnu ulogu kako kod ubijenih tako i kod ubica.  Način i sredstvo ubijanja dijelom je podložan lokalnim i vremenskim navikama. ušice sjekire itd. godišnjih doba. u toku dana.  AFEKTIVNO-UTILITARNA UBISTVA čine spreg afektivnih (emotivnih) motiva i koristoljublja. radionica itd. vrijeme (dan. utilitarno-seksualna ubistva motivirana su eliminacijom jedne osobe radi otklanjanja prepreka u oslobađanju od bračne obaveze. zbog ranije nanesene tjelesne povrede. skup. nevjernost u ljubavi i sl. kafana. puška. a izvršilac druga osoba onda je to indirektno ubistvo. Moramo razlikovati ubistva iz osvete od ubistva iz krvne osvete.). staza. Ubistva u gostionicama i krčmama imaju osoben značaj što samo mjesto ubijanja ukazuje na motive i uzroke ubistva. afektivno-seksualna ubistva. drugim riječima ona su proistekla iz koristoljublja i neprijateljskih pobuda prema ubijenom (na primjer lišavanja života konkurenta u napredovanju  SEKSUALNA UBISTVA su ona.

Najbrojniji ubijeni a isto tako i ubice nalaze se među osobama iz treće decenije.  Alkoholiziranost. pa se nameće logičan zaključak. Najveći broj ubica i ubijenih su muškog pola. ali isto tako i utilitarno-seksualna.upravljanja svojim postupcima). Homicidogenitet alkoholisanosti proističe iz impulzivnosti.  Od socijalnih momenata ubijenih i ubica. Procenat ubijenih žena je znatno manji. s tom razlikom. da su takva ubistva isključiva posljedica intoksikacije alkoholom. etičke (moralne) i emotivne (emocionalne) oblasti psihe. Ubistvo u kojima je ženska osoba ubica. koje omogućuje učiniocu shvatanje značenja svoga djela (mogućnost rasuđivanja) i upravljanje svojim postupcima (mogućnost odlučivanja). odnosno učestalosti ubistava u pojedinim grupama zanimanja. znatno su malobrojnija. Somatički homicidogeni faktori na strani ubica su također muški. odnosno među ubijenim muškost je jedan od faktora koji doprinosi ubijanju. što su kod afektivnih ubica emotivne osobine jako izražene.trajnog ili privremenog duševnog obolenja. što ubistva kao najteže krivično djelo. odnosno doba maksimalnog homicidogeniteta leži u dobi zrelog čovjeka. koji karakterišu i jedne i druge je njihova niža obrazovanost. u interesu javne bezbjednosti iziskuje razjašnjavanje pravog uzroka i porijekla smrti.  Starosna struktura .  Ispitivanje profesionalne strukture (zanimanje) ubijenih i ubica. svađalaštva itd. . pored konstitucijalnih i socijalnih faktora i veći intenzitet životne borbe muških. To je potrebno iz više razloga. Uporedo sa obrazovanjem pada i broj ubistava.shvatanja svog djela i nemogućnost odlučivanja .  Somatički homicidogeni faktori na strani ubijenih su muški pol. pokazuje. da su uglavnom sva zanimanja zastupljena. u odnosu na mušku osobu. Iz međusobnog odnosa žrtve i ubice. najbrojniji je odnos između muških. neuračunljivost je nesposobnost procjene značaja svoga djela.12 KZ SFRJ) Uračunljivost je takvo psihičko stanje. Karakteristika ubistava u kojima je alkoholisanost glavni i jedini faktor ili stimulans ubistva je u tome što je vremenski interval između pobude i izvršenja djela vrlo kratak.privremena. kao jednog od najhomicidogenijih faktora. privremena duševna poremećenost i zaostali duševni razvoj) i  psihološkog karaktera (nemogućnost rasuđivanja . duševna poremećenost. Takva ubistva su vršena uglavnom bez saučesnika. URAČUNLJIVOST (čl.Ostali načini ubijanja fizičkim. odnosno između osoba u bračnoj zajednici uglavnom su afektivno-seksualna. Zadatak sudsko medicinskog vještačenja sastoji se u utvrđivanju ubistva i razlikovanju ubistva od samoubistva i zadesa. Homicidogene osobine ubijenih i ubica karakterišu negativna svojstva iz intelektualne. Ubistvo je tipično muška reakcija. Uračunljivost je svojstvo izvjesne ličnosti da može odgovarati za svoje ponašanje. ili 43 . Ubistva između muške i ženske osobe. a posebno zbog toga. dok su ostale osobine. ili nesposobnost za upravljanje svojim postupcima usljed: . intelektualno-etičke u granicama takvih osobina kao i kod drugih osoba. obzirom na okolnosti. Razlozi u ovome leže. kao i veća zloupotreba alkohola muških. što je u ukupnom stanovništvu odnos muških i ženskih u korist muških 105:100). Međusobno muški najčešće dolaze sukob pa je i brojnost ubistava između muških najveća. ali zavisno od sastava profesionalne strukture zanimanja u određenim područjima. razdražljivosti. hemijskim i drugim sredstvima su znatno malobrojnija. Obrazovanost svakako čini barijeru za krivična djela protiv života i tijela. i to naročito u onim slučajevima gdje postoji oskudnost ili nedostatak ma kojeg drugog motiva. Jedan od najhomicidogenijih faktora je alkohol.životno doba. U smislu Krivičnog zakona. Neuračunljivost (irresponsabilitas) je određeno psihičko stanje počinitelja u momentu izvršenja krivičnog djela. čiji su uzroci  biološkog karaktera (trajno ili privremeno duševno stanje. jer po pravilu i nisu unaprijed pripremana.

kao što su abnormalne reakcije nakon jakih afekata. i mogućnost upravljanja svojim postupcima nije isključena. odnosno isključuje krivičnu odgovornost. Trajno duševno obolenje označuje takvo obolenje koje je neizlječivo i kojem se trajanje ne može unaprijed odrediti. tako i u građanskim sporovima. ako se upotrebom alkohola. Prema tome smanjena uračunljivost se razlikuje od neuračunljivosti samo po psihičkim uzrocima. odgovoran je kao i svako drugo lice.Uračunljivost podrazumijeva potpunu sposobnost shvatanja značaja i posljedica svojih postupaka. ili mogućnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena. . da je prije nego što se opio bio dužan i bio svjestan. ali je bitno smanjena. odnosno bitno smanjenu sposobnost shvaćanja svoga djela i upravljanja postupcima.Neuračunljivost pođrazumjeva potpunu nesposobnost shvatanja svoga djela i upravljanja svojim postupcima. ako je u vrijeme izvršenja krivičnog djela. povlači nekažnjivost. to jest da je bio svjestan i bio dužan da u takvom stanju može učiniti krivično djelo. povlači potpunu kažnjivost.. da u takvom stanju može učiniti krivično djelo. hipnotička stanja. to jest shvatanja svoga djela. povlači smanjenu kažnjivost. ali pod uslovom.zaostalog duševnog razvoja. . 44 . SMANJENA URAČUNLJIVOST Za kažnjivost krivičnih djela bitan je uslov uračunljivosti. i mogućnost odlučivanja. bunilo nakon sna. poslije potresa mozga. Upotrebom alkohola ili droga. . Neuračunljivost postoji samo. postoji. ako je prije nego što se je doveo u to stanje djelo bilo obuhvaćeno njegovim umišljajem. Kod neuračunljivosti mogućnost rasuđivanja. kako u krivičnim djelima. Zadatak sudsko medicinskog vještačenja je utvrđivanje postojanja ili nepostojanja duševnog zdravlja ili duševnog obolenja. kod smanjene uračunljivosti. sposobnost učinioca da shvati značaj svoga djela. dok za privremeno duševno obolenje postoji mogućnost poboljšanja i pojavljuju se periodično. droga ili na drugi način doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti značaj svoga djela ili upravljati svojim postupcima. Učinilac krivičnog djela u stanju takve alkoholisanosti. sumračna stanja itd.Bitno smanjena uračunljivost podrazumjeva djelomičnu. Trajna ili privremena duševna obolenja su stanja patološkog karaktera. mogućnost shvatanja svoga djela. kada postoji najmanje jedan biološki ili jedan psihološki osnov neuračunljivosti s tim da između njih mora postojati uzročna veza. U teoriji ovo je poznato kao accionis liberae in causa. Učinilac je krivično odgovoran. usljed trajnog ili privremenog duševnog oboljenja. to jest upravljanja svojim postupcima je isljučena. privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja. predstavlja duševnu zrelost i duševno zdravlje. kao i stanja nakon intoksikacija alkoholom. Privremene duševne poremećenosti su prolazna stanja poremećaja svijesti kraćeg trajanja. somnabulna. čovjek sam sebe dovodi u stanje privremene duševne poremećenosti. dotle.

Punoljetnom licu koje u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije navršilo dvadeset jednu godinu smrtna kazna se može izreći samo .za krivična djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava i . novčana kazna i konfiskacije imovine. . .Zatim. elektrokucija. .37 KZ SFRJ) može se izraći samo za najteže slučajeve teških krivičnih djela za koje je zakonom propisana.Prije izvršenja smrtne kazne posmatra tjelesno i duševno stanje lica nad kojim će se izvršiti smrtna kazna. Dužnost ljekara pri izvršenju smrtne kazne sastoji se.električna stolica .vješanje.za krivična djela protiv oružanih snaga SFRJ. kao i u ostalim smrtnim slučajevima. da isključi sva ona obolenja za obustavljanje ili odlaganje smrtne kazne. dužnost ljekara je da utvrdi nastalu smrt. 2).28 KZ SRBiH. odnosno na razne načine kao što je vješanje.plinska komora. zatvor. uzetost. gdje izricanje ma kakve druge kazne ne bi bilo u srazmjeri sa učinjenim djelom. Smrtna kazna je jedino lišenje života drugog lica. niti bremenitoj ženi.za krivična djela protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i bezbjednosti SFRJ.Po završenom aktu. Smrtna kazna ne može se izreći licu koje u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije navršilo osamnaest godina. giljotiniranje itd. Smrtna kazna izriče se nad onim licima. . st. smrtna kazna izvršava se strijeljanjem bez prisustva javnosti. strijeljanje. dužnost je potpisati zapisnik o pogubljenju.SMRTNA KAZNA Još od najstarijih vremena smrtna kazna je bila jedan od najtežih oblika društvene reakcije protiv izvršioca teških krivičnih djela. udisanje HCN. Prema našem Zakonu za krivična djela mogu se odgovornom učiniocu izreći ove kazne (čl.23 KZ SFRJ): smrtna kazna. Smrtna kazna (čl. .strijeljanje. da . . zatim nad licima koji boluju od neizlječive bolesti. Obustavljanje ili odlaganje smrtne kazne vrši se u slučajevima: . koje je zakonom legalizovano.trudnoća (sve dok traju smetnje). koja su izvršila kakav prestup prema društvu ili prema jednoj osobi.jakostepenog tjelesnog obolenja koje uslovljava poremećaj i gubitak svijesti. ispijanje KCN. Danas u svijetu poznati su ovi načini izvršenja smrtne kazne: . Smrtna kazna se izvršavala u svijetu različito. 45 . Prema našem zakonu. . Smrtna kazna se ne može izvršiti nad trudnom ženom kao ni nad licem koje je teško tjelesno ili duševno bolesno dok ta bolest traje (čl.duševnog obolenja i to samo takvog duševnog obolenja koje uslovljava neuračunljivost.

pa je radi toga potrebna sudsko medicinska verifikacija. Provjeravanje uzroka smrti i uklanjanje sumnji na nasilnu smrt. kao i iščezlog glikogena iz jetre. nekoliko sekundi ili minuta. zgrudvanu krv.  To umiranje može biti vrlo kratkotrajno. ili čiji uzorak izgleda nasilan. Prirodno oštećenje zdravlja (laesio valetudinis naturalis) ili obolenje (morbus) nastaje iz prirodnih uzroka.II. polnom snošaju itd. to jest kod leševa trenutno umrlih osoba nema edema pluća. izvan kuće i nađenih leševa u šumi.. SUMNJIVA PRIRODNA SMRT (MORS SUSPECTA) je svaka ona nejasna prirodna smrt koja izaziva sumnju na nasilnu smrt. pri tjelesnom naprezanju. se umiranje završilo za kratko vrijeme. za vrijeme sinkope ili lipotimije. ili nenamjerno. zgrušanu krv i iščezlost glikogena iz jetre. to jest nepoznatih. Prema tome nejasna prirodna smrt može biti:  nepoznata prirodna smrt. ili nekim skrivenim mjestima. Nejasna prirodna smrt proističe i nejasnih prirodnih oboljenja. neovisno od toga da li su one nanesene namjerno.252. Zbog kratkoće vremena umiranja. kod koje je uzrok umiranja nepoznat. NEPOZNATA PRIRODNA SMRT (MORS IGNOTA) je ona. prema tome da li potiču izvan čovječijeg tijela ili iz samog tijela.  Ili umiranje.". kod koje. OŠTEĆENJA ZDRAVLJA I PRIRODNA SMRT Poremećaj funkcije ili građe organa. ali kod osoba prividno zdravih. asfiktički itd. kao i kataralne promjene na respiratornim organima. Oštećenje zdravlja. može se završiti potpunom ili djelimičnom sanacijom ali i sa smrtnim ishodom (mors). Kod leševa. PRIRODNA SMRT Prirodna smrt može biti predmet sudsko medicinskog vještačenja ako je smrt nastupila pod sumnjivim okolnostima. NAPRASNA PRIRODNA SMRT (MORS SUBITA) je svaka ona prirodna smrt. Napresna smrt dešava se u budnom stanju. kao i za vrijeme sjedenja ili kretanja. koje slijedi naprasnom oboljenju od nekoliko sati. u snu. na ulici. Nepoznavanje uzroka smrti imamo kod umrlih bez očevidaca i bez prisutnika. Po svom porijeklu nasilna smrt je  zadesna (accidens). Smrt usljed nasilnog oštećenja zdravlja je nasilna smrt (mors violenta). u ležećem položaju. slučajno. Sumnju na nasilnu smrt može izazvati nalaz ozljeda po tijelu i sl. 46 . ili povrede (trauma) su isključivo egzogenog porijekla: mehanički. ubrzano umrlih nalazimo plućni edem. krv je u tečnom stanju. ili kada je uzrok smrti nepoznat. a jetra sadrži glikogena. zatim umrlih na javnim mjestima. U svim tim slučajevima uzrok smrti je nepoznat. (Pregled i obdukcija leša preduzeće se uvijek kada o nekom smrtnom slučaju postoji sumnja. dijelova tijela ili cijelog organizma nazivamo oštećenjem zdravlja (laesio valetudinis). egzogenih ili endogenih.  samoubilačka (suicidium) ili  ubilačka (homicidium).. u agoniji.  sumnjiva prirodna smrt i  naprasna prirodna smrt. prirodno ili nasilno.. na lešu se neće naći znaci agonije. čl. Smrt usljed prirodnog oštećenja zdravlja je prirodna smrt (mors naturalis). dakle trenutno. sumnjivih ili naprasnih tjelesnih obolenja. utvrđuje se obdukovanjem leša. i takva smrt je trenutna naprasna smrt (mors momentanea). ZKP). fizički. Uzroci oštećenja zdravlja mogu biti prirodni ili nasilni. nazivamo ubrzana naprasna smrt (mors accelerata). ili slijedi naglom pogoršanju obolenja. Nasilno oštećenja zdravlja (laesio valetudinis violenta). ali i degenerativne promjene na paremhimnim organima organizma. Kod agonalne smrti nalazimo agonalne promjene: edem pluća.

Jedan od uzroka naprasne smrti je trombna embolija plućnih arterija(embolia thrombotica art. Okluzija koronarnih arterija ili njenih grana praćena je infarktom miokarda.  gripozna stanja. Odvajanje tromba i njegovo prenošenje u plućne arterije uvjetovano je pored ostalog i naglim pokretima. Srčano koronarno obolenje obuhvata sve oblike oštećenja srčanog mišića. pulmonalis). izvjesna tjelesna i psihička stanja imaju ulogu podsticajnih činioca. Sem kod odraslih. To su:  stanje vrenja.  embrionalna lobulacija bubrega. nego isključivo potpomaže štetno djelovanje uzroka smrti je uslov smrti (condito mortis). Koronarna insuficijencija posljedica je uglavnom arteriosklerotičnog suženja koronarnih arterija.  infekcija. defekacijom. akutne infektivne bolesti i dr. sudsko medicinski značaj timiko-limfatičke konstitucije je u tome što je kod takvih osoba smanjena otpornost prema noksama uopšte. koja sama za sebe nije uzrok trenutne naprasne smrti. koje rezultira iz koronorane insuficijencije. kao i cerebralna krvarenja druge etiologije. To su povodi smrti (occasio mortis) koji podstiču djelovanje uzroka smrti. ili zbog vanmaterične trudnoće. može nastupiti kao posljedica inflamatornih i degenerativnih obolenja srčanog mišića. već samo jedan činilac. koje bi mogle objasniti uzrok smrti.  polni snošaj ("Slatka smrt") itd. zbog naprasnosti umiranja zahtijevaju provjeravanje i razjašnjavanje uzroka smrti. To su znaci posebnog stanja organizma .  alkoholisanost.  naprezanje. U nekim slučajevima naprasne smrti. i izražena dispozicija za naprasnu smrt. uvijek se nađe  perzistencija vilače i  hiperplazija limfatičkog aparata. naglim porastom pritiska itd.  uvećanje crevuljka. Trenutna. Naprasne prirodne smrti česte su usljed krvarenja u mozgu. U takvim slučajevima. Činilac koji ne podstiče. usljed rascjepa aneurizme moždanih arterija. digestivnih organa. može ih biti dva ili više. obdukcioni nalaz je negativan. porođajna intrakranijalna krvarenja. U mehanizmu naprasnog umiranja.Najčešći uzorci naprasne prirodne smrti su hronične aterosklerotične promjene na arterijama srca.  heteroseksualna dlakavost osobito bručika. kao na primjer timiko-limfatičke konstitucije. uz to  hipoplazija arterija (aorta angusta)  srži nadbubrežnih žlijezda i polnih organa. kao i hroničnih i toksičnih oštećenja uzrokovanih djelovanjem alkohola. Poseban sudsko medicinski značaj ima naprasna smrt kod posebnog stanja organizma. upale respiracionih organa. Apoplektična krvarenja.  nježnost i bljedoća kože.timiko-limfatične konstitucije. naprasne smrti nisu nerijetke kod novorođenčadi (neonatus) i dojenčadi (infans lactens). čiji istovremeni sticaj može proizvesti naprasnu smrt. Prema tome. naprasna prirodna smrt. Do nagle prirodne smrti rjeđe dolazi usljed krvarenja iz hronične grizlice želuca. Podsticajni činioci su spoljašnji ili unutrašnji.  uzuđenje. odnosno nije se moglo ustanoviti postojanje patoloških promjena. zatim subarahnoidealna krvarenja. 47 .  hiperplazija slezine. Uzroci naprasne smrti kod novorođenčadi i dojenčadi su anomalije vitalnih organa.

 Aspiratio (sanguinis. rupture organa. degluticione i respiracione.infiltracija krvi. Vitalne reakcije kao što su haemorrhagia. inflamacione.retrakcija. liguoris. Ubilačke agonalne povrede su izuzetne. služe nam sve one reakcije. . SINKOPALNE I LIPOTIMIČKE POVREDE Agonalne povrede mogu nastati i usljed ropca zbog tjelesne klonulosti ili zbog onesvješćenja. tromboza povrijeđenog krvnog.hematom. Na primjer forsirano vještačko disanje i pri tom prelomi rebara. od one koja je nanesena na lešu. agonalne i postmortalne povrede. LOKALNE VITALNE REAKCIJE    – one koje su izražene samo na mjestima oštećenja tkiva Primarne lokalne vitalne reakcije su: . aspiratio. thrombotica. VITALNE REAKCIJE Da bi razlikovali zaživotnu (intravitalnu) povredu. Dešavaju se prilikom ukazivanja pomoći umirućima. liguoris.To su vitalne reakcije. suda. koje su nanesene za vrijeme života (intra vitam) ondosno na živom tijelu. U opšte vitalne reakcije ubrajamo:  Haemorrhagia. – ispoljavaju se na predjelima tijela udaljenim od mjesta oštećenja. koje se razvijaju prije smrti .grušanje krvi. .sinkopalne nastaju prilikom padanja usljed tjelesne klonulosti.III.stvaranje vlakana. OPŠTE VITALNE REAKCIJE AGONALNE POVREDE Agonalne povrede mogu biti nanesene za vrijeme agonije i najčešće su zadesnog porijekla. To su apsolutne vitalne reakcije. . To su sinkopalne i lipotimičke povrede. razlikujemo zaživotne.resorpcija. umirućem ili na mrtvom tijelu. već prema tome iz koje oblasti vitalnih pojava potiču. a 48 . parenchimatosa) .  Embolia (adiposa. corporis alieni itd. . bilo od strane ljekara ili od prisutnika. .emigracija krvnih stanica. AGONALNE I POSTMORTALNE POVREDE Prema tome. nalaze se isključivo i samo kod zaživotnih povreda.inflmacioni procesi. Sekundarne (kataboličke) vitalne reakcije spadaju . (effusio sanguinis). Vitalne reakcije mogu biti cirkulacione. ZAŽIVOTNE POVREDE To su one povrede. .stanična reakcija i . aeria. Tercijarne (anaboličke) vitalne reakcije spadaju . da li su povrede nanesene na živom. ZAŽIVOTNE.)  Deglutitio (gutanje) sanguinis. contentionis ventriculi i dr. thrombosis. embolija.proliferacija stanica i . deglutitio i inflamatio. I jedne i druge su zadesne. opšta iskrvavljenost.

itd. ali i u cilju disimuliranja (prikrivanja) ubistva. šaka. krvnih podliva. zatim mravi. nesmrtonosne ili smrtonosne.- lipotimičke nastaju pri padanju usljed onesvješćenja.na glavi su to čeoni predio. prilikom oslobađanja leša od omče i pada pri tom. štakora. kuk. miševa.Glava .fizičke (opečenost i ofurenost). koja su praćena sinkopom ili lipotimijom. sredstvima i načinima ali ne na živom tijelu. kao na primjer: epilepsija.od ljudi . .Gornji i donji udovi . uništavanjem identiteta (spaljivanjem. hemijskim i dr. mehaničkim. . Sinkopalne i lipotimičke povrede najčešće su: .najčešće u obliku oguljotina. Postmortalne povrede mogu poticati . To su istureni predjeli tijela a najčešće glava i gornji i donji udovi: . zatim razderina. lakat.asfiktične (utopljenje). mačaka. Lokalizacija povreda je vrlo karakteristična i za sinkopalne i za lipotimičke povrede. 49 . kao i . nagnječina. svinja. kao što su ugrizi od pasa. gavrani i druge. usljed padanja mogu imati za posljedicu povrede sa karakterističnom lokalizacijom.prilikom prenošenja leševa. potiljačni i sljepočni predio. nego na lešu. zatim od strane medicinskog osoblja prililikom ukazivanja pomoći već umrloj osobi. . što nemaju zaživotnih. ubodina itd . asfiktičkim.muhe i ličinke od muha. stenokardije. vrane.na udovima: rame.od insekata . raskomadavanjem) itd. Tako i neke povrede. POSTMORTALNE POVREDE Postmortalne povrede su sve one promjene nanesene slučajno ili namjerno. apopleksija. fizičkim. Karakteristika postmortalnih povreda je u tome.od mrtve prirode .mehaničke . razne ptice.od strane životinja. Obolenja koja izazivaju sinkopalne ili lipotimičke povrede su ona. vitalnih reakcija. koljeno. ali i sjekotina.

Druga sredstva. lopata.revolver. fizičke. i agonalne. turpija). ali koja u izvjesnim situacijama mogu biti upotrebljena za napad i odbranu.jedna su ona. makaze). Oguljotine mogu imati najrazličitije oblike i raznoliku veličinu. kao na primjer oguljotine natkožice kod raznih dermatita. Veličina mehaničke povrede zavisi od više faktora. ubodine i ustreline. zatim njegova težina. Tu spadaju: razderine. UDAROM (kretanjem mehaničkog oruđa prema tijelu). pa prema tome nisu niti specifične niti karakteristične za izvjesna mehanička oruđa. sjekotine. 2. i ukoliko je njegova brzina kretanja veća. posmrtne. Oguljotine su traumatske ili nozemske. NESPECIFIČNE MEHANIČKE POVREDE Ozljede su opšte mehaničke povrede. brzina kretanja itd. oštrim. kao i hladna (bajonet. ukoliko je teže. tupim. stolica). korbač. Mehanička oruđa su dvojaka:  ORUŽJA . Mehaničke povrede mogu nastati na tri načina: 1.  ORUĐA . nanesena tangencijalnim (uporednim ili kosim) djelovanjem mehaničkih oruđa. SUDAROM (istovremenim kretanjem i tijela i mehaničkog oruđa. koja inače služe u korisne svrhe. kamen. šiljatim.IV MEHANIČKE POVREDE Mehaničke povrede su tjelesne povrede (nesmrtonosne i smrtonosne) koje su nanesene mehaničkim oruđima. Oguljotina se sastoji u lišavanju natkožice (epidermis) i obnaženju kožice (corium). kama. gasovite materije (kipuća voda. ili podlivi krvi kod hemoragične dijateze. dakle ozljeda. pa ih nazivamo oružjima. grablje). koje mogu biti nanesene raznim vrstama mehaničkih oruđa. 50 . hemijske. svrdlo. ašov. kliješta.  NESPECIFIČNE MEHANIČKE POVREDE ili ozljede su uopšte mehaničke povrede. sablja itd). utoliko će povrede biti opsežnije i obimnije. kao i hemijska (otrovi).. gvozdena šipka. PADOM (kretanjem tijela prema oruđu) i 3. kao što se to dešava u saobraćajnim nesrećama. na primjer. da dijelo teško tjelesno povrijede su: čvrsta (kolac. A. Oguljotine (Excorlatio) Oguljotina kože je nespecifična mehanička povreda.  NOZEMSKE OGULJOTINE su takva oštećenja koja imaju izgled opštih ozljeda. pištolj).  SPECIFIČNE MEHANIČKE POVREDE ILI RANE su posebne mehaničke povrede kod kojih na osnovu izgleda i ostalih osobenosti možemo zaključiti da su nanesene jednom izvjesnom vrstom mehaničkih oruđa. bič. tupim. vrela para). u poljoprivredi (vile. bodež. kod kojih na osnovu njihovih osobina možemo zaključiti samo da su nanesene mehaničkim oruđima uopšte. pri naletu vozila na pješaka). odnosno to su prirodna oštećenja koja nalikuju na opšte ozljede. u zanatstvu (čekić.  TRAUMATSKE OGULJOTINE su opet mehaničke. u domaćinstvu (kuhinjski nož. vatrenim. mehaničke povrede dijelimo na nespecifične mehaničke povrede ili ozljede i specifične mehaničke povrede ili rane. Zbog toga ih nazivamo nespecifičnim mehaničkim povredama. što znači ukoliko je mehaničko oruđe veće i obimnije.sva ona oruđa. boca. koja su napravljena i služe za napad i za odbranu. Prema izgledu i ostalim karakteristikama. a to su: sva vatrena oružja (puška. 1. shodno tome kojim su povrednim sredstvima pričinjene. šiljatim ili vatrenim. Po vremenu nastanka mogu biti zaživotne. kao što su obimnost i veličina mehaničkog oruđa. kao podobna. Mogu imati veličinu zrna prosa. odnosno predmetima koji posjeduju kinetičku energiju.

ali bitno različite. Također ustreline iz relativne blizine na leš. da oguljotine zacjeljuju bez ožiljka.  pa prema tome nema ni stvaranja korice (crusta) proizvedene od limfe.može ukazivati na cilj nasilja. Ogrebotine ili oguljotine na vratu. započinje proliferacija epitelnih ćelija bazalnog sloja. pojedinačne ili zgomilane. dužine od nekoliko milimetara.  ispod kruste. protiskivanjem eritrocita kroz zid dijapedezom. kao što je kolovoz.pšenice. a krvarenje bez oštećenja zida je haemorrhagia per diapedesin. Hrapavi predmeti. ona je tanka i mekana. Oguljotine na unutrašnjim ogranima zovemo EROZIJE.tjelesne duplje. DESSICATIO Promjene na koži slične oguljotinama. Iz ovoga vidimo. šakom (strangulatio manualis).u tkivo. erosio serosae.  odgoljena kožica se prvo ovlaži. kapilara) živog organizma. ili oko dojki upućuju na silovanje ili pokušaj silovanja. 2. u toku 7-14 dana. Kod ovog posljednjeg dolazi u obzir samo kapilarno krvarenje. To su isključivo postmortalne promjene. npr.izvan tijela. Oguljotine na sluznicama nazivamo erosio mucosae. . to jest stezanje vrata. mogu proizvesti paralelne crtaste ogrebotine i oguljotine. ili pak. može biti jedini dokaz djelovanja sile. odnosno da je on započeo svoje djelovanje na njenom drugom kraju. a  poslije izvjesnog vremena ne može se više razlikovati od ostale natkožice. Krvarenje (hamorrhagia) Krvarenje (krvavljenje) heemorrhagia je izljev krvi iz sustava krvnog optoka (srca. koja  kasnije sasuši i tvori krustu. ostaviće oko ulaznog otvora u koži mnoštvo desikacija od nesagorjelih barutnih čestica. i to sa ivica očuvanog epidermisa. ukazuju na zagušenje. Postmortalne oguljotine nastaju na isti način kao i zaživotne. tako da gomilice odljuštene natkožice na jednom kraju oguljotine ukazuju na pravac djelovanja predmeta. vena. kao što su opsežne razgranate oguljotine nanesene u saobraćajnim nesrećama. Nalaz oguljotina. ali  bez aktivnog izlivanja bjelančevinaste limfne rečnosti. Krvarenje kod oštećenja zida krvnog suda je heemorrhagia per rhexin. kao što je brazda vješanja ili brazda zadavljenja. Krvarenje postaje traumatički i nizomatički. Nastaju na onim mjestima gdje je koža bila pritisnuta spolja.  nego se odgoljena kožica isparavanjem samo sasuši očvrsne i oboji žuto mrko ili žuto smeđe. kod pada i suljanja na zemlju ili beton. zatim  pokrije bjelančevinastom limfnom tečnošću.Nalaz oguljotina na izvjesnim dijelovima tijela. nazivamo ogrebotinama. Kod zaživotnih oguljotina. ili . tangencijalnim djelovanjem. dlana ili zauzimati veliku površinu tijela i imati izgled geografske karte. asfaltna cesta i slično. Značaj oguljotina i ogrebotina natkožice je mnogostruk: . u obliku luka ili crte. Oguljotine u obliku crte. a na opnicama. su sasušenja ili sasušine kože (dessicatio). . . u vrijeme kada su nanesene i kada je koža lišena natkožice. graška. nagnječina ili krvnih podliva oko polnih organa ženskih. Ta stvorena nova natkožica razlikuje se sada od okolne stare natkožice ružičastom bojom. arterija.odati ozljedno oruđe. Propustljivost zida krvnog suda proizvedena je 51 . .

Hemoglobin se rastavlja na Hem (prigment) i globin (bjelančevina).od krvnog pritiska u datom momentu. bilo per rhexin ili per diapedesin. zatim .haematom.kiseli Met-hemoglobin. u koži ili sluznicama . organisatio. kod zaživotnog krvnog podliva.ograničeni krvni podliv u tkivu PETECHIA PURPURA HAEMORRHAGICA Izljev krvi u tkivo. haematocephalus.nakon 7 dana zelenkasta. sluznicama i serozama SUGILLATIO ili SUFFUSIO HAEMORRHAGICA .infekcijom. . KRVNI PODLIV Krvni podliv je prožimanje tkiva od istekle krvi iz povređenog krvnog suda koji može biti ili ECCHYMOSIS . haematonephoros.Krvarenje u tkivo.kasnije se stvara hematin i . poremećajem cirkulacije ili posebnim svojstvima krvi. su haemorrhagia punctata ili ecchymoses Kasnija sudbina krvarenja može biti: resorptio. a s druge strane usljed preobraćanja krvne boje. haemopericardium. incapsulatio (upalno bujanje vezivnog tkiva kao reakcija na podražaj).plavocrvena. usljed čega se on povećava. . menorrhagia (jako krvarenje za vrijeme menstruacije). leukoze). . krvni podlivi u koži. kod obolenja praćenih hemoragičnom dijatezom (trombocitopenije. Ovo prebojavanje uslovljeno je s jedne strane usljed zgrušavanja krvne grudve. u sluznicama i opnicama (serosa).kada potpuno izblijedi. nakupljanje krvi u tkivu i prožetost tkiva krvlju je krvni podliv . haemoptoe. što . Istekla krv u tkivo se zgruša poslije nekoliko minuta (prosječno poslije pet minuta). anemije.najkasnije hematoidin (žućkast). haematocolpos. . kako se krvarenje širi. solutio.haemoperitoneum.tačkasti. koža je nad podlivom . haematosalpinx.nakon 14-21 dan žućkasta. haemoptysis.od sastava tkiva (gušće ili rahlo tkivo). .Unutrašnje krvarenja su: haemothorax. calcificatio. pa na bazi osmotskog pritiska dolazi do privlačenja tečnosti u hematom. haematesis. žena. haematuria.nakon 3-4 dana boja postaje ljubičasta. odnosno modra. Hemosiderin daje pozitivnu reakciju sa pruskim plavilom. (Dali su ovo sljedeće dvije još dvije grupe zavisi kako se gleda ali evo: . kao i kod obolenja srcai krvnih sudova. .Vanjsko krvarenje (sa površine tijela i iz unutrašnjih organa): epistaxis. U hematonu je veća molekularna koncentracija nego u okolnom tkivu. metrorrhagia (izvan menstruacije). . dolazi do promjene boje kože iznad podliva. 52 . zatim kod male djece (zbog rastresirijeg tkiva i nježnije kože). zastojem. itd. u daljem toku (ukoliko je povređeni ostao u životu). haematometra. razlikujemo .veći površinasti krvni podlivi u koži ili sluznicama HEMATOM .Neno) . kod staraca. . Ako je krvni podliv neposredno ispod kože.od vrste krvnog suda.mnogobrojni tačkasti. Prema tome.Tačkasta kapilarna krvarenja. intoksikacijom. i to tako. . Jače krvarenje i veći otok imamo gdje je vezivno tkivo rastresitije.od širine zjapa krvnog suda. itd. Količina izljeva krvi u okolno tkivo zavisi od više faktora. Prvih dana poslije povrede može se u hematomu spektografski dokazati . zatim na mjestima gdje je jače razvijeno masno tkivo. sastoji se u aktivnom utiskivanju krvi u tkivo i prožimanjima tkiva od istekle krvi. haemartros.

ako su prisutne slabo su vidljive.  slaba izraženost mrtvačkih mrlja. ili u vezi sa drugim izlivima i podlivima mogu sačinjavati ili dopuniti iskrvarenje.Sa krvnim podlivima ne smije se zamjeniti upadljivo izražene mrtvačke mrlje. prenošenja lešva. ako je prouzrokovano spoljašnjim krvnim izljevima. osobito kože i vidljivih sluznica. Patološko-anatomske promjene usljed iskrvarenje:  upadna anemija cjelokupnog leša. . Krvni podlivi u skeletnu muskulaturu. ili obolenja krvnih sudova. blijedo crvene su boje i pojedinačne. i prozirnost mišića kod mršavih osoba.SUDSKO . krvni podlivi nastaju brzo. kao i retroperitonealni hematom. na osnovu prebojavanja kože. . i o obliku povrednog oruđa.  krv u krvnim sudovima je oskudna. mogu prouzrokovati šok nadražajem na okolne simpatičke živce. tečna i svjetlije boje. sami za sebe. pa se može. kod postmortalnog pasivnog izlaska krvi iz oštećenog krvnig suda u tkivo nema prebojavanje kože kao što je to slučaj kod zaživotnih povreda. mukoze ili seroze.veličina krvnog podliva. . .zaživotni krvni podlivi sa prebojavanjem kože su apsolutna vitalna reakcija. i redovno je posljedica izlivanja krvi u vanjsku sredinu. mogu nam dati odgovor o načinu nanošenja.također prilikom nespretnog rukovanja sa leševima. i potresa mozga i šoka.krvni podliv sam za sebe može biti i laka ali isto tako i teška tjelesna povreda. krvni podlivi. Nagnječina (contusio) Nagnječina je oguljotina (excoriatio) kože. . Mora postojati prisustvo velike količine izlivene krvi. zločinačkih dijela na leševima može doći do pasivnog izlaska krvi i potiskivanja krvi u okolno tkivo ali se ona lako može zbrisati i sprati. onda je to spoljašnje iskrvarenje (haemorrhagia exsterna) ako je prouzrokovano unutrašnji izlivima.na osnovu nalaza količine istekle krvi vanjskog ili unutrašnjeg krvarenja i . Kod ovakvih trauma može doći do insuficijencije bubrega.kod istovremeno nanesenih ozljeda. ili pak mrljasti i površinasti podlivi.  srce je skupljeno. srčane šupljine su prazne ili sadrže nešto malo tečne krvi.na osnovu nalaza odgovarajuće povrede organa krvnog optoka srca i krvnih sudova.Površinski. dok duboki krvni podlivi primjetni su tek nakon izvjesnog vremena. približno utvrditi vrijeme ozljeđivanja.  ispod endokarda lijeve komore srca su tačkasti ili prugasti. krvi. opasna po život tako da zahtjeva posebnu kvalifikaciju od strane vještaka ISKRVARENJE Iskrvarenje ili iskrvavljenost (EFFUSIO SANGUINIS) je po život smrtonosni gubitak krvi. velika rasprostranjenost i znaci iskrvarenja. . uzrkovani mehaničkim oruđima mogu dovesti do velikog gubitka krvi i smrtnog iskrvavljenja. što znači da se može razvijati samo kod žive osobe. . i odmah postaju vidljivi. koja se razvija usljed razaranja mišićnog tkiva i prodiranja raspadnih produkata u krvotok. krvni podlivi se slabo uspostavljaju. Iskrvarenje. rjeđe izlivanja u unutrašnje šupljine a najrjeđe usljed podlivanja krvi.razgranati i opsežni retroperitonealni. njegov oblik i njegova lokalizacija.lokalizacija krvnih podliva na donjim ekstremitetima ima poseban značaj u sudskim ekspertizama za rekonstrukciju naletnog položaja vozila na pješaka. posebno mozga i parenhimnih organa. sa krvnim podlivima (haematom) u 53 .hematom medijastinuma. Sudsko medicinska dijagnostika smrti usljed iskrvarenja postavlja se: . .MEDICINSKI ZNAČAJ KRVNOG PODLIVA: . Iskrvarenje samo po sebi je apsolutna vitalna reakcija. onda je to unutrašnje iskrvarenje (haemorrhagia interna). 3.na osnovu nalaza krvarenja ispod endokarda lijeve komore srca (subendokardijalna krvarenja). .  izrazita malokrvnost svih unutrašnjih organa. .

tako i na šupljim unutrašnjim organima: ruptura traumatica ventriculi.potkožnom. 5. sa djelomičnim oštećenjem epidermisa. a ako je prelom nastao na udaljenom mjestu od djelovanja sile onda je to posredni ili indirektni prelom.Fissura (pukotina) . Rascjepi se dešavaju kako na parenhimnim organima: ruptura traumatica hepatis. kada kost nije potpuno prekinuta imamo nepotpuni prelom Tri su oblika nepotpunog preloma: . najčešće inflamatornog ili neoplazmatičnog je spontani ili patološki prelom.prekid kontinuiteta kosti kada je kost djelomično prelomljena u svojoj dužini. izolirane 54 . 4. Prekid kontinuiteta koštanog ili hrskavičnog tkiva djelovanjem sile je traumatični prelom (fractura traumatica). to je zatvoreni prelom a kod otvorenog preloma (fractura complicata) istovremeno sa prelomom kosti na istom ili bližem mjestu povrijeđena je koža. fractura multiplex seu comminutiva. Ako je kost prelomljena na dva dijela. želuca i crijeva. intestini tennuis. Prelom nastao na mjestu djelovanja sile je neposredni ili direktni prelom. Kontuzije mozga imaju poseban sudsko-medicinski značaj što mogu biti prisutne prilikom ozleđivanja glave a bez preloma kostiju lobanje. lienis. Kada je kost prekinuta potpuno u cijeloj debljini ili cijeloj dužini. Za sudsko medicinske potrebe važno je utvrditi mehanizam nastajanja preloma. . da li je prelom nastao usljed pada. najčešće neke kvrge. odnosno na dva ili više mjesta onda je to fractura duplex. kosti (fractura osseum) ili hrskavice (fractura cartilaginis). itd. Prelom (fractura) Prelom (factura) je prekid kontinuiteta koštanog tkiva. Kada su patrljci kosti pokriveni neozlijeđenom kožom. ozljeda. Kod izvjesnih obolenja postoje i spontane rupture: ruptura spontanea lienis. Najčešće kontuzije unutrašnjih organa su kontuzije mozga i kontuzije organa digestivnog trakta. tako i na mjestima posrednog djelovanja protiv-udara (contre-coup). Ovi posljednji najčešće su na rebrima. i što mogu nastati kako na mjestima neposrednog udara. Po pravilu:  POPREČNI PRELOMI posljedica su direktnog udara – najčešći su Fractura scapulae. Rascjep (ruptura) Rascjep (ruptura) je nespecifična mehanička povreda. submukoznom ili subseroznom tkivu. renis. lobanjinim kostima i kičmenom stubu. ruptura traumatica myocardii. zalom) podrazumijeva djelimični prekid kontinuiteta kosti u njegovoj debljini. pulmouis. a prekid kontinuiteta koštanog ili hrskavičnog tkiva usljed obolenja.Fragmentum. i kada postoji razmak između prelomljenih površina. abris fractura (odlom) otkinuće dijela kosti. uteri. ili je prelom nastao kao posljedica direktnog udara. Najčešće su potkožne kontuzije. pri čemu je prvobitni oblik kosti održan. ali i bez oštećenja epidermisa. mekog tkiva unutrašnjih organa u obliku brazdastog raskida. . Neki autori smatraju da kontuzija kože predstavlja krvni podliv. onda je to potpuni prelom.Infractio (napuknuće.

za hladno. Diastasis (odvajanje) je poremećaj sklopa zgloba ili šava. Ozljede krvnih sudova mogu biti praćene sa upalom i stvaranjem tromba u krvnom sudu (thrombophlebitis). ekstremiteta. a  Povećana osjetljivost za bol se javlja kod neispavanosti. ili trupa od ostalog tijela. rjeđe ubilačkog). U koži se nalaze osjetne tačke za bol. kod koje je uništen sklop tkiva. afektivnih i stuporoznih stanja. glave. ali i  POSMRTNO (radi lakšeg ostranjivanja leša. hemijski). Najčešći su: Factura claviculae najčešće je posljedica indirektnog djelovanja prilikom pada. a isto tako i regionalne osjetljivosti. na primjer padom na ispruženu ruku. a isto tako i bez upale a sa stvaranjem tromba (phlebothrombosis). BOL I SUDSKO MEDICINSKI ZNAČAJ BOLA Receptori za bol su senzibilni živčani okrajci. tako da je razoreni organ potpuno razobličen. Svaki 55 . Gustoća algičnih tačaka za bol je različita. Na prvom mjestu je živčani sistem. nije nerijetka i masna embolija. Na primjer: diastasis articuli sacroiliaci ili diastasis suturae cranii. koji se razgranjuju pod površinom tijela i u unutrini.  Smanjena osjetljivost za bol se javlja pri velikom umoru. kod hiseteričnih. Razorenja su najčešće zaživotna. izloženosti hladnoći. kao i fractura radii loco tipico. ali mogu biti i postmortalna. fractura compressiva vertebrae itd. Kod preloma kostiju. 7. itd. Razorenje (destrucio. Iščašenja nastaju u najvećem broju slučajeva indirektnim djelovanjem sile. fractura colli femoris. za dodir. Može biti  ZAŽIVOTNO (najčešće zadesnog i samoubilačkog porijekla.Ako su zglobne površine ostale u djelomičnom kontaktu. u prvom redu od jačine nadražaja. Pojačano reagovanje na podražaj nazivamo hiperalgezija. Oni organi koji mogu da bole su algični organi. 8. posebno krvnih sudova i živaca. kao i interkondilarni prelom humerusa nastaju najčešće padom. te odvajanjem tromba sa sljedstvenom embolijom plućnih arterija. zatim od individualne osjetljivosti. fractuae ulnae su najčešće posljedica direktnog udara tupinom zamahnulog mehaničkog oruđa. fracturae peivis. kod alkoholisanosti. Proizvod su djelovanja teških i tupih mehaničkih oruđa (željeznica. 6. Bol je neprijatan osjećaj izazvan nadražajem ili oštećenjem senzibilnih živaca. a može biti izazvan i obolenjem. kod nekih neuropatskih i psihopatskih stanja. ili u cilju skrivanja identiteta). fizički.). mogu nastati oštećenja okolnog tkiva. kosi prelom humerusa. tramvaj. Također. dok su znatno rjeđa usljed direktnog djelovanja sile Nepotpuno iščašenje (subluxatio) . Intenzitet bola zavisi od više faktora.Iščašenje (luxatio) Iščašenje (luxatio) je stanje kada se plohe ili dijelovi kosti koje čine zglob pomaknu. uništen. B. pri čemu može doći i do puknuća čaure i ligamenata koji fiksiraju zglob. organa. motorna vozila. SPIRALNI PRELOMI tipični za pad. Raskomadavanje (detractio) Raskomadavanje (detractio) je razdvajanje pojedinih dijelova tijela. kao što su hipohondrije i neurastenije. jakim uzbuđenjima. Nadražaj ili oštećenje senzibilnih završetaka ili vlakana može biti izazvan traumom (mehanički. conquasatio) Razorenje ili razorina je ozljeda. za toplo.

 Algično osjetljivi su: prugasti mišići. je naknada za pretpljene bolove.  smrtni strah. ukočenost vrata kod meningitisa. Površinska bol odnosi se na kožu. Primarna bol se javlja istovremeno sa povredom. Kvalitet bola je različit. U pogledu rasprostiranja bola. bol može biti jedini dokaz povređivanja ili oboljenja. 56 . To je prenesena bol. Neadekvatno liječenje kod izvjesnih oboljenja može dovesti do prikrivanja bola i tako postati lapsus medici. u obliku štipanja.a isto tako bol može biti saučesnik u zadešavanju. Prikrivanje bola (disimulacija).  prestravijenost. koje umanjuju ili onemogućavaju opšte životne funkcije. satima ili danima nakon povrede ili oboljenja. Terminali neuron (fasciculus thalamo-corticalis) završava u osjetnim centrima ko-rteksa postcentralne i parijetalne vijuge. sijevanja. bol se može poklapati sa mjestima povrede. SUDSKO MEDICINSKI ZNAČAJ BOLA Bol može biti motiv lišavanja sopstvenog života (suicidum). Česta je pojava u praksi ljekara. Trajanje bola je također različito. pretvaranje (simulacija) i pretjerivanje (agravacija). tup. Na primjer: gubitak malog prsta kod violiniste teško oštećuje njegovu radnu sposobnost. itd. koji je uvjetovan neposrednom opasnošću i koji se javlja u vrijeme povređivanja. Impuls za bol nastaje na slobodnim okrajcima senzibilnih živaca i pripada perifernom neuronu. u obliku pritiska. Bol može predstavljati otežanu okolnost krivičnog djela. pleura pulmonalis. dok teško smanjuje opštu životnu sposobnost. Čest zahtjev u naknadi takozvane neimovinske štete. tetive.  zaprepaštenje. periost. poznato kao "bolnina". Bol može biti i kontinuirana. pad pritiska) i refleksnog spazma mišića (defense musculaire) kod apendicitisa. Gubitak donjeg ekstremiteta ne znači radnu nesposobnost kod izvjesnih profesija (urar). oštar kao da peče. pluća. koža. u slučajevima vještačenja neimovinske štete. u toku liječenja. Pod pojmom umanjenje opšte životne sposobnosti. peritoneum parietale. incijator oduzimanja tuđeg života (homicidium) .  Slaba osjetljivost na bol ili ne reaguju bolno na podražaje: mozak. moždanice. Sudsko medicinski vještak u takvim slučajevima treba da ocijeni koliki je intenzitet bola. Njegov neurit preko stražnjih rogova kičmene moždine prelazi u drugi neuron (fasciculus spinothalamicus) koji završava u vidnoj humci (thalamus). vanjsko tkivo krvnih sudova. Sa forezičnog gledišta treba razlikovati  prepast. a može i na pritisak. Vrlo intenzivni bolovi su obično kratkotrajniji. Pored bola. Intermitentni bolovi mogu se javljati i paroksizmima. Kod primarnog straha. sluznice. Nadalje. a može projicirati u kožnu zonu koja pripada Istoimenom segmentu intervacije kao i visceralni organ (Hedove zone). Kod vrlo jake boli dolazi do vegetativnih reakcija (kolaps. Bol se može javiti spontano. za razliku od duboke boli koja se odnosi na visceralne organe.  panični strah. sekundarni strah se javlja kasnije. mišiće. spadaju fizička i pshihička oštećenja pojedinih funkcija. žiganja. grčevit. Umanjenje opšte životne sposobnosti razlikuje se od umanjenja radne sposobnosti. na što treba obratiti naročitu pažnju.podražaj aferentne grane daje jasnu bol. dok ne predstavlja smanjenje životne sposobnosti. pleura parietalis. jetra. kao posljedica tjelesnih povreda. a sekundarna nakon izvjesnog vremena. može biti mukao. kao i trajanje bola. vidljive sluznice. dolazi u obzir strah i umanjenje opšte životne sposobnosti.

RAZDEROTINA (VULNUS LACERO-CONTUSUM) je rana. otvor razderine je uvijek u koži. težine i obimnosti mehaničkog oruđa. nanesena tupim mehaničkim oruđima. a prostor i dno razderine su ispod kože. pri udaru vozila u pješake od pozadi. cjepast. prvo što prskotine nastaju na onia mjestima gdje je koža zategnuta. pa se zbog toga lako može zamijeniti sa sjekotinama. cjepast ili ču-njast.         otvor razderine je redovno nepravilnog oblika. čunjast oštro mehaničko oruđe ivice otvora glatke. cjepast. ivice otvora su neravne. PRSKOTINA (VULNUS CAESUM) kao podvrsta razderine. tupim. krvlju podlivene. Takve razderine nalazimo u koži prepona.C. oko otvora rane. koža može biti u različitoj širini lišena natkožice. djelimično glatke ivice i strane. obličastom ili bridastom površinom.  veličinu. čunjast tupo mehaničko oruđe ivice otvora djelimično glatke na mjestima gdje je zategnuta (poglavina) prekid dubljih slojeva nije potpun "mostići tkiva" pravilan oblik. PRSKOTINA SJEKOTINA pravilan oblik-crtast.  Kod prodornih rana treba utvrditi kanal rane i pravac prodora. pa razlikujemo  razderine. na ma kojem dijelu tijela prekid dubljih slojeva potpun Kod tranzicije (pregaženje) usljed naglog napinjanja kože. Prilikom opisivanja rana treba prvo utvrditi  tačnu lokalizaciju rane pomoću fiksnih račaka. usljed naglog zabacivanja glave unazad. SPECIFIČNE MEHANIČKE POVREDE (RANE) Rane su specifične posebne mehaničke povrede. strane prostora su neravne. krvlju podlivene. nenagnječene svuda. strane i dno rane. čija svojstva ukazuju da su nanijeta izvjesnim mehaničkim oruđima. prijavština. nastala pljosnatim ili bridastim mehaničkim oruđima tako da su neka tkiva samo nagnječena a druga razderana. pa dejstvoa tupine mehaničkog oruđa koža prska u pravcu svoje lokalne cjepljivosti. razderine mogu imati linearan oblik i nenagnječene rubove. kao i sadržaj u rani. brazdast prostor. Veličina i oblik razderine zavisi od brzine. zidovi razderine mogu biti okolo podriveni. Prskotina se razlikuje od sjekotina. što je važan znak da je djelovalo tupo mehaničko oruđe.  sjekotines  ubodine i  ustreline. rana. ima približno pravilan oblik. šiljatim i vatrenim. crtast. pljosnatom. Otuda kod prskotina nalazimo "mostiće tkiva" što povezanost suprotnih zidova otvora prskotine neprekinutim i otpornijim sastojcima tkiva. Karakteristična povreda za tranziciju je 57 . strani sadržaj. Razderne rane mogu nastati na tri načina:  udarom. u otvoru rane može se naći razoreno tkivo krv. oštrim. ivice i uglove rane. strane razderine su većinom rastavljene ali suprotni krajevi mogu biti povezani mostićima održanog čvršćeg tkiva. nagnječene.Razderina (vulnus lacerum) Razderina je specifična mehanička povreda. 1. nagnječene. Isto tako. i drugo.  padom i  sudarom. Kod svih rana nalazimo otvor rane i prostor rane. što prekid tkiva ispod kože nije potpun. razderine na prednjoj strani vrata mogu imati linearan oblik i nenagnječene rubove. oblik.

zbog pljosnatih i ravnih kruna. čunjast. UJEDNA RANA (VULNUS MORSUM) je podvrsta razderine. kod koje je koža odvojena. i dno je pliće prema uglovima. a kod ujeda ne dolazi do prekida kontinuiteta kože. Čovječije ujedine koje potiču od tuđih zuba su po pravilu na istaknutim dijelovima tijela (nos. rezna rana (vulnus scissum. Po porijeklu sjekotine su:  zadesne.DECOLLEMENT. vretenast. Najčešće su na ekstremitetima. Početak povlačenja oštrice sječiva preko kože je dublji. koji nam ukazuju. kod epileptičkih. što se na osnovu izgleda i oblika ujedine može identificirati i izvršilac ujedine.ujedine su bliže ubodinama.  Ivice i zidovi sjekotine većinom se ne dodiruju. čovječijim ili životinjskim. onda je otvor (zjap) sjekotine mali.  Strane (zidovi) sjekotine su glatke. Čovječije ujedine koje potiču od sopstvenih zuba i nastaju prilikom jedenja. mača. UJED (MORSUS) treba razlikovati od ujedne rane. ravne.da je oruđe mijenjalo svoj pravac. Sjekotine nastale udarcem oštrice sjekire. Kod ujedne rane dolazi do prekida kontinuiteta kože. krvlju nepodlivene. vulnus seccatum) Sjekotina. rukama i nogama. compressio thoracis).  samopovredilačke (automitilatio) i 58 . osobito očnjaka  životinja biljojeda . 2. nastaje kao posljedica ozlijeđivanja zubima. Ako sila djeluje u pravcu pružanja elastičnih vlakana u koži. Zjap sjekotine uslovljen je retrakcijom presječnog tkiva. kao i na leđima. onesviještenosti. vulnus seccatum) je specifična mehanička povreda. nenagnječene. odnosno krajevima sjekotine. a prostor sjekotine je brazdolik. krvlju nepodlivene. crtast. ili drugih toničnih kontrakcija.  Dno sjekotine je crtasto. obrnuto. AVULSIO. dok je završetak sječenja plići. ravne. a isto tako i od podudaranja ili nepodudaranja presječenog tkiva sa pravcem presjeka. Mogu nastati prilikom pada na donju vilicu isto tako i aktivnim udarom u predio donje vilice. Ova ozljeda nije karakteristična za direktni udar motornim vozilom. aurikula). mačka). nanesena oštrim mehaničkim oruđima. i na oba kraja su pod oštrim uglom. tangencijalnim prevlačenjem preko kože. onda je zjap sjekotine veći. Katkada ivice sjekotine mogu biti malo neravne i malo nagnječene. zbog oštrih šiljastih zuba.  defanzivne (u samoodbrani).  Na ivicama i oko uglova mogu se naći zasjeci. strangulatio manualis. ukoliko je oštrica sječiva zatupljena ili ako je sječivo djelovalo zamahom. tako da se ispod kože formira šupljina u obliku "džepa" ispunjena krvlju i najčešća na donjim udovima. kada je sjekotina u punom tkivu.  Ivice otvora su glatke. mačka. Sudsko-medicinski značaj ujedina je u tome. odnosno da je povlačenje oštricom vršeno više puta. Životinjske ujedine su zaživotne (pas.i oblik ujeda ima oblik zubala sa otiscima zuba u koži u obliku oguljitina i krvnih podliva. a nastaju pri tučama.  Otvor sjekotine je pravilan. prsti. ako je sjekotina ukrštena sa pravcem pružanja elastičnih vlakana. nego samo za pregaženje. nenagnječenje. su vulnera seccata. Treba razlikovati ujedine od  životinja mesoždera . pas. kod nasilnog mehaničkog udušenja (oclusio nasi et oris.  samoubilačke. sablje. konj. ujedine bliže razderinama. Sjekotina (vulnus scissum. i zbog toga zjekotina zjapi. vuk) i postmortne (pacov. silovanju.

59 . ofanzivne (zlonamjerno povređivanje).

slijepljene krvlju i postoji infiltracija lekocitima.  Kada prođe više od 12 sati . Sjekotine vrata po porijeklu su najčešće samoubilačke i ubilačke. ne isključuju ubistvo. niti dokazuju samoubistvo.  Poslije 3-5 dana . dok je kod ljevaka lokalizacija sjekotine i pravac prostiranja obrnut. Nalaz sječiva u šaci. ako je prevlačenje noža izvršeno naglo.nastaje zadebljanje i proliferacija krvnih sudova. SJEKOTINE NA RUCI Sjekotine na ruci.  Poslije 24 sata .  Usljed pružanja otpora žrtve. poprečno su položene ili koso. može se naći zasječenost: kragne ili kravate! Također odsustvo mehaničkog oruđa noža. što se povređeni instiktivno hvataju mjesta. nije pouzdan pokazatelj ubistva. sa više sigurnosti ukazuje na samoubistvo. nosu. materica). s lijevaudesno i odozdo-naviše  dubina sjekotine je veća. polni organi. završetak plići.ivice su sjekotine otečene.  Uporedne sjekotine ili zasjeci duž ivica glavne sjekotine su "probni rezovi". jer šake mogu ostati neokrvavljene. povrede kao što ubica može namjerno uprljati lake žrtve u cilju fikcije.  istovremeni nalaz sjekotina na rukama.  Kod samoubica krv se sliva uglavnom odozgo nadole i preko prednje strane vrata i grudnog koša. jer i kod samoubilačkog klanja oruđe može biti namjerno uklonjeno od prisutnika ili od zainteresovanih.  Dubina sjekotine je različita. može se odrediti vrijeme povređivanja. i prostire se s lijeva-udesno i odozgo nadole (koso). početak sjeceaja je dublji.SJEKOTINE VRATA (KLANJE) Poseban sudsko-medicinski značaj imaju sjekotine vrata (klanje). po koži leđa. Ubilačke sjekotine su pretežno  na desnoj strani vrata. neznatan razmak i paralelni tok. nalaz sjekotina na licu. a posebno na dlanenoj strani prstiju kao i kože dlana. počev od palčane kosti sa jasnim i dubljim početkom sječenja. kao i kosi položaj sjekotine ukazuju sa velikom vjerovatnoćom na samoubilačko porijeklo sjekotine. ili su u neposrednoj njenoj blizni. crvene. za razliku odsamoubilačkog. nagovještavaju ubistvo. slivanje krvi žrtve je prema pozadi i iza vrata. a prema lakatnjači sa plićim završetkom sječenja i produžetkom u crtastu ogrebotinu.  Kako ubica najčešće djeluje pozadi žrtve. S druge strane okrvavljenost šaka može poticati i usljed toga. zasječen ili presječen kičmeni stub sa velikom vjerovatnoćom ukazuje na ubllačko porijeklo. kao i okrvavljenost kože šaka. Sjekotina samoubica karakteriše zbijenost većeg broja sjekotina. paralelni su sa glavnom sjekotinom i nalaze se uz glavnu sjekotinu.nastaje proliferacija vaskularnog endotela i pojava ćelija vezivnog tkiva.  Kod ubilačkog klanja. VRIJEME POVRIJEĐIVANJA I SJEKOTINE Na osnovu promjena na sjekotinama. 60 . rjeđe su na grkljanu i dušniku  veći dio sjekotine je na lijevoj strani vrata (kod dešnjaka). Samoubilačke sjekotine vrata. ali za razliku od samoubilačkih. SJEKOTINE KOD SEKSUALNIH UBISTAVA Sjekotine kod seksualnih ubistava karakteristične su po tome što ubica siječe organe koji su pobuda u motivaciji ubistva (dojke. ali mogu biti i udaljeni od glavne sjekotine. najčešće su i redovno  u gornjoj trećini vrata između tireoidne hrskavice i jezične kosti. izuetno su zadesnog porijekla.

Kod samoubica dešnjaka. Ako je bez izlaznog otvora. Kanal može biti i duži nego što je stvarna dužina ubodnog oruđa. vulnus ictum) je specifična mehanička povreda. mogu se naći 61 . tako da prodor odnosno ubodina završava u tkivu onda to nazivamo zabodina. većinom krvlju nepodlivene ili neznatno krvlju podlivene. Prema tome. dolazi do zjapljenja otvora ubodine i njenog skraćenja. od pravca cjepljivosti kože na dotičnom mjestu. zatim  njenu širinu (zjap).  stvarnu dužinu . najčešće na srednjem prstu i kažiprstu šake. Ubodina (vulnus punctum) Ubodina (vulnus punctum.) Dno ubodine . Veličina ulaza ubodine također zavisi od pomenuta dva faktora. okrugao. Prilikom mjerenja ubodne rane. treba izmjeriti  njenu dužinu (od jednog ugla do drugog). dakle najčešće su na prednjoj lijevoj strani grudnog koša. i odozgo nadole. prostire se od sprijeda put pozadi. odnosno kanal ubodine. mogu se naći sjekotine na krajnjim falangama prstiju šake. i drugo od rastegljivosti kože na dotičnom mjestu. na uskom su prostoru. Ako ubodina. prvo od poprečnog presjeka ubodnog oruđa. Oblik ulaza ubodne rane je raznolik i zavisan prvo od poprečnog presjeka ubodnog oruđa. i drugo.  Ukoliko je pravac ubodine ukršten sa pravcem cjepljivosti kože na dotičnom mjestu dolazi do zacjepljivanja na uglovima otvora rane.Sastaviti suprotne ivice i onda opet izmjeriti dužinu da se dobije stvarna dužina otvora ubodine. igla b) sem šiljka imaju i oštricu .u kriminalističkom smislu poseban značaj. Kod samoubica. Mehanička oruđa koja mogu proizvesti ubodine su dvojaka: a) imaju samo šiljak kao što su ekser. pa će otvor rane imati čunjast ili cjepast oblik. One su zbijene. oko glavne rane. onda to nazivamo probodina. klinast. Ubodina nastaje prodiranjem ubodnog oruđa u pravcu svoje uzdužne osovine u tijelo radi čega nastaje nesrazmjernost između malenog otvora (ulaza) i dužine prodora ubodine. a rjeđe je to predio trbuha. vretenast. u obliku crte.  ulazni otvor rane može biti cjepast. naročito ako se nalazi u koštanom tkivu. šilo. UBILAČKE UBODINE  Lokalizovane su i na teško pristupačnim mjestima za samoupovređivanje. jer se spektrohemijski mogu utvrditi tragovi oružja i strana tijela. neovisno o obliku poprečnog presjeka bodiva. sem ulaznog otvora ima i izlaz. u srčanom predjelu. vile. trouglast. čunjast. s desna u lijevo. klin. Po porijeklu ubodine su najčešće samoubilačke i ubilačke. rana.nož. kama i nožu slična oruđa. Usljed ta dva faktora. pravac prodora ubodine. SAMOUBILAČKE UBODINE      Lokalizovane samo na dohvatu ruke. a potiču od ukazivanja mete ili pridržavanja ubodnog oruđa na mjestu ubadanja. nanesena šiljatim mehaničkim oruđem. odnosno. usljed ugibanja mekih dijelova tkiva pod pritiskom (ubodine u trbuh. Tipična lokalizacija je predio srca. Katkada. i kanal svih tih ubod ima ima isti pravac.3. mogu se naći ubodine. dok su zadesne ubodine rjeđe. Ubodna rana je obično na odgoljenom mjestu. Strane ubodnog prostora su glatke. što može biti pouzdan dokaz za identifikaciju. To su takozvane "probne ubodine".

62 . može biti deformisan ali i fragmentisan. puška. mitraljez). 4. SLIČNOST SA USTRELINAMA Kod djelovanja šiljka mehaničkih oruđa. šiljati vršak kišobrana i sl. Naročito onda. koje su isključivo nanesene dejstvom projektila odnosno njegovom probojnom snagom. Kanali ubodina imaju različite pravce.   na svim predjelima tijela. nanesena projektilom ispaljenim iz ručnog vatrenog oružja.oko svoje osovine. imaju kratku ili dugačku cijev. Na svota putu projektil može da prednjači vrhom. sportska oružja. koji omogućuju projektilu rotacione kretanje. ekser. na ma kojoj strani tijela. veći broj manjoj širini cijevi. pri čemu manji broj odgovora većoj širini cijevi. sačmarica. ulaz će biti manji ili isti kao kalibar projektila. naziva se rikošet (ricocheti. kao i ručno pravljenje oružja ("kratež"). i to u slučajevima kada projektil ulazi kroz kožu sa  velikom kinetičkom energijom. Ustrelina (vulnus sclopetarium) Ustrelina (vulnus sclopetarium) je specifična mehanička povreda. ustreline iz blizine koje se dijele na ustreline iz a.. i to vojna oružja (pištolj.DEFEKT KOŽE. RUPA U KOŽI. Kod lovačkih pušaka. i obratno. USTERLINE IZ DALJINE Su takve ustreline. Ustrelina iz daljine nanesene su na rastojanju od 15-20cm za pištolje. ako je šiljak mehaničkog oruđa zaprljan. ubilačke se nanose kroz odjeću. Unutrašnja strana cijevi vatrenih oružja je ili glatka. posredne (teletivne) blizine. Nalaz projektila u tijelu i mjerenjem projektila može nam dati odgovor samo o kalibru projektila ali ne i o kalibru oružja. nego na velikoj površini. Ubodine nisu lokalizovane na uskom prostoru kao kod samoubilačkih. ili ima žljebove. kao što je zub od vila. kao kod sačmarica. može da se izvrće. Odskok zrna koje se koso odbilo i promijenilo pravac. izražavaju sa brojevima. i u tom slučaju ulaz ima oblik prskotine ili razderine. Znaci probojne snage projektila na mjestu ulaska i prodiranja projektila u tijelo su: . kuglice. projektil može biti odbijen. Dužina izmjerena između dva suprotna polja cijevi je kalibar i on se označava sa milimetrima. Jer municija manjeg kalibra. rana. revolver. nastala ubodina može izgledati kao rupa od projektila vatrenog oružja. zatim lovačka oružja. pa se obriše na mjestu ulaza kroz kožu i može izgledati kao kolutasta brisotina kod ustrelina. i tada ne postoji defekt tkiva. odnosno sačma. Ručna vatrena oružja.  ako je kinetička energija projektila mala ili ako je brzina mala ("malaksao projektil") onda se koža na mjestu ulaska projektila rasteže i prska. vodišta cijevi. Kretanje projektila je dvostruko: propulzivno to jest unaprijed i rotaciono . odnosno skrenut sa svoje putanja. razlikujemo ustreline iz daljine 2. Dok je to kod samoubilačkih ubodina ogoljeno mjesto. oružja sa prigušivačem. pa se može i zamijeniti. odskok bačenog kamena površinom vode) Prema tome kolika je razdaljina između usta cijevi vatrenog oružja i ustreljenog tijela i da li je ustrelina proizvod samo dejstva probojne snage projektila ili je proizvod i dejstva barutne eksplozije dijelimo i 1. može biti upotreljena za oružje većeg kalibra cijevi. neposredne (apsolutne) blizine b. 50-60cm za revolvere i puške na rastojanju više od 100-150cm. Pri udaru o čvrste predmete. pri čemu oblik i veličina ustreline može biti izmijenjena.

je nepravilnog oblika. Kada je prekoračena granica rastegljivosti kože onda se ona procijepi pri čemu u koži ostaje defekt u obliku rupastog otvora. Opaljenja metka je složen termo-gaso-dinamički proces.  nepravilan  u obliku polukanala (semicanalis) . Nagnječni prsten može biti i na izlaznom otvoru. može biti  cilindričan  ljevkast . samo ako projektil nije prošao kroz odjeću. . dok je na unutrašnjoj ploči veća. Ako projektil ulazi u tijelo pod pravim uglom. Koža oko otvora je u širini od 1-3 ili vise milimetara lišena natkožice a odgoliena kožica je krvlju podlivena. i bez nagnječenog prstena. ili ekstenzioni prsten. a krvni podliv zgnječanja kožice. To dolazi otuda. veći je od ulaza. rupa na spoljašnjoj ploči ulaska projektila je manja. sa ivicama koje su intravertirane . projektila udubljava u obliku lijevka sve dotle. kamen). ako je koža na mjestu ulaska projektila pritisnuta (opasač. Kod ustrelina prostor rane prodor ili kanal (canalis). . rana ima svoj otvor i prostor. mašću itd. što se projektil prilikom ulaska kroz kožu obrišes i ostavi tragove sa svoje površine zaprljane garom. može se odrediti ugao ulaska projektila u tijelo.OBLIK ULAZA USTRELINE iz daljine je kružan ili ovalan (jajast) zavisno od toga. . To je lažni nagnječeni prsten. .kod tangencijalnih ustrelina .Projektil uzlazi pod pravim uglom na pljosnatoj kosti.PROJEKTILNA BRISOTINA nije redovan nalaz svih ustrelina. Sl. sternum. Oguljotina natkožice oko otvora je proizvod trenja strana projektila. Prema tom nagnječni prsten čini spreg oguljotine i krvnog podliva.Kod svih specifičnih mehaničkih povreda.KANAL .prodora projektila su nagnječeni i krvlju podliveni. ulaz je manji od poprečnog presjeka projektila ili uzdužnog presjeka projektila ako je projektil ušao pljoštimice. scapula. što spoljašnju ploču podupire unutrašnja ploča.ZIDOVI . Nastaje duž unutrašnjeg pojasa nagnječenog prstena tako. da li je projektil ušao u tijelo pod pravim uglom i svojim vrhom. usljed sekundarnog povećanja projektila razorenim tkivom ("sekundarni projektil"). B) USTRELINE IZ BLIZINE Ustreline iz blizine su takve ustreline koje su rezultat probojne snage projektila i barutne eksplozije. jer bi se tada obrisao o odjeću i tragove sa svoje površine ostavio na odjeći. Projektilnu brisotinu nalazimo. 63 . pri čemu se energija baruta pretvara u toplotnu.IZLAZ USTRELINE (kod prostrelina).. sa ekstravertiranim ivicama. koja se na mjestu ulaska. Okolo otvora je nagnječeni prsten. zid. Na pljosnatim kostima (lubanja. onda je nagnječni prsten jednake širine i koncentričan pa se osnovu nagnječenog prstena i ostalih osobina ulaznog otvora. 32. Usljed retrakcije tkiva. os ilium) kanal ima oblik zarubljene kupe. ili je ušao pljoštimice. dok to dopušta njena elastičnost.proširuje od ulaza prema izlazu u obliku lijevka. a zatim u kinetičku energiju.NAGJEČENI PRSTEN (ANULUS CONTUSIONIS) nastaje prodiranjem projektila kroz kožu.

ili mrko sivo žućkaste boje (od malodimnog baruta). može se naći otisak usta cijevi. to jest nesagorjele barutne čestice. proizvode indirektne prelome. .Isto tako oko ulazne rane nema barutnih zrnaca.Dlake. bilo potpun. koso pod oštrim uglom. Ogarenost kod pištolja može biti sa rastojanja do 20 cm. rijetko nepravilan i usljed retrakcije tkiva je manji od poprečnog presjeka projektila. kada je rastojanje od usta cijevi i tijela toliko da se oko ulaznog otvora mogu naći tragovi barutne eksplozije.Kanal je ljevkastog oblika. Barutna zrnca mogu se dokazati pomoću di-fenilamina i sumporne kiseline kao i metodom WAKERMAYER pomoću Lungeovog reagensa. ili su samo izuzetno osmuđene. ili su neznatna.. Katkada tkivo na ulazu ustreline. BARUTNA ZRNCA na ustreljeno tijelo djeluje opečenošću i ogarenošću. kada su usta cijedi prislonjena na kožu. da li je ispaljivanje vršeno pod pravim uglom ili. a puške od 11.Izlaz je veći od ulaza. a puške od 10 cm. kao i dejstvo barutnih gasova. za revolvere 50-60 i za puške 100-150cm. odnosno veći je od poprečnog presjeka projektila. zvjezdast sa zacjepima ivica usljad dejstva prodrlih barutnih gasova koji stvaraju "barutni prostor" i rastežu kožu. . kao što je slučaj kod ustrelina u lobanju. s rastojanja od 3 cm.Oko ulaza su barutna. Cu.Oko ulaza je izražen nagnječni prsten. . Oblik naslaganih ili utisnutih barutnih zrnaca u koži može biti kružan ili ovalan.. naročito onda ako koža naliježe na kost.Prečnik ulaza ustreline ja znatno veći od presjeka projektila. Antimon i dokazati spektroskopski. . . Dejstvo gasova na kožu može se ispoljiti u vidu sitnih ekskorijacija. . može poprimiti svijetlo-crvenu boju. kod revolvera do 35-40 cm. . . . .nema osmuđenosti dlaka. usljed vezivanja Hb sa Co. BARUTNI PLAMEN dejstvo barutnih gasova ispoljava se. ili uz kožu. Prečnik rasipnog lijevka barutnih čestica je veći ili manji. na rastojanju samo od nekoliko milimetara. naslagana ili utisnuta. a to rastojanje iznosi za pištolje 15-20. naročito na ulazu. i intenzitet kao i površine ogarenih dijelova zavisna je od rastojanja usta cijevi i ustreljenog tijela. .Ulaz ustrelina iz neposredne blizine je većinom nepravilan. nanesne iz ručnog vatrenog oružja. a kod pušaka do 80 cm. a na dlakama izaziva osmuđenost. Dejstvo barutnih gasova ispoljava se u destrukciji razorenju tkiva.Nagnječnog prstena kod ustrelina iz apsolutne blizine nema.Poslije eksplozije jedan dio barutnih zrnaca (10%). Kod ustrela u glavu naponsko dejstvo gasova prodrlih u lobanjinu duplju.5 metar. USTRELINE IZ APSOLUTNE (NEPOSREDNE) BLIZINE su takve ustreline. . ili duž kanala ustreline. osmuđene. djelimično sagori ili ne sagori. ili potpuno razorenje lobalje kao na primjer kod ustrelina u glavu iz neposredne blizine. Ogarenost od barutnog dima može biti mrkocrne boje (od crnog baruta). pa ona pod pritiskom gasova dobivaju kinetičku energiju i na određenom rastojanju mogu da probiju natkožicu i kožicu i da uđu u početni dio kanala.Na ulazu. kružan. ako je ispaljivanje iz pištolja. od ulaza prema izlazu se ljevkasto širi. već prema tome. Pb. kao i od ugla pod kojim je ispaljivanje vršeno. pa čak i sitnih otvora koje proizvode molekule gasa (blast).Ulazni otvor ustreline iz posredne blizine je pravilan. U gareži se mogu naći Fe. što je ovisno od rastojanja između usta cijevi i tijela. ili nepotpun može biti vidljiv 64 . tragovi plamena i gara. koža oko otvora može biti ugarena ili opečena. zrnca. BARUTNI GASOVI USTRELINE IZ RELATIVNE (POSREDNE) BLIZINE su takve ustreline. se nalaze kod ispaljenja iz pištolja i revolvera na rastojanju od 25-40 cm.

.Obično je to odgoljeno mjesto. .Na zrnu se mogu nači tragovi od unutrašnjeg dijela cijevi vatrenog oružja. bomba). i to one šake. Sinus ugla je suprotna kateta kroz hipotenuzu. (dinamit. SAMOUBILAČKE USTRELINE Samoubistva ustrelom se u najvećem broju slučajeva vrše kratkim vatrenim oružjima. a sve radi provjeravanja ispravnosti vatrenog oružja. . Zrno koje se odbilo od površine kamena ili neke metalne površine (rikošetirano zrno) prije nego što je pogodilo tijelo. isto tako ako je i labavo stegnuto u ruci. . B-izlazni otvor. odozgo-nadole i s desna u lijevo. sadrži barutne sastojke.Na čauri nalazimo trag od udarne igle. bez barutnih zrnaca. rjeđe drugim vatrenim oružjima (puška) a izuzetno eksplozivnim sredstvima. pomoću kojeg se pod mikroskopom mogu utvrditi i usporediti tragovi na zrnu i čauri. u svom početnom dijelu.ulazni otvor. ubilačke ili zadesne. Po porijeklu. zid prostorije). . i od sprijeda .- neposredno po ustrelivanju. prije ustreljavanja u tijelo vrše se u okolne predmete (namještaj. kao svijetlo crvenu obojenost tkiva usljed prisutnog ugljen monoksida. Ne treba zaboraviti da oružje može biti podmetnuto. .Kod samoubica. ogarenost. a i kasnije. može se naći ogarenost na palcu i kažiprstu. AB-dužina kanala. a na grudom košu to je srčani predio.Pokušana ili probna ispaljivanja.Grčevito stisnuto oružje u ruci. zbog naponskog dejstva barutnih gasova prodrlih ispod kože ("barutni prostor"). kao i na osnovu čaure od zrna nađene na mjestu događaja. osmuđenosti i ogarenosti kože. Ustreline iz neposredne blizine mogu ličiti na ustreline iz daljine. . Samoubilačke ustreline su uglavnom ustreline iz blizine. Sl. Prilikom prolaska zrna kroz tijelo. gdje je tkivo najviše razoreno. zatim krv. revolver). iz koje je vršeno ispaljivanje.Pravac prodora. 38. 65 . razvija se toplota i ukoliko je veća brzina projektila. izazvaće jasne opekotine na ivicama rane. bez nagnječenog prstena. od žljebova cijevi. kao i od raznih oštećenja unutrašnje strane cijevi. A. Nastaje usljed sudara kože i usta cijevi.Kod ustreljavanja u srce kanal se prostire od sprijeda put pozadi. Izlaz ustreline iz neposredne blizine je uvijek veći od poprečnog presjeka projektila. ako je hitac ispaljen kroz kakav predmet. . na dlanenoj strani prstiju. Na glavi to je sljepočnica. to jest komparativni mikroskop. Za to nam služi balitoskop. prostire se s desna-ulijevo.ulaz uvijek na dohvatu ruke. utoliko su jače naglašene promjene izazvane toplotom. IDENTIFIKACIJA VATRENOG ORUŽJA vrši se na osnovu zrna (projektila) nađenog u tijelu ustreljene osobe. ukazuje na samoubistvo. od zatvarača Ovi tragovi mogu biti tako individualni da nam mogu potvrditi upotrebljeno vatreno oružje. tako da je . i to u potkožnom kolaganu ispod ulazne rane u obliku koagulacije i homogenizacije.kod opaljenja u desni sljepočni predio kod dešnjaka.put pozadi. BC-visinska razlika ulaza i izlaza.Utvrđivanje ugla ulaska projektila i smjera pucanja. (pištolj. . odnosno kanal. . ustreline su samoubilačke. odozdonagore. najčešće iz neposredne blizine. rjeđe čelo i usna duplja. Prodor ustreline iz apsolutne blizine. u cilju prikrivanja ubistva.

nema nagnječenog prstena introvertirane. više od 150-80 cm (revolver). nagnječeni. zidovi sa rijetko naslaganim barutnim česticama.USTRELINE IZ DALJINE proizvod samo prodiranja projektila u tijelo pričinjene na rastojanju više od 15-20 cm (pištolj). krvlju podliv. crtast (kod b najmanjeg l i k U v manji od presjeka projektila L e A l. ili dva lijevka spojenih uzinama. u obliku lijevka. zvjezdast na rastojanju do 15-20 cm (pištolj). kružan znatno veći od presjeka projektila manji od presjeka projektila intravertirane neravne nagnječeni prsten zacjepi ivica. dlake rijetko osmuđene. USTRELINE IZ BLIZINE APSOLUTNE RELATIVNE proizvod prodiranja projektila u tijelo i barutne eksplozije usta cijevi prislonjena uz kožu ili par milimetara od kože nepravilan. dlake osmođene. jajast. nagnječeni prsten nema djelovanja barutne eksplozije barutna eksplozija oko ulaza nema naslaganih ili utisnutih barutnih zrnaca. rijetko i manje ogareni nepravilan nepravilan nepravilan I Z L A Z veći od ulaza ekstravertirane kao proderina manji od ulaza. kružan. ljevkast (sekundarni projektili) zidovi prostora neravni. oko ulaza obilno naslagane i utisnute barutne čestice. dimom ogarena. viša od 100-150 cm (puška) o pravilan. ali veći od poprečnog presjeka projektila ekstravertirane veći od ulaza ekstravertirane tkivni dronjci iz rane Dejstvo baruta Pištolj Revolver Puška ZRNCA do 25-40cm do 25-40cm Do100-150cm PLAMEN do 20cm do 35-40cm do 80cm GASOVI do 3cm do 10cm 66 . u obliku lijevka. jajast. zidovi jače ogarent. do 50-60 cm (revolver) i do 100-150 cm (puška) pravilan. Z i v i c e B A R U T N A E X P. koža opečena. P R O S T O R k a n a l o b l i k v e l i v i c e cilindričan. sa mnogo naslaganih i utisnutih barutnih čestica. ili sasvim malo. koža rijetko opečena.

EMBOLIA THROMBOTICA. Ako je embolija u normalnom smjeru krvotoka. Ovaj oblik posttraumatičnog poremećaja krvotoka čini sastavni dio sindroma primarnog ili neurogenog šoka. a izvjesne teške operacije mogu djelovati kao mehaničke povrede.Anafilački sok (kod unošenja stranih bjelančevina i kod nekih alergičnih stanja) . bubrezima. koža. embolija retrogradna. ili kod defekta u srčanim pregradama) onda je to embolia paradoxa. najčešće su to dijelovi tromba. Tromboza vena u najvećem postotku slučajeva odigrava se u v. zrak. Embolija Embolija je prenošenje neke mase putem krvnog optoka. tibialis posterior. kao i eventualnog razvoja DIG-a nastaju različite morfološke promjene u organima: plućima. porasta krvnog pritiska i minutnog volumena3 a i oksigenacija je povećana. karotidni sinus .Endoksični šok (djelovanjem endotoksina bakterija) . jetri. bez tromboze v. zatim mast. udar u epigastrium).Hipovolemički šok. Povrede odnosno nadražaji senzibilnih živaca koje dovode do šoka sem mehaničkih.. onda je to embolija orthograda. a kada embolus iz vena velikog krvotoka dospije u arterije velikog krvotoka (kod otvorenog foramen ovale. s padom krvnog pritiska a i bez njega. pankreas. Šok Šok je akutna cirkulatorna insuficijencija koja nastaje kod nesrazmjera između minutnog volumena srca i potrebe periferije za krvlju (Gedikt). Venski emboli potiču najčešće od tromba iz vena donjih ekstremiteta. a isto tako i izvjesni predjeli tijela (udarac u testise.. bilo kog predjela tijela koje mogu dovesti do refleksne vazodilatacije i pada pritiska. i izazvati kolaps. Organizam nastoji da kompenzira smanjeni volumen krvi preko takozvane centralizacije krvotoka. Prema materijalu postoje. može nastati i kao direktna posljedica povrede vena. Najjaču reakciju na simpatiko-adrenergični podražaj pokazuju takozvani šok organi (plućaj bubrezi. i izazivaju uglavnom obstrukciju arterijske 67 . naročito kod strangulatio funalis i kod vješanja) nastaje kod mehaničkih povreda. razlikujemo reverzibilni šok (morfološke promjene mogu i izostati ili su slabije izražene). ali i usljed zastoja izazvanog edemom ili inaktivnošću mišića. Kao odgovor na hipotoniju dolazi do simpatiko-adrenergične reakcije (kateholamini u krvi iz sredine nadbubrega). iz vena karlice. igla). gdje se ona usljed uskog lumena krvnog suda zaustavi. NEKE OPĆE POSLJEDICE MEHANIČKIH POVREDA 1.Kardiogeni šok (kod koronarne tromboze) . Ili.D.). s jednog kraja na drugi krai optoka. Usljed gubitka krvi. PRIMARNI ŠOK 2. miokardu. nežive tvari (projektil. izuzetno iz vena gornjih ekstremiteta. a to se postiže preko simpatičkog nervnog sistema sa vazokonstrukcijom arterijskih i venskih krvnih sudova u koži. itd. SEKUNDARNI ŠOK (posttraumatični. koji nastaje zbog gubitka krvi (najmanje 20%). rjeđe iz plexus pudendalisa. mišićima. . smanjeno je pritjecanje venske krvi u srce (smanjenje minutnog volumena). S obzirom na tok i ishod šoka. Tromboza može biti i u veni femoralis. ili zbog gubitka tekućine. hemoragični) nastaje usljed ektenzivne redukcije krvi u krvnom optoku. Vazokonstrikcijom se postiže mobilizacija tekućine iz intersticija u krvotok. i ireverzibilni šok. bakterije. razne vrste embolusa. tibialis. tumorsko tkivo. fizičke i hemijske povrede. Zbog redukcije perifernog kapilarnog krvotoka u vitalno važnim organima dolazi do hipoksije s posljedičnom acidozom i na kraju do smrti. zatim iz desnog srca. Prema patogenezi razlikujemo više oblika šoka: . i obratno. Usljed poremećaja cirkulacije krvi i sljedstvene hipoksije. gubitak svijesti i smrt. bubrezima i ostalim organima trbušne duplje. mogu biti asfiktične.Strangulacioni šok (kod asfiktičnih povreda. naročito perifernog. naročito iz pretkomore. i s oštećenjem tkiva usljed manjka kiseonika. gastrointestinalnom traktu. hipotonija. jetra. Razne osobe su različito osjetljive na ovu vrstu vaskularnih poremećaja. šok je akutno generalizirano zatajenje krvotoka. zatim zbog djelovanja različitih supstanci koje se tom prilikom oslobađaju. pa dolazi do razrijeđenja krvi. u saprotnom smjeru.

pazuha. Vremenski interval od nastanka vazdušne embolije pa do smrt: je vrlo kratak. Zaživotno sistemska vazdušna embolija može se otkriti oftalmoskopom kada se konstatuje prisustvo vazdušaih mjehurića retine. predstavlja vitalnu reakciju. od 100 do 150 ccm proizvodi karakterističnu kliničku sliku i smrt. carotis. odnosno. a koji nadvladava pritisak u venama. kod povrede vrata ako je otvorena a. kod opekotina kože. lijeve komore. kod ozljede v. odnosno venska vazdušna embolija. kod raznih ljekarskih intervencija. Ako bi napravili inciziju tih predjela. a izuzetno prilikom ozljede sinusa tvrde moždane opne. kod ljuštenja placente. dobili bi crven pjenušav sadržaj usljed pomiješanosti vazduha sa krvlju. Arterijska vazdušna embolija nastaje kod otvorenog foramen ovale (paradoksna embolija). Trombna embolija pluća poslije povrede može nastati nakon tri dana. kod preloma kostura.cirkulacije u plućima. Izvor masne ebolije predstavlja mast koja se izdvaja iz emulzije krvne plazme i aglutiniše u vidu masnih kpljica pod uticajem lipaze i proteolitičkih enzima. i donjim ekstremitetima. ("mrmor". cave inferior. Arterijski emboli potiču uglavnom od muralnih trotaba lijeve pretkomore. operativnih zahvata). pri davanju transfuzije krvi pod pri pritiskom. Klinička slika se manifestira iznenadnom pojavom marmorizovane kože i to obično u gornjim dijelovima tijela. opisani su slučajevi za period od l do 20 minuta. kod pokušaja pražnjenja materice instrumentima i kod incizije i laceracije vena ma gdje. kod preloma rebara povredom pluća oštrim krajem prelomljenog rebra. operacija na vratu. ali i kasnije a vrlo rijetko i nakon vrlo kratkog vremena od samo nekoliko minuta nakon ozljeđivanja. pa usisavanje vazduha bude prouzrokovano negativnim venskim pritiskom isto tako i kod onih vena čiji je zid fiksiran (kao što su vene u klavikularnoj i karličnoj regiji kao i kod slivova tvrde moždane opne) i zatim. pri čemu je dovoljna i manja količina vazduha. kod izvjesnih operacija. zatim pri otvaranju uterinih vena (kod pobačaja porođaja. Dovode do vaskularne okluzije najčešće u slezeni. Javlja se kod preloma kostura. javlja se kod otvaranja velikih venskih sudova naročito vrata. Samo prodiranjem dovoljne količine vazduha u krvotok. donji dio vrata i gornji dio grudnog koša). itd. zatim kod kontuzija masnog tkiva. U bijeloj supstanci mozga su brojna sitna tačkasta krvarenja. tromba od ateromatoznih ploča ili aneurizmi aorte. Srce se uranja u vodu i probada lijeva komora (kad se sumnja na sistemnu vazdušnu emboliju). vegetacija na zaliscima. Pluća predstavljaju filter za prodiranje masti u sistemski krvotok i nastanak sistemske masne embolije. Dokaz vazdušne embolije) plućne i sistemske vrši se pokusom na vazdušnu emboliju (specijalna obdukcija). da su povrede (prelomi kostura) zaživotnog porijekla. (embolia oleosa s. Smrt kod sistemne vazdušne embolije nastaje začepljenjem cerebralnih i koronarnih arterija. u mozgu se nađe često oko osmog dana nekad ranije. MASNA EMBOLIJA VAZDUŠNA EMBOLIJA (EMBOLIA AERIA). kod povrede pluća (ubodi i ustreline grudnog koša i pluća). ramena i gornjeg dijela grudnog koša. mogu biti sitni i najsitniji mjehurići u plućima resorbovani. kao i vena ruku. onda proizvodi blokadu protoka krvi iz desne komore u arteriju pulmonalis. Pogoduje joj povišeni pritisak u traumatizovanom predjela nastao usljed krvarenja i eksudacije. kao i nakon 7-14 i više dana poslije povrede. Sudsko-medicinskci značaj masne embolije je u tome što nalaz masnih kapljica u plućima. koja nas ukazuje. Kada uđe u krvotok velika količina vazduha. Do vazdušne embolije venskog krvotoka dolazi onda ako su ostvareni odgovarajući uslovi kada se zbog niskog pritiska vena nalazi u stanju nepotpunog kolapsa i kada vena ostaje da zjapi. Plućna masna embolija nastaje putem venske krvi. javlja se kod ozljede vratnih vena. tako da razna ploha mozga izgleda kao da je posuta upljuvcima muha. Plućna vazdušna embolija. adiposa). kod zapalenja kostiju. šum mlinskog točka") a kada uđe manja količina vazduha u venski krvotok. Manifestuje se pojavom pethija u koži i vidljivim sluznicama (konjuktiva donjih kapaka očiju. Centralna masna embolija javlja se obično nakon kliničkog slobodnog intervala. kod plućne vazdušne embolije probode se desna komora. 68 . bubrezima mozgu.

Uzroci prirodnog ugušenja su mnogobrojni. Kod nasilnog mehaničkog udušenja.V. grkljana. kao kod trovanja sa CO i HCN. Kod traumatske kospresije toraksa. dušnica. naziva se asfksija. itd. povišenjem intrakranijalnog pritiska.  gubitkom svijesti. kao i normalno stanje grudnog koša. NASILNA ASFIKSIJA (ASPHYXIA VIOLENTA) . Po toku. nedostatak kiseonika (anoxia. prekid disanja izazvan je mehaničkim sredstvima nasilnim putem. kao na primjer difterični laringitis.kao kod trovanja sa CO. asfiksija je  akutna ako je rezultat naglog i potpunog prekida disanja. ASFIKTIČNE POVREDE Poremećaj disanja ili potpuni prekid disanja usljed nedostatka kiseonika. edem larinksa. itd. Važnu ulogu pravilnog i normalnog disanja imaju centri za respiraciju u produženoj moždini.  konvulzijama. kod obostranog pneumotoraksa. zatim. pneumotoraks itd. hemoglobina ili fermenata. Normalno stanje terminalnih puteva je jedan od uvjeta normalnog disanja. kod kojih je znatno smanjena količina hemoglobina kao transportera kiseonika.fizičke prirode. dušnika. bilo spoljašnjeg). traumatski hematopneumotoraks. (asphyxia violanta physica) i .dispneom. koja čini važnu kariku u transportu kiseonika. embolia aeria kod presjecanja v. nasilnim putem. embolia adiposa pulmonum. Klinička slika kod većine asfiksija ispoljava se  otežanim disanjem .Ako je poremećaj ili prekid disanja izazvan oboljenjem. .  zatim prestankom disajnih pokreta i PRIRODNA ASFIKSIJA (ASPHYXIA NATURALIS) 69 . onda je to prirodna asfiksija 2.hemijske prirode (asphyxia violenta chemica). anoxhaemia) i nagomilavanje u krvi ugljen dioksida (hypercapnia). patološkim procesima u mozgu. kao i dišnih puteva. kao posljedica oboljenja ili povreda. Ako procenat kiseonika opadne ispod normale. nosa i usta. kod uzetosti muskulature za disanje. tumori larinksa. 1. Za pravilno obavljanje disanja. Kod teških anemija. onda je to nasilna asfiksija. . jer oni mogu biti uzeti mehaničkom traumom. traumatska tamponada srca.  subakutna ako je prekid disanja nepotpun uz mogućnost povremenog udisanja u fazi asfiksije  hronična ako je posljedica otežanog dugotrajnog disanja (bilo unutrašnjeg. Nasilni uzroci ugušenja mogu biti usljed trombne embolije kao komplikacija povrede donjih ekstremiteta (tromboflebitis ili flebotromboza). kod fulguracije i elektrizacije. Daljni uvjet normalnog disanja je prolaznost otvora za disanje. Jedan od uvjeta za normalno disanje je normalan sastav vazduha. neophodan uslov je pravilan sastav krvi.  perakutna asfiksija nastaje u slučajevima nagle blokade. kod preloma kostura. razviće se anoksična asfiksija. isto tako ako je hemoglobin blokiran.mehaničke prirode (asphyxia violenta mehanica). dolazi do asfiksije. Uzroci nasilne asfiksije mogu biti: . rezultiraće hipoksidoza tkiva.ako je izazvan povredom. Kod većine asfiksija odigravaju se dva procesa istovremeno. bronhijalna astma. jugulatis.

U nekim slučajevima. proizvodi nasilno mehaničko udušenje. živaca. ili  STRANGULATIO . platno itd.  Kod manuelne okluzije. pleure. ali isto tako  vezivanjem i pokrivanjem otvora nosa i usta nekim savitljivim materijalom (krpa. Samoubilačka oklusija nosa i usta je neizvodljiva. Opšte anatomske promjene. kao 70 . Začepljenje ili zapušenje otvora nosa i usta može biti izvedeno:  rukama. strangulatio. A. tkanina. vrata. usljed prekida disanja. smrt nije posljedica nasilnog mehaničkog udušenja. terminalnim pokušajima disanja.stezanjem. potrebno je da okluzija traje nekoliko minuta.  Hiperemija unutrašnjih organa. Tanatološki nalaz je karakterističan. U ovom slučaju. 2. seroza. Nasilno mehaničko udušenje može biti izvršeno  SUFFOCATIO . nego akutnog šoka. ili vezivanjem mekanih predmetom oko nosa i usta.začepljenjem (zapušenjem) organa za disanje suffocatio. sluznice usne i nosne šupljine.udušenje začepljenjem i  ASPHYXIA COMPRESSIVA . Manuelna okluzija nosa i usta po svom porijeklu je isključivo ubilačka. itd. nadražajem senzibilnih. razlikujemo  ASPHYXIA SUFFOCATIVA .udušenje stezanjem. očnih kapaka. su rjeđi načini mehaničke asfiksije začepljenjem nosa i usta.  tačkasti krvni podlivi konjuktiva. fleksornih strana ekstremiteta. ili navlačenje plastične kese na glavu (u igri djeca navlače kesu). ali i odupiranjem nosnih i usnih otvora o podlogu. Pokrivanje otvora nosa i usta nekim mekanim predmetom. mogu se naći otisci i utisci toga predmeta u koži.). manuelno (oclusio nasi et oris manualis). Začepljenje i usta (Oclusio nasi et oris) Zapušenje ili začepljenje nosa i usta predstavlja nasilnu mehaničku asfiksiju.  Krv je ugasito crvena i tečna. a koža koja je bila pokrivena i stegnuta je izrazito blijeda u odnosu na pomodrelost kože okoline. kod umrlih usljed nasilnog mehaničkog udušenja su:  cijanoza (pomodrelost kože i vidljivih sluznica).  Kod pokrivanja otvora nosa i usta. izazvanog. oko nosa i usta. Strani predmeti koji prouzrokuje začepljenje ždrijela i grkljana obično su krupniji predmeti. nalaze se tragovi od nokata. nagnječina.  alveolarni ili intersticijalni emfizem. Da bi nastupila smrt začepljem nosa i usta. perikarda. oguljotina i krvnih podliva. kao i od jagodica prstiju u obliku ogrebotine. Začepljenje ždrijela i grkljana (Obturatio pharyngo-laryngis) Začepljenje ili zapušenje ždrijela i grkljana krupnijim stranim predmetom. jer bi za 1-2 minute nastupio gubitak svijesti i time bi prestao voljni pritisak ruke na sopstveni otvor nosa i usta. kože čela. strano tijelo. gornje polovine grudnog koša. može usljed nadražaja senzibilnih živaca dovesti do grlenog spazma sa pojavama akutnog šoka. izuzev slezene. SUFOKACIONE ASFIKSIJE 1. načinu i lokalizaciji začepljenja ili stezanja organa za disanje. pri čemu ždrijelo i grkljan nisu u potpunosti zapušeni. usljed zatvaranja nosnih i usnih otvora i nemogućnošću disanja. Prema sredstvima.

da li je sadržaj želuca dospio u organe za 71 . kod pijanih osoba. ako su sklona rastapanju ili brzom truležnom raspadanju. OBLIK STRANOG PREDMETA ima značajnu ulogu. itd. Egzogeni strani predmeti koji dospijevaju u dušnik i dušnice su: zrno od trešnje. brašno. Po porijeklu začepljenje ždrijela i grkljana je najčešće zadesno. itd. što dovodi do jednostavnog prelivanja želučanog sadržaja u organe za disanje. zemlja.  u obliku nasilnog mehaničkog udušenja i  šoka. Obdukcioni nalaz kod smrti usljed začepljenja ždrijela i grkljana stranim tijelom karakteriziran je  opštim promjenama nasilnog mehaničkog udušenja. Aspiracija želučanog sadržaja može biti zaživotna. tako i kod odraslih. prilikom epilepičnog napada onesvješćenja. Isto tako se i odrasle osobe mogu ugušiti od povraćenog sadržaja. dugme. grašak. pepeo. Šiljati premeti obično se ubodu u sluznicu gornjih dišnih puteva. jer od oblika zavisi. pneumoliti.komad mesa. Strani sadržaj može biti prašinast kao što je pijesak. O tome. metalni novčić. oštar ili šiljat. ili ma kakav krupniji zalogaj ili predmet (proteza). Dospijevanje stranih predmeta u dušnik i dušnice najčešće je kroz prirodne otvore za disanje. prilikom smijanja i glasnog govorenja za vrijeme jedenja hrane. lubenice. hrapav.  Ako je smrt prouzrokovana akutnim šokom. Tada govorimo o bolusnoj smrti. jer od toga zavisi kako brzo će se razvijati patološke promjene. Strana tijela ne nalazimo u slučajevima. potiskivanjem truležnim gasovima. Strani predmeti u dišnim putevima su najčešće egzogenog porijekla (iz vanjskog svijeta). Vegetabilne strane materije prouzrokuju najčešće reaktivne promjene sluznice. Dospijevanje želučanog sadržaja u agoniji i za vrijeme agonije posljedica je uzetosti sfinktera i refleksa gutanja. mors e bolo. što viđamo kod male djece i dojenčadi. onda ćemo na obdukcionom stolu naći znake trenutne smrti usljed šoka. 3. pšenica. aspiracijom. komad mesa. užurbanog i pohlepnog jedenja hrane. zatim nespretnim rukovanjem i premetanjem leševa. prodrle kazedzne mase itd. kako kod djece. kod PP usljed poremećenog refleksa degluticije može zalogaj hrane. pojave nasilnog mehaničkog udušenja razvijaju se vrlo brzo i njihovo trajanje je kraće. zalogaj hrane (bolus). Ubilačke začepljenje ždrijela i grkljana češće je kod novorođenčadi. ukoliko je gladak. kao jedan od načina čedomorstva nego kod odraslih. koje se javljaju u vrlo jakoj mukoznoj sekreciji i edemu sluznice ("vegetabilni tracheo-bronchitis). Isto tako sadržaj želuca može dospijeti u organe za disanje pasivno. tableta itd. kukuruza. koji se normalno ne nalaze u tim organima. u narkozi. kada u snu prilikom povraćanja aspiriraju sadržaj i uguše se. ali mogu dospijeti i kroz rane na vratu i grudnom košu. Začepljenje dušnika i bronha (Obturatio tracheo-bronchiorum) Pod stranim predmetom u dušniku i bronhima podrazumijevaju se oni predmeti. Kod obturatio pharyngo-laryngis incompleta. dok kod obturatio pharyngo-laryngis completa.. smotuljak krpe. zatim usljed jake inenađenosti. može biti  u obliku zagrcnjavanja. grudva vate ili novinskog papira itd. pasulj. Klinička slika kod prisustva stranog tijela u ždrijelu ili grkljanu. dospjeti u grkljan i biti refleksno ukliješten te suljed prekida disanja dovodi do smrti. uz  nalaz stranog tijela u ždrijelu ili grkljanu. dok su kod djece najčešći oni predmeti koje djeca drže u ustima kliker. pojave nasilnog mehaničkog udušenja razvijaju se postupno i kasnije postaju sve izraženije. bombon. VRSTA STRANOG PREDMETA je od značaja. dok su rjeđe endogenog porijekla (bronholiti. Kod brzog. u kojem će dijelu dišnih puteva zastati.).

Nalaz golih utopljenika ili samo u kupaćim gaćicama. Samoubilačko utopljenje.Karakterističan je kod svježih utopljenika. Češće je nad malom djecom. o pluća su spužvasta.disanje zaživotno. jeste potapanje već usmrćene osobe. može se nači sitno-mjehurasta. preko ovih u krvotok ali i u digestivni trakt (želudac i crijeva). Ubilačko utopljenje nije rijetko. Tanatološki nalaz . najčešće su samoubice.  oko nosa i usta. ulaz u grkljan a instiktivno se imobiliše grudni koš. tegovima. "Pečurka od pjene". Smrt u vodi usljed reflektornog zastoja srca nazivamo hydrocutio. Umjesto vazduha. sluz). Unutrašnji nalaz kod svježih utopljenika najizraženiji je na plućima. svojim slobodnim rubovima prekrivaju srčanu kesu. Utopljenje se sastoji od pojava  tonjenja otvora za disanje u tečnosti (immersio) i  zapušenja organa za disanje tecnošću (suffocatio). Isto tako uvezanost ruku ili nogu sopstvenim rukama ukazuje na samoubistvo. ili bacanje cijelog leša ili dijelova leša u vodu. prestanak rada srca i smrt. o ispunjena pjenastim sadržajem (voda. što se reflektorno zatvori epiglotis. opekama. utopljenje bilo primarno ili sekundarno je najčešće zadesno. Spolja na lešu. i tada započinju reflektorni pokušaji disanja. i to tako. vazduh.Opterećenost utopljenika (kamenjem. Jedan od načina disimulacije ubistva. U terminalnom stadiju nastupa arefleksija. o vidljivi su otisci rebara na površini pluća. dok je srčana radnja prisutna. Najzad duboki posljednji udisaj. Po porijeklu. Samoubistvo utopljenjem može biti kombinovano sa drugim načinima ili sredstvima samoubijanja koji su predhodili utopljenju. o i daju sliku pjenastog emfizema (emphysema spummo-sums aquosum. ali i ubilačko utopljenje nije isključeno. Sufokaciju prati onesvješćenost i motorička nadraženost sa konvulzijama. da bi se zločin namjerno prikrio i prikazao kao samoubistvo ili nesretan slučaj. a rjeđe nad odraslim osobama. Tada nastupa reakcija organizma da bi se spriječilo daljnje prodiranje tečnosti u organe za disanje. onda tečnost kroz te otvore prodire prema unutra. 4. osobito u ljetnom periodu. . odlučuju vitalne reakcije. ili bjeličasto-ružičasta pjena. ili poslije smrti. o ballotement pluća. Nastupa sufokacija najnižih organa za disanje tečnošću. kao jedan o načina čedomorstva ili djetoubistva. Utopljenje (Submersio) Utopljenje je nasilno mehaničko udušenje uslled prisustva tečnosti u najnižim organima za disanje. spummo72 . sada ulazi tečnost u organa za disanje. Kada su otvori nosa i usta u tečnosti. u jednom slučaju kofer napunjen kamenjem i privezan) najvjerovatnije ukazuju na samoubistvo. bjeličasta. prestanak disanja. usljed prisutnosti tečnosti utopljenja u organima za disanje. i novorođenčadi.  Ekhimoze veznica kod svježih utopljenika čest su nalaz. u alveolama i sljedstvenog zapušenja tih organa sa tečnošću. popuštanje sfinkera. Glad za kiseonikom može potrajati izvjesno vrijeme i nakon više od jedne minute (prosječno 80 sekundi) nagomilani ugljen dioksid nadraži centar za disanje. onda govorimo o kombinovanom samoubistvu.  Pluća takvih utopljenika su o uvećana.

pri čemu su prekinuta alveolarna septa i krvni sudovi.zooplankton. itd. Prosječno nakon 2 nedjelje počinje odvajanje epidermisa od kožice Tako da se oko treće nedjelje cjeli epidermis šake. siguran je znak zaživotnog dospijevanja u te organe. odnosno nabubravanje i gnjilenje. u vidu ljigavih prljavo zelenkastih naslaga. leševi dospijevaju na dno tečnosti. a za 15-20 dana imamo jak i izražen stepen maceracije  a ako je temperatura tečnosti viša od 20-22°C onda maceracija nastupa znatno ranije. pjena u želucu usljed miješanja sadržaja želuca. predstavnika praživotinja. Navicula. ali  nalaz dijatomeja u koštanoj srži. zatim smežuranost kože polnih organa. krv će biti razblažena. onda za 4-5 dana imamo jak i izražen stepen maceracije Kod leševa koji su boravili u vodi može se još naći cutis anserina. Kako razblaženje biva prvo u lijevoj polovici srca. dijatomeja. i znak zaživotne submerzije. to će u početku krv u lijevoj komori biti razblažena i svijetlija nego u desnoj. krvarenja u mišiću obrtaču glave i u pektoralnim mišićima. nekada mogu doseći debljinu od nekoliko milimetara. i raznolikog su oblika (Sinendra. sastoji se od jednoćelijskih algi. tečnosti i vazduha (Wydlerov znak). a zavisno od stepena trulenja. bakterija. Tako. mrtvi dospjeli u vodu. protozoa. zajedno sa noktima. Cymbella. ili su ispod plućnica (paltaufovi ekstravazati). leš biva izbačen na površinu vode oko trećeg dana. pri tome se mogu ozlijediti o korito rijeke. cilijata. nisu leševi utopljenika. jaja larvi. Dijatomeje predstavljaju klasu jednoćelijskih algi koje žive u kolonijama. u jetri. teško se odvajaju. dešava se kod leševa nakon 1 sedmice boravka u tečnosti.    aquosum). o Obdukcioni nalaz kod trulih utopljenika je znatno izmijenjen. Prilikom utapljanja. Te naslage su fiksirane za natkožicu. Za vrijeme perioda kada je temperatura vode visoka (ljeti). Mecidion. Usljed prelaska tečnosti u krvotok. Nadalje taloženje gljivica. i osoba koje su nakon prirodna ili nasilne smrti. zatim radijarne rupture mukoze male krivine želuca. Poznato je da leševi na suhu 4x brže trule nego leševi u vodi. To je tumescentio et maceratio. onda početna maceracija nastupa za 24-36 sati. a nakon 6-7 dana i kožu nadlane strane šake i natplata. Zajedno sa tečnošću u organe za disanje prodiru i strani predmeti zatim makroplankton (organizmi vidljivi prostim okom) i mikroplankton (nevidljivi prostim okom). itd. svlači kao rukavica ("mrtvačka rukavica"). algi. gdje dospijeva krv sa submerzionom tečnošću preko plućne vene. o Sitan biljni svijet . Nakon 2-3 dana takve promjene zahvataju cijelu površinu dlana potplata. Pri tome treba imati na umu i da svi leševi izbačeni iz vode. o Krvarenja su ili u tkivu (tardieove mrlje). Tečnost u želucu i crijevima.fitoplankton i životinjski svijet . sluzi. a ovi u vodi 2x brže nego leševi u zemlji. bilo da su utopljenici ili neutopljenici dešavaju se na koži.  Nalaz dijatomeja u plućima nije siguran znak utopljenja. mekušaca.). 73 . Svako da sve ove promjene ovise o temperaturi tečnosti. TUMESCENTIO ET MACERATIO (NABUBRAVANJE I GNJILENJE) Karakteristične promjene kod svih leševa u vodi. naborana na vrhovima prstiju šaka ("koža pralja") i stopala. Ruptura septi interalveolaris nastaje prodiranjem tečnosti u alveole. Ima ih više stotina vrsta. ako je temperatura tečnosti  oko 10°C.      Već nakon nekoliko sati boravljenja leša u tečnosti macerisana natkožica biva izbijeljena i nabubrula. pa tečnost može preći u krvotok. jer one mogu doći i pasivno sa submerzionom tečnošću. nakon pola do jednog sata. na nepokretnim dijelovima tijela.

ili  poremećaj moždanog krvotoka.  Krioskopija. obzirom na klorisanje vode u vodovodnoj mreži. koncentracija jona klora je manja.laryngicus cranialis i plexus caroticus).(n.U diferencijalnoj dijagnozi treba odvojiti primarno utopljenje od sekundarnog utopljenja.  određivanje CaO u lijevom srcu.  određivanje Cl u lijevom srcu. manualna strangulacija vrata isključivo je ubilačka. samoubilačkog ili ubilačkog dospijevanja u tečnost.Zagušenje (Strangufatio manualis) Zagušenje je usmrćenje usljed stezanja vrata šakom ili sa obje šake. nego u nerazblaženoj. usljed pritiska na krvne sudove vrata (a. Kod utopljenja u slatkoj vodi. najčešće je  nasilno mehaničko udušenje usljed stezanja i zatvaranja dišnih puteva i sljedstvene nemogućnosti disanja. specifične težine bjelančevina. ali i obuhvatanjem vrata šakom kao kod male djece i novorođenčadi. Dokaz utopljenja bilo primarnog ili sekundarnog. iz onih istih razloga kao i okluzija nosa i usta kod sufokativnih asfiksija. zrnca silicija). služe u dijagnostici utopljenja. STRANGULACIONE ASFSKSIJE 1. a u morskoj vodi je niža). dijatomeja).  Koncentracija alkohola u razblaženoj krvi kod utopljenika je za oko 10% niža. ili oboljenjima (na primjer epilepsija) i dospijevanja u tečnost i sufokaciji u tečnosti. vrši se obdukovanjem. ono je posljedica besvjesnog stanja izazvanog ili povredama (trauma glave. broja eritrocita. a zadesna ne postoji. kao i organskih tvari (bakterija.  pretraživanje suspendiranih dijelova tečnosti utopljenja (silikati kalcija.  nadražaj vestibularnog aparata odnosno labirinta preko membrane tympani.3°C. i sljedstvene sufokacije. potres mozga).  određivanje sadržaja hemoglobina.2-0. 74 . algi. što treba imati na umu prilikom sudsko-medicinskog vještačenja alkoholisanosti utopljenika. Po porijeklu. Samoubilačka je neizvodljiva. istovremeno ili naizmjenično.  električna sprovodljivost.  KOD SEKUNDARNOG UTOPLJENJA.  U mehanizmu zagušenja može učestvovati i šok. kao i laboratorijskim metodama. B. jugularis). I primarno i sekundarno utopljenje podrazumijeva dospijevanje u tečnost i sufokaciju u tečnosti žive osobe.  nadražaj solarnog pleksusa pri skoku u vodu sa visine na trbuh (Goltzov refleks). U mehanizmu smrti. a kod utopljenja u kadi je vrlo visoka.  KOD PRIMARNOG UTOPLJENJA ono je posljedica zadesnog. određivanjem tačke smrzavanja (kod utopljenja u slatkoj vodi tačka smrzavanja za krv u lijevom srcu je viša nego u desnom za 0. usljed nadražaja vratnih živaca. carotis i v. dok je kod utopljenja u morskoj vodi veća. U nastanku smrti kod sekundarnog utopljenja učestvuju i najraznovrsniji mehanizmi:  anafilaktička reakcija na hladnoću  poremećaj intratorakalnog pritiska kod jakog pritiska na trbuh i grudni koš (Valsalvov refleks)  dejstvo hladne tečnosti na živce grla i epiglotisa (Ebbeckeov refleks). Patološko anatomski nalaz kod manualne stragulacije odlikuje se  opštim pojavama nasilnog mehaničkog udušenja.

Trag zadavljenja može biti sličan tragu vješanja. neprekinut. Iz toga slijedi nemogućnost disanja i nasilno mehaničko udušenje. krvne podlive. Prekida cirkulacije velikih krvnih sudova vrata. kao i Pojave šoka usljed nadražaja grlenih živaca. žlijezdama i hrskavicama. Prema tome.   od kojih je vrlo izražena pomodrelost. ako je stezanje vrata vršeno obuhvatanjem vrata sa jednom ili sa obje šake. osobito kože lica čela i vrata. ili u onim slučajevima kada je stezanje vrata vršeno sa rukavicama na rukama. ogrebotine. ali ipak između traga zadavljenja i traga vješanja postoje bitne razlike. od strane neke žive sile. ili  približavanjem i sklapanjem susjednih zidova. a sastoji se od lokalnih promjena. u potkožnom tkivu mišićima. cartilogo cricoidea). ali najčešće je ubilačke. na onim mjestima gdje je vršena strangulacija nalazimo oguljotine. Međutim tih tragova od nokata prstiju nema. Tanatološki nalaz kod zadavljenja je karakterističan. u mehanizmu umiranja smrtni ishod može biti posljedica Zatvaranju grkljana. spoljašnjih i unutrašnjih. nejednako posvuda jednakomjerno dubok dubok. 3. zadavljenje može biti samoubilačko. koji potiču od nokata i jagodica prstiju. vodoravan i prema čvoru zamke. spoljašnjih i unutrašnjih. i češće kod novorođenčadi (jedan od načina čedomorstva). na jednoj ili na objema stranama vrata. Vješanje (suspensio) Vješanje je usmrćenje usljed stezanja vrata omčom koju zateže pasivno težina tijela cijela težina 75 . kao i sitna tačkasta krvarenja tih predjela. su u obliku krvnih podliva i preloma hrskavica grkljana (cartilago thyreoidea. trag zadavljenja je češće u obliku pruge trag vješanja je češće u obliku brazde zadavljenje je najčešće ubilačko vješanje je najčešće samoubilačko Pomodrelost i tačkasti krvni podlivi iznad traga stezanja su izraženi znaci funalne strangulacije. Spolja u koži vrata. ili trag zadavljenja. Unutrašnje promjene na vratu. isprekidan cijelog vrata. i opštih promjena. Lokalni unutrašnji nalaz sastoji se u  podlivima krvi u mišićima i potkožnom tkivu u visini traga zadavljenja. i na stražnjoj strani vrata. ljudske (sopstvene ili tuđe) ili životinjske ili  pasivno. To stezanje može biti izvedeno  aktivno. trag zadavljenja trag vješanja trag zadavljenja je u ma kom dijelu vrata i trag vješanja je u najgornjem dijelu vrata najčešće na sredini vrata trag zadavljenja je kružnog oblika. od mrtve sile (težinom). po porijeklu. ali isto tako. i to  potiskivanjem korijena jezika i obturacije rinofaringealnog prostora. najčešće u predjelu prednjih i bočnih strana vrata u gušnom predjelu (otuda i potiče naziv zagušenje). o 2. zadesno. dušnika ili ždrijela. rjeđe nad odraslima. Zadavljenje (Strangulatio funalis) Zadavljenje je usmrćenje usljed stezanja vrata omčom. a isto tako i iznad traga zadavljenja. oko trag vješanja ovalnog oblika. u obliku pruge ili u obliku brazde. Glavni lokalni nalaz kod zadavljenja u koži vrata je trag stezanja. redovno kos.

ako je luk na bočnoj strani vratu. a uzrok gubitka svijesti je akutna anoksija mozga. Na račvištu a. grčevima ekstremiteta (kortikospinalni grčevi). kod ovog mehanizma dolazi u obzir inhibitorna smrt usljed pritiska na n. dakle kada postoji nesrazmjera snaga između napadača i žrtve. udovi mogu udarati o okolne predmete. Svako povišenje pritiska u sinusu caroticusu dovodi odmah refleksno. Prema položaju čvora ili luka omče na vratu. sjemenih mjehurića i unutrašnjih II STADIJ 76 . oboriti predmete u okolini. svijesti. Ubilačko vješanje izvodljivo je nad osobama koje su neotporne za odbranu od napadača. ili je luk na stražnjoj strani vrata a čvor na prednjoj strani vrata. posredovanjem sinus živaca do pada krvnog pritiska. Kliničke pojave kod vješanja su raznolike. zujanjanje u ušima i odustvo boli. već za nekoliko sekundi. tada može nastati seksualno zadesno vješanje ili autoerotski zades. i stvarati buku.tijela (potpuno vješanje). vrata. Zadesno i ubilačko vješanje su rijetkosti. Poslje zatezanja omče nastupa mirovanje. odnosno n.  5kg arterije a  težina od 15kg dovoljna je da zatvori dušnik. vrlo brzo dolazi do gubitka. zid. pri tome se mogu i ozlijediti. lice je blijedo usljed potpunog prekida cirkulacije velikih vratnih krvnih sudova. koje traje nekih 30 sekundi. Primjer zadesnog vješanja nalazimo u slučajevima seksualnih aberacija. Čin vješanja ima 3 stadija .  Atipično vješanje . kada samo namicanje omče oko vrata ili strah od mogućeg vješanja kod takvih osoba može izazvati orgazam. Po porijeklu samoubilačko vješanje je najbrojnije kako kod muških tako i kod ženskih osoba. namještaj. Usljed nepotpunog prekida krvotoka lice je modro. U toku grčeva. ili pak djelomična težina tijela (nepotpuno vješanje). U ovom stadiju dolazi do popuštanja sfinktera čmara. ako je luk omče na prednjoj strani vrata. u mehanizmu umiranja sem vagusa i njegove grane n. Otvorena omča – je omča bez čvora Zatvorena omča – ima čvor Prema radovima Hruardala i Hoffmana  sila od 2 kg dovoljna je da zatvori vene.ANESTETIČKI STADIJ – Traje oko 30 sekundi. I STADIJ . koji se smjenjuju sa kratkotrajnim pauzama.vagus. hemoreceptor glomus caroticus reaguje na hemijske podražaje dok je sinus caroticus presoreceptor i reaguje na promijene pritiska.  Tipično vješanje. šok ili poremećaj i prekid moždane cirkulacije.laryngicus cranialisa značajnu ulogu ima i sinus caroticus.  Zatvaranja velikih vratnih krvnih sudova  Šoka. Mehanizam umiranja kod vješanja sastoji se iz  Nasilnog mehaničkog udušenja (potisnuti korijen jezika sa hioidnom košću prema nagore i pozadi tamponira nosno ždrijelni prostor).carotis communis. Prilikom stezanja omče oko vrata sopstvenom težinom tijela.laryngicus zbog refleksnog zastoja srca.KONVULZIVNI STADIJ ogleda se u kontrakcijama mišića lica. i obratno.  30kg da zatvori vertebralne arterije. Međutim ne treba zaboraviti da je takozvano posmrtno vješanje ipak nešto češće nego ubilačko vješanje disimulacija ubistva zagušenjem zadavljenjem ili nekim drugim načinom usmrćenja dešava se da bi se prikrilo pravo ubistvo a posmrtno vješanje predstavila kao samoubistvo. onda je to atipično vješanje. prema tome da li u mehanizmu umiranja učestvuje nasilno mehaničko udušenje. a čvor pozadi. a čvor na suprotnoj.

III STADIJ 77 . i do 15 minuta.otvora mokraćne cijevi.ASFIKTIČNI STADIJ . ispoljava se posljednjim pokušajima disanja i smrt nastupa za nekoliko minuta. . srčana radnja može potrajati još nekoliko minuta. U nekim slučajevima izuzetno. za 4-5 minuta.koji prethodi smrti. Ovaj konvulzivni period može izostati usljed inhibicije. a može biti kratak kod nepotpunog vješanja. U ovom stadiju imamo fekalne i urinalne emisije. Slabi znaci života mogu se otkriti i nakon 15-20 minuta pomoću EKG-a.

bilo u obliku brazde (češće) ili u obliku pruge (rjeđe). TANATOLOŠKI NALAZ KOD VJEŠANIKA Glavni znak kod vješanika je Trag stezanja vrata. ili dva ili više strukova.  Brazda vješanja (sulcus suspensionis colli). dakle vješanje koje je ostalo nedovoljno bilo usljed toga što je omča prekinuta ili što je oslnac za omču popustio. Unutrašnji lokalni nalaz kod vješanja je dosta karakterističan. da li je jednostruka. može se naći poprečna ruptura prisnice (intime). dešavaju se u slučajevima kada omča biva zatezana zamahom sopstvenog tijela. da li je vješanje potpuno ili nepotpuno.kožne grebene. Mrtvačke mrlje kod obješenih razvijaju se u onim predjelima tijela. vješanje je isvršeno zaživotno.TENTAMEN SUSPENSIONIS (POKUŠANO VJEŠANJE) Sem savršenog vješanja postoji još i pokušano vješanje (tentamen suspensionis).  Ukoliko je visenje leša trajalo više od 24 sata onda se mrtvačke mrlje uopšte neće premjestitit 78 . mogu se naći takozvani lažni tragovi stezanja vrata. pa naniže. da li je omča sastavljena od jednog struka.  Na karotidnoj artariji neposredno ispod njenog račvanja.  Tkiva koja odgovaraju spolja brazdi vješanja zbijena su i malokrvna. Oni mogu biti  vještački (usljed posmrtnog stezanja kravate ili podvezače).  Ako je visenje leša trajalo više od 12 sati a manje od 24 sata onda dolazi do djelimičnog ili nepotpunog premještanja mrtvačkih mrlja. Ovi kožni grebeni su vrlo važan dijagnostički pokazatelj. zavisno od toga. je sasušina i nastaje usljed pritiska omče ma kožu vrata i istiskivanjem tkivne tečnosti iz kožice. drugim riječima. naćemo ispupčenja . dvostruka ili višestruka.  Trag (pruga) vješanja se javlja u onim slučajevima u kojima je upotrebljena omča bila o uska i čvrsta i o kada je upotrebljena neka široka omča kao na primjer opasač ili o mekana kao što je šal i slično ili o pak kada je visenje trajalo kratko. U koži vrata. Nalaz krvnih podliva u kožnom grebenu dokaz je njihove zaživotnosti. tako da kod vješanika.  Pritisak zategnute omče na membrabranu između hioidne kosti i štitaste hrskavice. u koži vrata će brazda biti jednostruka. Kod takvih osoba koje su preživjele pokušaj vješanja karakteristično je nesjećanje samog čina događaja – amnaesia. kao i  prirodni (prirodna udubine između nabora kože na vratu kod gojaznih osoba. može se kasnije razviti aneurizma u tom dijelu krvnog suda. To je "unutrašnja brazda vješanja". kao i kod male djece). to je potpuno premještanje mrtvačkih mrlja. kao i od pojasa. koji potpuno vise mrtvačke mrlje će se razviti u predjelu podlaktica i šakas. Usljed sile teže krv iz gornjih partija ponire u donje. dvostruka ili višestruka. pa ako dođe do nadživljavanja. Između pojedinih strukova omče.  Ukoliko je visenje trajalo manje od 8-10 sati pa potom leš položen na leđa onda će se mrtvačke mrlje premjestiti u zadnje predjele tijela. u predjelu potkoljenica i stopala. Prema broju obrtaja zamke. u pogleda zaživotnosti vješanja. tipično ili atipično. odnosno. osim traga vješanja u obliku brazda ili pruge. da li je.  Razdavanje vratnih kralježaka ili prelomi kralježaka. može prouzrokovati prelom jezične kosti i gornjih rogova štitaste hrstakvice.

. To dolazi od toga što je krv u području gornje šuplje vene zbog pritiska na grudni koš potisnuta prema veni jugularis u kojoj su zalisci rijetki. pritisak na grudni koš može biti kombinovan i pritiskom na trbuh. nadlaktice) je modrikasta ili ugasito modre boje sa brojnim sitnim tačkastim krvarenjima. . PRITISAK NA GRUDNI KOŠ Klinička slika kod kompresije grudnog koša ispoljava se . i u šarenicu oka. U pojedinim navedenim oblicima smetnji pri disanju.udušenja kod zatrpavanja.cavae superior. .sluznica usne duplje je ljubičaste boje. a u venama gornjih ekstremiteta sa bogatim zaliscima dolazi do sprječavanja proticanja krvi i zbog toga se prepunjavaju i pucaju sitne vene osobito na vratu i licu. prignječenje ili ako je grudni koš pritješnjen.koža pritisnutog područja (gornji dio grudnog koša. podbuli i ljubičaste boje zbog zastoja u slivu v. Smetnje pri disanju Tu spadaju . vrat glava. je nasilno meahaničko udušenje usljed pritiska i stezanja grudnog koša. ubilački pritisak na grudni koš rijetko je izolovan. . u tom slučaju udušenje je posljedica povećanog intratorakalnog pritiska pritiskivanjem dijafragme.4.vrat potiljak i lice su otečeni. pritisak na grudni koš je najčešće zadesnog porijekla i dešava se pri zatrpavanju. obturatio pharyngo-laryngis kao i sa mehaničkim povredama intratorakalnih organa. kada ulaze u velike dubine usljed povećanog pritiska na tijelo onemogućeno je disanje. oclusio nasi et oris. obično je kombinvan sa drugim oblicima udušenja kao što je strangulatio manualis. (pritsak na dubini od 10 metara je oko 2 atmosfere a na dubini 30 metara 3 atmosfere itd. Anatomsko patološke promjene kod pritiska na grudni koš . Kod dekompresije azot se oslobađa iz masnih ćelija gasovi iz tečnog stanja prelaze u mjehuirće i mogu prouzrokovati gasnu emboliju.odgovaraju opštim promjenama nasilnog mehaničkog udušenja Lokalne promjene kod kompresije grudnog koša su vrlo karakteristične. ako se ronilac zadrža pod vodom duže vremena onda se u njegovom krvotoku otopila velika kočina azota odnosno kada je atmosferski pritisak povećan azot se restvora u masnim ćelijama. posuta sa mnoštvom ekhimoza. udušenje je posljedica blokade muskulature za disanje dok su disajni otvori nosa i usta uglavnom slobodni. KOD RONILACA 79 .pritisak na grudni koš (compresio thoracis) .kesonska i ronilačka bolest .gubitkom svijesti.mogu se javiti krvarenja na nos.

mast iz kosti izlazi u prostor između kosti i tvrde moždane opne u ekstraduralni prostor gdje se miješa sa krvlju koja kuha. ekstravazat . zavisno od jačine djelovanja i rasprostranjenosti i ne ostavljaju nakon sanacije nikakvog vidljivog znaka. ili na leš (posmrtna). Karbonizacija većih dijelova ili čitavog tijela obično je postmortalna i nastaje kad je mrtvo tijelo i dalje izloženo plamenu.smješten je u tjemenom dijelu. lako je oštećen epidermis. tako da se formira jedna masa u ekstraduralnom prostoru koja može biti krivo protumačena kao zaživotno epiduralni hematom.VI. zatim .elektriciteta ili . Pozna smrt usljed opečenosti . dok ga stepen ne nalazimo kod ofurenosti.Ekstraduralni. kao kuhan. nakon. 1. edem (otok) kao i eritem su glavne i osnovne promjene.zračne toplote. . Karakteristika ovog stadija je nekroza. II Stadium vesiculosum aut bullosum.električnom energijom (electrisatio).hemikalija. Povrede zarastaju sa stvaranjem ožiljaka. uslovljava četiri stepena opečenosti. Hipertermičke povrede. na tim mjestima ne ostaju ožiljci.Prilikom djelovanja plamena na lobanju. Rana smrt usljed opečenosti – je ona koja nastaje još u toku djelovanja visoke temperature. kao i potkožno tkivo i stepen mišići. Djelovanje visoke temperature od vrelih tekućina i para nazivamo ofurenost ili oparenost (ambustio). postmortalnog je porijekla Posmrtne promjene zbog djelovanja plamena na leš. Raznolika jačina toplote. nekoliko časova. Ovaj stadij nalazimo samo kod djelovanja suhe toplote. mastan. ciglasto crvene boje.ugljenisanost.prevelikom hladnoćom (hipotermija). na tijelo živog čovjeka (zaživotna opečenost). FIZIČKE POVREDE Fizičke povrede su take povrede. koagulacija bjelančevina i tromboza okolnih krvnih sudova. koje mogu biti izazvane . koje stepen nastaju za nekoliko sati ili nekoliko dana. Razlika između zaživotnog epiduralnog hematoma i "ekstra-duralnog ekstravazata" je prvo u lokalizaciji. . kao i trajanje djelovanja visoke temperature na površinu tijela. 80 . karbonizirani leševi muških.djelovanjem RTG zraka i drugih radioaktivnih elemenata. To su povrede izazvane djelovanjem visoke temprature plamena i vatre. pojavljuju nakon izvjesnog vremena. IV Carbonisatio . usljed skvrčavanja prugastih mišića mogu imati "borilački stav" a kod ženskih osoba položaj "koitusa".Zaživotni epiduralni hematom je obično smješten u sljepočnom dijelu to je zaživotno zgrušana krv . . . Toplotni ekstra-duralni ekstravazat . tako da mjehuri saniraju za desetak dana.patogene količine toplote. Karakteristika ovog stadija je stvaranje mjehura koji se stepen. I Zahvaćen je samo epidermis. Visoka energija od udara groma ili struje visokog napona može dovesti do lokalnih karbonizacija živog tijela. jer vrele tečnosti ne mogu dostići toliku toplotu koja bi proizvela karbonizaciju. niti ožiljka. kao i . Opečenost (combustio) može biti posljedica djelovanja .prevelikom toplotom (hipertermija). sačuvan je germinativni sloj. III Stadium necroticum.može nastati danima i mjesecima nakon opečenosti i najčešće je uzrokovana raznim konsekutivnim oboljenjima. i što je važno za sudsko-medicinsko vještačenje. U ovom stadiju zahvaćeni su svi slojevi kože.

Kod odraslih smrt može nastupiti ako je zahvaćena jedna trećina površine tijela trećim stepenom. u nadbubrežnim žlijezdama hiperemija.Stepen oštećenja zdravlja i nastanak smrti. .usljed povrede završetka senzibilnih živaca i jako stepene boli (refleksni šok). 81 . U želucu i dvanaestopalačnom crijevu mogu se naći "stres ulcusi". Šok kod opekotine i smrt . prethodnim usmrćenjem osoba a potom spaljivanje. ali ako je zahvaćena površina jako osjetljiva na bol.Sekundarni ili opeklinski šok javlja se u slučajevima opsežnih eksudacija preko ozlijeđenih površina sa gubitkom tečnosti i zajedno sa njom gubitka elektrolita i bjelančevina. Autointoxicatio kod opečenja . Na zubima. da bi se ubistvo namjerno prikrilo. zavisi od zahvaćene površine izložene djelovanju visoke temperature ali isto tako i od individualnih svojstava i životne dobi. Pato-anatomski nalaz kod opekotina može biti vrlo raznolik. benzinom).Rana smrt usljed opečenosti može biti posljedica . dok se amalgamska punjenja rastale. Raspadnute bjelančevine hemoglobin i mioglobin dovode do intoksikacije zatajenjem funkcije bubrega. oko kojih su u krvnim sudovima tromboze.RAZLIKE patološke anatomske promjene (isto tako i kliničke pojave) su slabije izražene i slabijeg su intenziteta. Nalaz. ali se lako mogu izvući iz korijena. Nalaz gara u nosu. hemoragija i nekroza.refleksne vazodilatacije. ili da bi se identifikacija onemogućila ili da bi se uništili tragovi zločina nije nerijetka pojava. dok su brazde između nabora manje oštećene ("pačja noga"). Po porijeklu opečenost je najčešće zadesna. ili jedna polovina površine tijela drugim stepenom. U bubrezima hemoglobinurična nefrosa. Kod novorođenčadi i male djece smrt može nastupiti ako je zahvaćena površina tijela 10-15%. kao i ubistva izuzetna. Od spoljašnjih znakova. Ili ako je zahvaćena mala površina tijela čak 10-15%. Kod kombustija stvaraju se sve četiri stepena opekotina Kod opekotina. cementna i silikatna punjenja postaju pri visokoj temperaturi još čvršća. Naime. Rana smrt kod opečenosti može biti posljedica trovanja sa ugljen monoksidom. a plamenom su opaljeni samo izbočenja i nabori kože. Krv je gusta i masna. i njenog potiskivanja sve do pluća. OFURENOST ILI OPARENOST (AMBUSTIO) I KOMBUSTIJA . recimo predio polnih organa (šok). Na prvom mjestu to su opečena područja. Isto tako samspaljivanje najčešće duševnih bolesnika (pseudosucidiun) su rijetkosti. dok kod ambustija nema osmuđenosti dlaka.Primarnog refleksnog šoka . masnih kapljica u mozgu i plućima ukazuje na zaživotnu opečenost mada neki smatraju da može doći do otapanja masti usljed visoke toplote. izuzetno trećeg stepena dok karbonizacije nema. dlake su osmuđene. U mozgu piknoza ganglijskih ćelija. Težina tijela može biti znatno smanjena usljed gubitka tečnosti. Disimulacija ubistva. slobodni hemoglobin izlučuje se putem bubrega u kojima može biti pre-cipitiran u donjim segmentima nefrona gdje formira cilindre.Rana smrt usljed opečenosti može biti uzrokovana samootrovanjem.Primarnog (neurogenog) šoka . začepljenjem bubrežnih kanalića raspadnim produktima. rapidnog kolapsa periferne cirkulacije i pada krvnog pritiska . ždrijelu i dušniku. može biti izražena naboranost kože u predjelu spoljašnjih očnih uglova zbog grčenja lica i kapaka. odnosno oparotine prvog i drugog stepena. dok su samoubistva (polijevanjem zapaljivim materijalom. Kod ambustije izražen je prvi i drugi stepen. usljed djelovanja plamena.

koje nalazimo kod prvog stepena opekotina i oparotina.  Mjehuri zaživotne opečenosti sadrže žućkasti serum leukocite i eritrocite. INCINERATIO) To je postupak za brzu mineralizaciju mrtvog tijela djelovanjem visoke temperature. Spaljivanje mrtvog tijela može se izvršiti na različite načine. 82 . dok im je dno hiperemično. o Truležni mjehuri su prljavo zelenkaste boje. Da bi se mrtvno tijelo pretvorilo u pepeo. pa su prema tome znak vitalne reakcije. DIJAGNOZA I DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA OPEČENOSTI. Sadrže tekućinu bez bjelančevina. mjehuravost kože nije siguran znak zaživotne opečenosti jer mjehuri mogu nastati i postmortalnoa a mogu poticati i usljed trulenja. U površne krvne sudove ugljen monoksid može prodrijeti i nakon sorti.5 kubična decimetra. nalazimo kod opekotina drugog stepena opečenosti. Međutim. tekućina se neće zamutiti. pa će ambustiije imati drukčiju lokalizaciju nego opekotine od plamena.dok kod mjehura koji sadrže tekućinu sa bjelančevinama. Mjesta pokrivena odjećom kod ambustija biće manje izložena djelovanju vrelih tekućina. dokaz je zaživotnog dospijevanja ugljen monoksida u krvne sudove. dok na nepokrivenim mjestima intenzitet ofurenja je intenzivniji. potrebno je 1 i pol do 2 sata vremena. SPALJIVANJE MRTVACA (CREMATIO. PRISUSTVO UGLJEN MONOKSIDA U DUBLJIM KRVNIM SUDOVIMA. odnosno crvenilo i tkivna eksudacija. bez leukocita i eritrocita. U staro doba.Vrele tečnosti usijed sile teže obično cure prema nadole i zadržavaju se u odjeći. u kojoj je sumpor vodonik. TROMBOZA KRVNIH SUDOVA U NEKROTIČNIM PODRUČJIMA PREDNJIH STRANA TIJELA PRISUSTVO GARA NA SLUZNICAMA DUŠNIKA I LARINKSA u obliku tamnih naslaga ili upalno crvenilo. anorganskog materijala u količini od oko 2. jer plamen obično liže prema gore. onda proba kuhanjem ili proba s octenom kiselinom ostaje negativna. STVARANJE MJEHURA U KOŽI zaživotnog je porijekla. tekućina će se zamutiti.5 kg. sastoji se u prvom redu na utvrđivanju i razlikovanju zaživotne opečenosti od postmortonog spaljivanja. i znak je vitalne reakcije. Kod električnih peći sa vrućim zrakom leševi se izlažu temperaturi od 800ºC do 1000ºC. Djelovanje plamena na mrtvo tijelo je bez vitalnih reakcija. Nakon smrti krv iz prednjih partija sliva se u donje i stražnje partije tijela pa ako nije zadržana u tim predjelima. spaljivanje leševa vrši se na lomačama. i nemaju znaka vitalne reakcije mjehura. zaživotnog su postanka. nastaju zbog udisanja dima i čađi u plamenoj atmosferi. a i danas. Razlikovanje zažitotne opečenosti od posmortnog spaljivanja temelji se na slijedećem: ERITEM I EDEM KOŽE. sadrže tečnost truležnog porijekla.  Postmortalni mjehuri sadrže malo ili nimalo seruma bez krvnih su elemenata. shodno tome neće biti ni zaživotnih gruševina. pri čemu od cjelokupnog mrtvog tijela ostane masa oko 2.

treba naglasiti da golo neutopljeno novorođenče. naziva se krionizacija ili kriogenizacija.CONGELATIO. IV stepen . različito vellke. dremljivost i želja za snom. diferencijalno dijagnostički dolazi i kod nekih trovanja(CO. Kod leševa koji su izloženi djelovanju niskih temperatura može doći do prskanja krova lobanje duž šavova.Hipotermičke povrede Niska temperatura na živo tijelo može djelovati opšte i izazvati opšte poremećaje. pa hoće da se ugriju zgrčeni su. Ostale pojave kod smrzavanja su umor. Najzad pomućenje svijesti. Svijetlo crvena boja mrtvačkih mrlja. Zauzimaju položaj kao kad je čovjeku hladno. smrzavanje je najčešće zadesno osobito u alkoholisanih osoba. Ubilačko smrzavanje je jedan on načina čedomorstva ili djetoubistva. od veličine zrna pšenice do veličine zrna graška. neovisno od uzroka smrti. nesiguran hod (kao kod pijanog čovjeka). Opšti poremećaji usljed dejstva niske temperature na živo tijelo.dermatitis congelationis erythematosa. Samoubistva smrzavanjem su rijetkost. Zaleđivanje mrtvog tijela vrši se u posebnim kapsulama. očituju se u postepenom padu tjelesne temperature. Kad postoji sumnja na kongelaciju novorođene djece.sa stvaranjem mjehura.treći stepen se ispoljava u obliku nekroza. Poznato je da svi leševi. Po porijeklu. HCN).2 . s tom razlikom što su kod smrzavanja svijetlo crvene boje samo mrtvačke mrlje ali su mišići i ostali organi zatvoreno crvene boje.  na osnovu patoanatmskog nalaza i  isključivanjem svakog drugog uzroka smrt. a u potkožnom tkivu transudacijom i otokom. ali i lokalno i izazvati lokalne promjene. Lješni nalaz kod smrzavanja nije karakterističan.  Kada temperatura padne na 31ºC dolazi do gubitka svijesti  Smrt nastupa kada je tjelesna temperatura ispod 24-25ºC. izloženo sobnoj temperaturi.dermatitis congelationis bullosa . SMRZOTINE . Lokalno djelovanje niske temperature izaziva proširenje krvnih sudova u koži što se ispoljava crvenilom kože. tamne boje (mrlje Višnjevskog).     I stepen .  Mrtvačke mrlje su svijetlo crvene boje.  Karakterističan nalaz su okruglaste mrlje na sluznici želuca. Karakterističan položaj imaju leševi smrznutih. Utvrđivanje smrti usljad smrzavanja vrši sa  na osnovu poznatih okolnosti slučaja. koja ss 83 .  Hiperemija svih unutrašnjih organa.  Upadna je sleđenost kože i potkožng tkiva.dermatitis congelationis necrotica . može umrijeti za nekoliko sati usljed nerazvijenosti sistema za održavanje tjelesne temperature i sljedstvene osjetljivosti na hladnoću.PERNIO. i gubitak svijesti i smrt. koji izloženi hladnoći i vlazi poprimaju crvenu boju mrtvačkih mrlja. ali u literaturi su opisani slučajevi samoubilačkog smrzavanja. II stepen . Smrt nastaje usljed parslitičkog uticaja hladnoće na centralni nervni sistem.dermatitis congelationis gangraenosa .gangrenozne promjene. III stepen . dovođenjem mrtvog tijela na temperaturu tečnog azota. Zaleđivanje mrtvog cijela. što može dovesti do pogrešnih zaključaka. odnosno SMRZAVANJE .

kasnije pohranjuju u posebne, odjele u takozvane kriotorijume.

3. Povrede elektricitetom (elektrotrauma)
Elektricitet može povrijediti tijelo na dva načina: - tehničkim elekticitetom (electrisatio, electrocutio, ictus electricus) i - prirodnim elekticitetom, gromom (fulguratio) Električna struja je tok elektrona u nekom provodniku, koju proizvode dinamo mašine, generatori, kao i hemijski nrocesi, akumulatori, baterije. Struja teče od izvora (ili generatora) i to od pozitivnog pola ka negativnom polu, a unutar generatora, od negativnog ka pozitivnom polu. Obzirom na vrstu struje postoje jednosmjerne i naizmjenične struje. Ove posljednje su tri puta jače od jednosmjernih struja. Prema Omovu zakonu jačina struje je srazasjerna naponu, a obrnuto sramjerna na otporu. A=V/R A = jačina V = napon R = otpor Naizmjenične struje imaju različitu frekvenciju koje pri prolasku kroz tkivo pomjeraju jone u pravcu svoga kretanja i tako proizvode jako nadražajno dejstvo. Ukoliko se povećava frekvencija dolazi do slabijeg pomjeranja jona, pa ne dolazi do ispoljavanja nadražajnih efekata. Zbog toga struje visoke fekvencije nisu opasne bez obzira na njihovu jačinu. Sprovodnik, žica kroz koju protiče struja zagrijava se. Toplotna energija nastala ja transformacijom električne energije. To je Džulov zakon. Elektična struja djeluje na organizam u obliku: - elektičnog udara (ELECTROCUTIO) - elektične opekotine (COMBUSTIO ELECTRTICA) - svijetlećeg udara (OFTALMIA ELECTRICA). Da bi došlo do povrede od elektične struje, potrebno je da tijelo dospije u kolo električne struje i da preko tijela dođe do uzemljenja. Iz toga proizilazi da je važan otpor na mjestima gdje struja izlazi iz tijela. Prolazak električne struje olakšava stajanjem mokroj podlozi dok prolazak električne struje otežava ili spriječava stanje u obući sa gumenim podplatama. Štetno djelovanje električne struje očituje se pri njenom prolazu kroz tijelo pa uzemljenje može pojačati ili umanjiti, ili pak isključiti taj efekt. Ako osoba stoji u cipelama sa gumenim đonom što znači da je izolacija vrlo velika, tada će jačina struje iznositi svega nekoliko miliampera iako je njen napon od 220 V. Ako je stajanje na betonskoj podlozi ili na vlažnoj podlozi bosom nogom, onda će otpor u tom slučaju biti minimalan i struja će proći kroz tijelo nesmetano. Time se mogu objasniti smrtni slučajevi u kupatilima. Električna struja na živo tijelo može nesmrtno djelovati ali isto tako i smrtno. Nesmrtno dejstvo elektirčne struje može biti bez ikakvih pojava ("stresla ga struja"), a može se očitovati grčevima, nesvjesticom, retrogradnom amnezijom, poremećajima čula viđa i sluha. Tragovi u koži kod nesmrtnog dejstva električne struje redovno su bezbolni i oko nih se ne pojavljuju reaktivne upale a zarastaju neupadljivim ožiljkom. Udar električne struje može izazvati ugrijavanje tijela (hypertermia electrica), koja se najjače širi duž krvnih sudova i likvora. Isto tako može izazvati povrede perifernih živaca, pareza, paralize, poremećaj senzibiliteta arefleksiju. Udar električne struje može izazvati funkcionalne poremećaje cns-a ili teže organska oštećenja usljed toplinskog dejstva električne struje. Povrede mozga mogu imati za posljedicu usljed povišenog intrakranijalnog pritiska gubitak svijesti, psihomotorički nemir, centralne grčeve, ataksije, spastične hemiplegije, retrogradnu amneziju. Diseminacija žarišta u CNS i moždini može pokazivati sliku multiple skleroze ili diseminiranog encefalitisa. Zbog oštećenja krvnih sudova u mozgu, naknadno može nastupiti kasna apopleksija. ELEKTRIČNA OFTALMIJA, svijetleći udar, kada se struja pretvara u svijetlo može izazvati povrede organa vida usljed djelovanja intenzivnog svijetla (fototrauma). Može doći do zamućenja leće (cataracta

84

electrica), kao i do centralnog skotoma. Mehanizam umiranja kod smrtonosnog djelovanja električne struje zavisan je od više uslova: od jačine električne struje, od pravca kretanja električne struje, od otpornosti tijela na mjestu ulaska struje u tijelo, od dužine vremena proticanja struje kroz tijelo, od individualne reaktivnosti tijela. Također i psihička komponenta, kao što je strah ili iznenađenost na dejstvo električne struje ima znatnog uticaja. Ako električna struja prolazi kroz srce, onda izaziva treperenje srca, a ako prolazi kroz mozak onda dovodi do centralne asfiksije (asphyxia violenta centralis). Električna struja prilikom svoga kretanja, traži put najmanjeg otpora, pa zbog toga najčešće prolazi kroz krv i krvne sudove. Čovječije tijelo je dobar sprovodnik električne struje. Suha i debela koža je vrlo slab provodnik, i pruža jak otpor. Otpor zavisi od histološke građe kože njenje debljine, vlažnosti, prokrvavljenosti dlakavosti, itd. Djeca živčano labilne osobe, osobe sa srčanim bolestima, kao i alkoholičari slabije podnose djelovanje električne struje. Psihička komponenta zauzima značajno mjesto. Djelovanje elektične struje jače je ispoljeno, ako je koncentracija pažnje smanjena, kod iznenađenosti, kod postojanja straha, dok je djelovanje struje slabije ispoljeno kod osoba u narkozi, u besvjesnom stanju, u snu, ako je strah odsutan i ako je koncentracija pažnje pojačana. Spoljašnje lokalne promjene u koži usljed djelovanja električne struje nalaze se - na mjestima ulaska električne struje, a - katkada i na mjestima izlaska električne struje. To je ELEKTRIČNI BILJEG - signum electricum. Ima oblik provodnika, može biti u obliku crte ako je u pitanju žica, a može biti kružan ili jajast. Sivosmeđkaste boje, sa uvučenim centrom i uzdignutim rubovima, odnosno oivičen grebenastim ispupčenjem kože. Mikroskopski epidermis je šupljikav, saćast, nekrotičan, sasušen. Ćelije i jezgre germinativnog sloja su isdužene, a papile korijuma su izravnate. Električni bijeg je specifična promjena izazvana prolaskom električne struje kroz kožu. Zbog prolaska struje kroz kožu, dolazi do polarizacije u tkivu, pa se ćelija i jezgre izdužutju i poprimaju smjer prema vodiču. je karakteristična promjena odnosno povreda, nastala prolaskom struje kroz kožu, koja pruža otpor. Tu se električna energija pretvara u toplotu (Jouleova toplina). Električne opekotine mogu imati izgled opekotina drugog ili trećeg stupnja. U nekim slučajevima može doći i do lokalnih karbonizacija. Električne opekotine mogu imati oblik predmeta koji je u kontaktu sa kožom, otisak žice. Umjesto električnog biljega, može se naći katkada samo mjehurasta formacija, odnosno mjehur, nastao odvajanjem epidermisa od kožice, šupalj i bez tečnosti. To nazivamo epidermoliza.
ELEKTRIČNA OPEKOTINA

Površinska impregnacija mikroskopskim metalnim česticama od provodnika nastaje odlijetanjem metalnih čestica sa provodnika na kožu, tako da je boja metalizirane kože - crna ako je provodnik od Fe, a - smeđecrvena ako je provodnik od Cu. To se moža dokazati mikroskopski, spektografski i RTG. U nekim slučajevima na mjestu ulaska električne struje nema električnog biljega, i to onda, ako je napon struje malen ili ako je dobra provođljivost kože.

85

SPOŠALJNJI IZGLED Kod smrtno povrijeđenih električnom strujom dosta je karakterističan. - Izražena je upadljiva pomodrelost, - jaka izraženost mrtvačkih mrlja koje su tamno ljubičasto modre. - Ako električna struja prolazi kroz glavu, onda nastupa paraliza centra za disanje sa sljedstvenom asfiksijom, pa je u tim slučajevima lice modro. - Međutim, ako struja prolazi kroz srce kao posljedica nadražaja živaca i mišića srca nastupa treperenje srca i nepravilno kucanje srca. Srce sve slabije potiskuje krv, pa usljed pomanjkanja kiseonika i oštećenja u CNS nastupa smrt. Lice kod takvih je obično blijedo.
UNUTRAŠNJE PROMJENE

-

kod smrti usljed električnog udara ispoljavaju se hiperemijom unutršasnjih organa i mnogobrojnim tačkastim podlivima, naročito u korteksu nadbubrežne žlijezde, zatim na dnu treće komore mozga, u području bazalnih ganglija i moždanog stabla. U kičmenoj moždini krvarenje, edem, propadanja ganglijskih ćelija naročito prednjih rogova. Krvni sudovi zahvaćeni električnom strujom pokazuju promjene u sva tri soja. o u lumenu krvnog suda je trombus kao poljedica elektičnog oštećenja endotela, hemoliza, o intima se ljušti, nekrotizira. o u mediji iskidanost elastičnih vlakana i piknoza jezgra glatke muskulature. o u adventiciji krvarenja.

4. Povrede gromom (fulguratio)
Grom je visokofrekventna struja čiji napon iznosi milione volti i jačine više hiljada ampera, Prirodni elektricitet se prazni preko raznih posrednika kao što su: visoko stablo, zvonik crkve, munara, itd. Grom nastaje kod velikih električnih napetosti između tla, i oblaka, ili između oblaka koji nose suprotne električne naboje. U atmosferi i u oblacima koji služe kao kondenzatori, nakuplja se električna energija, pa kod velikih razlika u potencijalu između nejednako nabijenih oblaka, ili zemlje kao mase, kao i kod dovoljnog približavanja nastaje pražnjenje električne energije - grom. Jednim udarom groma može biti pogođeno više osoba u prečniku do 20 metara. Povrede gromom mogu biti nesmrtonosne ali mogu se završiti i smrtonosno. Kod nesmrtonosnog dejstva atmosferskog elektriciteta, mogu se naći - u koži tragovi groma, osmuđenost dlaka, spaljenost kose ili ispalost kose, - poremećaji vida i sluha, - rascjep bubne opne, krvarenja iz uha, - smetnje neuropsihičke prirode, nesanica, parestezije mialglčni i neuralgični bolovi, mono i paraplegije, - na oku električna katarakta, anizokorija, - retrogradna amanezija. Nakon udara groma povrede pokazuju tendenciju brzog zacjeljenja. Smrtonosne povrede gromom ispoljavaju se trenutnim - stropoštavanjem, onesvješćenošću i trenutnom smrću. Udar groma proizvodi: - tragove groma na tijelu, - znake groma van tijela,
TRAGOVI GROMA NA TIJELU

Dijelom su električnog i termičkog porijekla, a dijelom i mehaničkog. - Opekotine kože mogu biti različitog stepena i lokalizacije. Mogu biti sva 4 stepena. 86

temperatura mjerena u lobanji iznosila je do 60 stepeni C. itd. smrtna kazna elektičnom strujom vrši se na električnoj stolici. ZNACI GROMA VAN TIJELA Mogu se naći na odjeći. Mehaničke povrede kože i unutrašnjih organa. pa je potrebno provjeriti u svim takvim smrtnim slučajevima uzrok smrti. . dimnjaci. Kao krivično djelo dolazi onda. imaju veliku energiju. ili ako su insalacije neispravne (gromobrani). 5. Kod egzekutiranih. koja sa obično nazivaju rendgenskim zracima (X zracima) i gama zracima. koji imaju dovoljno energije da izbace elektrone iz atoma ili molekula koji ih absorbuju.Odjeća je pocjepana. drveće i zgrade). U nekim državama USA. rendgenski i gama zraci). opaljenih rubova. .obuća je dijelom rašivena podplate su rastavljene i odvaljene. Mali okruglasti otvori . Nastaju usljed paralize krvnih sudova. Rendgenska zračenja nastaju u posebnim izvorima. vlakna osmuđena ili zapaljena. Znaci groma van tijela.pregledu ođjeće i stvari u odjeći i na odjeći . . bilo elektomagnetska (RTG i gama zraci) ili korpuskularna (alfa i beta čestice. . ili padom. Ove opekotine obično imaju oblik toga predmeta koji ih je izazvao.na pregledu ozlijeđenog. koji se kreću brzinom svjestlosti (električni talasi.- Opekotine mogu nastati i usljed zapalenja odjeće. Unutrašnje promjene kod fulguracije ispoljavaju se . Jedno je elektromagnetsko zračenja (talasno kretanje). na predmetima i stvarima. narukvica.opštim promjenama udušenja. Djelovanje zračenja na organizam Zračenje podrazumijeva dva različita oblika rasprostiranja energije. od okolne kože razlikuju se tamno ljubičastom bojom.tečnim svojstvom krvi. sat). dužinom tijela odozgo-nadole. Opasnost za udaranje groma. a isto tako mogu poticati od istaljenih metalnih predmeta (metalni lančić oko vrata. ili istopljeni i magnetisani. na stvarima u odjeći.Kod udara gromom mogu se naći u nekim slučajevima u koži mali. ili ako ih nema. ako je bilo nemarnosti propusta u izvršenju osiguranja stanovitih objekata od udara gromom. kada su ljudi u blizini predmeta koji su privlačni za atmosferski elektricitet. okruglasti otvori. (nasilno fizičko udušenje). a možda udruženo sa oštećenjem tkiva i sljedstvenom vazođilatacijom histaminskog porijekla.tačkastim krvnim podlivima i . sudska medicinska dijagnostika fulguracije se temelji . a razdori u koži mogu nastati eksplozivnim djelovanjem ugrijanog zraka. a drugo je korpuskularno zračenje čestica. koji mogu imati sličnost sa ustrelinama. ili pak na zades drugog porijekla.Metalni predmeti su zatopljeni. Udar gromom je nesretan slučaj. kao što su razni metalni predmeti ili usamljeni visoki predmeti. imaju dovoljno energije da izazovu jonizaciju u materiji koja ih je apsorbovala. radio talasi. .kao i pregledu okoline. na odjeći i obući. justifikacija. . dolazi onda. neutroni. mogu nastati odbacivanjem tijela. Jonizirajuće zračenje podrazumijeva sve oblike zračenja. što nepoznavanje uzroka smrti izaziva sumnju na nasilnu smrt ubistvom. Visoko energetska kratkotalasna zračenja. protoni. Povrede rendgenskim 87 .mnogokrvnošću organa. To dolazi otuda. Rascjepi odjeće se prostiru u okomitom pravcu. drveće. Elektromagnetsko zračenje je način rasprostiranja energije u obliku talasa. kao i na predmetima iz okoline (oruđa. mogu biti važan dijagnostički pokazatelj za posredno utvrđivanje fulguracije. deutroni). Munjine šare (arborisatio) imaju oblik grančice i lista paprati. Iz do sada izloženog. u odjeći i u najbližoj okolini.

kao i graviditet u drugoj polovini trudnoće. 88 . Prava reakcija na rendgensko zračenje sa postojanim eritemom i oštećenjem kože javi ja se poslije intervala od nekoliko dana. mozak. U toku izlaganja rendgenskim zrakama u dozama dovoljno jakim da unište izvjesna tkiva. koji se može i previdjeti.zracima su pozivne (na osobama koje rade sa RTG aparatima). dakle još za života. Na osnovu ranijih RTG snimaka ili na osnovu poznatih osobitosti jedne osobe. Radioaktivne povrede posljedica su radijacije. naknadnim RTG snimcima i komparacijom može se utvrditi identitet osobe. Nuklearne eksplozije. oplodne ćelije ovarija i testisa. Nakon nekoliko sati. Isto tako mogu se pronaći prelomljeni vršak ubodnog oruđa. nezrele i slabo diferencirane ćelije osjetljivije su na zračenje nego diferencirane ćelije. Mehaničke povrede nastaju usljed ogromnog pritiska kojeg stvara eksplozija. Embrionalne. bljesak). koji se obdukovanjem ne može pronaći. kod ustrelina sa zadržanim projektilom u tijelu. dok termičke povrede nastaju oslobađanjem ogromne toplote (infracrvene i ultraljubičaste zrake) a traje vrlo kratko (3 sec. u pomoć nam dolaze rendgenske zrake. kao što su trovanje olovom i živom mogu biti dijagnosticirana RTG putem. limfoblasti. toplinu ili neki drugi nadražaj. oslobođenih gama zraka i neutrona iz radioaktivnih produkata. Zatim drugi predmeti. Jaku osjetljivost na zračenje pokazuju limfociti. Na primjer. nervno tkivo. rani eritem. termičke i mehaničke povrede. Otporniji na zračenje su kost i hrskavica (sazrela). epitel digestivnog trakta. od 6-48 sati. a ovisno o udaljenosti eksplozije. Osjetljivost tkiva prema rendgenskim zrakama je vrlo različita. ili progutani predmeti u forenzičko kliničkim slučajevima. Zračenja drugim radioaktivnim elementima i radijem. Štetno djelovanje rendgenskih zraka može biti posljedica ili prekoračenje količine ili prekomjerne dužine zračenja rendgenskim zrakama. Neka trovanja. Dijagnostička uloga RTG zraka u sudskoj medicini je mnogostruka. ili terapijske (na bolesnicima). odnosno povrede od eksplozije atomske bombe i drugih radioaktivnih elemenata mogu prouzrokovati radioaktivne. pokazuju slične učinke kao i povrede s rendgenskim zracima. može se pojaviti prolazno-crvenilo. Opekotine su karakteristične po tome. koštana srž (mijeloblastične i eritroblastične ćelije). bolesnik ne osjeća bol. što nakon nadživljavanja stvaraju čvrste keloidne ožiljke. mišićno tkivo. Na osnovu snimaka kostiju i stepena okoštavanja može se utvrditi doba života ispitanika.

onda je to prirodno gladovanje (inanitio naturalis). hronični gastrointestinalni poremećaji. psihički poremećaji uzimanja hrane. onis . prva dva tri dana jako muči osjećaj gladi. kod intenzivnog znojenja. u pustinjskim i bezvodnim predjelima. itd.Nasilno gladovanje (inanitio violenta) Nutritivne povrede (nutritio. 2.Ekstremno gladovanje preko 40%. a ako je nastao nasilnim puteni. gladovanje nastalo usljed suženosti lumena jednjaka. smanjenost masnog tkiva u tijelu. koji poslije toga slabi i postepeno prestaje. Uzročnici bolesti gladi su monogobrojni: poremećaj apsorpcije i iskorištavanja unesene hrane. a prugasti mišići. Primarna dehidracija nastaje kada je unošenje vode smanjenjeno. u cilju održavanja bazalnog metabolizma. kada postoje smetnje pri gutanju. . Akutno gladovanje. dremljivost. jetra i drugi organi se smanjuju.primarno (zadesno. Patološko anatomski nalaz kod umrlih usljed gladovanja. maligna oboljenja. ili "mokri oblik". je poremećaj ishrane ili prestanak ishrane. kao kod naglog prestanka ishrane. što može biti važan dijagnostički pokazatelj za utvrđivanje smrti gladovanjem. zbog retencije vode. Ako je poremećaj ravnoteže nastao prirodnim putem. Gladovanje (inanitio) uopšte. stolicom znojenjem. onda je nasilna žeđ. Prema tome. infekcija. itd.Kod suhog oblika nalazimo: atrophia universalis corporis.tjelesna težina opada do 20% . ubilačko) ili je . ili potpuno iščezava njeno svojstveno tkivo. kod komatoznih bolesnika. hemosideroza slezene. Klinički se znaci gladovanja manifestuju tada. nasilno gladovanje može biti akutno.sekundarno.Početnim gladovanjem se smatra kada tjelesna težina opada do 15%. a uz uzimanje tečnosti (vode) i do deset nedelja. samoubilačko. a ako . Viljuškača (timus) kod novorođene djece i dojenčadi.Kod mokrog oblika prisutni su otoci tkiva. kod novorođenčeta može potrajati 3-5 dana. bilo zadesnog ili samoubilačkog porijekla. gdje je izlučivanje vode jače nego njeno unošenje. izuzev mozga i kostura. kada se iscpre energetske rezerve u organizmu i kada počinje proteinska degradacija. Nasilna žeđ (sitis violenta) Nasilna žeđ može biti uzrokovana ili nedavanjem tijelu potrebne tečnosti ili pak oduzimanjem tijelu potrebne tečnosti. izrazita smanjenost limfoidnog tkiva.Teže gladovanje kod pada tjelesna težine od 20-40% (edemi). Na obdukciji dominira "suhi oblik". a ako je to nasilni agens onda je nasilno gladovanje. . a kod odraslih 7-10 dana. Poremećaj ravnoteže vode. NUTRITIVNE POVREDE 1. iščezlost glikogena iz mišića i jetre. Nasilno gladovanje je ili . onda je to prirodna žeđ. a nakon trovanja jetkim otrovima. kod naglog i potpunog prekida ishrane. a . halucinacije i smrt. . 89 . Za to vrijeme gubi se masno tkivo čak do 90%. uzročnik bolesti gladi je kvantitativni deficit hrane. Potom se javlja tjelesna nemoć. nazivamo dehidracija. a usljed pada koloidnoosmotskog pritiska. to jest.Umjereno gladovanje . srce.ishrana) posljedica su ili nasilnog gladovanja (inanitio violenta) ili nasilnog žeđanja (sitis violenta). i hronično. je poremećaj ishrane ili prestanak (prekid) ishrane nasilnim putem. Po toku. Ako je uzročnik gladovanja prirodni agens. Kod prirodnog gladovanja. U početku akutnog gladovanja. Unošenje tečnosti u organizam i izlučivanje tečnosti (mokrenjem.VII. disanjem) održava neophodnu ravnotežu u stanju tjelesnih tečnosti. atrophia fusca organorum. atrophia testisa i ovarija. usljed gladovanja znatno se smanjuje. nasilno gladovanje u sudskomedicinskom smislu.

itd. ili sekundarne.Sekundarna dehidracija nastaje kao posljedica gubitka iz organizma tečnosti koje sadrže elektrolite. Zato se sudsko-medicinska dijagnostika smrti usljed nasilne žeđi postavlja per exclusionen. poliomijelitiss polineuritis. botulus = kobasica) je bakterijska povreda izazvana toksinima (botulinima) koje luči bacilus botulinus. fizičke. BAKTERIJSKE POVREDE Bakterijske povrede su tjelesna oštećenja koja nastaju nasilnim unošenjem bakterija u tijelo. . ili ubilačka. 90 . Po svom porijsku bakterijske povrede su: zadesne.Sekundarne indirektno. Primarna nasilna žeđ može biti zadesna. Toksin biva absorbiran preko sluznice digestivnog trakta u krvotok.da li se zaista radi o bakrerijskoj povredi.paralizi okulomotornih živaca (III. kod povraćanja.na koji način su bakterije ili njihovi toksini dospjeli u organizam . Sudsko-medicinska ekspertiza u slučajevima bakterijskih povreda sa smrtnim ishodom treba da odgovori: . odnosno zadesna infekcija. sir. a . kombustija. Bakterijske povrede su ili primarne. odnosno zadesnoj bakrerijskoj povredi. za razliku od bakterijskih oboljenja koja nastaju prirodnim prodiranjem bakterija u tijelo. proljeva. druge alimentarne intoksikacije. a u području autonomneg sistema dovode do paralize holinergičnih živaca i blokade acetil-holina na završetcima. . ili hemijske. .Sekretorni poremećaji se sastoje u smanjenoj sekreciji. Prema tome. toksinima botulinusa. Botulizam (lat. posredno kroz već postojeće povrede mehaničke.da li bi blagovremena ljekarska intervencija mogla spasiti život povrijeđenog. a koji su prozvedeni izvan ogranizma. . Ovakve infekcije najčešće su izazvane bacilom tifusa i paratifusa.hlađenje leša je polagano. Sekundarna žeđ se javlja kod taumatskog krvarenja. VIII. Tanatološki nalaz kod smrti usljed žeđanja nije karakterističan. .mrtvačka ukočenost je jako izražena. samoubilačke ili ubilačke. isključivanjem svakog drugog uzroka smrti. alimentarna infekcija je zadesna bakterijska povreda. IV i VI) kao i drugih kranijalnih živaca (IX i XII). Ako bakterije ili njihovi toksini bivaju uneseni u tijelo putem hrane (meso mlijeko.Primarne bakterijske povrede nastaju direktnim prodiranjem bakterija u tijelo.Krv kod umrlih usljed nasilnog žeđenja je tamno crvena i gusta. Diferencijalno dijagnostički dolazi u obzir trovanje alkoloidima gljivama. i na osnovu poznavanja okolnosti slučaja. Simptomi botulizma očituju se u . Nasilna žeđ je ili primarna ili sekundarna. ambustija i kod nekih trovanja. . Botulini blokiraju neuromuskularne veze živčane završetke motornih živaca (kljenut). oboljenja bubrega. Isto važi u sudsko-medicinskoj ekspertizi i za ostale alimentarne infekcije. proteus vulgaris. virusni encefalitis. konzerve) onda govorimo o zadesnoj infekciji hranom.

Poseban značaj u sudsko-medicinskoj ekspertizi imaju trovanja medikamentima i terapijskim supstancijama. naviknutost na izvjesne otrove. zatim . kantaridin. Ta trovanja mogu biti predmet sudsko-medicinskog vještačenja u slučajevima: . koji imaju samo nadražajno ili samo kaustično dejstvo postoje i takvi otrovi. poslije i usljed resprpcije. KZ SR BiH: "ljekar koji pri pružanju ljekarske pomoći primijeni očigledno nepodobno sredstvo. To su parenhimni. Ukoliko se primijene takvi lijekovi u cilju sticanja medicinskog iskustva. oštećuju hematopoezne organe i sastav krvi.hematotoksični. Klasifikacija otrova i trovanja su raznovrsna i mnogobrojna. itd. Hemijski otrovi potiču ili iz  mineralne oblasti. krvni i živčani otrovi. To su jetki i nadražajni otrovi sa resorptivnim dejstvom. akcidentalna. Između ostalih takva jedna podjela otrova zasniva se na njihovom porijeklu. biljne i životinjske otrove. Prema svojoj namjeni to su nenamjerna. spadaju i oni lijekovi koji uopšte nisu prihvaćeni kao lijekovi (na primjer "bapski lijekovi"). Djelovanje otrova je različito i ovisi od više faktora. zdrastveno stanje. . arsen itd. itd.. Svrsishodnija podjela otrova za sudsko-medicinske potrebe je po načinu djelovanja na tijelo. itd. .. na mjestu direktnog dodira otrova s tijelom ili djeluje opšte. nazivamo resorptivnim otrovima (resporptiva). kao i medicinska-jatrogena otrovanja. medikametozni. . U prvom stavu člana 110.. HEMIJSKE POVREDE Hemijske povrede su trovanja hemijskim otrovima koji uneseni u tijelo svojim hemijskim dejstvom oštećuju zdravlje ili uništavaju život. pa su prema tome suicidalna i homicidalna. hašiš.neurotoksični otrovi koji oštećuju centralni nervni sistem i periferni živčani sistem. Namjerna trovanja su ona kada su uzete ili data svjesno i namjerno samom sebi ili drugoj osobi. ili stečena (anafilaksija).Otrovi koji imaju uglavnom opšte i resorptivno dejstvo.hepatotoksični. koji oštećuju jetru.ako su u liječenju primijenjeni oni lijekovi koji nisu stekli medicinske afirmaciju.).nefrotoksični otrovi koji oštećuju bubrege. lako isparljivi (alkohol. . pesticidi.IX. AS.. kurare. ili iz  biljne oblasti. pa razlikujemo: mineralne. Na prvom mjestu ovisi od osobina i svojstava same hemijske supstancije.otrovi koji blokiraju fermente. itd). to jest da li otrov djeluje lokalno.Resorptivni otrovi (resorptiva) . refrakternost.Pod očigledno nepododobnim sredstvom pored lijekova koji nisu prihvaćeni u medicinskoj nauci u liječenju datih bolesti. urođena preosjetljivost (idiosinkrazija). . zatim od načina unošenja. mineralni (Hg. pčelinji otrovi. Prema toksičnom djelovanju to su . onda se može raditi o djelu nesavjesnog liječenja. olovo. koji osim kaustičnog i nadražajnog djelovanja imaju i dejstvo nakon resorpcije otrova. ali i od individualnih svojstava (doba života. kokain. strihnin. slučajna. 91 . ili iz  životinjske oblasti kao što su zmijski otrovi. Cu.ako su data u valikim dozama od strane ljekara. kao što su živa. fenol). ili prepisana u većoj količini. .i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica kazniće se do 3 godine". Prema načinu istraživanja i izlolovanja: gasoviti (CO. HCN)..jetki otrovi (caustica) i nadražajni (irritantia) su otrovi koji djeluju lokalno na mjestu dodira otrova sa tijelom su Pored kaustičnih i nadražajnih otrova. ili .

. TROVANJE LUŽINAMA napose sa NaOH.stvaranju alkalnih albuminata. kad se kamena soda mnogo upotrebljava u domaćinstvu. . Ili neznano oboljenje (morbus ignotus). onda su uzimaju . uputiće se sumnjive materije koje su nađene u lešu ili na drugom mjestu na vještačenje ustanovi koja vrši toksikološka pretraživanja (ispitivanja). a ako se radi o pregledu materija uzetih sa leša. Patološko anatomske promjene kod trovanja sa lužinama odnosno natrijum hidrokosidom su uglavnom lokalne. koje ovisno od koncentracije i dužine trajanja neposrednog djelovanja. . konvulzije. nemaju dokaznu vrijednost trovanja.srce. posebno arsenom.mors ignota. ZKP stoji: "Ako postoji sumnja na trovanje. Uzimanje materijala za toksikološki pregled vrši se tako što se organi ili dijelovi organa . po mogućnosti i količinu upotrebljenog otrova".polovica jetre sa žučnom kesom. kamenom sodom. 92 . Dijagnostička vrijednost naročitih okolnosti slučaja nije velika ali nam indirektno i u vezi sa drugim metodama utvrđivanja trovanja ukazuje na otrovanje. prolivi. mors suspecta. Ako postoji sumnja na trovanje toksičnim metalima. . OBDUKCIONI NALAZ je najvažnija metoda u utvrđivanju trovanja uopšte je.i sa hemoglobinom stvaranju alkalnog hematina. . dok su ranije.po pola metra tankog i debelog crijeva. KLINIČKE POJAVE.bubreg. Suština kaustičnog djelovanja lužina. da kod nekih smrtnih trovanja obdukcioni nalaz može biti skoro neznatan ili negativan. bolovi u abdomenu. danas su izuzetna. Stavljaju u staklene tegle. treba znati. zanijetost halucinacije. sastoji se u necrosis coliquacionis: .donja polovica mozga. U čl. . mors subita. Uzimanje materijala iz ekshumiranog leša vrši se na isti način kao što smo već naveli. .kolikvaciji bjelančevina ćelija.uzorci kosti. ali bez ikakvog konzervansa. želudac sa sadržajem. te .UTVRĐIVANJE TROVANJA NA OSNOVU NAROČITIH I POZNATIH OKOLNOSTI SLUČAJA. . i to na mjestima neposrednog djelovanja otrova . kako kod odraslih. zapremine od 2-3 litra. trovanja bila mnogo češća. ali mogu samo u vezi sa drugim metodama utvrđivanja trovanja. Pri pregledu sumnjivih materija vještak će posebno utvrditi vrstu. a posebno natrijum hidroksida. učiniti trovanje vjerovatnim.Uz to. ukoliko je leš očuvan.IZJEDINE (CAUTERISATIONES). TOKSIKOLOŠKO PRETRAŽIVANJE JETKI OTROVI U jetke otrove spadaju lužine (NaOH) i kiseline H2SO4. treba uzeti krv i mokraću u epruvetu. . HCl. onda se uzima istrula masa za toksikološki pregled. količinu i dejstvo nađenog otrova. ondnosno promjene na organima mogu biti nevidljive za prosto oko. besvjesnost i još mnoge druge.256.Ali ako je leš truo. HNO3). kose.nokata. .kao i zemlja kako ispod i pokraj kovčega. povraćanje. ali posebno kod male djece. ako se trovanje završilo smrću Međutim.slezina i . sa staklenim zapušačem. ili sumnjiva oboljenja (morbus suspectus) sa sljedstvenom sumnjivom smrću. sa neznanom smrću . na primjer iznenadna oboljenja (morbus subitus) sa naprasnim umiranjem.jedno pluće. mogu imati sve četiri stepena izjedina.

kod trovanja sa jetkim kiselinama. postoje i tako zvane funkcionalne. izražene su na organima digestivnog trakta. Nasuprot cikatrizacionim stenozama. Zaživotne su i na obdukcionom stolu ih ne vidimo. ili zadesna. zid želuca može biti provaljen. ima i resorptivno dejstvo. kada zabunom uzimaju sirćetnu esenciju umjesto alkoholnog pića. .Na respiratornom traktu iritaciju i inflamaciju epitela sluznice. Po porijeklu. u Sarajevu i okolini su jedna od najčešćih trovanja uopšte. Usljed spajanja tečnosti sa kiselinama razvija se temperatura tkiva. nekrotična tkiva su žuto prebojena (ksantoproteinska reakcija). . To u stvari. počev od usta. želucu i tankom crijevu. pa prema tome na dodir krvari. kuhanje tkiva.u oduzimanju tečnosti tkivu. . nisu prave stenoze. Sirćetna kiselina pored lokalnog dejstva. trovanja sirćetnom esencijom su ili samoubilačka.U krvi izaziva hemolizu. otok i mjehuravost) a na sluznicama kauterizaciju sva tri stepena. jednjaka. i na unutrašnjim organima usljed i poslije resorpcije otrova. grkljana i grlenog poklopca su otečene. Za razliku od trovanja sa lužinama. Najizraženije kaustične promjene kod trovanja natrijum hidroksidom su na digestivnem traktu. Ova posljednja su kod alkoholičara. Najizraženije promjene su u najdonjem dijelu jednjaka. koja se sastoji u . crveno mrka ili crveno crne boje. a .Iste takve promjene. acidum aceticum concetratum (CH3COOH). Toksikološko pretraživanje je nesigurno.zgrušavanju. a sluznica je izumrle natsluznice. pa do želuca i crijeva. One su uslovljene prisustvom ožiljnog cikratizacionog tkiva koje je zamijenilo granulaciono tkivo.stvaranju kiselog hematina sa hemoglobinom. 93 . vlažne i ljigave. koagulaciji bjelančevina. . želudac i crijevo. poznatom kao esencija. ili još izraženije su i na želucu. Za razliku od lužina.sa hemoglobinom stvara kisele hematine. Poseban značaj ima TROVANJE SA SIRĆETNOM KISELINOM.Usljed kaustičnog dejstva otrova. ili cijele sluznice. Dokazivanja smrtnog trovanja sa sirćetnom kiselinom zasniva se uglavnom na obdukcionom nalazu. sluznice korijena jezika ždrijela. izumrle natsluznice.Izjedine su mekane. a to je usna duplja jednjak. jer se sirćetna kiselina normalno može naći u organizmu. nastale usljed nadražaja senzibilnih živaca.u tkivima izaziva koagulacionu nekrozu. i na vratu (bilo usljed prosipanja otrova ili povraćanja otrova). kako kod odraslih tako i kod male djece. dolazi do stvaranja cikatrizacionih stenoza. Patološko anatomske promjene kod otrovanih sa koncentrovanom sirćetnom kiselinom. . Kod trovanja sa acidum nitricum (HNO3) izumrla. acidum sulfuricum i druge jetke kiseline. ugasito crvene. Javljaju se nakon kaustičnog djelovanja natrijum hidroksida. u nekim slučajevima i podsluznice i mišićnice. Trovanja esencijom. U koži oko usta ispod brade. usna duplje. usljed trovanja natrijum hidroksidom. jer je zjap usljed ožiljnog tkiva stvarno sužen. Usljed zadržavanja otrova.Zid jednjaka je jako otečen mnogokrvan. izazivaju koagulacionu nekrozu (necrosis coagulationis). spastičke stenoze. dok je sam lumen na tom mjestu proširen usljed nastale atonije. . nego spastične kontrakcije zida. na mjestu dodira otrova sa tkivom. koje je bogato krvnim sudovima i nije epitelizirano. trošna. TROVANJE KISELINAMA. uslovljene prisustvom granulacionog tkiva u zidu jednjaka ili želuca. . tkiva su kruta. i javljaju se onda kada je počela proliferativna faza. Kod preživjelih. To su ustvari prave anatomske stenoze. sirćetna kiselina izaziva kauterizaciju prvog i drugog stepena (hiperemija. kao i na početnom dijelu tankog crijeva. . naročito jednjaku. i to koncetrovanom sirćetnom kiselinom.

Olovo i olovni spojevi unose se u tijelo preko digestivnog i respiratornog trakta. ali unijeta u krv ili udisana kroz pluća je vrlo otrovna.  Oko zuba pojavljuje se olovni rub i plavičasta obojenost gingiva. AKUTNO TROVANJA:    Slijede      karakteristični metalni okus u ustima. glavoboljom. sredina crvenkasta. anuria. HIDRARGIZAM):   ispoljava se pojavama sa sa strane CNS-a. glositis. Živa tvori dvije vrste spojeva. koja su slabije rastvorljivosti i manje otrovna (kalomel). na presjeku kora siva.TOKSIČNI METALI I METALOIDI ŽIVA (Hg) Živa. ražljivošću. gastroenterocolitis. s tom razlikom što je  kod trovanja sa olovom stolica crne boje usljed stvorenog PbS. AKUTNO TROVANJE Slično trovanju živom. PATOLOŠKO ANATOMSKI NALAZ kod trovanja živom i živinim jedinjenjima ovisan je o načinu unošenja. sama po sebi. proljevi slični dizenteričnim. kao što je Pb3O4 minijum (služi za zaštitu od hrđe). KOD HRONIČNOG TROVANJA  sem bolova u zglobovima. gastroanterocolitis mercurialis. Za vrijeme prohibicije alkohola u Americi. nije otrovna. a izlučuju se preko crijeva i preko urogenitalnog trakta. stomatitis. salivacija.  merkuri jedinjenja koja su lakše rastvorljiva i otrovna su (sublimat) i  merkuro jedinjenje.  Nadalje. javlja se 94 . među njima olovni oksidi. uzeta per os. nesanicom. Mogu se naći  promjene u usnoj duplji i digestivnom traktu stomatitis. zbog oštećenja bubrega. za proizvodnju viskija koristili su se hladnjaci od starih automobila za destilaciju pića. OLOVO (Pb) Trovanja olovom poznata su od davnina. Pored metalnog olova. Karakterističan je plavo ljubičasti rub na desnima oko zuba što su u stvari naslage od HgS. kao otrovi djeluju i olovna jedinjenja. HRONIČNO TROVANJE (MERKURIJALIZAM. oliguria. Trovanja živom i živinim jedinjenjima su akutna ili hronična. zbrisana građa). karakteristična je bazofilna pigmentacija eritrocita. gađenje i povraćanje.  zatim glomerulonephritis mercurialis (bubrezi uvećani. albuminuria. Smrt može nastupiti usljed uremije. pa je dolazilo do trovanja olovom. tremorom. Hipokrat opisuje bolest koja dolazi kao posljedica rada pri topljenju olovne rude.

a  izlučivanje preko žlijezda (želučanih. Sa strane CNS encephalopathia saturnina.   ARSEN (As) Elementarni arsen (As) sam po sebi nije otrovan. čak i u dosis letalis i više. smetnje osjeta atrofične pareze sa ataksijom (polineuritis arsenicosa). odnosno više oktana. Ranije je arsen mnogo upotrebljavan. per inhalationem i perkutano. kao i ubilačka. TETRAETIL OLOVO (TEO) je zejtinasta tečnost. osobito na izloženim mjestima je pigmentovana (arsenova melanosa). no u oksidisanom stanju kao As2O3 vrlo je otrovan. unijeto u tijelo. Klinička slika – preovladava paralitička forma:  usljed depresivnog dejstva na CNS. kao i osoblje koje reguliše saobraćaj.  Koža. noktima. preko bubrega. bolovi u trbuhu. dealkalizuje se u jetri u trietil olovo. koja se dodaje benzinu i ima antidetonatorsko djelovanje. koje postepeno prelazi kaheksiju. per os. nazvan po svojoj bijeloj boji bijeli arsenik. mišićima. koje je toksičije nego tetraetil olovo. i vrlo lako je rastvorljiv u alkoholu. Putevi unošenja su per os. bez ukusa je i bez mirisa. znatno je veća nego normalno. je cirkulatorni kolaps sa padom krvnog pritiska. kao Cu-arsenit. koje se šire od periferije ka centru dolazi do paralize mišića ruku i nogu. nesanica. koži. Smrtna doza arsenika je 0.  Arsini . nesvjestica i nemir (encephalopathia arsenicalis).radialis) gornjih ekstremiteta. sa hiperkeratozom dlanova i stopala. ili mišomor. kožnih). HRONIČNA TROVANJA (ARSENICIZAM) su terapijska (kod dugotrajnog liječenja sa As preparatima). crijevnih. Tetraetil olovo.preovladava gastrointestinala forma  (gađenje. Cu arsenit-acetat.1-0. arsen vodonik). ali  jedan dio otrova naslaže se u kostima. Oktanski broj benzina povećava se dodavanjem tetraetil olova. industrijska. kosi. Kod hroničnog trovanja  Postoji opšte loše stanje. na 100 km puta.  Put unošenja neorganskih arsenovih spojeva najčešće je per os. taj otrov su zvali "prašak za nasljedstva". samoubilačka ili ubilačka. Za vrijeme Luja XIV. koje se nalaze uz saobraćajne puteve. trovanja neorganskim arsenovim jedinjenjima su zadesna.paraliza radijalnog živca (n. u cilju pojačanja tjelesne snaga. Perzijski šahovi u strahu od trovanja mišomorom svakodnevno su uzimali otrov da bi stekli refrakternost na njegovo djelovanje.  paresetezije. smetnjama u rastu nokata (Meessove pruge). oslobađa se 2-3 grama olova u obliku fine magle. 95 . KOD SUBAKUTNOG TROVANJA .Spojevi arsena sa vodonikom su arsini (AsH3. Akumulacija olova u poljoprivrednim kulturama. Tim dodavanjem iz iste količine nafte dobija sa više benzina. Poznato je da je arsen trioksid u doba renesanse služio kao sredstvo za uklanjanje ličnih i političkih neprijatelja.  Od strane CNS-a su glavobolja. odnosno anhidrida arsenaste kiseline (As2O3 + 3H2O). To je navika svojevoljnog i dugotrajnog uzimanja arsenika. u Francuskoj. sa anestezijom i trofičkim promjenama (hronični neuritis) KOD AKUTNOG TROVANJA Posebni oblik hroničnog trovanja arsenom je ARSENOFAGIZAM (grč.  Arsenova kiselina (H3AsO4) manje je otrovna od  Arsenaste kiseline. polne moći itd.  Arsen trioksid. povraćanje i prolivi).  Zbog degenerativnih promjena nervnih fibrila. fagein = jesti). arsen-sulfid (As2S2) je crvene boje. nekada i trofičnim promjenama sa ispadanjem dlaka kose. Radnici na benziskim pumpama. Po porijeklu. izloženi su većoj koncentraciji olova nego druge osobe. Pri utrošku 10 litara benzina.  Soli arsenaste kiseline su arsenitij.2 grama. javlja se u obliku bijelog praška. profesionalni vozači. a arsentriosulfid (As2S3) je žute boje. pasivna. ili u kristaliničnom obliku.

Dalje. veže se sa hemoglobinom u karboksihemoglobin. u daljnjem toku  mršavljanje. trovanja ugljen monoksidom najčešće su zadesna.  poremećaj u pamćenju. nastaje pri dugotrajnom djelovanju manjih koncentracija CO. Emil Zola. u požarima.TALIJ(TI) Talijeve soli kao aktivne kompenente u nekim preparatima. HRONIČNO TROVANJE 96 . apatija. Po toku. oko 0.  razmekšanja u području capsule int. Amonovog roga. ako peć "ne vuče dobro pa se povraća" kod rada motora (garaže.5% nastupa smrt.  smetnje u srčanom radu. tuneli). dok su ubilačka znatno rjeđa. Ugljen monoksid je krvni otrov i ima vrlo jak afinitet prema hemoglobinu. povraćanje) 40%-50% Nesvijest preko 50% Smrt Smrt nastupa kao posljedica nasilnog hemijskeg. francuski pisac. nešto lakši od vazduha. trovanja su akutna i hronična. unutrašnjeg udušenja. a dijelom usijed samog toksičnog djelovanja na centralni nervni sistem. obično distoničnog tipa. javljaju se. Oporavljanje od trovanja traje dugo vremena. Jedan gram duvana daje 20 ccm CO. pri mangalama. kada je koncentracija CO u vazduhu. nuclei lentiformis. vrtoglavica. bilo u zatvorenim prostorima. zatim redukcijom već stvorenog CO2 (CO2+C -> CO) kada se preko raspaljenog uglja stavlja novi sloj. Procenat hemoglobina vezan sa ugljenmonoksidom u karboksihemoglobin do 20% Može proći bez simptoma 20% Početne pojave akutnog trovanja (glavobolja. vrtoglavica. kliničke slike. veći je više od 200x nego prema kiseoniku. Neki od simptoma kod akutnog trovanja:  gastrointestinalnih poremećaja. specifične težine 0.  jedan od dominantnih simptoma hroničnog trovanja je umor  zatim glavobolja. GASOVITI ANORGANSKI OTROVI UGLJEN MONOKSID (CO) UGLJEN MONOKSID (OXYDUM CARBONICUM) je gas bez boje i mirisa. i često je skopčano s opasnim posljedicama trovanja. umro je od trovanja ugljen monoksidom (kamin bio zapušen). Po porijeklu. služe za uništavanje štakora i miševa. stvara se pri eksplozijama.   Kliničke pojave trovanja. bilo na otvorenom prostoru.1%. kod neispravnih peći. obdukcionog nalaza i toksikološkog nalaza. Dokazivanje trovanja vrši se na osnovu poznatih okolnosti slučaja. nekroza paliduma. Afinitet hemoglobina prema ugljen monoksidu. oko zapaljene šljake. Stvara se kod nedovoljnog sagorijevanja. mučnina.  polineuritisa  ispadanje dlaka kose. usljed nedovoljnog pristupa vazduha.  smanjena podražljvost prema alkoholu. samoubilačka. i CO2 pri prolazu kroz ugljen biva redukovan. a kada u vazduhu ima 0.96.  smetnje sa strane neuro vegetativnog sistema.  To su krvarenje u mozgu (hemoragična purpura mozga).3-0.

glavobolja. što inhibira enzimski sistem citohrom oksidaze i dovodi do asfiksije. Kvantitativno dokazivanje CO u krvi vrši se . i sadrže 0.0 g.5-1. višnji. Povećanje HbCO u krvi. Sa hemoglobinom stvara čvrst spoj cijan Hb. vidjet će se u žutoj oblasti spektra blizu D linije jedna apsorpciona traka. Po dokatku NH3. subpleuralni. smetnje u radu srca. i kad životinja zagrize mamac. "apoplektično trovanje". Kvalitativno dokazivanje CO u krvi vrši . pad krvnog AKUTNO TROVANJE 97 . kajsija. može biti uzrokovano i strasnim pušenjem. HCN u tečnom stanju. . Navala krvi u glavu. PERAKUTNO TROVANJE . insekata na voću. u koncentracionim logorima. kliničke pojave imaju sporiji tok. te dvije trake spojiće se u jednu (Stockes-ova traka). U drugom svjetskom ratu. vršena su ubijanja sa cijanovim spojevima CycloneB. magazina. je bezbojna lako isparljiva tečnost. Smrtna doza za čovjeka Na-cijanidom je 150 mg.thalamusa.  tačkasti krvni podlivi subendokardijalni. miriše na gorki badem.kod masivne inhalacije otrova. ako je u krvi HbCO. Ove dvije trake su karakteristične za HbO2.hemijskim reakcijama . Ako se pomoću spektroskopa posmatra razblažena normalna krv.spektrometrijski i . znatno šira.  Ako je atmosfera bila zadimljena. rjeđe su ubilačka ili zadesna. to udiše i umire. modra kiselina acidum hydrocyanicum. cijanidi. a K-cijanida 200 mg.pirogalolska proba. veličine trešnje. što treba imati na umu u slučajevima sudsko-medicinskih ekspertiza. vida kasnije grčevi. odnosno tkivima oduzima sposobnost da prima kiseonik (hipoksidoza tkiva). U tečnom obliku dolazi u ampulama ("cijanove ampule"). Kada je u gasovitom stanju lakša je od vazduha. PATOLOŠKO-ANATOMSKI NALAZ KOD TROVANJA UGLJEN MONOKSIDOM vrlo karakterističan. Cijanovodonična kiselina djeluje tako. smrvi ampulu. ali i mišići. Stavljaju se kao mamac u meso.Kod slabijih doza i manje koncentracije otrova. cijanovodonik (HCS).  Izražena je hiperemija unutrašnjih organa. HCN počinje isparavati u usnoj duplji.kao i spektroskopski. Soli cijanovodonične kiseline. sa taninom. . košticama od breskvi. subepikardijalni.plinskom hromatografijom.  Upadljiva je svijetlo crvena boja mrtvačkih mrlja. uz vrisak i pad završavaju se smrću za nekoliko sekundi ili minuta (perakutno trovanje). ima jaku prodornu moć. Trovanja cijanovim jedinjenjima većinom su samoubilačka. U prirodi se nalazi vezan za glikozide u gorkom bademu. krv i unutrašnji organi imaju svijetlo crvenu boju. povraćanje. prodire kroz sve rupe i pukotine. primjenjuju se za dezinsekciju i dezinfekciju stanova. CIJANOVODONIČNA KISELINA (HCN) Cijanovodonična kiselina. U ekshumiranim leševima ugljen monoksid se može naći dugo vremena nakon smrti (više mjeseci i godina). proba sa NaOH. a u zelenoj oblasti blizu E linije druga. Kod trovanja sa CO. onda se one neće spojiti. koje su veoma krhke staklene kuglice. može se naći gara u početnim organima za disanje.

mrtvačke mrlje su otvoreno crvene boje. da traka papira natopljena u alkoholnu otopinu guajakove smole 2% i CuSO4. . Zatim nastupa opijenost. bunarima.Kod trovanja natrijevim ili kalijevim cijanidom.hiperemija unutrašnjih organa .krv je tečna i svijetlo crvene boje (arterijska krv je i u venama. . i . . 98 . u prisustvu HCN poplavi (Gestaldi). a u izdahnutom vazduhu 5-6%. ili nalaženje CO2 u zraku vrši se pomiču Bregerovih cjevčica. Prvi simptomi se javljaju kod koncentracije od 2-3% CO2 u inspiriranom vazduhu. . to je potrebno dokazivanje otrova i trovanja vršiti vrlo brzo. naročito kod otvaranja lobanje ili grudnog koša. Bez boje je i mirisa. prestanak disanja i smrt u toku prvog sata.Karaketeristican miris na gorke bademe.po ružičastoj boji kože. stvara se pri trulenju organskih materija u grobnicama. UGLJEN DIOKSID (CO2) Nalazi se u vazduhu 0. Kako su cijanova jedinjenja vrlo isparljiva. Oslobađa se pri fermentaciji vina. Po potrebi za analizu uzima se uzorak vazduha (napumpa se lopta na licu mjesta i zapuši). poplavi.03-0. kanalima. . specifične težine oko 1. u histološkim laboratorijama za smrzavanje i fiksiranje tkiva. a u tijelu se brzo raspadaju.04 vol. jer kiseonik arterijske krvi nije apsorbovan od tkiva). . Isto tako reagens papir natopljen benzidin acetatom i Cu-acetatom.%. sadržaj želuca ima alkalnu reakciju. Prva pomoć sastoji se u iznošenju na svjež vazduh i davanju vještačkog disanja unesrećenom. koja kontrastira sa pojavom gušenja. Plamen svijeće se gasi pri koncentraciji CO2 od 8-10%. Anatomno patološke promjene kod trovanja cijanovodičnom kiselinom: . onesvješćenje.50. a kod koncentracije 5-6% glad za kiseonikom je izraženija. Dijagnoza trovanja sa HCN može se prepoznati.subserozni tačkasti i mrljasti krvni podlivi. . stavljena u usnu duplju. hrane.Schönbeinova metoda se sastoji u tome. Kod daljnjeg porasta CO2 koža i vidljive sluznice su cijanotične. ili po otvaranju grudnog koša stavljena iznad grudnih organa. Patološko-anatomski nalaz nije karakterističan. teži od vazduha. koma i smrt.po mirisu na gorke bademe.uz anamnestične podatke. postoje samo izraženi znaci asfiksije. Upotrebljava se mnogo danas u čvrstom stanju u obliku "suhog leda".Vidljive sluznice usana i usne duplje su svijetlo crvene boje. septičkim jamama. . koma.pritiska. ili u toku prvih 24 sata.

lisica).Kod tetanusa. kao što je to slučaj kod trovanja strihninom.donji ekstremiteti su ispruženi i aducirani a . koji se nalaze u biljkama vrste strihnos. Tanatološki nalaz nije karakterističan.u početku brze i isprekidane (kloničke). kao tonikum živčanog i mišićnog tkiva.Kao i kod drugih asfiksija.l gram. pri čemu je stalno svijet održana. svaki osjetni podražaj izazvati će grčeve u cijelom tijelu. . Upotrebljava se i za uništavanje glodara i zvijeri (vuk. . pa se može dokazati i u trulim leševima. .Vilice. . mišićje ne omlohavi. . . . Smrt kod trovanja strihninom nastaje usljed udušenja.Hiperemija unutrašnjih organa posebno mozga i moždanica je vrlo izražena. i njeno duže trajanje. a oči izbuljene. nakon napada grčeva. uključujući i dijafragmu.KONVULZIVNI OTROVI STRIHNIN (STRYCHNINUM) Jedan je od alkaloida. zatvorene. više mjeseci i godina nakon smrti. 99 . ili epileptičnim nastupom. kod trovanja strihninom izraženi su opšti znaci udušenja. ali trpi veliki strah od smrti (pavor mortis). Nastupa opistotonus. ubilačka su rjeđa radi veoma gorkog ukusa. u većini slučajeva ekstenzora. Strychninum nitricum. . Smrtna doza nitrat strihnina je 0.gronji flektirani. Po kliničkim pojavama trovanja strihninom može imati sličnosti sa tetanusom.03-0. samoubilačka. proizvedenog kontrakcijama dijafragme i grudnih mišića.pjena na ustima. Sastoji se od bezbojnih kristala. lako topivih u vodi. .Kočenje dijagfragme. . iz anamneza treba doznati eventualne ozljede. Urođenici ga uoptrebljavaju kao otrov za strijele. Po porijeklu trovanja strihninom su zadesna. grčevi grudne i trbušne muskulature zaustavljaju disanje. Konvulzije su simetrične i tijelo zauzima položaj koji odgovara kontrakcijama jačeg mišićja. veći dio u tijelu oksidiše se i uništava.Između grčeva nastupa pauza. Kod tetanusa. ili smrt može biti posljedica uzetosti kičmene i produžene moždine. Kod čovjeka. Kontrakcije su .zatim toničke i tetaničke. pa su koža i sluznice cijanotične. upotrebljava se u medicini kao centralni analeptikum.ranije natupanje mrtvačke ukočenosti. i neobično su gorkog ukusa. Sjedište grčevitog djelovanja strihnina je u kičmenoj moždini. i kao antidot kod trovanja morfinom i barbituratima. . Toksikološko utvrđivanje trovanja strihninom je olakšano time što je strihnin otporan prema raspadanju. sa normalnim disanjem. Odlikuje se brzom resorpcijom i sporom eliminacijom manjim dijelom izlučuje se nepromijenjen.risus sardonicus.

Uz to grčevi. subendokardijalna. Paration je zejtinasta tečnost. kao i kod radnika na proizvodnji pesticida. ali isto tako nisu nerijetka samoubilačka i ubilačka trovanja. na već pomenute pojave. Već prema tome o kojim se štetnicima radi.Edem pluća. subepikardijalna. E 605. Kliničke pojave Trovanja mogu biti laka. Simptomatologija je slična kao i kod trovanja sa OFI. emulzije) ili u plinovitom stanju. tekućem stanju (otopine. 100 . nekontroliranje mokraće i stolice. bolovi u trbuhu. (aktivna tvar i inertni prašak). fosforno 20 itd. mučnina. ima slab miris na crni luk.isekticidi. povraćanje. To su malation. gljivica i uzročnika biljnih bolesti . vrtoglavica. . Toksikološko pretraživanje treba vršiti u svim onim slučajevima. crva . te pojavu holinergičnih efakata. nisu nerijetka zadesna trovanja kako kod male djece. .nematocidi itd.PESTICIDI Pesticidi (pestis=pošast. ali su manje toksični. ili per inhalationem. razlikujemo sredstva za uništavanje insekata . grinja i pauka . Kod trovanja. KARBAMATI Karbatnati su također inhibitori holinesteraze. kada se tekući mlaz usmjerava preko vruće podloge ili se miješa sa komprimiranim plinom. no mogu biti normalne ili pak proširene. smetnje vida.Češće su zjenice sužene. u kojima postoji sumnja na trovanje.tačkasta krvarenja subpleuralna. nesvjestica. etiol. caedere=ubiti) su sredstva za uništavanje štetnika. KOD LAKOG OBLIKA TROVANJA su uglavnom sa strane gastroinestinalnog trakta. . Ova slika može podsjećati i izazvati sumnju na alimentarno trovanje. DINTROSPOJEVI (DNoC) Dinitrospojevi (DNoC) su intenzivno žuto obojene tvari.akaricidi.fungicidi. Paration je otrov nervnog sistema odnosno on je antiholinesterazni insekticid. nadovezuju se simptomi sa strane kardiovaskularnog sistema.moluskocidi.Nađe se hipermija organa. glavobolja. temelji se uglavnom na toksikološkom pretraživanju. tako i kod odraslih. glodavaca . bradikardija. Primjenjuju se i kao insekticidi i herbicidi (sevin. Sudsko medicinska dijagnostika trovanja pored obdukcionog nalaza. . Može dospjeti u tijelo peroralno. Toksično djelovanje OFI svode se na inhibiciju holinesteraze i akumulacije acetilholina. Otrovanja pesticidima dešavaju se kod radnika čiji je rad vezan za aplikaciju pesticida. pirimor). sistoks. organi kao i tjelesne tečnosti su žuto obojene. Paration ulazi u sastav velikog broja preparata različitih naziva. u sinapsama autonomnih ganglija i na završecima motornih živaca. OGRANOFOSFORNI INSEKTICIDI (OFI) Za uništavanje biljnih štetočina upotrebljavaju se fosforna jedinjenja u obliku emulzija ili praška.Izražena modroljubičasta boja mrtvačkih mrlja. Kako se lako mogu nabaviti. KOD TEŠKIH OBLIKA TROVANJA.herbicidi. Acetilholin se oslobađa na zavšecima parasimpatikusa. otežano disanje. edemi pluća. Insekticidna sredstva su ili u suhom stanju. ali kod trovanja parationom temperatura nije povišena. SMRTONOSNO TROVANJE – podrazumjeva sve ovo uz konačnu smrt zbog ugušenja Patološko anatomski nalaz nije karakterisičan.rodenticidi. profuzno znojenje. koja suže za zaprašivanje bilja. Enzim koji hidrolizira acetilholin na holin i sirćetmi kiselinu je holinesteraza. . mekušaca . teška i smrtonosna. korova .

jer dešavalo se.HLORIRANI UGLJIKOVODICI Hlorirani ugljikovodici. ili . angioneurotični edem. mogu se završiti i smrću. Obdukcioni nalaz nije karakterističan. da je ljekar prepisao lijek u terapijskoj dozi. predstavlja početak moderne ere u terapiji antibioticima. u odnosu na druga trovanja. Alergične manifestacije se javljaju u vidu kožnih erupcija: dermatitisi (urtikarijalni. nakon uzimanja pencilina.idiosinkrazija. hiperemija jetre. kao insekticid praktično je neotrovan. Kod nekih osoba. bez obzira na količinu lijeka. rjeđe nakon davanja kristalnog pencilina. Masovna upotreba dovela je do pojave rezistentnih sojeva bakterija. U sudsko-medicinskoj ekspertizi. da je lijek uzet. edem intersticijuma srčanog mišića. mogu biti senzibilizovani na pencilin. Treba naglasiti. eritematozni. ANTIBIOTICI Oštećenje zdravlja biološkim lijekovima u izvjesnim slučajevima i pod određenim okolnostima. . Histološki. pa davanja penicilina takvim osobama može izazvati vrlo teška stanja i smrt (anafilaktična reakcija na pencilin). da preosjetljivost organizma na stanoviti lijek . da preosjetljivost organizma prema lijekovima. pojave intolerancije mogu se javiti i pri davanju minimalnih količina pencilina. slezine i bubrega. imaju različiti hemijski sastav. Otkriće penicilina(1928). a pacijent umre. da je apotekar ispravno dao lijek. da trovanja medikamentima i terapijskim supstancama mogu biti predmet sudske ekspertize u slučajevima . ako se sa njim praktično manipulira. najbrojnija. kao insekticidi. Jedan od najviše upotrebljavanih antibiotika je penicilin. Tremor i grčevi mogu ličiti na trovanje strihninom. DDT (dichlor-diphenyl-trichlorethan). koji nisu priznati kao lijekovi. odnosno to je reakcija organizma na oređeni lijek. na primjer pri probi osjetljivosti na pencilin. Najčešće komplikacija u terapiji penicilinom je alergija. Toksični efekti streptomicina ispoljavaju se u oštećenju n. eksfolijativni). Hiperemija unutrašnjih organa. perivaskularne hemoragije. a Toksični efekti tetraciklina znacima iritacije GIT-a i promjenama u perifernoj krvi. kao što su alergijske reakcije. da su trovanja medikamentima. Uglavnom djeluje na mali mozak i motorne zone korteksa. BIOLOŠKI LIJEKOVI MEDIKAMENTI Statistički podaci pokazuju. Već smo spomenuli. je patološka pojava kod nekih osoba.kod trovanja kada su primjenjeni oni lijekovi.ako su data od strane ljekara u velikim dozama. Edem ulaza u ždrijelo. disfunkciji optičkog živca (scotomi) i perifernom neuritisu. tačkasta krvarenja subkonjuktivalna. nakon izvjesnog vremena. Najviše upotrebljavani insekticid ove skupine je Lindan. dolazi naglo do simptoma intolerancije i smrti. U ovom posljednjem slučaju.u većoj količini. subpleuralna subepi i subperikardijalna. Toksafen. urtikarija lokalizirana ili generalizirana. Heptohlor. Pri ponovnom uzimanju pencilina. ima veoma veliki sudsko medicinski značaj. treba objasniti. i s druge strane pojavile su se i druge štetne posljedice. kao i terapiju pencilinom. pruritus. acusticusa (vestibularnog i kohlearnog dijela). 101 . Toksični efekti hloramfenikola očituju se u koštanoj srži. zatim Aldrin. mnogokrvnost i edem mozga. Osobe koje rade u proizvodnji penicilina zatim osobe koje vrše ispitivanja pencilina. Arthusov fenomen. pa i nagle smrti. može doći do burnih pojava intolerancije.

. kao i . oštećenja bubrega i jetre. lice.ultrakratkog djelovanja (thiopentan). kodein. Edem mozga i pluća.na osnovu kliničkog toka (duboko spavanje. tebain. pljuvačkom. ili oko pola sata nakon uzimanja.na osnovu obdukcionog nalaza (koji nije karakterističan). zatim samoubilačka. disanje je sporije i površnije. odnosno opiumu. subkutano 0. sopor.Akrocijanoza nastaje usljed paralize vazomotora. tonusa.medule spinalis (arefleksijom i nestankom senzibiliteta) Kliničke pojave akutnog trovanja barbituratima. sub finem Kusmaulovo ili Čejn Štoksovo disanje. subkutano i intravenozno.2-0. oligurija i anurija. koji se dobiva iz glavica maka (papaver somniferum).To je piridinsko-fenantrenska grupa (morfin.kratkog djelovanja (ciklobarbiton. Opij sadrži veći broj alkoloida: morfin.BARBITURATI To su derivati barbiturne kiseline i prema dužini djelovanja mogu se podijeliti u četiri grupe.velikog mozga (barbiturna opijenost. mokraćom.. . Po porijeklu. bubreg. Patološko anatomski nalaz nije karakterističan. krv i mokraća).Centralni poremećaj disanja. Letalna doza barbiturata. Dojenčad i mala djeca su neobično osjetljiva prema morfinu. zatim pospanost. Dijagnoza trovanja barbituratima utvrđuje se . . rjeđe zadesna. Trovanje opiumom . . Među ovim alkaloidima razlikuju se dvije grupe po hemijskim i biološkim osobinama. Izlučuje se stolicom. Morfin se daje oralno (kapljice. rjeđa su ubilačka.4gr. Izuzetno ubilačka. Kod velikih doza dolazi do depresivnog dejstva na centar za disanje i smrt nastupa usljed paralize respiratornog centra i cirkulatornog kolapsa. . kod dojilja mlijekom. .na osnovu toksikološkog pretraživanja (mozak.Druga je izokinolinska (papaverin). Unose se uglavnom peroralno.Barbiturati imaju i antidiuretsko dejstvo. a izlučuju preko bubrega. po porijeklu najčešće su zadesna (medicinska ili toksikomanska). iznosi oko 20-30 terapijskih doza. hexobarbition). methylphenobarbiton) .barbiturna opijenost. papaverin. 102 . kodein) koji osim centralnog djeloanja povećavaju tonus glatko mišićnih organa. .morfinom. zatim u obliku supozitorija (rektalno i vaginalno). phenobarbitioa.dugog djelovanja (barbiton. predkomatozno stanje što ovisi o količini uzetog otrova. . .1 gr. javljaju se kratko nakon uzimanja barbiturata. bronho-pneumonija. Djelovanje barbiturata očituje se na području . U početku to je . tablete). koja djeluje na glatku muskulaturu u smislu popuštanja. usljed povećanog lučenja antidiuretičkih hormona. . sopor. per os 0. . šake i stopala ohlade i pomodre. Što je centar za disanje jače pogođen. sopor. Smrtna doza kod odraslih. zatim pospanost. trovanja barbituratima su najčešće samoubilačka. koma). NARKOTICI OPIUM (OPIUM) je sok "opijeve suze" mliječnog izgleda. jetra.medule oblongate (smetnje u cirkulaciji i u respiraciji. predkomatozno stanje) .Hipoksija i hipotenzija. narkotin.srednje dugog djelovanja (alobarbition).

Pri naglom ili potpunom prekidanju ili znatnom smanjivanju uzimanja morfina. Morfin je sinergista sa alkoholom. . Akutno trovanje morfinom nastupa za kratko vrijeme nakon uzimanja. Injekcija. Kokain je opći protoplazmatski otrov koji paralizira sve vrste protoplazme. . nego morfin. .morfinizam). duboko spavanje sa izraženom miozom zjenica. . HEROIN. i barbituratima. U lešu. Toksikomani češće u upotrebljavaju heroin. nemir. je derivat morfina. Uz upadljivu kaheksiju. diacetil morfin. . povraćanjem. morfinomani uzimaju veće doze.Trovanja opiumom. po toku su akutna ili hronična. Utvrđivanje trovanja vrši se uglavnom pomoću toksikološkog pretraživanja. afrodizijakum i radi uživanja (kokainomanija).Toksični simptomi su glavobolja. Kod čovjeka je jače izraženo narkotično djelovanje.Mioza pupila. Hronično trovanje nastaje nakon stalne upotrebe. Inhibitorna središta su isključena. pa se njegovo djelovanje uz ova sredstva znatno pojačava.Blagi znaci apstinentnih pojava su zijevanje. ili ako se unosi učestalo za. Hronična trovanja su u najvećem broju slučajeva posljedica uzimanja opiuma ili morfina radi uživanja (opiumomanija. Upotrebljava se kao lokalni anastetikum.Na psihička središta djeluje što dovodi do gubitka pažnje i autokritike. heroin izaziva najbrže narkomaniju. odnosno morfinom. ili iv. Na oku može izazvati kokainski ulkus. nastaje čežnja za njom (narkomanija. a dostižu vrhunac drugog ili trećeg dana. prolivima. u početku se javlja razdraženost. Heroin kao i morfin prolaze placentarnu branu.Usporava srčanu radnju zbog podražaja centra vagusa. nastupaju apstinentne pojave. pušenja i šmrkanja.Depresivno djelovanja heroina na centar za disanje je jače izraženo nego kod morfina. . a potom dremljivost. a isto tako kao auforetikum. usporeno disanje. . morfin može biti dugo održan. želja za drijemanjem. a kod 103 . i kao čist alkaloid sastoji se od bijelih kristala. pa da bi postigli euforiju. Upotrebljava se uglavnom kao narkomansko sredstvo u obliku sc. morfinomanija . . arefleksija. Djeluje kao i morfin. paralizira centre za percepciju bola u kori. drhtanjem mišića. Od svih opijate.Pogođen je i centar za disanje. koma. Osjetljivost mozga na morfin raste prema razvijenosti mozga. gorkog ukusa. izvjesno vrijeme. smrt.Tjelesna toplina se spušta. euforija. mogu se naći u koži ožiljci od uboda injekcionih igala. cijanoza.Teški slučajevi apstinencije ispoljavaju se razdražljivošću.Smrt nastupa usljed paralise centra za disanje. osjećaj težine u mišićima. samo znatno jače. razdražljivost. Lokalno na mjestu aplikacije izaziva oštećenje tkiva. Tolerancija. . Osoba postaje sve više zavisna od droge. Morfin izaziva. Smrt obično nastupa kao posljedica paralize centra za disanje. Znaci narkomanije nastupaju za 24 sata nakon rođenja. ako se unosi stalno. nemir. KOKAIN (COCAINUM) je alkaloid iz biljke Erytroxilon coca. čak i nekolio mjeseci poslije smrti. Tanatološki nalaz kod trovanja morifnom nije karakterističan. mlitavost udova. jer morfij prigušuje tvarnu mijenu stanica. kod životinja konvulzivno. i dijete od majke narkomanke. Produžena upotreba morfina dovodi do postepenog nastajanja tolerancije (podnošljivosti). nakon rođenja može pokazati pojave apstinencije.centralnu hipalgeziju i analgeziju Osjet bola tupi. se može postići poslije dvonedeljnog stalnog primanja morfina. morfinizam). gubitkom apetita. gubitkom tjelesne težine. . .

Djeluje sedativno. i oni su depresori centralnog nervnog sistema. . izazivaju stanja slična psihozama i halucinacije. Čulni utisci bivaju pojačani. perforaciju nosnog septuma. pa se lijekovi koji deprimiraju funkciju CHS nazivaju psihodepresori. a uživaoci droga ih uzimaju radi postizanja toksikomanskog efekta. fenotijazina 15-150 mg/kg. LSD (lizergid).U prvom stadiju kokainizma. . Aktedron) upotrebljava se kao psihostimulans.marihuana.D. . morfina i alkohola (sinergizam). HALUCINOGENI Halucinogena sredstva (psihodelici.D. . i u toj euforiji leži razlog kokainizma. L. koji šmrću. nema pogibeljnih apstinentinih pojava od prenaglog oduzimanja. Međutim u psihijatrijskim slučajevima izaziva euforiju i ekscitaciju. simpatikolitičtio i spazmolitično.U završnom stadiju je opća depresija i klonulost. Kod zdravih i normalnih osoba izazivaju psihički abnormalna stanja slična psihozama. DMT. najčešće u obliku vizija i halucinacija. ili podsticana (stimulirana).Chlorpromazln (largactil) je derivat fenotijazina. Uz to pojačavaju dejstvo drugih lijekova barbiturata. Za razliku od morfinizma. radi povećanja duševne aktivnosti.kokainista. nakon većih doza.Meprobamat pripada depresorima centralnog nervnog sistema. Upotrebljava se kao trankvilizer u anksioznim stanjima. L. mescalin. Najpoznatiji predstavnici halucinogena su: hašiš . Snažno aktivira centralni nervni sistem. akscitira psihička središta. Amfetamin (Benzedrin. 104 . psihomimetici) prolazno mijenjaju psihu osobe. psilocibin. psihotipici. PSIHOSEDATIVI Funkcija centralnog nervnog sistema može pomoću lijekova biti prigušena (deprimirana). PSIHOSTIMULANSI (antidepresivni lijekovi) Tofranil spada u timoleptike i kod zdravih izaziva osjećanje slabosti i teškoće u koncentraciji i mišljenju. 10-15 g. . Ova sredstva uglavnom nemaju terapijsku primjenu. Resorptivno dejstvo na centralni nervni sistem djeluje ekscitativno. individuum je opijen kao alkoholom. a oni koji stimuliraju psihostimulansi. djeluju narkotično.U daljem stadiju. Male doze nekoliko centigrama izazivaju raspoloženje i ugodnosti. dolazi do paranoidnih stanja. veseo i razdragan. Tanatološki nalaz: izražena kaheksija. tragovi od ubadanja injekcionih igala. u sportu kao doping sredstvo. Na perifernim živcima i živčanim zavrsetcima izaziva paralizu živčanih vlakana i završetaka. naročito kod umornih osoba. Uzima se radi uklanjanja umora.

alkohola). udisanjem alkoholnih para. koja su: . težine 0. a u najtežim slučajevima do 0. injekcijama. Izlučuje se kroz bubrege mokraćom kao mravlja i mliječna kiselina. smrtna doza za odrasle je 30-100 ml. zatim preko fermenta maltaze do glukoze i fermenta zimaze do 2C2H5OH + 2CO2 .Vrenjem se dobiva ili  iz groždanog šećera (glukoze) uticajem kvaščevih gljiva (saharomiceta).%).) Škodljivost svih alkoholnih pića uslovljena je količinom apsolutnog alkohola u njima. . čime je uslovljeno kumulativno dejstvo otrova. Tako npr.789 (ili 0. alcoholum aethylicum.1 ‰. a u sudsko medicinskin ekspertizama količina alkohola u pićima izražava sa u gramima. 105 . sadrži 320 grama alkohola (l litar 40% rakije = 400 ccm x 0. konjak.nedestilisana (pivo sa 3-6% i vino sa 10-20% apsol. Unosi se najčešće peroralno. viski. Jakost alkoholnih pića izražava sa u procentima.Upadljiva je hiperemija mozga i moždanica a . Bezbojna tečnost specifične težine 0. Povećanje alkohola u krvi.Udisanje isparenog alkohola u podrumima i krčamama je neznatno.8 = 320 g.resorpcija alkohola preko kože. Mokraćna i mravlja kiselina. Dobiva se na dva načina vrenjem i sintetski. jer se za jedan sat više ragradi alkohola nego što se udahne. može se povećati za 0. acetona i metilnog alkohola (5%). ili  iz polisaharida škroba preko fermanta dijastaze do disabarida maltoze.% množe sa specifičnom težinom alkohola. što se . . i izazivaju poremećaj vida i sljepilo. preko obrađenih rana je neznatna.8).Sintetski se dobiva iz acetilena i etilena. spec.79. Dobiva se suhom destilacijom drveta i sintetski (metanol). etanol. (vol. metanol.2 ‰. per inhalationem . nego oksidira do formaldehida i mravlje kiseline. Najveći dio alkohola upotrebljava se u obliku alkoholnih pića. i kroz pluća polagano. Bezbojna tečnost.na šarenicu oka i vidni živac. per os – najčešće se unosi na ovaj način ali alkohol može biti unesen preko kože. dovode do teških acidoza i smanjenja alkalnih rezervi.vol. Smrt nastaje usljed paralize centra za disanje Lešni nalaz nije karakterističan.na sluznicama digestivnog trakta znaci iritacije. što ne izgara u tijelu u CO2 i H2O. 1 litar 40% rakije. Metabolički produkti metil alkohola imaju specifično djelovanje . . Nekad se može naći u tijelu i 7 dana nakon unošenja. rum) Denaturisani alkohol dobiva se dodavanjem etilnom alkoholu (95%) piridina. Vrlo je otrovan. To se postiže na taj način. . Otrovnost se osniva na tome. Etilni alkohol (C2H5OH).destilisana (rakija.ALKOHOL Metilni alkohol(CH3OH).

Nakon 6-12h. za dvije osobe. Poslije resorpcije. . dovode do resorpcionog deficita jer se jedan dio alkohola veže za bjelančevine hrane i tako prođe kroz digestivni trakt.kod osoba sa resekcijom želuca. Isto tako. nego u osobe sa većom tjelesnom težinom. ako se alkohol konzumira nakon obilnih obroka hrane. . . treba od dobijenog rezultata odbiti jednu trećinu (20-30%) na račun resorpcionog deficita.oduzimanju vode (dehidracija) i . nakon popijene jednake količine alkoholnog pića. treba dodati jednu trećinu dobijenom rezultatu. Odnosno nakon jedan do dva sata počinje opadati koncentracija alkohola u krvi.Alkohol djeluje lokalno i opšte nakon resorpcije. Taj "prostor širenja" alkohola kod čovjeka tjelesne težine od 70 kg iznosi oko 50 litara.Izvjesni fizički momenti. od kojih jedna ima veću tjelesnu težinu a druga manju. jer sva tekućina ne može doći u doticaj sa sluznicom. Proces povećanja koncentracije alkohola u krvi nazivamo resorpcija. zatim .Resorpciona krivulja alkohola. od kojih ja jedna jako adipozna. količina popijenog pića . Alkohol se širi ne samo u krvi.koncencracija alkoholnog pića. ali najveća količina resorbuje se u želucu i crijevima (80%).Zagrijana pića. a .Već u usnoj duplji počinje resorpcija. alkohol u krvi se postepeno umnožava. Dešava se ubrzana resorpcija alkohola. tako da ga više ima u krvi i tkivima.3 do 1. "prostor širenja" alkohola ne obuhvata masno tkivo. jer kod gojaznih osoba.Iz krvi difuzijom u tkiva. Po pravilu alkohol se unosi kroz usta. depresivna stanja.da li je želudac prazan ili je pun? . .Resorpcija alkohola je usporena. . . Koncentracija alkohola u krvi može se u fazi eliminacije približno odrediti. Lokalno djelovanje alkohola sastoji se u . a druga mišićava. Na brzinu resorpcije alkohola utječe: .razrijeđeni alkohol se može sasvim malo resorbiraci ako je popijena veća količina razrjeđenog alkoholnog pića. Konzimiranje blažih alkoholnih pića kao što su pivo ili vino. najkasnije za 24h iščezava iz krvi. usporavaju resorpciju alkohola. nakon popijene iste količine alkoholnog pića.Taj resorpcioni deficit iznosi oko 20-30% od popijenog alkoholnog pića. Vrh krivulje uglavnom znači i svršetak resorpcije. a na osnovu utvrđene koncentracije alkohola u krvi. Na primjer za dvije osobe.zgrušavanju bjelančevina (coagulatio) ćelija.U fazi eliminiacije. difuzioni proces je brz. neko i u tkivima koja sadrže vodu. 106 . Sl. . ukoliko su tkiva bogata tečnošću. 59. . koncentacija alkohola u mokraći je veća nego u krvi. koncentracija alkohola u krvi kod osobe sa manjom tjelesnom težinom biti će veća.5. U krvi se održava najveća koncentracija oko 2 sata. . koncentracija alkohola u krvi kod adipozne osobe će biti veća. za razliku od koštanog i masnog tkiva gdje je difuzioni proces spor. Resorpcija alkohola je vrlo brza.Kod izračunavanja količine popijenog pića. . U tom slučaju najveći dio alkohola resorbuje se u tankom crijevu. ako se rezultat koncentracije alkohola u mokraći podijeli sa l.U fazi resorpcije.brzine konzumiranja. dok popijena mala količina razrijeđenog alkoholnog pića resorbiraće se brzo kao i koncetrovanog alkohono piće. kao i pića koja sadrže ugljenu kiselinu brže se resorbuju. a da ne dospije u krvotok.Iz digestivnog trakta alkohol difuzijom prelazi u krvotok. sadržaj alkohola u krvi je veći nego u mokraći. . ako su uzeta poslije obilnih obroka hrane.Kod izračunavanja koncentracije alkohola na osnovu popijenog pića. .

Označava odnos koncentracije alkohola u tijelu i krvi. u mlijeku dojilje može biti najviše 0. težinom alkohola (0. 60:30. zatim gojaznih osoba. c = A = 120 = 1.6. kao i jako podhranjenih. Od 100 g.8). Na primjer 80 grama apsolutnog alkohola odgovara 96 ccm apsulutnog alkohola (80 * 1. a . katalaze i MEOS sistema (microsome ethanol oxydazin system).5%. treba volumne procente pomnožiti sa spec. 40% rakije = 80 2 piva 4% = 40 40+80=120*0. to u ovom slučaju da bi dobili težinske procente izražene u gramima.8 p * r 70 * 0.Eliminacija alkohola nastaje onda.za odrasle je deset puta veća. onda se koncentracija alkohola u krvi dobija iz gornje formule: c= A p*r Kako se količina odnosno jakost popijenog pića izražava u volumnim procentima. popijeno 2 dcl 40% rakije i 2 boce 4% piva. a .5‰. Ooba težine 70 kg. .odnosno redukcioni faktor kod odraslih osoba je 0.Kod žena. .Oko 5-10% alkohola izlučuje se nepromijenjen i to o najviše izdahnutim zrakom. Izračunavanje koncentracije alkohola u krvi iz količine popijenog alkoholnog pića. vrši se prema formuli (Widmark): A =c * p * r A = količina alkohola u tijelu u gramima c = koncentracija alkohola u krvi (alkoholemija) p = tjelesna težina r = redukcioni faktor. Ako se zna količina popijenog alkoholnog pića. resorbovanog alkohola.25 = 96).ubrzana prilikom teških i napornih fizičkih radova. ili izračunavanje količine popijenog alkoholnog pića na osnovu utvrđene koncentracije alkohola u krvi. zatim kod povreda CNS-a kod potresa mozga.7.Oko 90-95% se metaboliše preko acetaldehida acetata (octene kiseline) u ugljen dioksid i vodu. da bi dobili volumne procente. 107 . treba količinu izraženu u gramima pomnožiti sa 1. odnosno r = 0.kod djece iznosi 15-30 grama apsolutnog alkohola.25. 3-4%. ako je poznata alkoholemija. ako 300 do 400 grama. . Oksidacija alkohola vrši se preko fermenata ADH (alkoholna dehidrogeneza). Kolika je alkoholemija? 2 decl.7 Ili. kolika je količina popijenog pića? Izračunava se prema formuli: A =c * p * r U ovom slučaju. mokraćom i preko kože znojenjem. Smrtna količina alkohola . . Eliminacija alkohola vrši se oksidacijom u jetri i izbacivanjem izdahnutim zrakom. o mokraćom od 2 do 3% a o znojenjem do 0. Eliminacija alkohola biće .8=96gr. Slično je i sa eliminacijom preko mliječnih žlijezda. odnos je 50:80. kada se izjednači odnos koncentracije alkohola u krvi i koncentracije alkohola u tkivima.usporena pri mirovanju.

prema formuli A = c + * t) * p * r ( β T .138 ‰ odgovara 2. itd. . Taj stadij može se završiti poslije dužeg ili kraćeg besvjesnog stanja.vrste pića. duševna razdražljivost . akutne alkoholisanosti. prema tome β-faktor od 0. uzima se prema formuli: c= A − (β * t ) p*r U internacionalnom sistemu mjernih jedinica (SI). i prosječno beta faktor iznosi 0. U komatoznom stanju zjenice se u početku proširuju. a da pri tome ne dolazi svijesti. Za razliku od drugih komatoznih stanja.Srčana radnja je ubrzana. . kasnije se suzuju.56 mmol/l = 1. .zaplitanje u govoru. libido je pojačan. ili nekog krivičnog događaja. . emocionalno afektivniji. Ekscitacioni stadij odlikuje se vazomotoričkom. muskulomotoričkom i psihomotoričkom nadraženošću. Paralitični stadij karakteriše vazomotorička.29 ‰. saobraćajne nesreće. Ako je poznata koncentracija alkohola u krvi (alkoholemija) u momentu uzimanja krvi. tako. kod izračunavanja koncentracije alkohola u krvi unutar eliminacije na osnovu količine popijenog pića.71 mmol/l. psihomotorička i muskulomotorična uzetost. seksualno agresivniji. 1 ‰ odgovara 21. moralno impulzivniji.individualne podnošljivosti. onda se može izračunati koncentracija alkohola u krvi u momentu delikta prema proteku vremena od delikta do uzimanja krvi. Nakon prestanka podražaja opet se suze. dodajemo alkohol koji se za taj protekli vremena izlučio iz krvi. a potencija smanjena i oslabila. ako se rezultat izražen SI jedinicama (mmol/l) podijeli sa 21. refrakternosti. teturanje.71 (na primjer: 42.99598 mmol/l. smanjenost pažnje.2 ‰.25 do 0. Rezultat u promilima dobiva se. na sat. stečene naviknutosti na alkohol. može poslužiti test zjenica. čemu slijeduje mamurluk. .Nesigurnost pokreta.buđenjem i triježnjenjem. Komatozni stadij karakteriše izrazite pojave opšte uzetosti. opitosti (alcoholosis) ispoljavaju se u tri stadija. a što ovisi .proteklo vrijeme od delikta do uzimanja krvi Obratno. KLINIČKA SLIKA ALKOHOLOZE Pojave akutnog trovanja alkoholom. Sastoji se u tome što se zjenice pijane osobe šire ako pacijenta potresemo. .intelektualno agilniji. Resorpcija i eliminacija alkohola imaju poseban značaj u sudskim ekspertizama za utvrđivanje koncentracije alkohola u krvi u vrijeme delikta.ili se može završiti smrću.od količine popijenog alkoholnog pića.Sem toga. cacoforija. Mac Ewenov test. Opadanje koncentracije alkohola u organizmu za jedan čas označava se sa β. . što utvrđenoj koncentraciji alkohola. Beta faktor može varirati od 0. .pokretljiviji su.138 ‰ alkohola za 1h. a u nekim slučajevima pri visokim alkoholemijama od 0.Brzina razgradnje alkohola je od 6 do 12 g.96 ‰).1 do 0. 108 . puls ubrzan. itd. krvni pritisak je povišen. .

.alkoholna hepatoza (precirotična hepatalna insuficijencija). . . bio dužan i mogao biti svjestan da će u takvom stanju učiniti krivično djelo. 109 . koja više od 20% kalorija podmiruje uživanjem alkohola. Hronični alkoholizam podloga je čitavom nizu psihoza i neuroza: .Od neuroloških bolesti hroničnih alkoholičara izdvojimo alkoholni polineuritis. krivično je odgovorno ako se upotrebom alkohola dovelo u stanje u kome nije moglo shvatiti značaj djela. učinilac krivičnog djela u stanju alkoholisanosti krivično je odgovorno za počinjeno krivično djelo.psihoza ljubomore. . Zatim. osoba će biti krivično odgovorna. predstavlja čitav niz tjelesnih oštećenja i duševnih poremećenosti. nalazimo kod osoba.insuficijencija srca.hronični katar jednjaka.masna infiltracija jetre. obzirom da je učinjeno u potpunoj neuračunljivosti. ako joj je bilo poznato da reagira patološkom opitošću na alkohol i ako u takvom slučaju izvrši krivično djelo. . HRONIČNO TROVANJE ALKOHOLOM. niti je moglo upravljati svojim postupcima. . kod epileptičara i drugih. .pomodrelost lica. . .ciroza jetre. dnevno. ubistva ."nemotivirano ubistvo"). ali pod uslovom.hronični gastritis. što lice koje je prouzrokovalo saobraćajnu nezgodu. Ovaj oblik opitosti. koje su ranije pretrpjele povredu mozga.toksični gastritis. da je prije nego što se opio. Prema tome. alkoholizam. . hronična alkoholisanost.perivaskularne hemoragije. Međutim. Kod patološke opijenosti (delirium alcoholicum acutum) radi se o abnormalnoj reakciji patološki promijenjenog centralnog nervnog sistema (mozga) na alkohol. Krivično djelo izvršeno u stanju dokazane patološke opitosti. . oslobađa učinioca krivične odgovornosti.edem ulaza u grkljan.alkoholna epilepsija. odnosno koja ga pije više od 120 g.halucinoza. u kojem mogu da pričine agresivne radnje (silovanje. .LJEŠNI NALAZ KOD AKUTNOG TROVANJA ALKOHOLOM: . Završava se snom i ostavlja punu amneziju za vrijeme njenog trajanja.delirium tremens. .izražena hiperemija mozga i moždanice. nastaje nakon uzimanja relativno malih količina alkohola. Kod ovih. kao i svako drugo lice u trijeznom stanju.slabiji ili jači miris alkoholnog pića.pankreatične degenerativne promjene. . U teškim slučajevima nastupa sumračno stanje. kod osoba nakon insolacije. . . Sudsko-medicinski značaj alkoholisanosti.ubljuvanost.Korsakovljeva psihoza. zatim encefalopatiju Wernicke. ili su preboljele neko moždano oboljenje. . patološka opitost traje kratko vrijeme. posebno kod učesnika u saobraćajnim nesrećama je u tome. . Internističke bolesti hroničnih alkoholičara su mnogobrojne: . Alkoholičarom se smatra danas osoba.arterijska hipertenzija.

pa se djelovanje alkohola uz ta sredstva znatno pojačava.3 ‰. Zapadnoj Njemačkoj.sinergičko djelovanje..Posebnu grupu čine sredstva.antagonističke djelovanje i ne podnose se sa alkoholom. ili je u takvom psihičkom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom. alkoholemija se može popeti do 0. prekomatozna stanja kod dijabetesa. ALKOHOL I SAOBRAĆAJNE NESREĆE Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima predviđa. s tim što može privremeno da se udalji i to samo radi pružanja pomoći licima povrijeđenim u toj nezgodi. odnosno pojačavaju djelovanje alkohola kao što su narkotici. irgapirin. Granica od 0. . ili bolestan. ne smije da upravlja u saobraćaju na putu. Norveškoj i Švedskoj. Stvara se u organizmu kao produkt metaboličkih procesa organskih materija. ili ako je samom njemu potrebna pomoć. nakon uzimanja veće količine sokova.5 ‰. To isto važi i za vozače u Finskoj. Grčkoj. u hodu. Nadalje. stručnim pregledom utvrdi da pokazuje znake alkoholne poremećenosti. u našim uslovima. Austriji. Nizozemskoj.00 ‰ važi za vozače u Bugarskoj. Švajcarskoj. za koje se analizom krvi ili krvi i urina utvrdi da mu sadržina alkohola u krvi iznosi više od 0. izazivaju ošamućenost pod slikom opijenosti. Morfin i barbiturati su izraziti sinergisti sa alkoholom. u slučajevima šećerne bolesti. Izvjesne živčane bolesti mogu simulirati pijanstvo. Smatrat će se da je pod dejstvom alkohola lice. kao encefabol koji se inače primjenjuje u liječenju potresa mozga. dozvoljena koncentracija alkohola u krvi ne smije preći vrijednost preko 0. Rumuniji. kojima to nije zanimanje. Poslije obilatog uzimanja hrane. vozač koji je u tolikoj mjeri umoran. da ostane na mjestu saobraćajne nezgode. već mogu samo poboljšati izvjesne smetnje pričinjene alkoholom.8 važi za vozače u Belgiji. Granica u promilima od 0. kao i vozač pod dejstvom droga ili psiho aktivnih lijekova. Isto tako visoka temperatura. Sovjetskom Savezu i Turskoj. Francuskoj. itd. Pod izvjesnim uslovima te vrijednosti se mogu povećati. kao i ostale povrede glave skopčane sa gubitkom svijesti. komocije i kontuzije mozga. odnosno nisu profesionalni vozači. Zatim hipoglikemija. Vrijednosti endogenog alkohola kreću se od 0. Povrede i oboljenja koja mogu simulirati opitost. Vozač motornog vozila kategorije C i D.01 do 0. u nižim koncentracijama. sa izraženim smetnjama u kretnjama. Engleskoj. To su u prvom redu povrede glave. posebno trovanje sa CO. osobe izložene jakoj hladnoći.03 ‰. premorene osobe mogu pokazivati sliku "alkoholisanosti". Vozač ne smije da upravlja vozilom u saobraćaju ako je pod dejstvom alkohola. Mađarskoj. ili kod koga se bez obzira na sadržinu alkohola u krvi. za vozače motornih vozila. . kao i vozač motornog vozila kome je to osnovno zanimanje.. sedativi i hipnotici. Danskoj. - - Dakle. koja nemaju ni sinergično niti antagonističke djelovanje. Čehoslovačkoj. Lice koje je bilo neposredni učesnik u saobraćajnoj nesreći dužno je. ALKOHOL I MEDIKAMENTI Postoje dvije grupe medikamenata: . Španiji. 110 . psihodepresori. ili radi obavještavanja nadležnog organa o nezgodi. uemija. ne smije da uzima alkoholno piće za vrijeme dok upravlja motornim vozilom. Neka trovanja. .Endogeni alkohol. kao što je na primjer antabus. Luxemburgu. zatim kod poremećenog metabolizma usljed oboljenja jetre.5 ‰.da vozač koji upravlja vozilom mora da bude tjelesno i duševno sposoban da upravlja vozilom.

. da li u krvi . u tim slučajevima sposobnost za vožnju je samo smanjena. Ranije smo rekli. Ta granica je preko 1.Nesposobnost za vožnju motornim vozilom je relativna i apsolutna nesposobnost. tako što obična sjenka na putu. narušavanja funkcija centralnog nervnog sistema. i kod alkoholemija on je produžen. . ili kasno uočava sa strane dolazeće vozilo. Pod dejstvom alkohola. Usljed smetnji u mišićima očne jabučice pojavljuje se alkoholni nistagmus.3 ‰. KLINIČKI PREGLED je orjentaciona metoda. koji kaže da stručnim pregledom treba utvrditi da li postoje znaci alkoholne poremećenosti.Apsolutna nesposobnost za vožnju. Usljed poremećenih čulnih zapažanja. kada je koncentracija alkohola u krvi tolika. vrijeme koje protekne od momenta percepcije. ALKOTEST 111 .precjenjivanja ličnih sposobnosti. Pređeni put. Adaptacija na svjetlo i tamu je usporena. . da bi kod većine ljudi izazvala nesposobnost za sigurnu vožnju. poremećaj ravnoteže i nekoordinirani pokreti javljaju se već pri malim alkoholemijama.pojačane sugestibilnosti i s tim u vezi preduzimanja neadekvatnih obaveza .3 ‰ alkohola u krvi. umanjuje koordinaciju pokreta i 4. Jedan dio nepromijenjenog alkohola izlučuje se respiracijom. U sudskim ekspertizama zbog toga svaki pojedinačan slučaj treba posmatrati individualno. ili nema. ili neki predmet na putu. a pomoću alkohola u ekspiriranom vazduhu. to jest uočavanje neke opasnosti. a ostali dio (5-10%) se izbacuje iz organizma kao nepromijenjen. 3. produžava reakciono vrijeme.Pri normalnim respiracijama. Na to nas upućuje čl. . kojom se utvrđuje. mogu dovesti do skretanja vozila sa puta. izaziva euforiju. kada je koncentracija alkohola u krvi do 1. da najveći dio popijenog alkoholnog pića metaboliše u organizmu (90-95%).pojavljivanja nekritičnosti.orgazmu ima alkohola. ili kako to nazivamo psihička sekunda.zatim pregleda krvi i urina. treba da bude dopuna i sastavni dio laboratorijskog pregleda krvi i urina.na osnovu kliničkog pregleda. Tako. zatim smanjuje inhibitorne kočnice. pa do momenta preduzimanja izvjesnih radnji da bi se ta opasnost otklonila. 2. pa do momenta preduzimanja radnji da bi se ta prepreka otklonila. od momenta uočavanja izvjesnih prepreka ili opasnosti. stvaraju se iluzije o nepremostivim preprekama. . ali ne bitno. je produženo. ispoljava se tako što u početku 1. a kod alkoholisane osobe je sužen. nazivamo reakcioni put. Pored poremećaja u strukturi ličnosti.152 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. .alkohol izaziva i poremećaj u percepciji i psihomotorici. ODREĐIVANJE ALKOHOLA I DIJAGNOZA AIKOHOLISANOSTI Utvrđivanje alkoholisanosti kod živih vrši se .pregledom ekspiriranog vazduha (alkotest). Vidni ugao kod trijezne osobe veći je od 180 stepeni do 220 stepeni. Djelovanje alkohola na organizam. oko 2500-3000 ccm ekspiriranog vazduha sadrži onoliko alkohola kao i l ccm krvi. odnosno sposobnost za vožnju je bitno smanjena.Relativna nesposobnost za vožnju motornim vozilom je onda. . Iz tog razloga alkoholisani vozač ne opaža. i .

reakcija može nastupiti ako je test vršen.Prilikom duvanja.0 ‰). ispravni rezultati mogu se dobiti i kod analize truležno promijenjenih uzoraka. ali je osjetljiva i na propilni.krajevi cjevčice se odrežu. jer je reakcija pozitivna na aceton i na truležne tvari.Za alkotest se upotrebljavaju zatvorene cjevčice. u kojima je kalium bihromat sa sumpornom kiselinom. . Widmarkova metoda služi za određivanje alkohola u krvi. smanjuje se nivo alkohola u krvi.na jedan kraj stavi se usnik a na drugi balon. Plinska hromotografija je specifična metoda za utvrđivanje alkohola u krvi i mokraći. Pozitivna. Ova metoda nije specifična samo za alkohol. ili ako je ispitivana osoba neposredno prije toga uzimala bombone u kojima ima alkohola. u trovalentni hrom.2 do 0. kao i gubitkom tečnosti iz krvi poslije smrti.uzima se 20 ccm krvi i mokraće Prisutnost alkohola u tkivima. izopropilni. Pri tumačenju rezultata postoji mogućnost grešaka usljed raznovrsnih procesa koji se odigravaju poslije smrti. urina i tjelesnim tekućinama. . Posmortalnom razgradnjom alkohola. 112 . Duvanje u balon mora se izvesti u jednom dahu. Ova metoda je specifična za etilni alkohol. neposredno poslije ispiranja usta alkoholom. Pri testiranju . ukoliko ekspirirani vazduh sadrži alkohola. Truležne promjene mogu postmortalno dovesti do nastajanja alkohola u krvi (od 0.5 ili 1. organima i tjelesnim tečnostima leševa utvrđuje se po metodi Nicloux. OD LEŠEVA ZA UTVRĐIVANJE STEPENA ALKOHOLIZIRANOSTI. . i žuta boja reagensa popriniće zelenu boju. Sastoji se u oksidaciji alkohola pomoću kalium bihromata u prisustvu sumporne kiseline. ADH metoda je enzimatska metoda za utvrđivanje alkohola u krvi pomoću alkohol dehidrogeneza. alilni i butilni alkohol. onda će izvršiti redukciju šesterovalentnog hroma u cjevčici.

da li se u konkretnom slučaju radilo samo o pogoršanju već postojećeg oboljenja ili je psihička povreda prouzrokovala tjelesno oštećenje. Psihička povreda nije isključivi uzrok smrti. 113 . patološka stečena stanja. Prema tome. hemofilije itd). ali . jakostepena ushićenost). Dijagnoza smrti usljed psihičkih inzulta postavlja se na osnovu obdukcionog nalaza i isključivanjem svakog drugog uzroka smrti. Između psihičkog stanja i tjelesnog stanja postoji izvjesna korelacija. kada snažni psihički i emocionalni inzulti uzrokuju patološke promjene. kao i .kod osoba sa osobitim tjelesnim sklopom ili naročitim tjelesnim stanjem (timikolimfatički i hipoplastički status.prouzrokovati smrt posebno. i . ako se tijelo nalazi u naročitom fiziološkom ili patološkom stanju (urođena ili stečena nervna labilnost.prijatnog (velika radost. Svakodnevne korelacije između tijela i psihe ne ostavljaju dublje tragove niti posljedice. ili .ako su ti psihički inzulti jakog intenziteta.X. veliki strah). i . oboljenja kardiovaskularnog aparata.kod osoba sa oboljenjima kardiovaskularnog aparata (srca).prouzrokovati oštećenje tjelesnog zdravlja? . Zbog toga sudsko-medicinskim vještačenjem potrebno je utvrditi: . Psihička povreda tijela (trauma psychicum corporis) je tjelesno oštećenje naneseno psihičkim putem a ispoljeno somatički. organska oštećenja) Psihički inzulti su ili .neprijatnog porijekla (velika žalost. nesmrtno ili sa smrtnim ishodom. PSIHIČKE POVREDE Psihička povreda uopšte (trauma psychicum) je oštećenje zdravlja pričinjeno psihičkim putem. organska oštećenja zdravlja ili smrtni ishod. nego psihički inzulti djeluju kao podstrekači pa je smrtni ishod kod psihičkih povreda posljedica uzajamnog dejstva psihičkog inzulta i postojanja od prije patološkog stanja organizma. psihičkim povredama nazivamo sva ona stanja.da li je prije psihičke povrede postojalo organsko oštećenje i . prematurna sinostoza.da li se psihička povreda zaista dogodila.pogoršati tjelesno zdravlje. mogu: .kod osoba sa oboljenjima mozga naročito moždanih arterija. hidrocefalus internus. njenu jačinu i njeno trajanje. Smrtni slučajevi poslje snažnih duševnih potresa dešavaju se: . .

Zadovoljenje polnog nagona sa životinjama je zoofilija. elastična i vezivna vlakna. Čovjek može zadovoljiti svoj polni nagon na različite načine. u nekim slučajevima može biti deblji.polnog razmnožavanja genitalnosti (generatio sexualis) POLNO OPŠTENJE u širem smislu je svako sjedinjavanje dvije osobe heteroseksualne ili homoseksualne.POLNI ODNOSI Polni život (vita sexualis) sastoji se od .ako je njegov obod jako uzak a otvor širok.sa raznospolnim i istospolnim osobama. dok . neelastičan. . djevičanske opne (hymen) i to obično na mjestu sata 5. haematometra. imsija membruma je samo u predvorje vagine. . kao i širi.polnog nagona .libidinoznosti (libido sexualis). virginitas. što može imati kod prve menarhe nakupljanje krvi u šupljini polnih organa (haematocolpos. PRIRODNO POLNO OPŠTENJE ILI OBLJUBA NEPRIRODNO POLNO OPŠTENJE (PERVERSITAS SEXUALIS) je polna nastranost. Isto tako kod neprirodnog polnog opštenja ne postoji sposobnost oplođenja. polnog opštenja (copulatio sexualis) i . Otvor djevičnjaka (foramen hymenale) prosječno je prečnika 10-15 mm. tvrd. pri čemu je muški ud prodro u rodnicu (immisio membri in vaginam). POLNO OPŠTENJE je sjedinjavanje dvije raznospolne osobe radi zadovoljenja polnog nagona ili radi oplođerija. kod koje su glavne komponente ljudske polnosti. Unutrašnje ivice otvora himana odgovaraju obliku otvora. od 1-3 mm. Djevičnjak (hymen) je nabor sluznice. . što čini suštinu heteroseksualnosti i homoseksualnosti. Ove recke su urođeni usjeci himena. 6 i 7.Kod svršene obljube polna radnja je potpuno završena. ali isto tako i . haematosalpinx). Imisija moža biti praćena ejakulacijom sjemena. libido sexualis i copulatio sexualis izmijenjeni. Debljina himena je različita. Prema širini oboda himena i prema obliku i veličini otvora razlikujemo više oblika himena. u vestibulum vagine. immisio membri in vaginam.ili kod vrlo elastičnog himena. erotičnosti. Izuzetno cijepanja djevičnjaka nema. . Vanjska površina djevičnjaka pokrivena je višeslojnim pločastim epitelom. Razdjevičenje (virgo. radi zadovoljenja polnog nagona. 114 .sa samim sobom.polne ljubavi. ali mogu biti i reckaste. ali može biti i znatno manji (foramen microperforatus). (ejeculatio seminis in vaginam) ili ejakulacija sjemena može isostati (sine ejaculationis seminis). . U rijetkm slučajevima otvora uopšte nema (atresia hymenalis). Širina nabora sluznice ili obod himena je posvuda jednakomjerno široka u cijelom obimu. inis = djevica. a u podsluznici su krvni sudovi. koji je smješten na granici između vagine i vestibuluma. dolazi do cijepanja djevičnjaka.kod pokušane obljube. uvlačenjem polnog uda muškarca u rodnicu ženske osobe. autoseksualna aktivnost (na primjer masturbacija). atis djevičanstvo) RAZDJEVIČENJE DEFLORATIO AUT DEVIRGINISATIO je prva obljuba ženske osobe. sličan hrskavici. Prilikom prvog prodiranja muškog uda u vaginu.

Resasti djevičnjak (hymen fimbriatus). Mogu biti potpuni i nepotpuni. ili je prikrivena osjećajem užitka. a kraj je oštrouglast otvor djevičnjaka je proširen trajno i prolazan za obličast predmet: preko 20 mm prečnika rubovi zacjepa se nogu sastaviti bez nabiranja urođeni usjeci izuzetno dopiru do baze lokalizacija usjeka u svim dijelovima himena ivica usjeka su glatke i oštre.prstenasti djevičnjak (hymen anularis) kod kojeg je obod podjednako širok u cijelom obimu i . .nepotpuni rascjepi. himena i preko baze lokalizacija je najčešće u donjem dijelu. Rubovi rascijepijenog himena epiteliziraju za 3-4 dana. STARI RASCJEP ILI DAVNAŠNJI RASCJEP HIMENA Kada je skorašnji rascjep djevičnjaka zaliječen. . Treba naglasiti. ali može biti znatno uži rubovi usjeka se teško mogu sastaviti. To su svježi zacjepi ili rascjepi djevičnjaka. u većini slučajeva je jedva primjetan. tako da obod dobija izgled trećeg para usana.pregrađeni djevičnjak sa dva otvora (hymen septus) kao i . da osjećaj bola. Krvarenja su obično neznatna. režnjasti (hymen lobatus).kod usnatog djevičnjaka (hymen labiiformis) obod je na oba kraja sužen. . VII brojčanika na satu ivice zacjepa su zaobljene. deblje. nekada kasnije. ali sa nabiranjem 115 . nastaje cijepanje himena. Rascjep (6) i urođeni usjek (3) stečeni zacjepi (rascjepi) dopiru do baze. epiteliziran. onda je on preobraćan u takozvani stari rascjep ili davnašnji rascjep himena. Pojave koje prate cijepanje djevičnjaka su u vidu bola i krvarenja. VI.61. Može biti jedan.potpuni rascjep zahvata cijelu širinu oboda i prelazi preko baze oboda. kraj usjeka je tupouglast otvor djevičnjaka je prosječne širine 10-15 mm). Često se prave greške u razlikovanju starih. Nakon više poroda ostaju od dijelova himena samo kvržice carunculae hymenales. Razlika između stečenih zacjepa (rascjepa) i urođenih usjeka vidi se iz slijedećeg prikaza: Sl. ne mora doći do njegovog zacjepljivanja. SVJEŽI ZACJEPI ILI RASCJEPI DJEVIČNJAKA Prilikom prvog snošaja. što je ovisno o dubini rascjepa i od individualnih svojstava. . koji su rjeđi od potpunih ne dopiru do baze ono da himena. i ne zarasta više. kada je prekoračena granica elastičnosti hymena. .himen sa više manjih otvora (hyaen cribriformis) su nešto rjeđe zastupljeni. Bol može biti u stupnjevanju od vrlo lagane. na mjestu V. jer prilikom imisije membruma u vaginu. . davnašnjih stečenih zacjepa himena sa urođenim prirodnim usjecima na himenu. .Poseban značaj ima zubčasti djevičnjsk (hymen denticulatus) koji čini poseban oblik himena.polumjesečasti djevičnjak (hymen semilunaris) sa obodom koji je na jednom kraju sužen tako da ima oblik polumjeseca. dva ili više zacjepa.OSNOVNI OBLICI DJEVIČNJAKA SU .Himen. i to od ivica otvora pa sve do baze ili preko baze na sluznicu vestibuluma vagine ili na sluznicu vagine. ali u rijetkim slučajevima intenzitet bola može biti i vrlo izražen.

usna šupljina (oralni snošaj). 116 . neopreznim ginekološkim pregledom. ako su .u kratkom vremenskom periodu izvršeno više agresivnijih snošaja. pa se ovaj oblik neprirodnog polnog opštenja naziva polnim nastranostima. OBOLJENJA KOJA IZAZIVAJU OŠTEĆENJE HIMENA Neka oboljenja mogu izazvati oštećenja himena i ostaviti na njima ožiljne promjene koje mogu biti krivo protumačene. Neozlijeđen djevičnjak siguran je znak da nije došlo do defloracije. ukoliko je isključen posebno elastični himen i posebni oblik himena kao što je zubčasti himen.ako je otvor himena postao prolazan za obličast predmet prečnika većeg od 20 mm. ILI PRIPREMNI PERIOD. odlikuje se sa promjenama na genitalnim organima. nome. nije siguran znak defloracije.polni akt izvršen nad starim ženskim osobama.TRAUMATSKI RASCJEP HIMENA Do rascjepa himena može doći i traumatski. Snošaj (Coitus) Svaka opetovana obljuba nakon razdjevičenja naziva se coitus.Stanje smirivanja poslije koitusa naziva se depletio. Libidinozna uretroreja kod muških proizvod je Cowperovih žlijezda. PREKOPULACIONI PERIOD. infekcija polnim bolestima. itd. politraumatizacije u saobraćajnim nesrećama. itd. - NEPRIRODNO POLNO OPŠTENJE Neprirodno polno opštenje posljedica je uglavnom nastranog polnog nagona. a libidinozna koloporeja kod ženskih Bartolinijevih žlijezda. Koitus u užem smislu podrazumijeva . Najvažnije polne nastranosti su:  homoseksualizam. ili ako je .polni akt izvršen surovo.utvrđeni zacjepi himena skorašnji ili davnašnji. Nalaz sperme u rodnici. vlaženjem (madefactio ex libidine).  sadizam. su rijetke.samo vaginalni snošaj. Koitus u širem smislu je svako polno opštenje.vaginalni snošaj . ili ako je .anus (analni snošaj). Ozljede mogu nastati ako je . za razliku od defloracije. DEPLETIO . i . Koitus u širem smislu podrazumjeva ili: . OZLJEDE ŽENSKIH POLNIH ORGANA KOD KOITUSA. . kod opekotina. kao i graviditas. zatim uvlačenjem stranih predmeta u cilju masturbacije. kao kod vulvitisa razne etiologije. afti. DIJAGNOZA RAZDJEVIČENJA Dijagnoza razdjevičenja može se postaviti sigurno samo onda.  mazohizam. pri kojem muška osoba vrši imisiju membruma u neku tjelesnu šupljinu ženske ili muške osobe.  fetišizam i  bestijalizam.

in aures. a u cilju postizanja sopstvene sladostrasti. Sadizam je polno uživanje u nanošenju fizičke ili psihičke boli. odnosno fizičkog i psihičkog mučenja drugog partnera. To je  immissio membri in anum. prijetnjama. in axillas. Homoseksualna osoba pokazuje odvratnost prema osobi suprotnog pola (HORROR FEMINAE AUT HORROR VIRI). i  immissio digiti in anum. zastupljeni su oblici polnog zadovoljenja. lezbijska ljubav) su također raznovrsni i mnogobrojni. Homoseksualnost je seksualna anomaliji kod koje ie polni nagon usmjeren prema osobi istoga pola.  u uzajamnoj manualnoj masturbaciji (masturbatio mutualis). sječenja. Sastoje se  u grljenju i stiskanju. Psihičko mučenje ogleda se u vrijeđanju. Utvrđivanje čina aktivne homoseksualnosti je vrlo nesigurno. a  Pasivni tip homoseksualite osobe kod oba pola. Ustvari. zakonodavac je predvidjeo za učinioca kaznu zatvora do jedne godine (čl. coitus per anum (pedicatio). Međutim.  draženju dražice (clitoris) rukom ili jezikom (cunilinctio). ozljede na anusu i rektumu mogu poticati usljed uvođenja nekog obličastog predmeta u anus u cilju analne onanije. Oblici polnog zadovoljenja kod ženske homoseksualnosti (safizam. inter genua.  Aktivni tip homoseksualne osobe pripada muškoj konstituciji. Kadkada sadista siše krv od svog partnera (vampirizam). bičevanja. psovanju svoga partnera (verbalni sadizam). Rjeđi oblici polnog zadovoljenja su  lambitus ani (anilinctio). ima odlike ženske konstitucije. 117 . Čin pasivne homoseksualnosti utvrđuje se posredno na osnovu nalaza ozljeda na anusu i rektumu. raznospolnog ili istopolnog.  poljupcima u usta. u muškoj homoseksualnosti razlikujemo u ženskoj homoseksualnosti pedofilnu korofilnu efebolnu partenofilnu androfilnu ginekofilnu geratofilnu homoseksualnost graofilnu homoseksualnost Oblici polnog zadovoljenja kod muške homoseksualnosti su mnogobrojni. kod hemoroida itd. zatim usljed otežane defekacije.  Manuelni oblik u vidu uzajamne onanije rukom (digitatio) ili  uzajamnim nadraživanjem polnih organa ustima ili jezikom (fellatio). kao i  oralni odnos (penilinctio cum irrumatione).Homoseksualizam (homosexualitas). ubadanja.  uzajamnim trljanjem mons veneris ili uvlačenjem predmeta koji imaju oblik i veličinu falusa. kao i nalaza sjemena u tim organima. Razlikuje se  muška homoseksualnost (HOMOSEXUALITAS MASCULINA) i  ženska homoseksualnost (HOMOSEXUALITAS FEMININA).93 KZ SRBiH). To je neprirodno polno opštenje među istopolnim osobama. sve do usmrćenja. homoseksualnost je perverzija u izboru erotskog objekta. Tjelesno mučenje može biti posljedica nanošenja ozljeda. Za protivprirodni blud između lica muškog pola (muška homoseksualnost. immissio membri in os alium. Obzirom na erotski objekat i životnu dob erotskog objekta.

Čulo vida. mirisanjem ili dodirivanjem dijelova tijela. gdje se mučenjea samog sebe postiže polno zadovoljenje. koža mošnica. sisne bradavice. unutrašnje strana butina. i čula ukusa i kožne osjetljivosti imaju kontaktni mehanizam. Pedofiilja. U analizi polnog nagona mogu se razlikovati izvjesne težnje. zagrljajem ili posjedovanjem izvjesne ličnosti i najzad 118 . Mazohizam Je seksualna perverzija suprotna sadizmu. kod takvih osoba. Zahtijevaju da ih povređuju. Jedan od oblika mazohizma je automazohizam. centre u mozgu. Gerontofifija prema starijim osobama i Nekrofilija prema leševima su daljnji oblici neprirodnih polnih odnosa (paraseksualnost). Zato su skloni ponižavanju i vrijeđanju od svog seksualnog partnera. Kod nekih životinja periodicitet polne aktivnosti izražen je samo jedan put u godini (monoestrusne životinje). slušanjem. odnosno to je pojava u seksualnom životu kojom se pridaje osobita vrijednost izvjesnoj osobini druge osobe. Kod ženskih su to dojke.  Kontraktaciona težnja (contracto = dodirivati) težnja za tjelesnim približavanjem. koji mogu da dočaraju erotski objekt. može da pričini sopstvenu sladostrast. dva puta (diestrusne) ili više puta u godini (poliestrusne životinje). pritisak omče na vrat. Kod muških glans penis. grizu. Sadistično ubistvo ima za cilj da se krajnjim mučenjem žrtve izazove sopstveni orgazam. kod koje postoji odsutnost polne želje za polnim sjedinjavanjem. Kod zadesnog seksualnog vješanja. dok utilitarno seksualnim ubistvom nastoji se ukloniti žrtva ili svjedok silovanja.  Detumescentna težnja predstavlja težnju za ispražnjavanjem onoga što je napunjeno. Zoofilija. libido sexualis. a može se javljati povremeno. udaraju. kao semperestrusno biće. Fetišizam je polno zadovoljenje gledanjem. usljed nemanja seksualnog partnera.  Alibidinoznost je suprotna pojava od polnog nagona.  Mehanizam djelovanja polnog nagona vezan je za aferentne puteve. Aferentni putevi sprovode erogene čulna podražaje čula vida sluha mirisa. Sadisti su uglavnom muške osobe dok su žrtve i muške i ženske osobe. odjeće ili predmeta. tjelesnog ili psihičkog.Od sadističkog ubistva treba razlikovati utilitarno seksualno ubistvo. cijelog toka svoje polne aktivnosti je spreman za polno opštenje. sodomija je polno zadovoljenje sa životinjama. bičuju. a samim tim i na trag počinioca. Znatno rjeđe među sadistima su osobe ženskog pola. sluha i mirisa predstavljaju čula sa distantnim mehanizmom. i eferentne puteve. Sadističke povrede su vrlo karakteristične i imaju veliki kriminalistički značaj jer same po sebi ukazuju i upućuju na motivacijiu ubistva. Može biti trajna kod duševnih bolesnika. okolina polnih organa itd. Čovjek.  Deturgescentna težnja za popuštanjem nebreklosti erektilnih genitalnih organa i mišićnih sistema. posebno obrub glansa. Mazohista polno uživanje postiže u doživljavanju bola. ukusa i kožne osjetljivosti do seksualnih centara u mozgu.polna sklonost prema djeci. Kožna osjetljivost sudjeluje kao jak erogeni faktor targoreceptivnon i termorecepcivnom funkcijom. NEPRAVILNOSTI POLNOG NAGONA Polni nagon. Izvjesni predjeli tijala kod ženskih i muških osoba predstavljaju erogene zone. libidinoznost je žudnja jedne osobe za polnim sjedinjavanjem sa osobama suprotnog ili istog pola.

coeundi) sastoji se u nemogućnosti prodiranja muškog uda u vaginu. anaesthesia sexualis absoluta . anaesthesia sexualis relativa. balanitis gangraenosa. sastoje se u tome što  polni nagon može potupno nedostajati.  Polni nagon može biti oslabljen.  polni nagon može biti oslabljen. (frigidus = hladan).pored potpunog nedostajanja polnog nagona kod žena feminae frigidae. hyperaesthesia sexualis.    Odsutnost polne želje prema partneru anafrodisija. ili relativna (odnosi sa samo na izvjesnu žensku osobu). Nepravilnosti polnog nagona muških Normalni polni nagon je onaj koji je upravljen prema prirodnom polnom opštenju. hyperesthesia sexualis ili niphomania. anaesthesia sexualis absoluta ili  nedostajanje polnog nagona samo prema izvjesnoj osobi.  Polni nagon može biti pojačan.  prema bliskim srodnicima (incest). anatomske prirode. Ukrućenost uda (erectio) može nastati ili usljed lokalnog nadražaja refleksno. ali i  Pojačan. izostajanje orgazma anorgazmija su razni oblici frigidnosti polno inhibiranih žena. Težnja za immissio membri kod muških i težnja za receptio membri kod ženskih. prema djeci (paedophylia) itd. Polna nesposobnost muških je  trajna ili prolazna.polni nagon usmjeren  prema samom sebi (autosexualizam) . hormonalne disfunkcije) hypoesthesia sexualis. Refleks za erekciju kod muških polazi sa polnog organa naročito sa obruba vijenca glansa u kojera su smještena sensitivna tjelašca sladostrasti. balanitis erosiva.  apsolutna (kad se odnosi na sve ženske osobe). elephatiasis penis. Uzroci polne nesposobnosti muških mogu biti Organske. KVALITATIVNE NEPRAVILNOSTI POLNOG NAGONA kod muških . hyposthesia sexualis. Nepravilnosti polnog nagona ženskih Nepravilnosti polnog nagona kod ženskih. polno opštenje je moguće. (usljed bolesti. POLNA NESPOSOBNOST Polna sposobnost (potentia coeundi) kod muških i ženskih uvjetovana je organskim anatomskim osobinama polnih organa. maligne i benigne izrasline polnog uda). POLNA NESPOSOBNOST MUŠKIH 119 . Funkcionalni uzroci nemogućnosti muškaraca leže u nedostajanju erekcije.  kao i povrede uda. anaesthesia sexualis relativa. ili OBLJUBNA NEMOĆ (impotencija deflorandi s.  prema leševima (necrophylia).  oboljenja polnog uda (balanitis.  nesrazmjera polnog organa muškarca i žene. odsutnost uživanja u polnom odnosu anhedonija. ili centralno psihički.  Aplasio penis et hypoplasio penis. KVANTITATIVNE ANOMALIJE POLNOG NAGONA mogu biti u obliku  potpunog nedostajanja polnog nagona. urođeno ili stečeno. a abnormalni polni nagon prema neprirodnom polnom opštenju. I kod normalnog i kod abnormalnog polrog nagona ima nepravilnosti polnog nagona.  prividno nedostajati.

Eferentnim krakom ide u n. dorsalis penis i n. pudendalis do parasimpatičkog centra za erekciju centrum erectione spinale), koji se nalazi u sakralnom segmentu (S2-S4). Eferentni krak čine parasimpatička vlakna koja idu preko nn. pelvici ka ganglionu pelvicum. Postganglionarna vlakna idu kao nn. erigentes na zidove corpora cavernosa, preko genitalnog spleta vasomotornih vlakana kavernoznog živca čiji završni ogranci izazivaju vazodilataciju i erekciju. Taj mehanizam nastajanja ukrućenosti uda je neovisan od psihoseksualnog centra. Erekcija može biti psihogenog porijekla. Stoga psihički uzroci (jaka afektivna stanja, strah, uzbuđenja, odvratnost, neraspoloženje) preko psihoseksualnog centra mogu djelovati na centrum erectione spinale (CES) i izazvati izostajanje erekcije. Anerekcija može biti fiziološka, kao što je to u najmlađoj dobi, ali isto tako i u starijoj dobi kao kod staraca. uvjetovana je anatomskom građom polnih organa i njihovim funkcionalnim osobinama. Polna nesposobnost ženskih, ili nemogućnost obljube ženske osobe može biti Anatomska:  posljedica potpunog ili djelomičnog nedostatka rodnice ili vulve (Aplasio totalis aut partialis vaginae seu vulvae).  stenosis vaginae congenita partialis aut totalis, ili kod  stenosis vaginae aquisita poslije ozljede i stvaranja ožiljnog tkiva,  usljed tumora i oboljenja.  Rjeđa anatomska smetnja za obljubu je urođena atresia vaginae parcijalna ili totalna.
POLNA NESPOSOBNOST ŽENSKIH

Funkcionalni uzroci kod žena koji onemogućavaju polne odnose kod anatomski normalnih polnih organa, su vaginizam (vaginismus). Vaginizam je refleksna reakcija perivaginalne muskulature (m. pubouretralis, m. bulbocavernosus, m. transversus pelvis, profundus - m. sfincter cunni), i kao psihogena pojava, spada u anksiozne neuroze. Vaginizam se javlja pri pokušaju prve obljube (defloratio), ali može se javiti kasnije, u toku polnog života, kao i za vrijeme samog snošaja pri nekom neočekivanom događaju ili uzbuđenju (penis captivus). Bol u toku snošaja može biti organskog porijekla i usljed oboljenja polnih organa (vulvovaginitis, bartholinitis i dr.), kada refleksnim putem nastupi grč perivaginalne muskulature. Za razliku od vaginizma koji je psihogenog porijekla, ovaj organskog porijekla nazivamo pseudovaginizam.

OPLODNA NESPOSOBNOST
Od polne sposobnosti (potentia coeundi) treba razlikovati oplodnu sposobnost (POTENTIA GENERANDI).

Oplodna sposobnost muškarca
zavisi od normalnog stanja jedinih žlijezda (testis), i normalnog stanja sperme. Prema tome uzroci oplodne nesposobnosti kod muških mogu biti usljed nedostatka, zakržljalosti ili oboljenja testisa.  Aplasio testis, poremećaj u razvoju i  zaostajanju u trbušnoj duplji (cryptorchismus abdominalis), ili  zaostajanju u preponom propustu (cryptorchismus inguinalis),  hypoplasio testis (microrchia) kao i  oboljenja testisa, Mogu uzrokovati oplodnu nesposobnost. Treba naglasiti, da nedostatak samo oba testisa, uslovljava oplodnu nesposobnost. Kod prisustva jednog testisa ili nepravilnog položaja testisa, oplodna moć je manje ili više održana. Sem urođenog nedostatka testisa, postoji i stečeni nedostatak testisa. Odstranjivanje polnih žlijezda može biti izvršeno kirurškim putem, RTG putem, zatim uništenje gonada može biti traumatske, ali i

120

raznim patološkim procesima kao što su tuberkuloza i maligni tumori. Oplodna moć muške osobe utvrđuje se pregledom sperme. Neplodnost muške osobe uslovljena je smanjenim kvalitetom sperme. To se utvrđuje spermogramom. Prema broju spermatozoida u jednom kubnom centimetru i prema pokretljivosti spermatozoida, može se odrediti kvalitet sperme i sljedstvena mogućnost oplođenja. Normalan kvalitet i količina sperme - normosperima  Ako je količina sperme 3-5 ccm,  ako u jednom kubičnom centimetru ima oko 60-120 miliona spermatozoida i  ako je više od 50% pokretnih i veća polovina među njima normalnih, Sperma se sastoji iz tečnog dijela i uobličenih elemenata. Tečni dio sperme čini sekret prostate, sjemenih mjehurića, žlijezda uretre i testisa a uobličeni element je sjemena ćelija, spermatozoid. Aspermia - Potpuni nedostatak sperme je aspermia. Azosperima - Sperma bez spermatozoida, može biti fiziološka (kod djece i staraca) i patološka (posljedica oboljenja). Necrosperima - Sperma sa mrtvim spermatozoidima Astenospermia - sa slabo pokretnim spermatozoidima astenospermia Oligospermia - sa vrlo rijetkim spermatozoidima oligospermia. Oplodna sposobnost muškaraca zavisi od normalnog stanja i prohodnosti kanalića sjemenih izvodnika. Dug je put spermatozoida od tubuli recti, rete testis Halleri, ductuli defferentes, ductus epididimis, ductus defereas do uretre, gdje se sjemena sluz izliva. Sjemena kesica ili sjemeni mjehurić, vesicula seminalis sjemenovod, ductus deferens i ištrcajni vod ductus ejaculatorius imaju zadatak u izgonu sjemena u stražnji dio prije ejakulacije. Ampula ductus deferensa kao i vesicula seminalis služe također i kao spremišta. Refleks za ejakulaciju preko aferentnog kraka kojeg tvore vlakna n. dorsales penis odnosno n. pundendalis, vode podražaje ka simpatičkom centru za ejakulaciju (u Th12-S2) odatle preko predganglionarnih vlakana rr. comunicantes albi preko trunkus simpatikusa do živčanih spletova unutrašnjih organa u zdjelici i postganglionarnih vlakana za glatke mišiće ductusa deferensa, glandule vezikuloze i prostate. Izlivanje sjemena može biti ometano ili spriječeno upalama izvodnih kanala, novotvorinama, kao i povredama. Oplodna sposobnost muške osoba postoji dotle, dok se nogu naći pregledom živi spermatozoidi. Gornja granica oplodne sposobnosti muškarca nije jasno omeđena životnom dobi, jer kod izvjesnog broja polni nagon i lučenje sjemena, libido et ejaculatio održavaju se i u dubokoj starosti. Donja granica oplodne moći poklapa se sa životnom dobi stvaranja sjemena u testisima I nastaje obično u dobi kada se završava djetinjstvo, a počinje mlađe maloljetstvo. Kastracija odstranjivanje polnih žlijezđa, gonada, hirurškim ili RTG putem, naš krivični zakon (KZ) ne predviđa ni kao kaznenu mjeru, ni kao profilaktičnu mjeru. Nasilno izvršeno odstranjivanje polnih žlijezda po našem Krivičnom zakonu predstavlja kvalifikovanu tešku tjelesnu povredu iz stava 2. teške tjelesne povrede.

Oplodna sposobnost žene (potentia concipiendi)
Vezana je za normalnu građu polnih organa jajnika, jajovoda i maternice. Prema tome oplodna nesposobnost (impotentia concipiendi) vezana je uz nepostojanje ženskih polnih stanica (ovulum) ili usljed neprolaznosti unutrašnjih polnih organa. Oplodna sposobnost žene počinje pojavom mjesečnice (menses s. menstruatio). Prestanak polne sposobnosti je obično 30-32 godine poslije prve menstruacije. Spajanje polnih stanica (gameta), muške polne stanice (spermatozoid) i ženske polne stanice (ovulum) 121

u jednu stanicu zigot, dovodi do oplođenja, začeća. Ženska polna stanica, veličine oko 200 mikrona, nalazi se u folikularnoj tečnosti Grafova folikula i prsnućem folikula iscuri folikularna tečnost zajedno sa jajašcem. Ukoliko nema zapreka, spermatozoidi prodiru do ampularnog dijela jajovoda. Ovum je za razliku od spermatozoida nepokretan i njegov put kroz tubu je pasivan i putuje peristaltičkim kontrakcijama mišićnog sloja jajovoda. Nakon ovulacije, ovum se nalazi u jajovodu. Za prodiranje spermatozoida u jajnu stanicu potrebna je jedna dijastaza, hijaluronidaza. To je prvi čin ili impregnatio, nakon čega slijedi stapanje u jednu stanicu, kariogamija. Oplodnja se obavlja u ampularnom dijelu tube, a implantacija oplođenog jajašca u enđometrij obično je 6-7 dana nakon oplodnje. Smetnje u kretanju ovuma i spermatozoida mogu se nalaziti u materici ovariju i tubama. Prema tome, upale, novotvorine, malformacije, nakaznosti, zakržljalosti polnih organa mogu biti prepreka spajanju spermatozoida i sljedstveno posljedica oplodne nesposobnosti žene.

XII. TANATOLOGIJA
Tanatologija (tanatos grč. = smrt) je posebna grana sudske medicine i patologije, koja se bavi smrću (mors) i umiranjem (morior). AGONIJA To je skup svih pojava koje prethode smrti, laganoj, agonalnoj smrti (mors agonalis), kao i ubrzanoj smrti (mors accelerata). Agonija predstavlja predsmrtnu borbu, iako u većini slučajeva nema nikakve borbe, jer je mozak samrtnika opskrbljen sa malo kiseonika, pa je kora mozga u anoksiji i nema svjesnih reakcija. Karakterističan je izraz i spoljašnji izgled samrtnika u agoniji (facies hypocratica)..  Oči su mutne i bez sjaja,  čelo i lice orošeni hladnim znojem,  vrh nosa i usne školjke hladni i modrikasti  Respiracija je nepravilna, čas duboka i čujna, čas površna. Javlja se hroptanje, hropac, posljedica agonalnog edema pluća. Disanje je dubljeg udisaja pri otvorenim ustima, zatim nakon pauze izdisaj sa cvilenjem. Hroptanje (stertor) može biti posljedica nakupljanja sluzavog sadržaja u glavnim dušnicama. Cirkulacija je poremećena, hiposistolija, sa sve slabijim kontrakcijama srca. Puls je mali i mekan, pulsus parvus, frequens, filliformis, arythmicus.

U većini slučajeva cirkulacija preživi respiraciju, tako da srce može duže kucati, nego što diše. To je plućna smrti. Kod akutnog zastoja srca, elektrokucije, fulguracije, koronarne tromboze, usljed treperenja komora dolazi do zaustavljanja srca i cirkulacije. To je srčana smrt.     Čulo sluha traje duže od čula vida. Samrtniku je "postalo mračno", nedostaje mu svjetlosti, zato paziti šta se govori pred samrtnikom. Funkcija sfinktera popušta, zbog toga povraćanje, defekacija, mokrenje. Govor je otežan, nerazgovjetan, tih, jedva čujan. Svijest može biti do posljednjeg časa održana ili pomućena, usljed prisutnog ugljendioksida u mozgu, osjetljivost je smanjena.

Tanatološki znaci agonije na lešu su:  zgrudvana krv,  na plućima edem,  u jetri iščezlost glikogena. Hepatociti su prazni, imaju sačast izgled, bez glikogena. Jetra može

122

. . u fazi intermedijarnog života. postoji čitav niz reakcija koje se mogu dokazati. Prema tome.  Ili. Iz prednjeg vidimo. izazvaće kontrakciju mišića unutar 2-4 sata nakon smrti. To su supravitalne pojave. PRAVA SMRT Pod pravom smrću podrazumijeva se prestanak svih životnih pojava. a onog trenutka kada ganglijske stanice odumru počinje biološka smrt. srca i pluća. a  Spermiji su pokretni i do 36 sati. SUPRAVITALNE REAKCIJE Od kliničke smrti.  Električni nadražaj mišića očiju. reakcija zjenica na unošenje miotičkih ili midriatičkih sredstava (pilocarpin.nepromijenjen puls poslije pritiska na očne jabučice. Smrt stanica ovisi o njihovoj osjetljivosti prema kiseoniku.duboka koma i nepostojanje reakcija ni na spoljne ni na unutrašnje podražaje. u trajanju po 15 minuta. nazivamo coma depasse. klinička smrt predstavlja stanje. .  Udarac po bicepsu ili kvadricepsu nekim bridastim predmetom. a poslije 20 i više časova nakon smrti boje se 40% i više. Nepovratno oštećenje mozga moždane smrti potvrđuje se: .široke zjenice bez reakcije. krvotoka i disanja. do nekoliko sati.nepostojanje cerebralnih refleksa. da život ne prestaje najedanput. kod biološke smrti prestanak funkcionisanja svih ćelija i tkiva organizma je potpuno i trajno. odnosno trajni prekid glavnih životnih pojava. kroz tri minuta nakon isključenja respiratora. sto znači da najjače propadaju one stanice i tkiva.potpuna mišićna atonija. snimljene najmanje tri puta. pa do apsolutne biološke smrti.  Respiratorni epitel pokreće trepetljike i do 30 sati nakon smrti. Dokazivanje izoelektrične linije u elektroencefalografu. kao i enzimatsko varenje hrane traje još neko vrijeme. nego "svako tkivo umire svojom smrću" (Reuter). kao i mišića podlaktice različito dugo traje. (shikata proba). Između kliničke smrti i apsolutne biološke smrti. usta. MOŽDANA SMRT je ireverzibilni prestanak kompletne cerebralne funkcije i spontanog funkcionisanja respiratornog i cirkulatornog sistema. Nemogućnost punjenja magistralnih cerebralnih krvnih sudova. . . jezgre leukocita se do deset časova poslije smrti boje do 20%. u kome su prestale funkcije važnih životnih organa.  Peristaltika crijeva. usljed ekstremne intrakranijalne hipertenzije.cerebralnom angiografijom. bojenjem sa tripanblau. Ireverzibilni prekid cerebralne funkcije sa arteficijelno održanom respiracijom i cirkulacijom (izuzev u mozgu). Na primjer.  Jezgre izumrlih stanica dobro se boje bazičnim bojama. Međutim. Nepovratno oštećenje mozga može se utvrditi klinički: . to je ćelijska ili molekularna smrt. Još se upotrebljavaju i druge metode. koje su najosjetljivije na nedostatak kiseonika. .elektoencefalografijom. .nepostojanje spontanog disanja. kao na primjer mjerenje arteriovenozne oksigenske 123 .  Glatka muskulatura reaguje na adrenalin. izvjesna tkiva i ćelije preživljavaju kliničku smrt.biti bez glikogena i kod naprasne smrti jako kahektičnih bolesnika. simatropin).nepostojanje pokreta očnih jabučica na pokrete glave ili fleksiju vrata. U stvari.

neprimjetnim disanjem i . . fulguratio). anemija. . oboljenja i povreda sa početnim slovima pet vokala. a EEG i EKG registriraju postojanje akcije. Stanje prividne smrti. Prema Prokop-u.oftalmoskopija očne pozadine služi za dokazivanje cirkulacije krvi.arteriotomija (prepariranje i presjecanje krvnog suda). mogu simulirati prividnu smrt: A: alkohol. Postoje i druge metode za utvrđivanje prividne smrti. kod acidifikacije leša. VITA MINIMA). . Isto tako postoji čitav niz patoloških stanja koja mogu biti praćena sa znatnom redukcijom životnih funkcija. . Rani znaci smrti Kasni znaci smrti mrtvačke mrlje trulenje mrtvačku ukočenost raspadanje mrtvačku hladnoću mumifikacija isušenje leša saponifikacija 124 . kod živih rezultira istjecanje etera iz ubodne rane. inače reakcija može biti pozitivna i kratko vrijeme nakon smrti.intrakardijalno davanje adrenalina ili strofantina (igla vibrira usljed tihog kucanja srca). srce se ne čuje. Pb + H2S = PbS). . pa može pocrveniti i izlučiti tekućinu. . i najčešće kod asfiktične novorođenčadi. dovodi do žućkastog prebojavanja konjunktiva.stavljanje u nosnice papira nakvašenog u Pb-acetat (kod smrti i razvitka truleži papir pocrni.stavljanje ogledalca ili plamena svijeće ispred nosa.Plavi lakmusov papir između veznica oka pocrveni.podvezivanja prsta ruke (poplavi ispod podveske kod postojanja cirkulacije). Puls se ne pipa.krvotokom. ili ukapavanje 1% otopine fluoresceina natrija u ugao očiju izaziva žuto prebojavanje konjunktiva za 2-5 minuta.onesvješćenošću. Znaci smrti Prema vremenu javljanja nakon smrti. .kapanje vrućeg voska na kožu izaziva crvenilo ili stvaranje mjehura koji sadrže tekućinu.intravenozno ubrizgavanje fluoresceina (5 g. kao što su .injiciranje obojenog etera u kožu. zatim u slučajevima masovnih katastrofa da se ne bi živ čovjek proglasio umrlim. kod koga su glavne životne pojaive znatno reducirane.ispunjavanje nosa i usta sapunicom. disanje se ne primjećuje. aceton E: elektricitet (elektrocutio.diferencijacije. itd. razlikujemo rane znake i kasne znake smrti. Nalaz leukocita i fibrina u tekućini je vitalna reakcija. odnosno obamrlosti najčešće se javlja kod oboljenja ili kod povrede srca i mozga. zatim radioizotopska ispitivanja. narkotici) U: uremija sa komom. Na prividnu smrt treba posumnjati u svim slučajevima smrti gdje se još mogu primjetiti minimalne pojave života. anoksija. Obamrlost se odlikuje . Nije smrt. jer koža ima svoj minimalni život. epilepsija I: injuri (kod povreda glave i mozga) O: opium (sredstva za umirenje. utapanje Utvrđivanje prividne smrti može se ustanoviti raznim načinima: . u 20 ml vode). . . . nego jedno prolazno stanje života tijela. OBAMRLOST ILI PRIVIDNA SMRT (VITA REDUCTA. a kod mrtvih obojena tečnost ostaje ispod kože.

125 .

za razliku od zaživotnog hidrotoraksa. . .Kod trovanja sumporovodonikom. listovi potkoljenica i pete.Mrtvačke mrlje su crvene kod svih leševa izloženih hladnoći i vlazi. U nekim slučajevima. Naziru se nakon pola sata. To nazivamo mrtvačkim bljedilom (palor mortis). podlaktica.krv u mrtvačkim mrljama zadržana u krvnim sudovima. dolazi do raspadanja eritrocita i difuzije kroz oštećene stijenke. vidljiva je i na unutrašnjim organima. Kako mrtvačke mrlje nastaju slijeganjem krvi u najniže partije tijela. . na zadnjoj strani butina. kroz vlagom razdešenu kožu u krv kožnih kapilara.1.potpuno premještanje mrlja unutar 4-6 sati a najviše do 12 sati nastaje. što su kapilare prepunjene krvlju. krv postaje gušća jer se tečni dio počinje cijediti kroz oštećenu stijenku krvnih sudova. predio lopatica. koji su nasuprot mrtvačkim mrljama. vijugama crijeva. stražnjoj strani vrata. Nazivamo ih vibices ili hipostatska purpura. usljed crvenog ugljenmonoksid hemoglobina (HbCO) su otvoreno crvene boje. Osim toga. stopala. što je . biti blijedi. benzolom. a . Razlikovanje mrtvačkih mrlja od razgranatih krvnih podliva. da se može zamijeniti sa zaživotno nastalim hidrotoraksom. anilinom.djelimično premještanje unutar 12. zadnjični predio.Kod trovanja cijanvodonikom (HCN). ova se lako mogu prati vodom nakon presijecanja. Krv se u ovoj fazi nalazi i u okolnom tkivu i promjenom položaja leša.Poslije tog vremena mrtvačke mrlje se više ne premještaju. hipostaza. iznad stegnutog opasača oko pantalona. Taj truležni transudat. izuzev onih dijelova sa kojima se tijelo opire o podlogu. bez obzira na uzrok smrti. laktovi. na leđima. Ona nastaju usljed toga. mrtvačke mrlje poprimaju sivo zelenkast ton. RANI ZNACI SMRTI Mrtvačke mrlje. tečnost koja je izašla može biti u tolikoj količini. nakon 24 sata poslije smrti.Kod trovanja ugljen monoksidom. jer krv u arterijskom stanju dospijeva u vene. Za razliku od zaživotnih tačkastih krvarenja. To su kod leša koji leži. kod leševa koji vise. (livores mortis) Mrtvačke pjege nastaju nakon prestanka krvotoka slijeganjem krvi (hypostasis) usljed sile teže. Otvoreno crvena boja mrtvačkih mrlja dolazi usljed difuzije kiseonika. Nasuprot otvoreno crvenoj boji mrtvačkih mrlja. sastoji se u tome. iz gornjih partija tijela u donje. da će oni dijelovi tijela. Premještanje mrtvačkih mrlja promjenom položaja leša. Slijeganje krvi. zadnjem dijelu jednjaka i želuca. mrtvačke mrlje se javljaju u zadnjim dijelovima tijela. jasno su izražene poslije jednog sata nakon smrti. sadrži hemoglobina. mrtvačke mrlje se javljaju iznad stegnutih dijelova tijela. Boja mrtvačkih mrlja zavisi od boje krvi. čokoladno smeđkast ton. . mrtvačke mrlje se ne mogu više premjestiti. Kod obješenih leševa u visećem položaju. Nekada se u području razvijenih mrtvačkih mrlja nalaze sitna tačkasta postmortalna krvarenja. to je jasno.kod trovanja K-hloratom. . . U daljnjoj fazi dolazi do zgrušnjavanje krvi. a kod žena iznad steznika. kosturni mišići i unutrašnji organi su zatvoreno crvene boje. krv postaje sve gušća. mrtvačke mrlje se javljaju u predjelu šaka. potkoljenica i u predjelu vanjskog spolovila. kao i svih ostalih organa. a kod krvnog podliva je izvan krvnog 126 . plućima. Stvaranje mrtvačkih mrlja počinje nakon prestanka rada srca. krv je otvoreno crvene boje. Ako je leš u ležećem položaju. . Najzad. a najviše do 24 sata nakon smrti.

što se na osnovu njih može odrediti vrijeme smrti. odigrava se po principu fiziološke kontrakcije kod živih. unutrašnjih polnih organa.Kod odraslih ukočenost se javlja poslije 1-2 sata. .u mišićima. Energetsku rezervu mišića čini polisaharid glikogen.kao i temperaturi tijela.osoba slabije muskulature i asteničara.najzad u donjim.kod trovanja strihninom. tako da ATP u suvišku snizuje viskoznost mišića i dovodi do dekontrakcije. gdje prožima okolno tkivo.u mišićima snažne muskulature. usljed prevage defosforilizacije nad refosforilizacijom opada ATP u mišićima i tako izaziva kontrakcije mišića. Tako. dugom agonijom.oboljenja praćenim dugotrajnim umiranjem. u nekim slučajevima. i dr. . .pri visokoj vanjskoj temperaturi. .pri niskoj spoljašnjoj temperaturi i .male djece i dojenčadi nego kod odraslih. . udovima. kao i kod . Odcjepljivanjetn molekule fosforne kiseline prelazi u ADP i pri tom oslobađa energiju. kod . Slabije je izražena kod . aktin. Mrtvačka ukočenost se javlja ranije i izraženija je . kod . Mrtvačka ukočenost kod mrtvih. smrzavanja. . mrtvačka ukočenost se javlja već pola. . Značaj mrtvačkih mrlja u sudskim ekspertizama sastoji se u tome. ukočenost preskače izvjesne regije. koji su prije smrti vršili tešku mišićnu funkciju (teški mišićni radovi. mrtvačke mrlje su jedva zamjetljive. koji "najviše rade".kod iskrvarenja. Manjak adenozintrifosfata kod živih izaziva fiziološku kontrakciju. mioglobin).kahektičnih osoba.niskoj temperaturi tijela. . itd. . a manjak ATP povećava viskoznost i uzrokuje kontrakciju. itd. a isto tako i ascendira od donjih udova prema glavi. To je descendentni tip mrtvačke ukočenosti. miozin. Neposredni izvoz energije za mišićnu kontrakciju je ATP. ili ih nema. .kod asfiktične smrti mrtvačke mrlje su jako izražene i tamno ljubičaste. kao i kod trovanja sa HCN su otvoreno crvene boje. dok krvni podlivi ne iščezavaju. najkasnije. Mrtvačka ukočenost se javlja prvo u onim mišićima. Drugim riječima.zatim u mišićina dijafragme (ošit). Međutim. u cijelom tijelu je završena za 6-8 sati.To je srčani mišić (srce) . ali i na glatkim mišićima crijeva. kod tetanusa. što je rjeđe. prosječno se održava 48 sati. Skeletni (kosturni) mišić sadrži 70-80% vode.Kod trovanja sa CO.gornjih udova i .kod trovanja alkoholom su plavičaste boje. ona će poblijediti ili nestati.smrti usljed iskrvarenja. U srcu. od koje više od pola otpada na bjelančevine (miogen.kod povreda mozga. .pa onda u muskulatori vilica. . .suda. a 20-30% suhe tvari. pa ako se pritisne mrtvačka mrlja drškom noža ili vrhom prsta. kao i doprinijeti razjašnjenju uzroka smrti. do jednog sata nakon smrti. a kod mrtvih mrtvačku ukočenost.udara električnom strujom.). kod . Mrtvačka ukočenost (rigor mortis) Mrtvačka ukočenost nastaje nakon smrti i izražena je u poprečno prugastoj i glatkoj muskulaturi. ATP djeluje na kompleks aktin-miozin. trčanje. 127 . . a nakon 72 sata nakon smrti iščezava. prvenstveno na skeletnim mišićima. . odnosno svježe mrtvačke mrlje iščezavaju na pritisak. aktomiozin.

37 stepeni C . . ako je temperatura okoline 20ºC.Dječiji leševi hlade se brže nego leševi odraslih. zbog prestanka oksidativnih i metaboličkih procesa. kao i usljed drugih spoljašnjih faktora. niža je od temperature okoline. koji su predsmrtno jako opterećeni. javlja se u času nastupa smrti i odmah je maksimalno izražena. usljed prestanka cirkulacije i sljedstvene hipostaze. u obliku "znoja". pa se prenese u prostoriju gdje je temperatura viša. i utvrđenog faktora. i to prvo nepokrivenih dijelova tijela. zatim . Prosječno. postaju jače rigidni (rigor praecox). a pri daljem opadanju ph dolazi do rastapanja miozina i lize ukočenosti. zbog isparavanja tečnosti sa površine tijela. dolazi do opadanja temperature leša i sljedstvene mrtvačke hladnoće. ona će se javiti ponovo. ona se više ne uspostavlja.ako se razlika između normalne temperature i rektalne temperature pomnoži sa faktorom koji odgovara temperaturi okoline (Gorkić). pri vanjskoj temperaturi od 10 stepeni C izmjerena rektalna temperatura je 25 stepeni C. . najdalje u intervalu. Isušenje leša (dessicatio) Nakon smrti.Leševi zaraznih bolesnika i umrlih od grčeva hlade se sporije. 128 . a sporije na višoj vanjskoj temperaturi. temperature okoline.kod nekih grčevitih stanja i .3. a nakon 8-10 časova. onda će doći do kondenzacije vlage na površini leša.Hlađenje leša zavisi od životne dobi .25 stepeni C = 12. Spoljašnja temperatura leša. Brzina hlađenja leša zavisi od više faktora.Hlađenje leša na niskoj temperaturi će biti brže.50 = 18. Ima slučajeva da nakon smrti temperatura poraste. jakostepenim maksimalnim radom mišića. temperatura leša opada svakog sata za lºC.kod sepse. Na osnovu izmjerene rektalne temperature. tako . kao što je temperatura zraka. Dovodi se u vezu sa predsmrtnim maksimalnim uzbuđenjem. . Ukočenost se razvija kada je ph ispod 6. pa se ta poiava naziva "znojenje leša". nego debelih i obučenih. .Hlađenje leša je brže kod mršavih i golih. dešava se . temperatura okoline faktor 0ºC l +5 1.u slučajevima razvoja velike količine bakterija još za života. Ranije se smatralo.75 +20 2. dolazi do sušenja površine tijela. KATALEPTIČKA MRTVAČKA UKOČENOST Mrtvačka hladnoća (algor mortis) Poslije smrti. 12 x 1. znači od časa smrti proteklo je oko 18 sati. Tijelo zauzima onaj oblik u kojem je nastupila smrt. 4-6 sati. Ako se leš nalazi u prostoriji gdje je niska temperatura.0 Na primjer.25 +10 l.50 +15 1. Taj mali porast tjelesne temperature nakon smrti. da mrtvačka ukočenost nastaje usljed postmoralnog razvijanja mliječne kiseline i pada ph u mrtvom mišiću (acidifikacija).6-6.povreda mozga. može se približno odrediti proteklo vrijeme od smrti. . Mišići.- Ako se mrtvačka ukočenost uništi dok je još u razvitku.Hlađenje leša zavisi od vrste bolesti i uzroka smrti .

leševi novorođenčadi znatno brže trule nego leševi odraslih . KASNI ZNACI SMRTI Trulenje i raspadanje (putrefactio et decompositio) su destruktivne lešne promjene. Brzina i razvitak trulenja zavise od više. bjelančevine preko peptona prelaze u aminokiseline. kod ženskih ispod dojki. a potom kisele reakcije. može se primijetiti na rožnicama (cornea) očiju. tkiva koja su za života alkalne reakcije. a dezaminiranjem i dekarboksiliranjetn pod uticajem bakterija dalje se raspadaju do amonijaka.mesentericus. nedostatak vazduha usporava trulenje. kao i na mjestima gdje je natkožica razlabavljena i oštećena u svom sklopu. na mjestima intertriginoznog ekcema.cadavericus. U toku raspadanja. kao što ZNACI TRULENJA. i kad bude sav kiseonik utrošen.isto tako leševi gojaznih brže trule nego leševi mršavih. Prvo djeluju aerobi (B. što treba imati na umu u sudskim ekspertizama kod utvrđivanja alkohola u tkivima trulih leševa. osobito kod novorođenčadi i ljudskih začetaka. dolazi do sasušenja kože. postaju neutralna.Sasušenje kože izraženo je na onim predjelima tijela. djelovanjem bakterija na šećere i na kiseline stvara se izvjesna količina alkohola. nego kod odraslih i starijih osoba. mliječne. 2. S. Nakon 4-6 sati poslije smrti. na skrotumu. Isušenjem gubi se težina tijela. acetaldehida do ugljen dioksida i vode. Acidifikacija tkiva javlja se još prije nastupa mrtvačke ukočenosti. isto tako i suviše visoka temperatura. trouglastog oblika pjega.florescens i dr. C). Te promjene su izrazitije kod djece. a to je obično prednja strana grudnog koša. gdje je natkožica prvotno oštećena.umrli od zaraznih bolesti. pri čemu složena organska jedinjenja bivaju rastavljena u prostija.kao i doba života . B. Ph. koji se odigrava djelovanjem niza bakterija. U toku trulenja. kod otvorenih očnih kapaka primjetno je već nakon pola sata. Prema tome. i na koncu u najprostije anorganske elemente (N. sepse. Temperatura koja ubrzava proces trulenja je između 20 i 35°C. kojima uvijek predhodi autoliza usljed autofermentacije tkiva. Autoliza tkiva Uskoro nakon smrti. Pomjeranje pH prema kiselom dovodi do aktiviranja enzima koji rastvaraju vlastito tkivo (autolisis). octene kiseline. Temperatura u grobu usporava trulenje.putrificus.) koji rastvaraju tkiva. Poznato je. uginu. Trulenje Na autolizu nadovezuje se proces trulenja.violaceus).Na prvom mjestu temperatura okoline. Spoljašnji faktori koji utiču na razvitak i brzinu truležnog procesa su . trule brže. Na mjestima grube masaže srca. kako spoljašnjih faktora.mirabilis. žuto smeđkasta. Suviše niska temperatura usporava ili sprečava trulenje. da leševi na suhu četiri puta brže trule nego u vodi. Ugljeni hidrati se raspadaju preko etanola. tako i unutrašnjih. . B. na mjestima oguljotina. kod gojaznih osoba između nabora kože.Stepen vlažnosti ima uticaja u procesu trulenja. 129 . B. Velika vlažnost usporava trulenje (leševi u vodi) . Kod djece. Masti se raspadaju preko glicerola u masne kiseline. B.na prvom mjestu uzrok smrti . ugljen dioksida i vode. a početno sasušenje rožnice. Gubitak kiseonika stvara pogodan teren za anaerobe (B. . a dijelom se smanjuje i volumen leša.isto tako i tjelesni sklop . dolazi do sasušenja kože. Od unutrašnjih faktora koji imaju uticaja u procesu trulenja je . a u vodi dva puta brže nego u zemlji (Hofmann). tako da koža na tim područjima može izgledati kao pergament.

mravi. U procesu trulenja mrtvačke mrlje su intenzivnije. emphysema putrefactionis. Mumifikacija Pozna lešna konzervativna promjena koja se razvija kod leševa izloženim strujanju suhog vazduha kao i leševima na tavanima u grobnicama. U procesu saponifikacije masno tkivo pretvara se u sivobjeličastu sapunastu masu koja naknadno može očvrsnuti i postati krta nalik na gips. uslovljena je procesom trulenja. praćene truležnim zadahom. zatim unutrašnje površine srca i srčanih zalistaka. hemoliza krvi i imbibicija krvnom bojom. To se dešava 6-12 mjeseci nakon smrti. Organi postaju lakši. i algi) isto tako i insekata muha. Ta truležna prebojenost (pseudomelanosis) rezultat je vezivanja željeza i hemoglobina iz krvi sa sumporovodonikom u željezni sulfid. Saponifikacija ili adipocire Pozna lešna promjena koja se javlja kod leševa u vlažnoj sredini u vodi a bez prisutnog vazduha ili sa djelimičnim prisustvom vazduha. konzervirane što 130 . i tako otežati identifikaciju. Saponifikacija je suprotna reakciji esterifikacije. . Proces i brzina rasapadanja zavisi od više faktora. dolazi do truležne napetosti organa ili cijelog leša. . najotporniji prema raspadanju su ligamenti i hrskavično tkivo. Prvi stepen saponifikacije sastoji se u hidrolizi odnosno u lipolizi masnog tkiva i pod povoljnim uslovima traje oko 2 mjeseca. odnosno sulfhemoglobin . proces saponifikacije počinje ili . Mumificirani leševi usljed gubitka tečnosti postaju znatno lakši čak i 10x lakši od svoje prvobitne težine Mumifikacija usljed sasušenja kože koja je sada tamno smeđa ili skoro crna. cijeđenje tečnosti iz krvnih sudova u tjelesne duplje i duplje organa. u nekim rjeđim slučajevima saponifikacija se može razviti i bez prisutne vode ali kod leševa koji su bogati tekućinom. grobara itd.male djece za 3-4 godine a kod . nakon 10 i više godina kosti su bez masti. pljesnivica. Kod mumificiranih leševa dlake su održane Mumufikacija održava spoljni oblik pa povrede nanesena spolja mogu biti održane. Tok saponifikacije je dvojak. . foetor putrefactionis. Usljed toga u tjelesnim dupljama i u šupljinama organa nalazi se prljavo crvenkasta tekućina. Forenzični značaj saponifikacije je u tome što oblik tijela biva dugo održan što olakšava utvrđivanje uzroka smrti kao i identifikaciju. Mumifikacija može zahvatiti cijeli leš ali isto tako samo pojedine dijelove tijela.sa površine u dubidnu tako da u ovom slučaju mast prožima i mišiće te ih na taj način saponifikuje.- u koži trbuha spolja dolazi do prebojavanja kože u prljavo zelenkastu boju.pod dejstvom bakterija.Flacciditas mortis secundaria koja se razvija nakon nestale mrtvačke ukočenosti je jedan od znakova trulenja. a truležni gasovi mogu deformisati cijeli leš. Zbog hemolize dolazi do imbibicije intime krvnih sudova. i hemoglobin difundira u okolinu. Saponifikacija se sastoji u hidrolizi u glicerol i slobodne masne kiseline.meka tkiva kod novorođenčadi bivaju uništena za nekoliko mjeseci (4-5) .odraslih za 5-7 godina. Čvrsta kao uštavljena sprječava razvitak trulenja. tamnije su boje i pomjeranjem leša se ne premještaju . koja sadrži deskvamiranog epitela. na drveću itd. Poslije smrti membrana eritrocita biva prolazna za Hb.deskvamacija epitela.Transudacija. na trulenje se nadovezuje raspadanje Raspadanje Proizvod djelovanja mikroorganizama lešne flore (gljivica.iz unutrašnjosti tako što mekana ili polutečna mast difunduje u kutis ili .

Lješ ne smije biti sahranjen dok ga nije pregledao mrtvozornik. Mrtvozornik utvrđuje uzrok smrti na temelju medicinske dokumentacije kao i na osnovu poznavanja bolesti umrlog. koji treba utvrditi vrijeme i uzrok smrti.ili su mjehuri pocijepani. vrši mrtvozornik.bljedoća i .mrtvačka hladnoća.mrtvačke mrlje. Sve do sada izloženo o mumifikaciji odnosi se na prirodnu mumifikaciju za razliku od vještačke koja se upražnjavala u drevnoj egipatskoj civilizaciji. . a o tome je bilo riječi kod utopljenja. Mumifikacija kod novorođenčadi (sterilni sadržaj crijeva) nastupa znatno ranije nego kod odraslih . krvnom bojom nakvašena. . . i nakon toga izdaje dozvolu za ukop. pa je sam po sebi sumljiv. . čine osobine leša koje se javljaju nakon smrti . Drugu grupu. ili leševa neutopljenika.olakšava sudskomedicinsku dijagnostiku. dakle kod nasilne smrti.Na mjestima gdje nedostaje natkožica odgoljena kožica je crvenkasta. Gnjilenje se razvija i kod leševa u vodi. odnosno stanja umrlosti ako je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove.Kosti lobanje postaju rasklimatane. a isto tako i kod nejasne smrti čiji uzrok izgleda nasilan.prekid respiracija i cirkulacije.nereagovanje zjenica na svjetlosne podražaje. na osnovu kojih se utvrđuje smrt. . a kralježnica povijena. Sigurni znaci smrti su znaci trulenja 131 . to je intrauterina maceracija (maceratio intrauterina). Nesigurni znaci smrti su oni koji se javljaju odmah poslije smrti kao što je . Maceracija Pozna lešna promjena koja nastaje kod leševa u tečnosti u kojoj nema bakterija ili ako ih ima onda one same ne djeluju u tom procesu. što se može RTG dokazati kao Spalding-ov i Brakemen-ov znak. Ako je maceracija trajala nekoliko dana onda kod takvih plodova . bilo leševa utopljenika. Primjer maceracije nalazimo kod izumrlih začetaka u majčinoj utrobi.arefleksija. Ako je smrt nastupila u zdravstvenim ustanovama. ljigava. Mrtvozornik neće izdati dozvolu za ukop kada postoji sumnja ili je očigledna da je smrt prouzrokovana krivičnim djelom. . . .mrtvačka ukočenost.U grudnoj i trbušnoj duplji nalazi se mutna prljavo crvenkasta tekućina.natkožica je mjehurasto odignuta a mjehuri sadrže crvenkastu vodnjikavu tekućinu . UTVRĐIVANJE SMRTI Utvrđivanje smrti.mlitavost mišića (flacciditas mortis primaria). onda smrt utvrđuje dežurni ljekar.

na poslije ponoćni nastup smrti. kao i na nastup smrti duže vremena nakon lijeganja. .21. Ritam hlađenja nakon smrti.02l mm. onda je od uzimanja hrane pa do smrti prošlo vrijeme od 3-4 sata. Prvenstveno ima kriminalistički značaj. Ako je hrana u želucu svarena i kašasta. Na primjer ako je leš vani. u komatoznim stanjima.navijen sat budilica. .Dlake brade i brkova nakon brijanja rastu prosječno dnevno oko 0. Posredni znakovi koji nam ukazuju na vrijeme nastanka smrti su na primjer: .ODREĐIVANJE VREMENA NASTANKA SMRTI Vrijeme smrti se utvrđuje na osnovu: . premještanje ili nepremještanje mrtvačkih mrlja.5 ili 0. usljed gubitka hlorofila nakon 5-8 dana (etiolizacija trave).zaustavljen sat (ista sila koja je prouzrokovala smrt čovjeka zaustavila je i kazaljke na satu). LEŠNE PROMJENE . utvrđuje ljekar obdukcijom leša. . . što iznosi po jednom satu oko 0. ako je poznato vrijeme nanošenja.Na osnovu stanja varenja hrane u želucu. izuzimajući lešne promjene kod leševa u tečnosti. Ako je hrana u želucu sano sažvakana. duboke onesvješćenosti. ali su u času smrti bili prekinuti. odnosno da je smrt nastupila kratko vrijeme nakon što je osoba legla u postelju. uz ostale znake. mjerenjem dužine dlaka izraslih poslije brijanja i dijeljenjem sa 0. itd. može se približno odrediti vrijeme od posljednjeg uzimanja hrane do smrti.Napunjena mokraćna bešika ukazuje na besvjesno stanje. ili broj sati proteklih od posljednjeg brijanja pa do nastanka smrti. iz modre u ljubičastu. dobit će se broj dana. . pojavljivanje. STEPEN ZAŽIVOTNIH PROCESA imaju isključivo kriminalističko značenje. gubi svoju zelenu boju i postaje žutozelenkasta.upaljen radio ili televizor i upaljeno svjetlo. .Određivanje vremena smrti na osnovu nekih fizioloških procesa koji su trajali za života. trebe uočiti . Određivanje vremena nastanka smrti je vrlo težak i složen zadatak koji se postavlja ljekaru.datumi na novinama ili pismima.5 mm.stanje zemljišta ispod leša i uporediti ga sa zemljištem oko leša. LJEŠNE OSOBINE - mogu nam korisno poslužiti za utvrđivanje nastanka smrti. – određivanje vremena smrti preko lešnih promjena je vrlo nesigurno. Varenje hrane je usporeno kod povreda mozga. zelenkastu i žućkastu.stepena zaživotnih procesa i . Prema tome. pojavljivanje i razvitak mrtvačkih mrlja. . Želudac za života probavlja i ispražnjava uzetu hranu za 4 do 6 sati. onda je smrt nastupila ili za vrijeme uzimanja hrane ili neposredno nakon toga.lešnih osobina. UTVRĐIVANJE VREMENA SMRTI NA OSNOVU ZNAKOVA U OKOLINI LEŠA 132 . a prazna mokraćna bešika ukazuje na prijeponoćni nastup smrti.lešnih promjena.pojava u okolini leša. mogu nam. . rasprostiranje i nestanak mrtvačke ukočenosti. može se približno odrediti vrijeme koje je proteklo od nanošenja pa do prebojavanja. korisno poslužiti za utvrđivanje vremena smrti. a u zidu želuca digestivna hiperemija. . Trava ispod leša.Na osnovu prebojavanja kože (mutatio coloris) iznad krvnog podliva (haematoma).

. veličina. . mrko smeđa. gusta. izbuljene) .pokazivanje.starost. izbočen). (velike. velika. priljubljena).kosa (svijetla.na posebne odlike (karakteristike) tijela. srednja. ravne).). prosijeda.glava (okrugla. poremećaj u izgovaranju riječi. srednja. U posebna obilježja spadaju sve individualne oznake kao: . uspravno. valovit. a naročito posebnih odlika tijela. prorijeđena.fotografisanje i . . Prema metodama koje se primjenjuju.čelno-nosni profil (ravan. dobra). ćelavost .deformacije. pokazivanja. . sive) zelenkaste plavičaste).usta (mala. A. četverouglast.visina tijela u centimetrima. . kod dojenčadi između 510 mjeseci.zubi (njegovani. .XIII. razlikuje se kriminalistička i sudsko-medicinska identifikacija.obraz-lice (okrugao. crna. pepeljasta.brada i profil podbradka (ravan. . osrednji.boja očiju (kestenjaste. široko. . lučan. malen. . . kovrdžava. ravan. izdubljen). Kriminalistička identifikacija se sastoji u provjeravanju osobnih isprava. visoko. piramidan). . povijsne. slomljeni. kudrava. pregledu stvari. itd. . pozivne odlike. U lični opis spada: .razni tikovi. duboke. Opisivanje živih odnosi se .mladeži. . je opisivanje svih tjelesnih osobina. širok.pol. . ravna.daktiloskopija. 1. opisivanju. koso prema naprijed ili posadi).čelo (nisko. 133 . ispupčen.potpuna.depigmentacije kože (vitiligo).na lični opis ili opšta tjelesna svojstva i . uzak). koju vrši ljekar identifikator. valovita.razvijenost (slaba. IDENTIFIKACIJA ŽIVIH OSOBA Najčešći oblici i načini identifikacije živih osoba su: . usko. kao i predmeta (stvari) živih ili mrtvih osoba. . .ožiljci. .obrve (rastavljene. ovalan. nenjegovani. tjemena ili žarišna) . Približno određivanje doba života kod odraslih kreće se između 5-10 godina. fotografisanja i daktiloskopiranju. . .uši (priljubljene.tetovaže. klempave.funkcionalne odlike . . Opisivanje. male. Zadatak sudsko medicinske identifikacie. resica slobodna ili spojena. izbočen. IDENTIFIKACIJA Identifikacija je utvrđivanje istinitosti osoba živih ili mrtvih zatim dijelova tijela. kukast. uglovi ili smijalice usana ravna. lučne. . duguljast. sastavljene. asimetrična). kariozni.opisivanje. kestenjasta.oči. izdužena. spuštena).nos (velik.

potom gornja dva. kasnije se javlja i na dlakama grudnog koša i brade. Isto tako starost ploda u danima može se izračunati na osnovu dužine stopala u milimetrima. U sedmom mjesecu trudnoće plod je težak oko 800 do 1200 grama. Prosjedost dlaka počinje prosječno nakon 35 godine i to obično u sljepočnim predjelima. ili arapskim brojevima Stalni zubi označavaju se arapskim brojevima. u osmom oko 1571 grama. u devetom oko 1940 grama i u desetom oko 2320 grama. zatim od osmog do desetog gornja dva sjekutića. a na nadlanim stranama šaka pojavljuju se smeđkaste mrlje (staračke mrlje. ako se izmjerenoj dužini stopala u milimetrima doda 24 i podijeli sa 11. Izbijanje mliječnih zuba je prvo u donjoj vilici. kao što se vidi iz slijedeće formule: Zubi mliječnjaci označavaju se rimskim brojevima i ima ih po deset u svakoj vilici. a nakon četiri godine novorođena dužina tijela je udvostručena (100 cm). u devetom oko 48 cm i desetom oko 50 cm. Pubertetne dlake označavaju životno doba polne zrelosti. odnosno naboranost kože lica i vrata. u sedmom oko 42 cm. pa donja dva sjekutića. Sveukupno. Dužina tijela ploda od šestog mjeseca pa nadalje jednaka je petostrukom broju lunanih mjeseci. Nakon tri mjeseca po rođenju dužina je oko 60 cm. Nalaz zubala prve i druge denticije daje nam vrlo važne podatke za utvrđivanje životnog doba. za utvrđivanje životnog doba mogu nam poslužiti dlake i malje. u osmom mjesecu oko 1500 do 2000 grama. Bore. a cataracta senilis može se javiti i ranije.6. gerontoxon) javlja se poslije šezdeset pet godina. Starost ploda može se izračunavati na osnovu dužine pupčanika i na osnovu težine placente. a na vratu poslije 40-45 godina. efelides). 134 . u sedmom oko 1107 grama. U šestom do osmog mjeseca izbijaju prva dva donja sjekutića. U šestom mjesecu dužina pupčanika je oko 37 cm. Starački prsten (arcus senilis. Orijentaciono. Više elemenata odlučuje utvrđivanje doba života odraslih osoba. Koža je iznad šezdesete godine tanja. Starost ploda u danima može se izračunati na osnovu njegove dužine u centimetrima pomnožene sa 5. itd. to su po dva sjekutića. obično se pojavljuju oko očiju poslije tridesete godine života. u osmom oko 46 cm. ukupno dvadeset. u devetom oko 2200 do 2500 grama i desetom mjesecu i oko 3000 do 3500 grama.Doba života za novorođenčad utvrđuje se na osnovu dužine i težine tijela. jedan očnjak i dva kutnjaka na svakoj strani gornje i donje vilice. Težina placente u šestom mjesecu je oko 676 grama.

) koja mogu biti iskorištena za identifikaciju. treba osobe koje vrše prepoznavanje da tačno opišu opšta tjelesna svojstva. . menstruacija. onda su moguća antropološka mjerenja na osnovu takvih fotografija (signaletična fotografija). kao i promjene na arterijskim krvnim sudovima. Spoljašnji pregled ne razlikuje se mnogo od ličnog opisa kod živih. To je najjednostavniji način identifikacije živih osoba. koji imaju poseban značaj u kriminalističkoj praksi. šumi. Daktiloskopija predstavlja najtačniji način u identifikaciji osoba na osnovu papilarnih linija. Unutrašnji nalaz treba da sadrži sve patološko anatomske promjene.233 ZKP: "Ako je potrebno da se utvrdi da li svjedok poznaje lice ili predmete tražiće se od njega prvo da ih opiše i da navede znakove po kojima se razlikuje. ako identitet nije poznat. . kao i eventualne posebne odlike tijela. a klasifikacija se zasniva na pravcima i oblicima koje prave vijugice. . Fotografisanje. Kod trulih. christae cutis) i brazdica (sulci cutis) koje se mogu ocrtati na glatkoj površini. i to zajedno sa drugim njemu nepoznatim licima". učinjeni nenamjerno na nekoj glatkoj površini. Po obliku su svodste. istoga pola i približne iste životne dobi. Pravilo je. pa nema dvije osobe sa istim papilarnim crtežom. Crtež se ne mijenja cijelim tokom života. kao i razna fiziološka stanja (stanje varenja.Pokazivanje. kao i unutrašnji pregled. fotografisanje i daktiloskopija. Daktiloskopija Dlanovi i tabani su jedini dijelovi ljudske kože sa osobenim crtežom vijugica (papillae corii cutis.2. Šare koje čine kožni grebenčići. ne treba nikada pokazati nepoznatu osobu pojedinačno. Opisivanje Osnov za identifikaciju leša. Pored vještačkih otisaka prstiju (preko metalne ploče nagaravljene crnom bojom) postoje i prirodni otisci. sudaru.Isto tako. Fotografisanje živih osoba može poslužiti za identifikaciju. zatim nepoznati zadešeni u požaru. pa će mu se tek poslije pokazati radi poznavanja. sprijeda. Dakako postoje i podgrupe. čini spoljašnji pregled leša. IDENTIFIKACIJA LEŠEVA Identifikacija mrtvih osoba vrši se u svim slučajevima. 135 . a zahvaljujući prisustvu produkata znojnih i lojnih žlijezda. nego uvijek u društvu više osoba. Uglavnom postoje četiri grupe. Ako su fotografije u srazmjeri 1:10. 3. Prilikom opisivanja leša. itd. vijugice i brazdice. graviditet. To je opisivanje. B. spiralne i mješovite.pa im tek onda pokazati nepoznatu osobu. Ovaj crtež se formira već kod začetka i nalazi se sve dok koža ne propadne. Sem za identifikaciju. pokazivanje. Ova metoda identifikacije je vrlo nepouzdana. itd. 4. ako je leš čitav. dobronamjerno ili zlonamjerno. šare se mogu upotrijebiti i za dokazivanje očinstva. opisivanje leša. na staklu i slično. kod leševa nađenih u vodi. zadržava isti oblik od rođenja pa do smrti. petljaste. Identifikacija leševa. Nabori koji se nalaze u koži jagodica prstiju imaju strogo individualan karakter. jeste zapisnik o pregledu i obdukciji leša. Ustvari. jer subjektivnost agnoscenta često puta dovodi do pogrešne identifikacije. raspadnutih ili raskomadanih leševa. 1. desni profil i lijevi profil. nazivamo dermatoglifima. ako se vrši u tri poze. To su otisci papilarnih vijugica. obavlja se na isti način kao identifikacija živih osoba. jedini način za utvrđivanje životnog doba jesu posebne karakteristike na kosturu. zemljotresu. najveće poteškoće zadaje utvrđivanje doba života.prije pokazivanja živih osoba. To je sadržano u čl.

Lobanja je kod muških prosječno veća i čeono nosni ugao je izraženiji. Radi lakše identifikacije.Očni kapci treba da su otvoreni.Eventualne ozljede na vidljivom dijelu glave treba na neki način prikriti. a zatim se posebno fotografišu pojedini dijelovi tijela. onda se uzimanje otisaka u takvim slučajevima ne može napraviti. Fotografisanje se vrši prije svake obdukcije leša. Usljed neobičnosti situacije. to je najpouzdaniji način identifikacije. Sastoji se u utvrđivanju pola i životne dobi. i uporedbom stanja zubala na lešu. ulaz u karlicu kod muških je srcolik uzak i povišen a kod ženskih jajast širok i snižen. ili ako ga na jagodicama prstiju nema ("mrtvačka rukavica") . usljed boravka leša u vodi. pokazivanje leševa je najprostiji način identifikacije. Međutim. deblje i duže. . Određivanje pola Kosti muške osobe su prosječno veće. foramen obturatum kod muških je jajast a kod ženskih trouglast. Naime. treba izvršiti toaletu leša. Kao i kod živih. . . IDENTIFIKACIJA DIJELOVA LEŠA Identifikacija svježih leševa. revidirati šivanjem ili lijepljenjem. kao i visine tijela. ukoliko je epidermis na prstima očuvan. važe iste smjernice kao i kod prepoznavanja živih. kod ženskih je lagana krivina. pa tek onda pokazati leš. prije pokazivanja leša. grbavija a alveolarni lukovi su jače izraženi. naročitu pažnju treba obratiti zubalu. 4. nabori se mogu izravnati ubrizgavanjem glicerina ili nekog drugog sredstva u tkivo ispod kože vrhova prstiju. Donja vilica kod mukih razvijenija. sa zubalom u zubarskom kartonu (ukoliko postoji) sa sigurnošću omogućuje identifikaciju leša. Fotografisanje. I kod prepoznavanja mrtvih.Kosa treba da je začeljana. ako je epidermis oštećen. ovaj metod identifikacije još je nesigurniji i nepouzdaniji. Najsigurniji i najtačniji podaci mogu se dobiti pregledom karlice (pelvis). i izvodi se uvijek. Lješ se fotografiše u cjelini. C. ugao vrata butnjače (ugao između dijafize i vrata) kod muških je veći (125-135 stepeni) kod ženskih je manji (110-125). a usta zatvorena. Daktiloskopija. Kao i kod živih. ugao između donjih krakova stidne kosti oštriji je kod muških . .Stavljanjem nekoliko kapi glicerina između kapaka oka postiže se približno zaživotni sjaj očiju. ne daje toliko poteškoća kao identifikacija raspadnutih leševa ili raskomadanih leševa. Ipak pri svemu tome vrlo su česte greške u identifikaciji. incisura ishiadica major je pod oštrim uglom kod muških a pod pravim uglom kod ženskih 136 . treba opisati sva tjelesna svojstva i posebna obilježja. kao i ostale stvari i predmete koji pripadaju uz leš. 1. i grebeni na kostima su izraženiji nego kod kostiju ženskih osoba. odjeću.2. sakrum je duži i uži kod muških kraći i širi kod ženskih. Ako je epidermis neoštećen ili je naboran od maceracije. Pokazivanje. Pri opisu leša. acetabulum je kod muških širi kod ženski uži. 3. nego kod identifikacije živih.

kada se njihova dužina pomnoži sa određenim koeficijentom. Za muški pol. potom granica dijafize i epifize se ne vidi. vanjski 30-40 g. 3. životne dobi i visine tijela. Određivanje doba života Za utvrđivanje doba života kod leševa sem smjernica za utvrđivanje doba života kod živih postoje i druga mjerila koja se mogu dobiti obdukovanjem jezgre okoštavanja. .tibiju 4. koeficijent je . ako se dužini kostura doda 3-5 cm. Čeoni šav okoštava u ranom djetinjstvu. Lambdoidni šav: prva trećina oko 50 g. druga četvrtina 30-40 g..5 x dužina dijafize humerusa Osim opštih podataka. zadnji dio 30-40 g.visina = 8 cm + 6. srednji oko 60 g. Superpozicija ili superimpozicija omogućuje identifikaciju leša..88. Epifiza humerusa odvojena je od dijafize kod djece. kako bi identifikacija bila što pouzdanija. spojonost epifiza sa dijafizama. spojene su hrskavicom do 15 odnosno 16 godine.fibulu 4.visina = 8 cm + 5... . Šavovi krova lobanje koronarni. .53. srednja poslije 50 g. Dužina kostura može se dobiti iz dužine cjevastih kostiju. i donja trećina oko 50 god. ukoliko postoje. . Sagitalni šav: prednji dio oko 40-50 g. mogu poslužiti kao pouzdan pokazatelj za identifikaciju. a bez mekih tkiva. i sraslost šavova. nevusi i drugo mogu biti od ogromnog značaja u identifikaciji leša ili dijelova leša. dužina tijela se može izračunati. Stari prelomi. treba utvrditi i individualne karakteristike nepoznatog leša.06. upoređivanjem fotografije lobanje nepoznatog leša sa fotografijom nestale osobe (lobanja se fotografiše u istom položaju kao što je položaj glave osobe na fotografiji). tetovaže. Za izračunavanje dužine ploda (novorođenčeta) može poslužiti formula po Baltazaru: .6 x dužina dijafize femura . Za ženske kosti taj koeficijent je nešto veći. ostavljaju tragove (koštani žulj.5 x dužina dijafize tibije . Isto tako nalaz na zubalu.ulnu 6..41. pigmentacije. Određivanje visine tijela Kod postojanja samo kostura. .radius 6.. kalus) koji upoređivanjem sa RTG snimcima. treća četvrtina 20-30 g.humerus 5. Poklapanje oblika kostiju lobanje i lica sa odgovarajućim 137 .visina = 8 cm + 6.za femur 3. Koronarni šav: prednji dio od 40-50 god.66.58. Koštana granica se vidi do 22 godine. određivanje pola.2. sagitalni i lambdoidni sraštavaju u etapama.

obrve. VRIJEME PROVJERAVANJA OPLODNE MOĆI (POTENTIA GERMINALIS). U biološkom smislu otac djeteta je onaj muškarac.dijelovima glave i lica na fotografiji. To su: syndactilia. predmete u odjeći. maternitas se odnosi na utvrđivanje majke djeteta. nađene stvari mogu se fotografisati. što se provjeravanje oplodne moći. IDENTIFIKACIJA ODJEĆE I STVARI Opisivanje predmeta i stvari nađenih kod nepoznatih leševa. nasilni snošaj). nego što se to postavlja u slučajevima očinstva paternitas. 3. Zatim pregledati sastavne dijelove odjeće. kod polnih delikata (obljuba.vrsta tkanine (štof. ako postoji sumnja za zamjenu djece u porodilištima. ima veći značaj nego kod nepoznatih živih. hod i dr. Bez značaja je. parub. nokti. pribor za pušenje. zubi. dragocjenosti. varoški). To su oblik glave i potiljka. dlan (šare na dlanu). samoubistva i zadesa. sukno. Pregledom odjeće treba konstatovati: . .maternitas. progenia.. može se primijeniti više metoda: 1. kroj (muški. čiji su spermiji oplodili jajnu stanicu iz koje se dijete razvilo. dijete rođeno u braku važi kao bračno. nokti. novac. Po zakonu. linija vrhova prstiju). svod stopala. očne jabučice. . Znatno rjeđe postavlja se pitanje materinstva . ili ako su djeca zamijenjena na neki drugi način. microcephalia. dokumenta. psoriasis vulgaris. ženski. majke i presumptivnog oca. šake. Upoređuju se antropomorfološke osobine glave. ANTROPOLOŠKI PREGLED NA OSNOVU SLIČNOSTI DJETETA SA MAJKOM I PRESUMPTIVNIM OCEM. Ova metoda identifikacije. To dolazi u obzir. mogu poslužiti u dokazu identičnosti osobe. inicijali). ako presumptivni otac. ptosis palpebrae. kod razlikovanja ubistva. pakozlac.dugmad. pojas. kravatu. zatim kod porođaja i pobačaja.materijal (vuna. IDENTIFIKACIJA OČINSTVA Očinstvo (paternitas) može se posmatrati sa pravnog i sa biološkog (sudsko-medicinskog) gledišta. resica). . Postoji preko 200 parametara za antropomorfološki pregled. usta. čelo. dužice. iz razloga. lan. Sve ove kao i druge anomalije mogu poslužiti kao vjerovatni dokazi očinstva. opasač. rukavice.veličinu odijela i veša. 138 .. otvor očnih kapaka. D. korset. lice. dokaže za to vrijeme svoju odvojenost od supruge. Odjeća kao predmet sudsko-medicinskog vještačenja. u vrijeme začeća djeteta. prsti (kažiprst i domali prst). UTVRĐIVANJE VREMENA KONCEPCIJE (DOBA ZAČEĆA). E. . šaka i stopala djeteta. čeono nosni profil i nosno usneni profil. čiji je modus nasljeđivanja poznat. mora se poklapati sa vremenom dana rođenja djeteta. vilice. Analogno očinstvu. Ovaj način identifikacije očinstva je vrlo nesiguran. vrši retrogradno. drugim riječima poklapanje kontura lobanje sa konturama kože glave i lica na fotografiji. kragnu. maramice. zatim kosa. može biti predmet vještačenja u slučajevima diferenciranja povreda. sem u identifikaciji. pa se ova metoda upotrebljava iznimno. seoski. Za isključivanje. preglicu. rub. itd.postavu (etikete. nos. usne. najlon. stopala (prsti. odnosno vrijeme koncepcije. plastika). platno). međukozlački usjek. pisma. 4. brachydactilia. Osim opisivanja. časovnik. bradak. odnosno utvrđivanje očinstva. odnosno vremena koncepcije. 2. obuću. čarape. na osnovu tjelesne razvijenosti novorođenčeta i trajanja trudnoće. odnosno patoloških osobina. uši (kozlac. može se primijeniti samo onda. ako znamo tačan izgled novorođenčeta pri rođenju. IZNALAŽENJE KOD DJETETA I PRESUMPTIVNOG OCA ISTIH NASLJEDNIH MALFORMACIJA.

majke. i određivanjem tkivnih grupa (HLA tijela). 139 . onda taj faktor dijete je moglo naslijediti samo od neke druge osobe. Hematološkim analizama ne može se sa sigurnošću utvrditi očinstvo. Vrši se određivanjem krvnih grupa i serumskih faktora. a tog faktora nema niti majka niti presumptivni otac. IDENTIFIKACIJA NA OSNOVU NASLJEDNO BIOLOŠKIH OSOBINA. Za hematološku analizu treba uzeti krv. i prema tome presumptivni otac se može isključiti iz očinstva. koje dijete nasljeđuje od majke i oca. ali se u slučaju neslaganja genetskih faktora može samo isključiti. djeteta i presuroptivnog oca.5. Ako dijete ima neki dominantni faktor.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful