You are on page 1of 22

-slovo J se cita kao nase H -slovo H se nikada ne cita, bilo da je na pocetku, ili na kraju reci -skup slova UE,

se cita samo kao E(npr QUE) -ovo Q se cita K -takodje se i C cita kao K -slovo Z se cita kao S(sa jezikom izmedju zuba) -postoji znak za slovo NJ koje ja nazalost ne mogu da pronadjem na tastaturi, a to je N sa iskrivljenom crticom iznad! neka bude ovo zamena N\ -ll se cita kao LJ -i Y se cita kao J -CH se cita C interpunkcijski znaci(znak uzvika i znak upita) se stavljaju isprad i na kraju reci!ovo ne vazi za tacku, tacku zarez, dve tacke...i ostale znake npr. !Hola! (zdravo) samo sto ovaj znak ispred treba da stoji naopako, ali, na zalost, ni tu opciju nemam na tastaturi! ?Qu haces?- Sta radis? i nesto sam zaboravila, slovo C se napocetku reci cvita K, a u sredini S.primer je corrida(cita se korida), i haces(cita se ases) a, mogla bih nesto malo da napisem i o postanku spanskog jezika(to je trebalo da bude na pocetku, ali nema veze) Spanski jezik pripada romanskoj grupi jezika, kojoj pripadaju jos italijanski, francuski, prtugalski i rumunski jezik.Kao i svi jezici romanske grupe,nastao je od vulgarnog latinskog.Nastaoj je na pirinejskom poluostrvu, tada poznatom kao Iberija. Krajem VI veka p.n.e., Iberi, koji su bili prvi stanovnici regiona, poeli su da se meaju sa Keltima, nomadskim i ratnikim plemenima koji se naseljavaju na podruje dananje Galicije u VII veku p.n.e. Te dve grupe formiraju jedan narod, nazvan Keltiberi i razvijaju jezik koji je jedna vrsta keltskog, ali ipak razdvojenog, zavisno od plemena i podruja gde se govori. Tako da se do dolaska Rimljana, koji zapoinju osvajanje Pirinejskog poluostrva 218. pne., jo uvek ne moe govoriti o jednoj lingvistikoj formi. Pod rimskom vlau poluostrvo dobija ime Hispanija. Stanovnici dolaze u kontakt sa rimskim trgovcima, vojnicima i dravnim slubenicima i na taj nain ue latinski. Kako klasini latinski, jezik obrazovanih, u celom rimskom carstvu poinje da se mea sa jezikom starosedelaca; u ovom sluaju, Kelta i Ibera, pri emu nastaje novi jezik nazvan vulgarni latinski koji koristi osnovni model klasinog latinskog, ali se i dalje poprilino slui reima iz jezika autohtonog stanovnitva. Spanski jezik se dosta razlikuje od latinoamerickog, kako po gramatici a tako i po izgovoru. Najveca graska koju pravimo je da serije iz Latinske Amerike nazivamo spanskim!Spanskim jezikom se govori u svim zemljama Latinske Amerike, osim u Brazilu.Danas se samo u Spaniji razlikuje vise dijalekata, kastiljanski, baskijski, katalonski(koji je od skora i poseban jezik), a da ne pricamo onda o Latinskoj Americi, koja je na drugom kontinentu!

ovo su svi znaci koje sam nasla, i koji se koriste u spanskom, ima ih u word-u na insert symbol -to je cuveno nj! mali dodatak sto se tice alfabeta i izgovora - alfabet je imao vise slova to jest LL je bilo jedno slovo a sad se govori duplo L (ele doble) postojalo je i CH ali sad vise ne vec su dva slova C i H. Brojevi: 0 - cero 1 - uno 2 - dos 3 - tres 4 - cuatro 5 - cinco 6 - sues 7 - siete 8 - ocho 9 - nueve 10 - diez 11 - once 12 - doce 13 - trece 14 - catorse .... A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, , O, P, Q, R, S, T, U, V, W, X, Y, Z dakle b i v se u dosta slucaja citaju isto. c smo rekli vec c u ch se cita kao nase G ispred E i I se cita kao H a ispred A, O i U se cita kao G H se ne cita, L smo rekli , N isto Y se cita kao J ili I Z se cita tako sto stavimo jezik izmedju zuba i kazemo S (dosta je slicno engleskom TH) X se cita kao KS sve ostalo se cita isto kao i kod nas samoglasnici su kratki, i 5 ih je kao i kod nas. Penediljak - Lunes Utorak - Martes Srida - Miercoles etvrtak - Jueves Petak - Viernes Subota - Sabado Nedilja Domingo

Posto smo uspesno savladali osnove abecede, citanja, i znakova interpunkcije mozemo da predjemo na neka svakodnevna pitanja!Ali pre toga, licne zamenice! ja-YO mi-NOSOTROS ti-TU vi-VOSOTROS on-EL Vi(persiranje)USTED on-ELLA oni-ELLOS ono-ESO ?Como te llamas?- kako se zoves? ili ? Que es tu nombre? ?Como estas?- Kako si? ili ?Como est usted?- Kako ste? ?De donde vienes? -Odakle si? ?Quanto aos tienes?-Koliko godina imas? Los meses del ao son (mjeseci u godini su) - enero - febrero - marzo - abril - mayo - junio - julio - agosto - septiembre - octubre - noviembre - diciembre Estaciones del ao son (godinja doba): - la primavera - proljee - el verano - ljeto - el otoo - jesen - el invierno zima

HOLA!

zdravo

BUENOS DAS! = dobar dan BUENAS NOCHES! = laku no

Na samom pocetku bilo bi red otpoceti sa spanjolskom abecedom. Evo je:

EL ALFABETO ESPAOL
A (a) B (be) C (se)* CH (se ace o ce) D (de) E (e) F (efe) G (ge) H (ace)** I (i) J (hota) K (ka) L (ele) LL (elje) M (eme) N (ene) (enje) O (o) P (pe) Q (cu) R (ere) S (ese) T (te) U (u) V (uve) W (doble uve) X (iks) Y (i griega) Z (seta) * Izgovara se kao s, ali s vrhom jezsika priljubljenim uz gornje zube. ** Ne izgovara se Hasta luego-vidimo se posle Hasta la vista-do vidjenja Adios-zbogom Gracias-hvala Muchas Gracias-mnogo hvala

Muchisimas gracias-najlepse hvala Bien-dobro Muy bien-veoma dobro Pri upoznavanju se koriste izrazi:mucho gusto,encantada/encantado(A je zenski rod, O je muski), drago mi je, zadovoljstvo mi je. evo jos nekih primera imenica muskog i zenskog roda: profesor/profesora amigo/amiga seor/seora compaero/compaera chico/chica Andreina, nije ti bas dobar izgovor za sva slova,LL je elje, J je hota, Z je seta(sa jezikom izmedju zuba)R je samo ere, nekada je postojalo zasebno slovo RR sa izgovorom erre, je enje , X je ekis, itd. PRONUNCIACIN Izgovor GA GO GU

(izgovaraju se onako kako se i pisu: garaje = garaza; golondrina = lasta; gusto = ukus)
GE GI

(= he - hi: Ginebra = Zeneva; geometria = geometrija)


CA CO CU

(izgovaraju se onako kako se i pisu: calle = ulica; cocodrilo = krokodil; cuerpo = telo)
CE CI

(= se si: cenicero = pepeljara; cigarillo = cigareta)


JA JO JU

(izgovaraju se ha ho hu: Javier= Havier; joven = mlad; Juan = Huan)


JE JI

(=he hi: jersey = pulover)


ZA ZO ZU

(= sa so su: zapato = cipela)


ZE ZI

(ne postoje)
CUA CUO CUI CUE

(kua - kuo- kui-kue : cuadro = slika; cuello = vrat)


QUE QUI

(= ke ki: querer = voleti)


SA SO SU SE SI

(izgovaraju se onako kako se i pisu: saber = znati; sol = sunce)


CHE CHI CHA CHO CHU (= e i a o u; chica = devojcica)

GN

(izgovaraju je odvojeno G pa N)

(=nj)
GUA GUO

(izgovaraju se onako kako se i pisu)


GUE GUI

(=ge gi)

GE GI

(= gue gui)
CC

(= glas ks; ejemplo: direccin = direksion)


SC

(= ss; ejemplo: piscina= pissina )


LL

(=lje; ejemplo: lluvia = ljuvia)


D

(na pocetku reci ima vrednost naseg D ili kad se nalzai ili Z ili L): danza - ples; dedo - prst; andar - hodati; domingo - nedelja
(u drugim slucajevima izgovor je mnogo slabiji ili nestaje):

celidad - kvalitet; Madrid - Madrid


R

(odgovara nesem R, samo sto su vibracije pri izgovoru znatno brojnije kada je na pocetku rei ili kada je duplo RR ruido - buka; guitarra - gitara
__________________

Clanovi-Artculos
definitivo(odredjen) Masculino singular/plural(muski r., jedn. , mnoz.): EL, por ejemplo-el profesor, los profesores

LOS

Femenino singular/plural(zenski r., jed., mnoz.)LA, LAS


por ejemplo-la profesora, las profesoras indefinitivo(neodredjen)

Masculino singular/plural: UN, UNOS


por ejemplo-un profesor(neki profesor)

Femenino singular/plural:UNA,UNAS

por ejemplo-una profesora clanovi se nikada ne prevode, sluze samo za pokazivanje odredjenosti imenice(slicno kao u engleskom a/an;i the) LOS DEMONSTRATIVOS (pokazne zamenice)

singular

masculino este, ese, aquel (ovaj, onaj)

femenino esta, esa, aquella (ova, ona)

neutro esto, eso, aquello (ovo, ono)

plural

masculino estos, esos, aquelos (ovi, oni) femenino estas, esas, aquellas (ove, one)

Questions In Spanish, there may be several ways to ask the same question. Note the inverted question mark that begins each question. Mara habla espaol? Does Maria speak Spanish? Habla Mara espaol? Does Maria speak Spanish? Habla espaol Mara? Does Maria speak Spanish? The following questions mean exactly the same thing:

Does Mara speak Spanish? Mara habla espaol? Habla Mara espaol? Habla espaol Mara? Possible answers would be: S, Mara habla espaol. No, Mara no habla espaol. Another method of forming questions is to add a tag question to the end of a statement. Mara habla espaol, no? Maria speaks Spanish, doesn't she? Mara habla espaol, verdad? Maria speaks Spanish, right? Common words used to introduce other questions are: Adnde? Dnde? De dnde? Cmo? Cul (-es)? Cundo? Cunto (-a)? Cuntos (-as)? Qu? De qu? Quin (-es)? A quin (-es)? Con quin (-es)? De quin (-es)? Por qu? Para qu? Notice how the subject and verbs are inverted. That is, the subject comes after the verb. Qu estudia Pilar? What does Pilar study? Cundo comen ustedes? When do you-all eat? Dnde est mi coche? Where is my car?

Cunto cuesta la corbata? How much does the tie cost? Dnde? means "Where?" Adnde? means "To where?" Thus, dnde asks for a location, while adnde asks for a destination. Dnde est la biblioteca? Where is the library? Adnde va Ral? Where is Raul going? (Literally: To where goes Raul?) De dnde? means "From where?" De dnde es Gerardo? Where is Gerardo from? Cmo? means "How?" Cmo est usted? How are you? Cul? and Cules? mean "What?" or "Which?" Cul es tu nombre? What is your name? Cules son tus libros favoritos? What (Which) are your favorite books? Cundo? means "When?" Cundo van a ir ustedes? When are you-all going to go? Cunto(-a)? means "How much?" Cunto dinero gana Eduardo? How much money does Eduardo earn? Cuntos(-as)? means "How many?" Cuntas chicas hay en la clase? How many girls are there in the class? Qu? means "What?"

Qu es la libertad? What is liberty? Qu estudias? What do you study? De qu? means "About what?" or "Of what?" De qu material es la pluma? What is the pen made of? Literally: Of what material is the pen? De qu hablan ustedes? What are you-all talking about? Literally: Of what do you-all speak? Quin(-es)? means "Who?" Quin es Gregorio? Who is Gregorio? Quines son esos chicos? Who are those boys? A quin(-es)? means "Whom?" A quin buscas? For whom are you looking? A quines vas a dar tantos libros? To whom are you going to give so many books? Con quin(-es)? means "With whom?" Con quin hablo? With whom am I speaking? Con quines estudia Mario? With whom does Mario study? De quin(-es)? means "Whose?" De quin es aquel sombrero? Whose hat is that? De quines son estas monedas? Whose coins are these? Por qu? means "Why? (for what reason)"

Por qu estudias espaol? For what reason do you study Spanish? Possible answer: Porque es un requisito. Because it's required. Para qu? means "Why? (for what purpose)" Para qu estudias espaol? For what purpose do you study Spanish? Possible answer: Para ser profesor de espaol. In order to become a Spanish teacher. When used with the verb ser, cul and qu can both mean "what," but they are not interchangeable. Cul is more common, and is used to indicate a selection, or choice of possibilities. Qu is used to elicit a definition or an explanation. Cul es la capital de Espaa? What is the capital of Spain? Qu es la capital? What is the (definition of) capital? Evo nekih uobicajenih izraza, tj. pitanja i odgovora, za pocetak: -?Como ests? Bien, gracias.(Kako si?Dobro sam, hvala)
-?Cmo te llamas? Me llamo Teresa.(kako se zoves?zovem s e Teresa)

-!Te presento a Carlos!(Ovo je Karlos) -Hola, Carlos, mucho gusto, yo soy Mara.(Zdravo Karlos, Drago
mi je, ja sam Maria) a posto se i svim ovim recenicama koristi glagol BITI u prezentu(to je ovo estas, soy, ......itd)da razjasnimo i to: Glagol ESTAR(biti)je nepravilan, pomocni glagol, i njegova konjugacija je sledeca: yo estoy tu ests el, ella, eso est nosotros estamos vosotros estis

ellos/as estn Glagol ESTAR se koristi kada se nesto opisuje, kada se odredjije kakvoca. ejemplo- Ella es callada.(ona je cutljiva)

da se iskaze pozicija, tj.lokacija-Yo estoy en la tienda(u prodavnici sam), Madrid est en Espaa.(Madrid se nalazi u Spaniji).Da se iskazu trenutna stanja-Estoy enfermo.(Bolestan sam)

Glagol SER je takodje, nepravilan, pomocan glagol i njegova konjugacija je: yo soy tu eres el,ella,eso es nosotros somos vosotros sois ellos/as son Za razliku od klagola ESTAR, glagol SER se koristi da oznaci kojom se profesijom neko bavi(yo soy doctor),da se opise osoba ili stvar(ana es joven-ana je mlada), da iskaze boju, velicinu, i sve stalne osobine koje se nikada ne menjaju-Paul es americano -Pol je amerikanac) pa ko hoce moze malo da vezba: 1) Yo _____________ de los Estados Unidos 2) Ella _____________ en el bao. 3) Nosotros no _____________muy inteligentes. 4) T _____________ mdico. 5) La familia no _____________en casa 6) Mis padres _____________dominicanos. 7) El _____________enfermo 8) _____________ Uds. preparando el postre? 9) Mi hermana y yo _____________ actores 10) Alba no _____________tonta a resenja malo kasnije........ Evo resenja:

1) Yo ____SOY_________ de los Estados Unidos 2) Ella ____ESTA_________ en el bao. 3) Nosotros no _SOMOS____________muy inteligentes. 4) T ___ERES__________ mdico. 5) La familia no _ESTA____________en casa 6) Mis padres __SON___________dominicanos. 7) El __ESTA___________enfermo 8) _ESTAN____________ Uds. preparando el postre? 9) Mi hermana y yo _SOMOS____________ actores 10) Alba no ___ES__________tonta

Evo jos malo vezbica, gradivo se mora dobro utvrditi!

izabrati jedan od dva oblika glagola u zagradi:

SER O ESTAR? 1. Diego ( es, est ) de Madrid pero ahora ( es, est ) estudiando en Salamanca. 2. El jefe ( es, est ) furioso porque su asistente ( es, est ) muy desorganizado hoy. 3. ( Es, Est ) nevando. Juan ( es, est ) congelado porque su ropa ( es, est ) de niln. 4. El concierto va a ( ser, estar ) maana. Los msicos ( son, estn ) peruanos. 5. Mi abuela tiene ochenta aos pero hoy ( es, est ) muy joven y tiene mucha energa. 6. No puedo tomarme este caf. ( Es, Est ) fro y la taza ( es, est ) sucia. 7. Cmo ( es, est ) el secretario del presidente? Joven y competente. 8. Paco y Ana ( son, estn ) novios. Ellos ( son, estn ) muy enamorados. La boda ( es, est ) en junio. ovo su najcesce koriscene upitne reci adnde-odakle cmo-kako cul-kakav cundo-kada cunto-koliko dnde-gde quin-ko/koji qu-sta

por qu-zasto para qu-za sta El Presente

PreZent je prosto sadasnje vreme,i u konjugaciji ima posebne nastavke za 3 grupe glagola-glagoli koji se zavrsavaju na -AR, -ER, -IR.Za prvu grupu glagola nastavci su:O,AS,A,AMOS,AIS,AN,za drugu:O,ES,E,EMOS,EIS,EN,i za trecu grupu:O,ES,E,IMOS,IS hablar (pricati) hablo hablas habla hablamos hablais hablan comer (jesti) como comes come comemos comeis comen vivir (ziveti) vivo vives vive vivimos vivis viven

glagoli koji imaju nepravilnu promrnu o > ue ) acostar(leci) acuesto, acuestas, acuesta, acostamos, acostis, acuestan

volver(vratiti se)vuelvo, vuelves, vuelve, volvemos, volvis, vuelven dormir(spavati)duermo, duermes, duerme, dormimos, dorms, duermen glagoli koji imaju istu promrnu su: acordarse(setiti se), almorzar(vecerati), costar(kostati), recordar(setiti se), poder(moci), mover(kratati se), morir(umreti)............. e > ie empezar(poceti)empiezo, empiezas, empieza, empezamos, empezis, empiezan querer(voleti)quiero, quieres, quiere, queremos, queris, quieren sentir(osecati)siento, sientes, siente, sentimos, sents, sienten glagoli koji imaju istu promenu su: comenzar(poceti), despertar(probuditi se), pensar(misliti), defender(braniti).......... e>i pedir(traziti)pido, pides, pide, pedimos, peds, piden glagoli koji imaju istu promenu su: reir(smejati se), servir(sluziti), repetir(ponavljati)........... u > ue jugar(igrati se)juego, juegas, juega, jugamos, jugis, juegan

Los colores

negro

marrn

verde

gris

naranja

rosa

rojo

blanco

amarillo

aspiradora

lavadora

mezclador

mezcladora

nevera

plancha

tostadora

el bolso

el abrigo

el anillo

la cartera

los deportivos

la chaqueta

la cremallera

el gorro

las gafas de sol

las gafas Devojke, pronadjite gramatiku spanskog jezika Vojmira Vinje koja je savrsena i spanski cete lako savladati.Najbitnije za ucenje bilo kog jezika, pa i spanskog, jeste konverzacija.Tako se najlakse uci. Jedan mali savet : nemojte biti toliko rigidne po pitanju izgovora.Pored spanskog izgovora, postoji i latinoamericki izgovor (koji je meni srcu miliji), tako da se Z moze izgovarati kao S, a grupe CI, CE kao SI, SE... Les mando un abrazo...

You might also like