INOVACIJE_SKRIPTA_2.PARCIJALA

INOVACIJE I PODUZETNIŠTVO 2.

PARCIJALA
(pitanja i odgovori)

1. Poznata je klasifikacija modela inovacionih procesa koju je dao Rothwell, od linearnih do integrativnih – simultanih. Koji su to modeli i u kojem periodu? technology push (1950/60-te)-jednostavan linearno sekvencijalni proces;potencira se R&D;tržište je primalac rezultata R&D, market pull (1970-te)-jednostavan linearno-sekvencijalan proces; tržište je izvor usmjeravanja R&D; R&D ima reaktivnu ulogu, model povezivanja-uparivanja(coupling) (1980-te)-potencira se integracija R&D i marketinga, interaktivni model (1980/90-te)-kombinacija push i pull modela, mrežni model (2000-te)-potencira se akumuliranje znanja i eksterno povezivanje.

2.Identifikuju se tri ključna stadijuma razvoja proizvodnih preduzeća.Koja? -mala preduzetnička firma sa visokom tehnologijom-firma sa jednim proizvodom ili jednom proizvodnom linijom,sa malim stepenom formalne strukture,kontrolisana od strane vlasnika, -integrisana firma-jedna proizvodna linija sa vertikalno integrisanom proizvodnjom i specijalizovanim funkcionalnim organizacijama.Vlasnik zadržava kontrolu nad strateškim odlukama, a većina operativnih odluka se delegira kroz politiku firme, -diversifikovana firma-multiproizvodna firma sa formalizovanim sistemom upravljanja koja se evaluira kroz objektivne kriterijume,kao što je stepen rasta i povraćaj investicija. 3.Koje su osnovne karakteristike linearno-sekvencijalnog modela? a) proces inovacije se prati kroz izdvojene faze koje su sekvencijalno raspoređene,između kojih ne postoji povratna sprega-model je jednosmjeran, b) proces inovacije se posmatra kroz sistematsku i organizovanu naučno-istraživačku aktivnost, c) faze koje proces sadrži teško se mogu izdvojiti u praksi i napraviti jasna distinkcija, d) model se može primijeniti samo za slučajeve baznih inovacija,koje prolaze kompletan proces: -osnovna istraživanja -primjena istraživanja -razvojna istraživanja -komercijalizacija -difuzija.

što su konceptualizovali Kline i Rosenberg.sa ciljem fokusiranja preduzeća na elemente koji će ih dovesti do povećanja produktivnosti i performansi.Koja su osnovna svojstva fleksibilnih modela inovacija? -turbulentno okruženje -prihvatanje promjena i neizvjesnosti -eksplicitnost.4.modifikuju i šire nove tehnologije.Na ulazu u svaku fazu nalazi se kapija. 8. 6. .čija je uloga kontrola kvaliteta i donošenje odluka da/ne u procesu.usvajaju.stvaranje različitosti kroz iteracije -fleksibilnost.višefunkcionalnih i paralelnih aktivnosti.Koja četri modula se formiraju na osnovu modela P-S-O? -preduzeće (P) -strategija (S) -okruženje (O) -uspješnost tehnološke inovacije (UTI) 10.od kojih svaki sadrži skup predviđenih.Ukratko pojasnite model „faza-kapija“? Model „faza-kapija“ je šematski plan menadžmenta procesa inovacije proizvoda. 5.prilagodljiva struktura -neizvjesnost.Od čega polazi integrativni model inovacija? Integrativni modeli polaze od osnovne relacije menadžmenta inovacija.koje se smatra osnovom racionalizacije procesa. 7.Pristup „faza-kapija“ dekomponuje inovacioni proces na planirani skup faza.eliminacije kašnjenja i grešaka.adaptacija -sklonost ka čekanju informacija koja može dovesti do kašnjenja stvaranja koncepta.Kako Freeman definiše Nacionalni inovacioni sistem (NIS)? Prema Freemanu NIS predstavlja mrežu institucija u javnom i privatnom sektoru.iznenađenje.Koja je ključna faza simultanih modela inovacija? Ključna faza ovih modela jeste predrazvojno planiranje proizvoda.kroz poznati model LV-lančane veze.čije aktivnosti i interakcije iniciraju. 9.Šta je „inovacioni dijamant“? Inovacioni dijamant predstavlja model podrške menadžmenta inovacija proizvoda.po kojoj je preduzeće povezano sa okruženjem preko strategije koja čini posrednu snagu.responzivnost -promjenjiva.usmjeren ka povećanju efektivnosti i efikasnosti.

koje determinišu stepen i pravac tehnološkog učenja.analiza i sinteza. Zanimljiv je primjer Berlina. Koji su to faktori? Zbog toga inovaciona politika Evropske unije polazi od nekoliko faktora koji povećavaju brzinu promijena:ICT.11. gdje je novembra 1983 god.novo znanje ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ : Generisanje ideja. globalna kompetitivnost.inovacija i tehnologija u preduzećima -ljudski resursi 14.proizvodnja.Neophodno je da organizacije bazirane na znanju upravljaju inovacionim procesima u cilju povećanja produktivnosti znanja.U odnosu na koje oblasti OECD se bavi nacionalnim inovacionim sistemom? -interakcija između preduzeća -interakcija između preduzeća i istraživačkih institucija -difuzija znanja.Berlinski centar za inovacije i nova preduzeća. naučno-tehnološki progress. 15.inovacije i nacionalni inovativni sistem? -ekonomski značaj znanja -sistemski pristup -povećan broj institucija uključenih u generisanje znanja.marketing i prodaja.njihove strukture za podsticaj i odgovarajuće kompetenttnosti. Započeo sa radom prvi poslovni inkubator u Njemačkoj. 12.U referentnim OECD dokumentima iz oblasti nacionalnih inovacionih sistema navodi se definicija Patel-a i Pavitt-a. 13.prototipovi POSLOVANJE : Razvoj proizvoda. globalno tržište. . Zbog toga inovaciona politika EU polazi od nekoliko faktora koji povećavaju brzinu promjena.Prikažite komponente opšte infrastrukture inovacionog sistema? OBRAZOVANJE : Novi naučni radnici.Gdje su i kada uspostavljeni prvi inkubatori u Europi? Prvi inkubatori u Evropi uspostavljeni su početkom 80-tih u Velikoj Britaniji i Njemačkoj.transfer tehnologija i znanja. 16.Šta nacionalni inovacioni sistemi obuhvataju prema toj definiciji? Prema ovoj definiciji NIS obuhvata nacionalne institucije.Koja su tri osnovna faktora koji se vezuju za znanje.

takodje su u zaostatku za SAD i Japan. centralna tačka analize inovacija po sektorima i formiranja mreža inovatora na nivou Evrope.U čemu se ogleda značaj intelektualnog kapitala za preduzeće? Intelektualni kapital izuzetno je značajan faktor inovativnosti. Kada je u pitanju inovativnost i konkurentnost EU. 20. sto je za jednu trećinu manje u odnosu na SAD (2.i PAXIS.Ukratko navedite inovacione performanse EU koje se odnose na investicije u R&D. -Servisi podrške transfera tehnologije: mreža centara za „protok“ inovacija.47 u SAD i 0. tehnološki intenzivnim privredama-Njemačka i Francuska. Generalni direktorat za preduzeća i industriju(DG Enterprise and Industry) kontinuirano realizuju različite programe iz oblasti inovacija. ulaže manje od polovine ukupnih sredstava koja se izdvajaju za R&D . te utvrdjivanje nivoa informacionih performansi. Europska komisija i.Na koja tri načina preduzeće može da izgubi svoju intelektualnu svojinu.Intelektualni kapital znači “bogatstvo znanja" koje posjeduje jedno preduzeće.EU u cjelini. 19. Indikativno je da se u razvoj proizvoda u vodećim. 18. Nabrojte bar dva aktualna EU programa koja se odnose na podršku inovacijama: -Evropska karta (prikaz) trenda inovacija: skupljanje. specijalno. -Transnacionalana inovaciona kooperacija: programi PRO INNO. pokazuje se da su investicije u R&D na nižem nivou u odnosu na globalne konkurente-SAD i Japan.5 %) i Japan ( više od 3%).17. Pred toga neka istraživanja pokazuju da je znatno manje ljudskih resursa u Evropi usmjereno prema R&D i to 0. Naime ukupno izdvajana u EU za R&D iznose manje od 2 % bruto nacionalnog proizvoda. Istraživanja koja su preduzimala i finansirala sama preduzeća u Evropi.te osnov konkurentske prednosti i profitabilnosti. analiza i difuzija informacija o inovacionoj politici svih zemalja EU. sto je malo u poredjenju sa preko 60% u SAD i Japanom. -Inovacije po sektorima i inovacioni klasteri: Europe INNOVA program. odnosno kako je mogu preuzeti konkurenti? -imitacija -zastarjelost -prekršaj ili krađa .8 % u Japanu. Mreža inovativnih regiona u Evropi.

pronalazačko pravo) -žig (znaci za obilježavanje robe i usluga) -modeli i uzorci (industrijski dizajn) -geografske oznake porijekla -topografija integrisanih kola. Koje su tri komponente s obzirom na koje se može govoriti o patentima? -patenti kao mehanizam aproprijabilnosti inovacije -patenti kao izvor informacija i podrška inovativnosti -patenti kao pokazatelj stepena inovativnosti i razvoja. duhovne tvorevine(proizvodi uma). Šta je predmet prava intelektualne svojine. 23. . pravo industrijeske svojine obuhvata sljedeće kategorije: -patent (zaštita pronalazaka. 24. koje su rezultat kreativnosti i intelektualnog rada. te prava stvaralaca (inovatora-pronalazača i autora). i koja dva područja prava ono obuhvata? Predmet zaštite prava intelektualne svojine su: nematerijalna dobra.Nabrojte kategorije obuhvaćene pravom industrijske svojine kao jednom od dvije sastavnice prava intelektualne svojine.Na koja četiri načina preduzeće može zaštititi gubitak intelektualnog kapitala kroz konstantne inovacije kao sredstvo zaštite intelektualnog kapitala? -povećanje inovacija -kanibalizacija proizvoda -proizvoda platforma i porodica proizvoda -radikalna inovacija 22. U okviru prava intelektualne svojine.21. 25. Koje su tri komponente s obzirom na koje se može govoriti o žigu-brendu? * brend se moze koristiti kao osnova za lansiranje inovacije-kupci lakše prenose svoje povjerenje i prihvatanje postojećih proizvoda odredjenog brenda na nove proizvode istog brenda.

Njima svoje usluge obilježavaju preduzeća koja obavljaju djelatnost u oblasti turizma. 29. osiguranja. Ukratko objasnite geografske oznake porijekta sa aspekta prava industrijske svojine kao bitne sastavnice prava intelektualne svojine. Ukratko objasnite industrijski dizajn uzorke i modele sa aspekta prava industrijske svojine kao bitne sastavnice prava intelektualne svojine? Industrijski dizajn uzorci i modeli predstavlja oblike pravne zaštite crteža. koji su namijenjeni razlikovanju usluga u privrednom prometu. s obzirom da je većina ljudi bila do prije samo nekoliko godina apsolutno uvjerena da je menadžment samo za '' velike dečake ''. -uslužni žigovi.robni žigovi. isključujući neke od ideja koje bi se mogle istražiti. Za sticanje prava na odredjenu geografsku oznaku porijekla. iako je većina ljudi do sada smatrala da je menadžment primjenljiv jedino u postojećim preduzećima. kojima se obilježavaju proizvodi koji se proizvode na odredjenom geografskom području. bankarstva i dr. 27. Oznaka koju dobija roba zaštićena žigom (registrovani žig ) je slovo R u gornjem desnom uglu_ primjer : Bambi . 28. Ono što je omogućilo pojavu poduzetničke ekonomije u Americi jesu nove oblasti primjene menadžmenta. Imenujte grupe i navedite primjere za svaku od njih? . bitno je da se na odredjenom geografskom području obavlja proizvodnja ili prerada proizvodakoji nosi takvu oznaku. Geografska oznaka porijekla predstavlja generički pojam za dvije svoje kategorija: oznaku porijekla i geografsku oznaku. koji se stavljaju na robu i njeno pakovanje.u novim preduzećima. Pravo na model i uzorak je subjektivno pravo koje pripada fizičkom ili pravnom licu u koliko su ispunjeni uslovi za sticanje zaštite. Koje su to oblasti? To su oblasti: . izloženim direktno tržištu ili ne. 26. Prema predmetu zaštite žigove dijelimo u dvije grupe.*fokusiranje na razvoj jakog brenda može pomoći kod pozicioniranja proizvoda/usluga na tržište. *jak i jasno definisan brend može biti i ograničavajući faktor inovaciji..u malim preduzećima. slika (uzorci) i geometrijskih tijela (modeli) koji se primjenjuju u industrijskoj ili zanatskoj proizvodnji. . sa ciljem da obu obilježe od druge robe iste vrste. Milka.. .

Četvrto. politici stvaranja rukovodećeg kadra i upravljanja preduzećem. prije nego mala. Treće. Ona dakle. a ne kao opasnost. kompetentnost. lokalni restorani. prije svega. organizacija se mora učiniti prijemčivom za inovacije i spremnom da opazi promjenu kao mogućnost. 33. imaju kako mogućnost. Koja su tri glavna razloga zbog kojih je veća prepreka uvođenje inovacija u već postojeće ustanove za javne usluge? . ili bar ocjenjivanje ostvarenih performansi kompanije kao poduzetnika i inovatora. Ona imaju već stečenu menadžersku sposobnost. Inovativni napori koji izvlače postojeće preduzeće iz njegovog normalnog i redovnog polja aktivnosti. upravo jesu ta koja imaju najveću sposobnost da budu vođena na poduzetnički način. Bolje je za inovacije da nisu bile '' diverzifikovane '' 3.u djelatnostima koje se jednostavno ne smatraju '' preduzećima ''. kao i politici davanja kompenzacija. . 30. Zbog čega? Ona imaju neophodne resurse. Šta poduzetnički menadžment u okviru postojećeg posla ne bi trebao da čini? 1.i. obrazovanje. kao što su mali.u vanprivrednim djelatnostima ( zdravstvena zaštita. itd. postoji nekoliko stvari koje ne bi trebalo raditi: stvari koje '' ne treba činiti '' u jednom poduzetničkom menadžmentu. Poduzetnički menadžment zahtjeva usvajanje i provođenje određenih politika i prakse u četiri glavne oblasti. Na koji način se inovacije mogu učiniti atraktivnim za menadžere? 31. ) iako većina ljudi još uvijek čuje izraz '' biznis '' kada se sretne sa riječju '' menadžment ''. obavezno je sprovesti sistematsko mjerenje. . 32. kadrovske potencijale.. tako i odgovornost za efikasno ostvarivanje poduzetničkog menadžmenta. Najzad. Postojeća preduzeća – i to ona srednje veličine. kao i '' ugrađeno '' učenje kako se mogu poboljšati te performanse. u domenu sistematskih inovacija: na istraživanje i korištenje novih mogućnosti zadovoljenja ljudskih želja i potreba. poduzetnički menadžment zahtijeva postojanje i primjenu određene prakse prilagođene organizacionoj strukturi preduzeća. kao i izgrađen menadžerski tim. što će reći putem pribavljanja u svojinu malih poduzetničkih poslova 34. Ona mora da bude organizovana da obavlja težak posao poduzetnika. skoro uvijek je uzaludno izbjegavati da se sopstveni posao ili preduzeće učine poduzetničkim putem '' kupovina iznutra ''. posebno ljudske. prijetnju. subvencija i nagrada. Koje su to oblasti? Prvo. Drugo. Najvažnijeupozorenje glasi da ne treba miješati menadžerske jedinice sa poduzetničkim jedinicama 2. veoma rijetko uspijevaju.

. . Međutim.Druga opasnost sastoji se u pogrešnom tumačenju trenda. kompanije. na kraju krajeva da bi '' činile dobro ' 35. mora odmah stvoriti. obično biva pravi cilj. ta strategija od samog početka ima za cilj osvajanje trajne vodeće pozicije. uslužna ustanova zavisi od mnoštva sastavnih dijelova 3. Najzad. Promjena ekonomskih karakteristika proizvoda. Prvi korak sastoji se u ugrađivanju povratnih informacija od rezultata do očekivanja. Koja su tri koraka za izgradnju sistema mjerenja poduzetničkih i inovativnih performansi u okviru redovne kontrole poslovanja? 1. 2. 36. ili u nekoj novoj grani privrede. ali istovremeno i najbolji ''. i u odnosu na njene performanse kao preduzeća u cjelini posmatranog. u smislu da se kreativno imitira nešto što se preokrene u suprotnom smijeru od očekivanog pozitivnog trenda i uspješnog razvoja na tržištu. poduzetnik ima za cilj da osvoji vodeću poziciju. Šta ima za cilj poduzetnik u okviru strategije „Biti prvi ali istovremeno i najbolji“? U okviru te i takve strategije. i sl. uzetih zajedno. 3. u nastojanju da se obezbijede protiv gubitaka u opkladama. Sledeći korak sastoji se u razvoju sistematskog pregleda svih mogućih inovativnih napora kompanije. Drugo. mada to. odnosno po pravilu uopšte nije plaćena u zavisnosti od postignutih rezultata 2. tržišta ili privredne grane. ali i istovremeno i najbolji '' ne znači obavezno da se veliki posao. u suštini. poduzetnički menadžment obavezno preduzima ocjenjivanje ukupnih inovativnih performansi kompanije u odnosu na inovativne ciljeve. 3. 37. Pronalaženje i osvajanje specijalizovanih '' ekoloških niša ''. ustanova javnih službi bazira se na '' budžetu ''. biti '' prvi. u svaki inovativni projekat jedne kompanije. ako ne i potpunu dominaciju na nekom novom tržištu. Najvažniji razlog je ipak taj.Kreativni imitatori relativno lako dolaze u iskušenje da usitne i razbiju na komade svoje napore. što ustanove javnih službi postoje. Koja su dva rizika strategije“Pogodite ih tamo gdje ne očekuju“? . u odnosu na njene performanse i poziciju na tržištu. Koje? 1. Postoje četiri specifične poduzetničke strategije. veliko preduzeće. 4. ).1. sigurni. '' pogoditi ih tamo gdje nisu '' ( jaki. 2. Biti '' prvi. 38. Prvo.

39. ● strategija specijalizovanih vještina – znanja. Postoje tri različite strategije ekoloških niša. svaka sa svojim zahtjevima. ● utvrđivanja odgovarajućih cijena. Poduzetnička strategija „promjene vrijednosti i karakteristike“. kreira mušterije ali to radi na četiri različita načina. ● isporuke onog što za klijenta zaista predstavlja pravu vrijednost . ● prilagođavanja društveno – ekonomskoj realnosti klijenta. 40. ograničenjima i rizicima. Putem čega? Putem: ● kreiranja koristi. Koje? ● strategija '' naplatne rampe ''. i ● strategija specijalizovanog tržišta.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful