Nenad Grubi1, Adis Skeji2, Anis Bali3

NUMERIKO MODELIRANJE STATIKOG TESTA NOSIVOSTI BUENOG IPA U KRUTOJ LAPOROVITOJ GLINI
Rezime Tekstom se daje opis numerikog modela statikog testa nosivosti buenog ipa u koherentnom materijalu (kruta laporovita glina). Ukupna nosivost ipa je izraena kako zbir nosivosti po platu i bazi. Porede se rezultati prorauna dobiveni Mohr-Coulombovim i Hardening Soil (sa i bez krutosti pri malim deforamcijama) modelom, sa rezultatima mjerenja nosivosti na terenu. Programski paket Plaxis 2D 8.5, sa osnosimetrinim modelom, je koriten u svrhu simulacije statikog testa, ime se mogu pouzdano ocijeniti parametri vrstoe i deformabilnosti. Kljune rijei statiki test, pojedinani bueni ip, Mohr Coulomb, Hardening soil

NUMERICAL MODLEING OF STATIC BEARING CAPACITY TEST OF BORED PILE BUILT IH STIFF MARLY CLAY
Summary The text explains the numerical model of static bearing capacity test of single bored pile built in cohesive soi (stiff marly clay). Total capacity of pile is expressed as a sum of shaft capacity and end bearing capacity. The results according to Mohr Coulomb and Hardening Soil (with and without small strain stiffness) model are compared with results of in situ test. Plaxis software, axisimetric model, is used for simulation of static test, in order to determine the strength and deformation parameters. Key words Static pile bearing capacity test, single bored pile, Mohr-Coulomb, Hardening soil

1 2

Prof. dr, Graevinski Fakultet Sarajevo,Ul. Patriotske Lige 71 000, e-mail : nenad.grubic@gf.unsa.ba dipl. gra, Graevinski Fakultet Sarajevo,Ul. Patriotske Lige 71 000, e-mail : askeja@live.com 3 dipl. gra, Graevinski Fakultet Sarajevo,Ul. Patriotske Lige 71 000, e-mail : anis.balic@gf.unsa.ba

1. UVOD
Poznato je, da je najvea nepoznanica pri rjeavanju problema u geotehnikom inenjerstvu, nain odreivanja i usvajanje mjerodavnih parametara smiue vrstoe i deformabilnosti tla. Pouzdan nain odreivanja mjerodavnih parametara tla svakako je vrenje povratnih analiza, gdje se parametri vrstoe i deformabilnosti biraju na nain da se realno prikae na terenu izmjereno stanje. Na taj nain, izbor parametara vrstoe, moe uzeti u obzir fenomene stvarnog ponaanja tla, kao to su zakrivljenost anvelope sloma tj. zavisnost parametara smiue vrstoe od naponskog stanja (slika 1a).

Slika 1: Problem izbora parametara za numeriki model : a)zakrivljenost anvelope sloma; b)degradacija deformacionog modula Jedan takav pokuaj, pouzdanog izbora parametara tla, izvren je i ovim tekstom, gdje se za izabrane parametre vrstoe i deformabilnosti tla rezultati numerikog modela porede sa na terenu mjerenim vrijednostima. Odabir referentnog deformacionog modula za primjenu Mohr-Coulomb-ovog modela osnovni je problem prorauna geotehniko inenjerskih konstrukcija. Ipak, bilo koji izbor ovog parametra ne omoguava opis stvarnog ponaanja na ukupnom naponsko deformacijskom domenu, obrzirom da se tlo ponaa izrazito nelinearno i da vrijednost ovog parametera nije konstatna, nego je u funkciji stepena naprezanja ([1], slika 1b). Jedan od pokuaja da se ova promjena deformacionog modula u funkciji naprezanja uzme u obzir jeste deformaciono ovravajui model (Hardening Soil model). Ovim tekstom se pokazuju prednosti ovog modela u odnosu na Mohr-Coulomb-ov, ali takoer se upuuje i na njegova ogranienja. Osnovna svojstva deformaciono ovravajueg modela su mogunost definisanja krueg odgovora pri rastereenju u odnosu na optereenje, te hiperbolina veza izmeu optereenja i aksijalne deformacije za sluaj troosnog stanja naprezanja, to ima za posljedicu degradaciju krutosti sa porastom mjere smiueg naprezanja.

2. GEOTEHNIKI PARAMETRI SREDINE U KOJOJ SE IZVODI IP

ip je cijelom duinom izveden u laporovitoj krutoj glini, iji su usvojeni parametri prikazani tabelom 1. Sredina u kojoj se izvodi ip je vodonepropusna.

Model tla Parametar

MohrCoulomb

Hardening Soil

HSsmall 20 20,0 160,0 10,0 0 175000 175000 525000 525000 2 10-5 0,657 0,3 0,2 1,0 0,9 100,0

Ugao unutranjeg trenja [] 20 20 Zapreminska teina [kN/m3] 20,0 20,0 Kohezija [kPa] 160,0 160,0 Inkrement kohezije [kPa/m')] 10,0 10,0 Ugao dilatancije [] 0 0 Nedrenirana kohezija [kPa] Eref - referentni deformacioni modul [kPa] 200000 E50, referentni [kPa] 175000 Eoed, referentni [kPa] 175000 E rastereenje/optereenje [kPa] 525000 G0-Modul smicanja pri malim def. [kPa] 0,7 - Prag smiue deformacije K0,nc = 1-sin 0,657 Poisson-ov koeficijent [-] 0,3 0,3 Poisson-ov koef. pri rastereenju [-] 0,2 Stepen zavisnost krutosti od napona 1,0 Koeficijent sloma : Rf = qf/qa 0,9 Inkrement def. modula, Eincr [kPa/m] 10000 pref [kPa] 100,0 Tabela 1 : Usvojeni geotehniki parametri (MC, HS i HSs model)

3. TERENSKI OPIT NOSIVOSTI POJEDINANOG IPA

Rezultati mjerenja statike nosivosti pojedinanog buenog ipa izvedenog u laporovitoj krutoj glini preuzeti su iz [3], gdje su opisani svi detalji izvoenja statikog testa nosivosti ipa. Radi se o buenom ipu prenika 1,2 m sa dubinom buenja 18,2 m. Da bi se iskljuila nosivost po platu u gornjem dijelu ipa, isti je izveden sa dvostrukom elinom oplatom [3]. Nosivost plata je na terenu mjerena na 4 lokacije pomou mjernih traka duine 1,0 m postavljenih prema slici 2 (mjerne take 1, 2, 3 i 4). Izmjereni rezultati su poreeni sa proraunskim za usvojene parametre.

3.1. MODEL IPA I TLA

Modelom je obuhvaena jedna polovina ipa kojoj je pridrueno non porous, linearno elastino ponaanje. Osnovna svojstva ovakvog ponaanja materijala su da u istom nema razvoja pornog pritiska (kako inicijalnog tako ni nadpritiska), te da je ponaanje istog definisano deformacionim modulom i Poisson-ovim koeficijentom. Takoer, neophodno je definisati i zapreminsku teinu istog, uz napomenu da saturirana zapreminska teina, kao i Darcy-jevi koeficijenti u vertikalnom i horizontalnom pravcu, nisu potrebni.

Slika 2 : a) Geometrija ipa i poloaj mjernih traka; b) Model i izabrana mrea konanih elemenata Tlo je modelirano kao Mohr-Coulomb-ov i deformaciono ovravajui (Hardenig Soil, HSs) poluprostor, sa parametrima definisanim tabelom 1. Smanjenje nosivosti po platu u gornjoj zoni ipa, usljed ugradnje dvostruke eline oplate modelirano je redukovanim parametrima vrstoe za sloj tla od povrine do dubine od -6,0 metara. Kontakt ipa i okolnog tla modeleiran je interface elementima, to je detaljnije opisano u nastavku.

3.2. GEOMETRIJA MODELA I MREA KONANIH ELEMENATA

Osnosimetrini model obuhvata modeliranje polovine pilota sa dvije zone sa razliitim gustoama mree. Model koristi trougaone konane elemente sa 15 vorova i 12 Gauss-ovih taaka integracije. Takoer, kontaktu pilota i okolnog tla pridruen je interface elemenat sa faktorom redukcije 1 (za sline uslove tla i betonske buene pilote, smanjenje vrstoe u zoni neposredno oko pilota je neznaajno, [2]), koji za analizirani sluaj trougaonih elemenata sa 15 vorova, definie 5 parova vorova mree konanih elemenata. Matrica krutosti ovako definisanog interface elementa, rauna se u 5 taaka, pri emu se poloaj tih taaka poklapa sa poloajem 5 parova vorova. Slikom 3 prikazan je karakteristini osno simetrini model sa izabranom gustoom mree koja je razliita u zoni neposredno oko ipa i zoni udaljenoj od ipa. Uticaj interface elemenata na rezultate numerikog modela, kao i uticaj gustoe mree detaljno je isptian [2], pa ovdje nee biti posebno analiziran.

3.3. SIMULACIJA OPTEREENJA I OITANJE REZULTATA

Stvarno optereenje, koje se nanosi u fazama, ovim modelom je simulirano preko pridruenog pomjeranja vrhu ipa (slika 2b). Konkretno, vrhu ipa su pridruena pomjeranja od 2, 5, 16, 25 i 45 mm. Za svako pridrueno pomjeranje, koje predstavlja jednu fazu prorauna, izlazom se analiziraju prosjene veliina vertikalnog efektivnog naprezanja ispod baze ipa (yy) i smiueg naprezanja po platu pilota (xy). Sila koja pripada na bazu, odnosno plat je izraunata kao proizvod prethodno odreenog srednjeg naprezanja i povrine baze odnosno plata ipa, respektivno. U sklopu pregleda rezultata dati su dijagrami sila pomjeranje, koji predstavljaju kombinaciju ranije spomenutih vrijednosti nametnutih pomjeranja i odgovarajuih sila (slika 3, slika 4 i slika 5).

4. POREENJE REZULTATA STATIKOG TESTA I NUMERIKOG MODELA

U nastavku su prikazani dijagrami sila-pomjeranje, izmjereni statikim testom nosivosti i oni izraunati numerikim modelima, posmatrajui tlo kao Mohr-Coulomb (MC) i deforaciono ovravajui (Hardening soil HS i HSs) poluprostor, sa usvojenim parametrima iz tabele 1. Neto krui odgovor baze, uoen kod modela, posljedica je poremeenosti dna buotine usljed buenja, to bi se moglo modelirati dodatnim slojem ispod baze, ali nije obuhvaeno jer je doprinos nosivoti baze za nivo naprezanja koji odgovara dopustivim slijeganjima zanemariv u odnosu na nosivost plata. U sklopu zakljuka su navedeni ostali komentari vezani za dobivene rezultate.

Slika 3 : Poreenje ponaanje numerikog modela (MC model) sa stvarnim ponaanjem

Slika 4 : Poreenje ponaanje numerikog modela (HS model) sa stvarnim ponaanjem

Slika 5 : Poreenje ponaanje numerikog modela (HSs model) sa stvarnim ponaanjem

5. ZAKLJUAK
Ovakav nain prorauna moe da odgovori na pitanje na samo o stanju sloma tla u okolini ipa (ULS), nego i o kompatibilnosti deformacija sa samom graevinom koja je temeljena na pilotima. Primjena Hardening soil modela omoguava realniji opis ponaanja aksijalno optereenog ipa. Na drugoj strani, taj model zahtjeva odreivanje veeg broja parametara, ali se u kombinaciji sa statikim testom nosivosti isti mogu pouzdano ocjeniti. Pri projektovanju konstrukcija, navedeni nain odreivanja mjerodavnih parametara predstavlja ekonomian i pouzdan pristup, te ga se preporuuje koristiti. Precjenjenja nosivost baze, odreena modelom, objanjava se na nain da dno iskopa biva poremeeno izvoenjem buenja, pa je za aktiviranje pune nosivosti potrebno odreeno poetno pomjeranje. Otuda opravdanost primjene veeg koeficijenta sigurnosti za nosivost po bazi u proraunima koji razmatraju granino stanje nosivosti.

Podcjenjena krutost MC modela u prva 2 koraka nametnutog pomjeranja (nosivost plata), poznati je nedostatak MC modela, koji u dobroj mjeri rjeava HS Small model, uzimajui u obzir krutost pri malim deformacijama odreenu geofizikim nerazornim metodama istraivanja. Preporuka je da se koristi vrijednost E ur za Eref u sluaju da je problemom obuhvaeno naponsko stanje, koje nije blizu stanja sloma. Hiperbolina veza izmeu devijatorskog naprezanja i deformacija pri triaksijalnom optereenju koju koristi HS model omoguava realniji opis stvarnog ponaanja ipa, ali takoer podcjenjuje krutost pri malim deformacijama, pa je preporuka koritenje HS Small modela kao nadogradnje klasinog Hardenig Soil modela. Kod usvajanja parametara, kako za MC tako i za HS model, treba imati na umu i nemogunost istih da opiu smanjenju smiueg naprezanja nakon dostizanja vrne vrstoe (tzv. softening). Stoga se izbor rezidualnog ugla unutranjeg trenja, kao mjerodavnog, namee kao ispravno rjeenje.

LITERATURA
[1] [2] [3] Mitchel J.K. & Soga K. : Fundamentals of Soil behavior, Third Edition, John Wiley & Sons, New Jersey, 2005, 372. 375. Pande G., Pietruszczak S: Numerical Models in Geomechanics, Taylor&Francis Group, London 2004., 505. 511 Zlatar M. : Odreivanje nosivosti buenih ipova pomou probnog optereenja, Internacionalni nauno-struni skup graevinarstvo nauka i praksa (2008.), abljak, Crna Gora., 559. - 564. R.B.J. Brinkgreve : Plaxis 2D Version 8 Manual, Delft University of Technology & Plaxis b.v. 2002., The Netherlands Luciano Tosini, Annamaria Cividini , Giancarlo Gioda : A numerical interpretation of load tests on bored piles, Computers and Geotechnics 37 (2010) 425430 Heejung Youn, Fulvio Tonon : Numerical analysis on post-grouted drilled shafts: A case study at the Brazo River Bridge, TX, Computers and Geotechnics 37 (2010) 456465 Panich Voottipruex , Taweephong Suksawat , D.T. Bergado, P. Jamsawang : Numerical simulations and parametric study of SDCM and DCM piles under full scale axial and lateral loads

[4] [5] [6] [7]