IZRADA POSLOVNIH PLANOVA Poslovni plan je temeljni dokument u kojemu poduzetnik prikazuje svoje ambicije i ideje te promišlja mogućnosti

za postizanje poslovnog uspjeha. Jedan o vaţnih i najĉešćih uvjeta kod svih namjenskih kredita od strane banaka i štedionica, je i prilaganje poslovnog plana, odnosno investicijskog projekta. Nije istina da u Republici Hrvatskoj nitko ne odobrava kredite ili da se teško odobravaju. Istina je da se krediti ne odobravaju osobama koje nemaju investicijski projekt, ili svojim investicijskim projektom ili poslovnim planom nazivaju površno pismo na dvije, tri stranice. Sadrţaj izrade je usklaĊen prema preporuĉenoj metodologiji HBOR-a koja je prihvaćena od svih poslovnih banaka i drugih financijskih institucija u RH. Cjenik izrade poslovnih planova odreĊen je po osnovi prakse i iskustva u izradi poslovnih planova za razliĉite predmete investicija. Bitno je napomenuti da poslovni plan sadrţi preko 37 poglavlja i nekoliko desetaka tablica i grafikona, te je potrebno uloţiti prosjeĉno po poslovnom planu i preko pedeset radnih sati djelatnika sa VSS ekonomskog, pravnog i drugih smjerova. Cijena se ne odreĊuje u postotku od traţenog iznosa kredita, već prema potrebnom broju radnih sati za izradu poslovnog plana. Kod većih investicija, veći je opseg obrade prihoda, rashoda, trţišta i sl. te svih drugih izraĉuna što povećava potreban broj radnih sati za izradu elaborata. POĈETAK POSLA

o Morate donijeti odluku o tome kako ćete ući svoj novi posao. Mogućnosti su razliĉite: o Postati partner nekome tko ima registriranu djelatnost o Kupiti postojeću tvrtku, obrt, zadrugu,.... o Osnovati vlastitu tvrtku, obrt, zadrugu, slobodno zanimanje, OPG,... o Franšiza o Licenca o Rad na crno ili šverc. Nemojte to raditi. Uvijek mislite “samo još danas i gotovo”, a kraja nema. o Zato zaboravite tu mogućnost jer ona je najskuplja varijanta. POSTATI PARTNER POSTOJEĆEM PODUZEĆU

Postati partner nekome tko ima registriranu djelatnost Ovo je jedan od najjednostavnijih naĉina, ako se krećete u krugu prijatelja, rodbine – poduzetnika. Ĉesto posjedujete neka znanja, sposobnosti bilo struĉne bilo organizacijske, vještine potrebne nekom poduzetniku, poznanstva koja omogućuju prodaju proizvoda – usluga i drugo. Ovakav naĉin moţe biti koristan za mladu i neiskusnu osobu, poĉetak za neki svoj budući posao. U takvom partnerstvu nauĉit ćete mnoge stvari, upoznat ćete moguće probleme u poslovanju, sve će vam to omogućiti lakši samostalan ulazak u svijet poduzetništva. Sa svojim znanjem i sposobnostima moţete poĉeti raditi kod nekog poduzetnika i taj rad vam kasnije moţe biti odskoĉna daska za vlastiti posao.

obrt. OSNOVATI VLASTITU TVRTKU Osnovati vlastito poslovanje nije komplicirano. Franšiza bi bila ugovor o poslu u kojem vlasnik franšize ustupa odnosno prodaje drugoj pravnoj ili fiziĉkoj osobi pravo korištenja proizvoda ili usluge vlasnika. Morate znati od koga kupujete i u kakvom je stanju poslovanje te tvrtke ili obrta. Na raspolaganju vam je nekoliko oblika poslovanja: o Trgovaĉko društvo o Obrt o Zadruga o Trgovac pojedinac o Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo o Slobodno zanimanje FRANŠIZA Franšiza dolazi od francuske rijeĉi “franchise” i znaĉi povlastica. kada ste se odluĉili za djelatnost. kod poslovnih partnera.Naizgled mnogo papira. kada ste ispitali prednosti i mane ostalih oblika poslovanja.KUPITI POSTOJEĆU TVRTKU Kupiti se moţe tvrtka. prodaju franšiznog paketa. Kupiti se moţe tvrtka ili obrt koji su u mirovanju. Samo je prvi put teško. Raspitajte se u FINI. Mnogo toga negativnoga vas moţe doĉekati kad krenete u poslovanje (obveze. kada ste analizirali trţište. izdane garancije. Ovo je specifiĉan naĉin ulaska u posao iz još jednoga razloga. obrt. preuzeti postojeća franšiza od poduzetnika koji je došao do toĉke da to moţda više ne moţe pratiti iz osobnih razloga.).. kada se ovaj oblik pokaţe kao najbolja mogućnost. ali je zapravo jednostavno. A to odnosi vrijeme i novce. tehniĉku pomoć. Trebate osnovati i registrirati tvrtku. hipoteke na imovinu i dr. Ako ste se već odluĉili za ovaj oblik angaţirajte struĉnu osobu koja će vam pomoći u donošenje odluke. banci. zadrugu. U franšiznom ugovoru koji zna biti razraĊen do najsitnijih detalja pojavljuju se davatelj franšize i primatelj franšize.. Mnogo je definicija franšiza. priruĉnik. ovako preskaĉete sve faze osnivanja i registracije novog poslovanja. NAĈIN ULASKA U FRANŠIZNO POSLOVANJE Kao primatelj franšize davatelju franšize plaćate: o poĉetnu pristojbu -To je iznos koji dajete pri potpisu ugovora za upotrebu marke i eventualnih patenata. nisu uopće radili ili duţe vrijeme ne rade. Ako niste sigurni ne ulazite u ovaj oblik pokretanja posla. Za ovaj oblik se odluĉite kada ste ideju razradili u koncept. obuku. .

105/04) razlikuje studente koji imaju status redovnog studenta od studenata koji imaju status izvanrednog studenta. toĉka 1. pa zbog toga poduzetnici u svakoj zemlji. FINANCIRANJE PODUZETNIŠTVA Poduzetništvo je povezano s pojmom i praksom rizika. Kljuĉni elementi za ostvarenje kreditnog aranţmana su vjera kreditora u sposobnost ili . subvencionira se iz drţavnog proraĉuna. 49/03.ĉlanak 4. te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine". Navedeni odnos se temelji na informaciji o sposobnosti urednog opsluţivanja obveze od strane (budućeg) korisnika kredita. 123/03).proĉišćeni tekst) propisuje da sve fiziĉke osobe. marketing. za vrijeme trudnoće i do godine dana starosti djeteta. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisuje da redoviti studenti imaju pravo na zapošljavanje posredstvom pravnih osoba ĉija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visokog obrazovanja (studentski centri). nadasve. seminari.pristojbu za poslovanje-To je iznos koji dajete za sve troškove davatelja franšize (tehniĉka pomoć. . (Narodne novine br. kartiĉarske kuće. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine". stavak 1. odnosno prodavajuće dijelove svoje imovine koja im je funkcionalno nepotrebna. nastoje financirati poĉetne troškove svojim sredstvima. drugih izvora). tj. br. veleuĉilišta ili visoke škole. te se odnosi na koliĉinu novca kojeg će kreditodavatelj posuditi korisniku kredita. Ovaj iznos se plaća u postotku od bruto prometa i plaća se periodiĉno POD KOJIM UVJETIMA STUDENT MOŢE OTVORITI OBRT U REPUBLICI HRATSKOJ Zakon o obrtu . savjetovanja). br. REDOVNI STUDENTI Student u statusu redovnog studenta ima pravo na mirovanje obveza za vrijeme sluţenja vojnog roka. za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim sluĉajevima prekida studija uz dozvolu visokog uĉilišta. smanjujući tekuće troškove. jer je novac u ovom sluĉaju roba. vaţno je raspitati se kod osiguravajućeg društva kada takvo osiguranje ima novĉanu vrijednost u odnosu na uplaćeno i spremiju osiguranja). KREDITI Kredit po definiciji predstavlja ugovorni sporazum po kojem korisnik kredita (osoba koja posudjuje novac) dobija vrijednost odmah i otplaćuje ga pozajmitelju po ugovorenim uvjetima koji ukljuĉuju naknadu cijene novca (kamata). jer svi su povezani sudbinom nevidljive niti. Redovnim studentima trošak redovitog studija dijelom ili u cijelosti sukladno općem aktu sveuĉilišta. i sl. prava na subvencionirano stanovanje i prehranu te druga prava sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i na njemu utemeljenim propisima. pa tako i studenti mogu obavljati obrt ukoliko ispunjavaju zakonom propisane uvjete. predstavlja odnos korisnika kredita prema kreditodavatelju (banke. Redoviti studenti imaju pravo na zdravstvenu zaštitu. posudjivajući novac kolateraliziran ţivotnim osiguranjem (pri tomu. sukladno pravilniku koji donosi nadleţni ministar. uporabom kreditnih kartica. uzimajući hipotekarne kredite. Kredit.

dokazane karakterne vrline korisnika kredita. mikro kreditne kartice itd. a primjenjuje se na postojeća i nova poduzetništva. vrste kolaterala za osiguranje povrata i ukupni uvjeti glede korisnika kredita i ekonomske situacije). ali ne mogu koristiti bankarske kredite zbog poroblema s kreditima u prošlosti. POSLOVNI INKUBATORI Odliĉno rješenje na poduzetništva u pretpoĉetku ili na poĉetku.) i mala trgovaĉka društva. FONDOVI ZA RAZVOJ DRUŠTVENO KORISNIH/POTREBNIH PODUZETNIŠTAVA Ovi fondovi koji su posebice etablirani u SAD. uredsku opremu. razvoj projekata (pr. Krediti ovakovih fondova su skuplji od bankarskih jer su i riziĉniji (prosjeĉno 0. smanjujući cijenu najma prostora i usluga.5 do 3 kamatna postotna boda).. veliĉine zahtjeva. ZATVORENA / CILJANA JAVNA PONUDA (DIRECT PUBLIC OFFERING) Ova ponuda predstavlja prodaju udjela individualnim ulagaĉima. Fondovi podvrgavaju poslovanje poduzetništava i radne planove tradicionalnoj kreditnoj analizi. dovoljan tijek novca cash flow1 koji jamĉi ispunjavanje obveza (te neto vrijednost (zadovoljavajući odnos imovina. makar je ovaj naĉin financiranja optimalan kod proširenja poslovanja. Više od tisuću takovih fondova u SAD svake godine posudjuje poduzetništvima više od milijardu USD. drţavi) te da će njihovim poslovanjem okruţje stvoriti platformu za izbjegavanje gospodarske recesije.) je poduzeto radi financiranja mikrogospodarstva svake zemlje kojeg ĉine kućna poduzetništva (poljoprivreda). Kredite ovih fondova koriste nova ili postojeća poduzetništva koja mogu dokzati sposobnost vraćanja kredita. ograniĉenoj imovini vlasnika (poduzetništva) ili kolaterala (u odnosu na veliĉinu kredita) i sl. Milijuni i milijarde USD investiraju se u nova poduzetništva. MIKROKREDITI Mikrofinanciranje (instrumenti: mikrokrediti. pri ĉemu poduzetništvo koje zahtjeva financijsko rješenje mora poglavito dokazati fokusiranost na namjenu kredita i uĉinke rada (s osiguranjima koje pospješuju provodjenje plana). slobodna zanimanja . te u optimiranijim uvjetima nude i dostup poduzetniĉkom kapitalu u poĉetnim dobima. koja mogu dokazati da će njihovo poslovanje pozitivno utjecati na stvaranje poslova u nekom okruţenju (gradu. raĉunovodstvenih i dr. Najvaţnija osobina poduzetništava koja se nude ovakovom ponudom posjedovanje je proizvoda/usluge koja je potrebna potencijalnom trţištu te kvalitete koja je korisna društvu. Mikrofinanciranje sluţi za kreditiranje obrtnog kapitala. potraţivanja i dugovanja. Inkubatori 'udomljuju' više poduzetništava pod istim krovom. potrošni materijal. sluţe kako bi omogućili kredite poduzetništvima koja se prema bankarskim kriterijima smatraju 'nekomercijalnim'. odnosno riziĉnim za bankarsko poslovanje. podruĉju. a za fiziĉke osobe pojam cash flow je ograniĉen na stalna i honorarna proimanja 1 . ali veliki se broj takovih kredita tijekom vijeka trajanja pokaţe boljim riješenjem od drugih naĉina financiranja za poduzetnike. od tajniĉkih. njegovu urednost o opsluţivanju obveza. mali obrti. Ovo je idealan izvor za poduzetništva u razvoju. studenata i sl. Ovo se odnosi na poduzetnike.

Underwriteri). jer u sluĉaju komercijalne propulzivnosti proizvoda/usluge. Ovakve ponude se ponekad upotrebljavaju za financiranje istraţivanja i razvoja. radna snaga i intelektualni kapital. licencija. Nakon tog razdoblja. c) ukoliko ne ţele vraćati kredite i pasivizirati kapital. INICIJALNA (POĈETNA) JAVNA PONUDA: O ovoj temi. i ulagaĉi tu zauzimaju svoju win-win (svi pobjednici) poziciju. No. Prednost mikro kredita su male svote koje banke ne posudjuju. Poĉetna ili Inicijalna javna ponuda predstavlja prodaju dionica (ili obveznica) putem aranţera na trţištu kapitala (to su uglavnom tzv. ustroj rada itd. Poduzetnicima je ovakav naĉin ulaganja priliĉan jer se kapital u trenutku ulaganja ne stelizira udjelima. Navedena jamstva se izdaju za odabrana poduzetništva ĉiji ĉimbenici (proizvod. kolateralnim obvezama i sl. prihodi u budućnosti od direktne prodaje. a poduzetnici se za nju odluĉuju: a) ukoliko ne mogu privući kapital iz drugih investicijskih izvora. prava itd. ugovorene i tome sl. investicijske banke i nositelji projekta . Ulagaĉi zapravo poduzetniku daju predujam za (oĉekivane. jer stoji najmanje oko 25% poĉetnog udjela u svakoj kompaniji.popravke i trajnu imovinu (strojeve. FINANCIRANJE NA TEMELJU PROJEKCIJE BUDUĆIH PRIHODA/TANTIJEMA Ovakav naĉin financiranja isplativ je za nova poduzeća koja su jeftina u ustroju i organizaciji rada te mogu dokazati visoku stopu budućeg bruto prometa i neto dobiti Mnogi struĉnjaci smatraju ovakav naĉin financiranja dobrim (uvjeti su previše kompleksni da bi ih sada obradjivali za svaku industriju). .tzv. PRIVATNA KREDITNA JAMSTVA Poduzetništva u (pred)poĉetku nemaju dovoljan broj odgovarajućih kolaterala za izvore financiranja (poglavito.) jamĉe pozitivne uĉinke unutar 12 mjeseci koliko traje jamstvo po bankarskim standardima. odnosno poduzetništvo treba biti u stanju podići kredit na temelju rezultata svoga poslovanja. mogu biti stostruko veći od ulaganja (Microsoft i neke tehnološke kompanije poput Googlea najbolji su primjer ulagaĉke uĉinkovitosti ovakove vrste financiranja poduzetništva). vozila itd. Naravno.). Nova poduzetništva će time postati predmetom trgovanja na burzama koje odgovaraju obujmu Ponude (tako se primjerice manje tehnološke kompanije izlistavaju na [B]Nasdaq SmallCap[/B] kategoriji tehnološke burze u New Yorku). Nova poduzetništva trebaju dokazati potencijal razvoja u visoko profitne kompanije. nego se koristi u najvećem mogućem obujmu za plasman i marketing proizvoda/usluge. d) poduzetništva s dionicama i vrijednosnim papirima na trţištima imaju veći ugled. ali je kudikamo porivlaĉnije da se komercijalni efekti išĉitaju što ranije. poduzetništvo mora uĉincima svog poslovanja biti sposobno podići vrijednost temeljnog kapitala (ukljuĉujući imovinu poduzetništva) za otplaćivanje kreditne obveze i jamstva.. kao i svim drugim naĉinima financiranja više u prethodnim tekstovima (blog postovima). uz cijene usluga i razne troškove koji se mogu popeti do 20% ukupne vrijednosti. ponajviše kredit. usluga. bankarskog) te se predoĉavanjem privatnog jamstva izdatog iz kredibilnog izvora smatra dostatnim kolateralom za financijsko riješenje poduzetništvu. jer poduzetništvo ustupa samo dio buduće vrijednosti sadašnjim ulagaĉima bez kojih te vrijednosti ni bilo. IJP se provodi samo za projekte veliĉine veće od 30-40 milijuna kuna. IJP je i naskuplji naĉin financiranja poduzetništva. e) pomoću dionica (trezorskih. odnosno skupo naplaćuju. b) ukoliko bi sazivanje sastanaka s potencijalnim ulagaĉima bilo vremenski preopseţno. Ukratko.) buduće prihode.

OSNUJTE TVRTKU Papirologija tek poĉinje. NE ODUSTAJTE Uspjeh ne dolazi preko noći. prije svega. Ne raĉunajte na luksuz u roku od nekoliko mjeseci. leţi u ĉinjenici da takvi servisi registriraju i kontaktiraju iskljuĉivo ozbiljne ulagaĉe. Upuštate li se u partnerstvo. otkupa dugovanja itd. usluge su kudikamo skuplje i vezane su uz ukupnu veliĉinu angaţiranog kapitala. 2. prijeboja. f) javna poduzetništva su vrijednija od drugih. 4. Nemojte tvrdoglavo gurati svoj posao i ideju ako uz male preinake moţe postići bolji uspjeh. Obavezmo se raspitajte o kreditnim linijama Ministarstva.jer prijateljstva ĉesto pucaju zbog posla! 5. rijeĉ o slojevitijem 'spajanju' koje sadrţava otkup dugovanja ili strukturiranje investicija. gdje ćete ga prodavati i kakav će biti marketing. Naoruţajte se strpljenjem. pokušajte onako! ZAKLJUĈAK . morat ćete dobro uvjeriti banku da vaš projekt obećava. UšteĊevina ili kredit? Samostalno ili u partnerstvu? Diţete li kredit. Nerijetko. angjela ulagaĉa za poduzetnike u odnosu na podruĉje ili nišu ulagaĉa. koje su prednosti i nedostaci posla. ELEKTRONSKO SPAJANJE PODUZETNIKA I POTENCIJALNIH ULAGAĈA: Postoje brojni servisi koji spajaju ili omogućavaju komunikaciju izmedju poduzetnika i postojećih ulagaĉa. Prednost za svakog poduzetnika.povlaštenih i dr. Pet koraka do vlastitog posla 1. 3. koliko vam je novca potrebno za poĉetak. ali u ovom sluĉaju rijeĉ je o lociranju. PRIBAVITE POĈETNI KAPITAL Razmislite gdje ćete namaknuti sredstva za poĉetak. pak. ali i prilagodljivi potrebama trţišta. Dobro se raspitajte što Vam sve treba. izmedju dvije ili više stranaka. Mnoge dobre ideje završavaju neuspjehom. postavite jasna pravila igre . ovakvi poslovni servisi nude usluge kompenzacija. ima li se smisla upuštati u posao. NAPRAVITE PLAN POSLOVANJA Mora odgovarati na pitanja: tko su kupci. te ĉinjenice da se poduzetnici emisijom vrijednosnih papira barem nominalno obogate. Ukoliko je. Istraţivanjem trţišta ustanovit ćete. Budite ustrajni. kako ćete proizvoditi i distribuirati proizvod. obzirom da novac ne poznaje granice. Velike su razlike izmeĊu obrta i tvrtke – posavjetujte se što Vam se više isplati. hoćete li moći odgovoriti izazovima trţišta. Eksperimentirajte! Ukoliko ovako ne daje rezultate.) poduzetnici mogu zuadrţati svoje najbolje zaposlenike. Pazite da ideja ne bude dobra samo Vama nego i trţišno prihvatljiva. Servisi ovakve vrste priliĉno su jeftini dok se odnose na dostup popisu ulagaĉa. RAZRADITE IDEJU Ukoliko imate dobru ideju budite svjesni da je to samo dobar poĉetak.

sa znanjem što trebate napraviti i s vjerom u ono što ĉinite. Slijedi moţda jedan dosadan.Zanima vas poduzetniĉka djelatnost. Ne kockati se. ali taj posao mora vam donositi i zaradu. Pametno. I zaista. ali vrijedi pokušati. ţive i umiru. Kockari ne traju dugo. Sve sa strane izgleda lako i jednostavno. Stotinu pitanja vam se vrti u glavi. tehniĉki dio. Rizik je ući u te vode. Nemojte se naći odmah na poĉetku u tom krugu. sazrijevaju. A to raditi je pravo umijeće. tvrtke se raĊaju. ili neku drugu registriranu djelatnost. kako do poĉetnog kapitala. odakle poĉeti. ono što vas ĉini zadovoljnim. poĉetni okvir je odreĊen. Ali kad zapoĉinjete posao onda imate dvojbu u kojem obliku ćete obavljati poduzetniĉku djelatnost.. Samo znajte. . i propadaju. osnovati i registrirati poduzetniĉku djelatnost nije problem.. Kad imate tvrtku. obrt. ali vrlo vaţan za budućnost poduzetnika. Radite ono što ţelite.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful