Salezijanska klasicna gimnazija s pravom javnosti

IVO VOJNOVIC: DUBROVACKA TRILOGIJA

Luka Stimac 3.K

U sudačkoj službi djeluje u Zagrebu. U ovom je sonetu prinesena Vojnovideva poklonska ljubav prema „raspetom gradu“. a zatim u upravnopolitičkoj službi u Zadru. Ali je ta distanca uzeta po slobodnoj procijeni . to je ozivjeli. Sa zrakama sunca leprša po sobi čijuk crnijeh čiopa. Vojnovidev književni opus sadrži pripovijesna(Perom i olovkom.“ Kao što je Vojnovid u opisivanju prirode zagrabio svojim umjetničkim impresijonizmom dubrovačku prirodu . Živio je tri godine u Francuskoj. Ekvinocij. povijesnog trenutka kada Francuzi ulaze u grad(Allons enfants) preko Sutona koji se odigrava 1832. što se viju u proljetnom zraku na večernji veseli lov. od tri stavka i ambijentirano u tri različita razdoblja-od 1806. ALLONS ENFANTS Glavni predstavnik prvog dijela Allons enfants je Orsat Veliki. izrovano drvo istrunuta debla. Gospođa sa suncokretom. do završnog dijela Na taraci 1900. kroz cijeli čin. od poda uzgori po tavolinu. Križevcima. koji se trudi da u . Maškerate ispod kuplja te Dubrovačka trilogija) dijela. muzičkim riječnikom rečeno. Dubrovniku. sve to crvenije. pretežito u Dubrovniku. Do 1911. U Zagrebu je maturirao i diplomirao pravo. o napretku.-1929. ved je poginuo kao staro. Geranium) i dramska( Psyche. to je osoba oko kojeg se vrti cijela drama. Od 1908. vlastelinski tip pjesnickog Dubrovnika. tako je i svojim likovima pridavao izražaje i fraze koje je skupljao na posjetima tadašnje gospode. Vojnovid započinje svoju dramu sa kontrastom između opisa prirode i opisom duševnoga stanja vlastele. „Ona griješnica vječna što je Valom zovu“ oblijeva ga svojim pljuskom i šapde mu o novom životu. Vihor. o nadama. U uvodnom sonetu umjetnik se postavlja na distancu između sebe i svoga predmeta. Dubrovačka trilogija središnje je i vrhunsko literarno djelo sazdano. po zidovima. kao jednog od one gospode. a od 1922. Ksanta. Supetru. što je u početku devetnaestog stoljeda prohujao cijelom Europom. nosedi u sebi novo sjemenje života i nova zrna ljepote – a obarajudi u svojem mahu zastarjele socijalne zasadeoborio je i stari Dubrovnik.) pripovjedač i dramski pisac. i tako u onom povijesnom činu postigao svježinu i istinitost.BIOGRAFIJA Ivo Vojnovid (1857. „Vrude majsko sunce ulazi kroz prozor (u onaj salon pun hladnoga gospodstva i reda) i puze se polako. Bjelovaru. Ovaj trenutak uhvatio je Vojnovid u prvom dijelu svoje „Trilogije“. od oka. ouhvadajudi tako radnjom cijelo jedno dramatično stoljede Dubrovnika sa zajedničkim nazivnikom: sentimentalno-lirskim i sjetno-baladičnim odnosom autora prema sudbini vlastele koja neminovno i nepovratno nestaje. a zapravo sonet nam prikazuje pjesnika. . Profesionalni je pisac. niti je u padu zagrohotalo oružje na njemu. koji kao da je živio samo da opjeva Dubrovnik.. Godine. Dubrovnik nije poginuo kao izgledan junak.

koja unatoc propadanju. To je junak. koju pjesnik drzi prirodnom. a uz to i spasiti republiku. kao da ce joj sto donijeti. a pod prozorom se opet nastavio obicni danji zivot i cuje se pjevajuci grad mljekarice:-Mlijeka zene! Zato sto grad propada. Godine prolaze. sto gospodstva nestaje. A mladost joj propada. ona ljubi covijeka cije ime nije prema njezinom imenu. koji pada radi slabosti sredstava koji su mu pri ruci u izvrsavanju svoje zamisli. Rastanak Pavle i Luje Vojnovic prikazuje vrlo emotivno(puno boli.i gleda niz more. tuge i jada) te je . jer nije bitno sto se dogadja u dusi osobe. sve ocajnija i stoji pred njom kao misterij od kojeg Pavlu hvata strah.. U tome oni surovi ljudi imaju nesto zensko. nesto djetinje. Pavle! Bijezi samnom u zivot.posljednjem trenutku postigne svoj ideal. Njihov brod je njima Bog. Odvise velika smionost u ocrtavanju lika dovodi cesto do karikature. dobrovoljno se odrice veze s njim kako bi udovoljila iluzijama o proslosti svoje obitelji. Pavlin ponos najvise dolazi do izrazaja u sljedecim citatima: -Lujo: Cujes li im gnjile duse! Ah Pavle. Monolog ne pristaje u modernu dramu.. Orsat bi htio pomiriti u Dubrovniku proslost sa novim idejama te izvrsiti sam u gradu ono. dok ona stoji prema samoj sebi. kao pomorac. -Pavle: Bi li ti. Reprezentativno lice ovog doba je gospodja Mara. sto grad propada. Pavle jako dobro razumije razlike izmedju staleza. Ova mana vidljiva je mozda u Vojnovicevim monolozima. izumiranju vlastelina. Nikad se ne osjeca tako tesko svoje siromastvo. a okolina je jednaka onoj prije dvadeset godina na kraju prvog dijela-bas kao da jos traje onaj suton poslije zapadnog sunca slobode. Pavle usporedjuje svoju vlastelinsku cast s njegovom pomorskom. ona ceka svako proljece. kao kad se ljubi. Glavna tema Sutona elegicna je prica o majci(Mari) i tri kceri koje duhom zive u proslosti i na taj nacin nastoje bar donekle zaustaviti dolazak novog doba. Jedna od njih(Pavle) zbog ponosa zrtvuje i cijeli svoj zivotni put i mogucu srecu: iako voli mlada. te njihova dobra prelaze u tudje ruke. A nitko nije tako osjetljiv u pitanju casti svoga zvanja. ali „novog“ covijeka(Luju). kapetane. a ceznja postaje sve jaca. za cim tezi francuski pokret. nego dok je u doticaju s drugim osobama. ostavio brod kad se topi? Ovo je jedan od velikih izrazaja u Vojnovicevoj trilogiji. Allons enfants zavrsava uzaludnim htijenjima Orsata da sprijeci propadanje Dubrovacke republike. ali je Vojnovic uspio svojeg junaka prikazati i umjetnicki sto istinitijim. Zaljubljena je u njega od djetinjstva i ne smije nikome reci. Sve vaznije crte Vojnoviceva junaka mozemo naci u drugim tragedijama iz doba romantizma. i vlastela umiru. zar da ljudi prestanu mlijeka piti“ SUTON U ovom se dijelu Dubrovnik nalazi u doba tranzicije: vlastela materijalno propada. nestanak gospodstva nastavlja s svakodnevnim zivotom: „Marseljeza je prestala.

i nezakoniti sin. Tu su Lukšin brat Niko koji stalno putuje. vec u tome sto se zrtvovala svojemu stalezu. na terasi kude postarijeg gospara Lukše. pomalo razvratna barunica Lidija koja stalno mijenja ljubavnike. cijela radnja drame ‘Na taraci’ odvija se.rastankom uslijedio prizor izmedju Mare i Pavle u kojoj ona u ocaju sebi reze kosu. konavoski kmet Vuko obiteljsku starinu jednostavno – prodao. slijepa sestra Mare. sluškinja Vica koja je upudena u sve tajne i intrige. kojom de Vojnovid prošetati cijelu plejadu različitih epizodnih likova. njegov bi novootkriveni. kako joj i sam naslov kaže. NA TARACI Naime. Katastrofa nije u tome sto Pavle reze svoju bujnu kosu i zatvara se u manastir. . Gotovo ravnopravan lik u drami i sama je ‘taraca’ jer dok gospar Lukša s cinizmom raščlanjuje uzroke pada svoga staleža. Konavljanin Vuko koji je zapravo Lukšin nezakoniti sin i mnogi drugi. njihova mlada rođakinja Ida koja de usprkos svojoj plavoj krvi raditi kao učiteljica i tako uzdržavati obitelj.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful