Uticaj globalizacije na kulturu i društvo u Bosni i Hercegovini

Ronald Robertson. je u 80-tim i 90-tim godinama razvio cjelovitu teoriju globalizacije koja je za njega analitička shema na temelju koje se mogu misliti i opisati pojave koje imaju nadnacionalno (univerzalno svjetsko) značenje. meñunarodni odnosi i čovječanstvo). to omogućava sociologiji i društvenoj teoriji općenito da transcendiraju granice koje je sociologija dosegla kao zrela disciplina u svom tzv. Izvorište koncepcije globalizacije je u modernizacijskoj teoriji W. politologiji i ekonomskim znanostima. a postoje tri škole globalizma: hiperglobalisti. klasičnom razdoblju. zajedno s promjenama u njihovim meñusobnim odnosima. na početku XXI. ali i na jačanje svijesti o svijetu kao cjelini. Dominantna obilježja su globalni . Robertson iznosi kako se «globalizacija» kao ideja odnosi na smanjivanje svijeta. nego o promjeni vremena i prostora u našim životima.W. Jedna od takvih pojava je globalizacija.teorije ovisnog razvitka i imperijalizma koje su za neuspjeh razvitka trećeg svijeta okrivljavale svjetski kapitalistički sustav. Hiperglobalisti polaze od teze da živimo u globaliziranom razdoblju. da se ne radi primarno o ekonomskoj meñuovisnosti. Globalizacija je sve češći pojam u suvremenoj sociologiji. stoljeća.Pri tom sam svjestan a sociolozi i drugi koji pokušavaju analizirati i shvatiti suvremenu globalnu složenost i sami sudjeluju u projektima globalizacije. Polazeći od Parsonsova pristupa modernosti kao društvenog procesa koji se odvija na globalnoj razini.Nadalje. pod uvjetom da slijedi modernizacijska iskustva Zapada. no tek od nedavno se pojam globalizacije javlja kao nova sociološka i politološka teorija.. te problematizirajući globalizaciju nastavlja: “smatram da tekuća rasprava o globalizaciji predstavlja proširenje i refokusiranje socioloških istraživanja. živimo u svijetu obilježenom raznim promjenama. Sociološki koncept globalizacije javlja se kao reakcija na neomarksističke teorije svjetskog sustava .Danas.Britanski sociolog Anthony Giddens raspravljajući u svom programatskom djelu obnove socijaldemokracije kao «trećeg puta» kaže o globalizaciji. Globalizam je ideologija čiji je temelj u stvaraju svijeta kao cjeline. Rastowa i Talcotta Parsonsa u čijem je temelju optimističko vjerovanje u mogućnost razvitka Trećeg svijeta. ali i utjecajima različitih pojava na društvo i pojedince u njemu.Robertson smatra kako je njegov model globalnih okolnosti multidimenzionalan sa svrhom da taj model omogući detaljnu analizu promjena u sva četri glavna elementa (društvo. skeptici i transformacionalisti. napetostima. pa čak i deglobalizacije”. pojedinci.. reglobalizacije.

videći budućnost izmeñu globalne integracije i fragmentacije.kapitalizam. Budući da se o globalizaciji mnogo govori i piše. do-godile su se mnoge poteškoće koje su znatno usporile Bosnu i Hercegovinu u praćenju tehnološ-kog razvoja i pridruživanju Europskoj uniji. a potom jeodlučujuću ulogu imala i pojava interneta. globalna vlada i globalno grañansko društvo. Transformacionalisti. U kontekstu opisanih pojmova globalizacije i naglog tehnološkog razvojaprikazano je mjesto Bosna i Hercegovina u tim procesima i nastojanje da se što više približi eu-ropskim integracijama. Oni konstatiraju krizu i eroziju tradicionalnih vrijednosti.PotvrĎeno je da . Skeptička škola globalizma smatra da se svijet kreće prema stvaranju regionalnih blokova i sukoba civilizacija. Kao i sve zemlje svijeta process globalizacije zahvatio je i Bosnu i Hercegovinu i tada počinje gubitak dobrog Bošnjanina. Globalizacija ili denacionalizacija relativiziraju: teritorijalnost. Vodeću snaga globalizacije je u kapitalizamu i tehnologiji. razna tumačenja. običaji. suverenitet. ali i suvremenih zbivanja. kraj nacionale države te stvaranje «globalne civilizacije».a procesi globalizacije. zbog svoje složenosti. te u rekonstrukciji nacionalnih vlada i država. moral je na vrlo niskom stepenu. transnacionalne udruge civilnog društva. gubi se tradicija. razvidno je da taj pojam u literaturi ima više definicija. kao treća škola globalizma. te da će snaga nacionalnih vlada i država biti pojačana ili uzdignuta. Nedvojbeno je da je proces globalizacije zahvatio i sve segmente bosanskogdruštva te se njegov utjecaj može uočiti na različitim područjima. Slijedom povijesnih okolnosti. i stvara nove aktere koji postajunevladine organizacije.» U politološkoj literaturi globalizacija je isto što i denacionalizacija. Taj se razvoj odmah odrazio i na Bosni i Hercegovinu ali samo u pojavnom smislu jer je nastupilo vrlo teško ratno razdoblje pa se nije mogloočekivati da će Bosna i Hercegovina u potpunosti moći pratiti sve što se dogaĎa u svijetu novihtehnologija. Uočljivo je da je naglirazvoj tehnologije započeo nastankom prvog elektroničkog računala. stvarajući «novu arhitekturu svjetskog poretka. a bosanski čovjek je izgubljen i u stalnoj je potrazi za svojim identitetom. globalni gospodarski igrači. nacionalne kulture i identitete i pravni sustav koji se mora usklañivati zakonodavstvima nadnacionalnih država. Globalizacija briše tradicionalnu razliku izmeĎu unutarnje i vanjske politike. Globalizacijom se mijenja karakter demokracije u transteritorijalnu kozmopolitsku demokraciju i kozmopolitsko civilno društvo. vide snagu u globalizaciji koja mijenja snagu države i svjetsku politiku.

na svakodnevnim svjet-skim vijestima prezentira se slika da svijet ide naprijed.nagli tehnološki razvoj. Naše Ja ima prirodnu potrebu da traga za skladom ismislom pa se često dešava pocijepanost izmeĎu borbe za skladom i svijetakonfuzije. protuvječnim i zbunjujućim slikama realnosti.U društvu koje odlikuju velike razlike unutar njegovog stanovništva s jedne strane postoje siromašni. Mnoštvofantastičnih slika. Sredstva masovne komunikacije se neprestalno slijevaju u umjetnost. gdje se čovjek može naći u depresivnimstanjima koja su upravo prouzročena često brutalnim. a u sljedećim dijelu teksta podobnije cemo objasniti. koji čine mehanizmestvaranja „slobodnog“ društva. koja je po jačini do sada najviše uticala na sve pore globalnogdruštva. besmisleni znakovikoji dobijaju značenje samo u kontekstu propagande i biznisa. nerijetko moralno upitan. veliku ulogu u suvremenim komunika-cijskim procesima imaju i reklame koje posreduju mediji. trgo-vačke propagande. Naše Ja jenapadnuto od mase informacija koje gube svoj smisao i značaj. Osim novih tehnologija koje su omogućile brz protok informacija. Danas živimo u društvu. Naše društvoima sličnosti sa šizofrenim društvom. barem što se tiče onog američkog. obitava van centra znanja i duha/duševnosti omeĎen materijalizovanim svijetom reklama i proizvodakomunicirajući . U Bosni i Hercegovina globalizacija je ostvarila znatan uticaj na društvo. dobre reputacije i indoktrinacije. u kojemsvako 100 dijete ima neku vrstu psihološkog poremećaja i to u vrijeme global-nih komunikacija i brzog prenošenja slika i priča po cijelom svijetu. Bosansko društvo se sačinjava od uzastopneproizvodnje i potrošnje koji pak bivaju poticani preko medijskih oglasa.ali nažalost.Podizanje životnog standarda posljedica je političke i ekonomske manipulacije koja se sažima u beskompromisnom iskorištavanju tehničko. prava i slobode postaju. Možemo reći dadanas živimo u procesima materijalizacije ideala gdje viša kultura postaje dio materijalne kulture dostupne masama. Njihov je utjecaj vrlo snažan.globalizacijski procesi utječu na sve brži protok informacija. a time i na komunikacijske mogućnosti. pa čak i poslije ovesvjetske krize. danas. religije. poruka i obmana komada naš unutarnji svijet. U masovnoj reprodukciji ikonzumaciji postavlja se pitanje kvaliteta i održivosti duhovnog unutar kultu-re. sublimacija duše ili duha jesu jedni od glavnih elemenata masovne kulture Velike riječi demokratije.tehnoloških i naučnih otkrića. Asimiliranje ideala i realiteta. koje nas još jače tjera na razne bespotrebne aktivnosti kao što su:potreba za hranom koja se nepotrebno gomila u spremištu kuće.Čovjek koji i sam postaje roba. trošenjem više novca za više proizvoda . otuĎena i otuĎujuća djela intelektualnekulture postaju opće rasprostranjena dobra i servisi. dok s druge bogati.

zapravo živimo u apsolutnoj simulaciji i besmislu.Moral nam je satkan i stavljen kao mjera od malih. to je vaskrsavanje stvarnogkoje mu izmiče. i reći ćemo još i to da naš moral jeste najodvratnija dekadencija koju je kultura do sada pokazala. Da. doba globalizacije. sitnih ljudi čijimoral kao vrsta ideala još visi nad čovječanstvom kao Bog. mogli bismoreći. biti na prodaju u svakom momentu. „Otuda karakteristična histerijanašeg vremena: histerija proizvodnje i reprodukcije stvarnog. nestajanja velikih ideja i poimanja realnosti. na primjer održavanje izbora za najljepšu ženu svijeta) u obliku podataka. Čovjek. živimo u doba kolapsa kulture. Druga . Ne živimo više u realnos. imati svoju cijenu.nuditi se na pozornici kao starleta. Savremeni bosanski čovjek gubi svoj smisao podražavajući besmislene radnje i suvišne fasci-nacije materijalnim proizvodimanalazeći sebe i svoj smisao u radnjama satelevizijskih sapunica. nije više društven. ne obazirati se na unutra nego samo na van(forma a ne sadržaj) – jedni su od imperativa demokratije i savremenog društva. biti pristojan ali loš i podmukao. odavno više nema neki smisao. gušeći tako svojebiće drugim plazmatičnijim i ljepšim od njega samoga.Bosansko društvo možda napreduje naučno.preko novijih tehnologijskih igračaka. Savremeni bosanski čovjek po sebi nije ništa drugonego dobrovoljni rob koji svjesno pristaje na pravila igre koja su satkana odvirtuelnih načina izražavanja u načinu oglašavanja u načinu reklame. nama su ostale verzije realnosti i nerealnosti kao jedna opšta konfuzija izmeĎu onoga što je u čovjeku i oko njega . tako što informacija rastvara smisao i pretvaradruštveno u neku vrstu nebuloze.ti. poslužit ćemo seNietzscheovim riječima. doba informacije nije ništa drugo do savršeni zločin. raznih „realističnih“ emisija. Masovni mediji sve više prož-diru i destruiraju društveno. proizvodnja vrijednosti i robe. Naše doba. S rušenjem značenja i vrijednosti u periodu modernizma i postmodernizma. filmova. transformirati naša djela i dogaĎaje u čistu informaciju nije ništa drugo do zaista zločin! Živmo u doba zločina. Ono što cjelokupno jedno društvo nastoji neprekidno da proizvede i da reprodukuje. Biti lažan ali dotjeran. proizvodnja sretnog doba političke eko-nomije. Aktualizirati društvena dešavanja (koja pak sama po sebi jesu smisaono upitna. on više ne komunicira. tehnologijski ali unutar tih koraka gubi se suština ljudskog bića i njegov smisao.