MATERIJALI I

Izv. prof. dr. sc. Loreta Pomenić Lekcije od 1. – 4.
1

Okvirni sadržaj predmeta MATERIJALI I
• • • • • • • • Definicija i vrste materijala. Trendovi primjene materijala u tehnici. Građa tvari. Međuatomske i međumolekulske veze i svojstva materijala. Kristalna i amorfna struktura. Metalni, kovalentni, ionski, molekulski i tekući kristali. Osnove kristalografije. Millerovi indeksi. Metode analize kristalne strukture. Kristali mješanci i prijelazne faze. Kristalne nesavršenosti. Difuzija. Skrućivanje metala. Fazne pretvorbe. Fazni dijagrami stanja metala i nemetala. Gibbsovo pravilo faza. Dvokomponentni sustavi legura. Trokomponentni sustavi legura. Neravnotežno skrućivanje. Polimerni materijali. Dobivanje polimera. Bitne značajke makromolekula. Termoplasti i duroplasti. Elastomeri. Intermolekularne sile. Kristaliničnost polimera. Topivost i termodegradacija polimera. Keramički materijali u tehnici. Fazni dijagrami za keramiku. Sinteriranje. Struktura keramike. Kompozitni materijali- definicije, osnovni pojmovi i sistematizacija. Struktura kompozita.

2

LITERATURA
Obavezna literatura: 1.

Callister, W. D., Jr.: Fundamentals of Material Science and Engineering, John Wiley & Sons, Inc, 2001

2. Katavić, I.: Uvod u materijale, Sveučilište u Rijeci, 1997. 3.

Schwartz, M.: Encyclopaedia of Materials, Part and Finishes, second edition, CRC Press, 2002.

Preporučena literatura:

3. 5.

Strong, A.B.: Plastics Materials and Processing, second edition, Prentice Hall, Columbus, Ohio, 2000. Lehman; R.L.: Materials Mechanical Engineering Handbook, CRC, 1999.3

4 .

5 .

6 .

) Lakše zapamtimo ako razumijemo ono što trebamo zapamtiti i ako to često ponavljamo Samo informacija koju je sam student strukturirao i organizirao može biti trajno pohranjena u sjećanju (informacije objasniti na svoj način.po mostu sa II. razlikovanje. PROVJERU I POBOLJŠANJE ZNANJA www.riteh. procjenjivanje. itd. A NE STRAH OD NEUSPJEHA STUDENT TREBA PREUZETI ŠTO VIŠE ODGOVORNOSTI ZA UČENJE.O UČENJU UČITI NE ZNAČI ISTO ŠTO I ZAPAMTITI UČENJE JE AKTIVAN PROCES KONSTRUIRANJA ZNAČENJA ( razumijevanje gradaiva .analiziranje. svojim riječima. ali da one ostanu istinite i točne) MOTIVACIJA ZA UČENJE .ŽELJA ZA USPJEHOM . opisivnje.hr (linkovi) Konzultacije: srijedom od 12-14 sati i petkom od 14-15 sati u prostoriji 2-170 (laboratorijska zgrada. usporedba. kata (žuta boja) 7 - - .

Lekcija 1.

UVOD
definicija materijala povijest važnijih materijala povijesni pregled materijala

8

ŠTO SU MATERIJALI ?
- Materijali su čvrste tvari koje imaju masu i zauzimaju prostor. - Uvjet da neka tvar bude materijal je taj da mora imati jedno ili više specifičnih svojstava koja ju čine materijalom (npr. električna vodljivost, mehanička otpornost itd.). - Materijali su čvrste tvari iz kojih su izrađeni proizvodi korisni za uporabu. • Razumijevanje činjenice da se materijali ponašaju onako kako se ponašaju pod utjecajem okoline te zašto imaju međusobno različita svojstva bilo je moguće samo uz pomoć razumijevanja atomske građe tvari i prihvaćanja kvantne mehanike koja je definirala atome i čvrsta tijela negdje početkom tridesetih godina prošlog stoljeća. Te su spoznaje omogućile odgovore na mnoga pitanja pa i ona kako možemo promijeniti svojstva materijala kako bismo dobili nešto bolje i jeftinije proizvode. Ili, kako novo uočena svojstva materijala korisno uporabiti, tj. pronaći im nova područja primjene.
9

KRATKI KRONOLOŠKI PREGLED TEHNIČKI VAŽNIH MATERIJALA (materijali posebnih svojstava)
• • • • • • • • • • • • • 20. stoljeće – pronalazak i uporaba novih materijala kojih nema u prirodi 1907. – bakelit, prvi potpuno sintetski polimer (Leo Baekand, Belgijac) SAD 1909. – precipitacijsko očvršćivanje Al-legura (aeronautika); čelici s 13% Cr 1915.- Pyrex, staklo za visoke temperature 1925.- nehrđajući čelik, 18/8 Cr/Ni 1930.- umjetna guma; staklena vlakna (za kompozite) 1933.- polietilen 1934.- poliamid, Nylon 1936.- polimetilmetakrilat, Plexiglass 1938.- politetrafluoretilen, Teflon 1940.- Ni- superlegure Cr, Ti + Al – legure za mlazne motore, energane, svemirske brodove Keramički magneti (feriti, složeni iz karbida željeza, Ni i drugih metala), visokofrekventne komunikacije, snimanje glazbe)

10

solarne ćelije.nastavak • • • • • • • • Ni-Zn – keramički magneti.nanotehnologija 11 • • .ugljična vlakna 1970. Nobelova nagrada za kemiju 1986-1990.. implantati 1956.Ba-titanat..diode koje emitiraju svjetlost). sonari. g. u TV i komunikacijskoj opremi 1945.umjetna koža 1990. .. signali.Ni-Ti legure koje “pamte” oblik 1964. tehnologija zvuka i zapisa. ultrazvuk 1946.. keramika (daje električni naboj ako je mehanički izložen i obnuto).organski poluvodiči (Hideki Shirakawa... transformatori. za jezgre kompjutorske memorije.sintetski dijamanti 1962.silikoni.. senzori 1977. maziva. Alan MacDiarmid i Alan Heeger (LED.2000.KRATKI KRONOLOŠKI PREGLED TEHNIČKI VAŽNIH MATERIJALA (materijali posebnih svojstava) .amorfne legure.. display mobitela. brtve.

ali i predviđanje za budućnost 12 .Evolucijski pregled tehničkih materijala Slika 1. Relativan važnost materijala u odnosu na vrijeme (godine) kroz povijest.

supravodiči koji rade na sobnoj temperaturi. kojih ima u prirodi ali ih zasad ne znamo proizvesti • 13 . zgrade koje će se same stabilizirati u slučaju zemljotresa Okolišu prihvatljivi materijali.Materijali budućnosti • • • • Nanomaterijali – mikrostruktura koja je reda veličine od 1 do 100 nanometara i imaju neuobičajena svojstva “Pametni materijali” – avionska krila koja će samostalno odlučivati. za lopatice turbina koje mogu raditi na ekstremno visokim temperaturama.biorazgradljive ili fotorazgradljive plastike Materijali za: dugotrajnije baterije. odjeća koju neće trebati glačati i koja će se prilagođavati vanjskoj temperaturi Materijali koji će se proizvesti proučavajući prirodu. kemijski senzori.

Lekcija 2.oblika i procesa 14 . keramike. biomaterijali) selekcija materijala veza između materijala. VRSTE MATERIJALA I PODJELE načini podjele materijala opće karakteristike materijala (metali. polimeri. poluvodiči. funkcije. kompoziti.

Podjela materijala prema njihovom podrijetlu 15 legure metala polimeri poluvodiči supravodiči tehničke keramike kompoziti . SINTETSKI (nisu izravno iz prirode) metali kamen glina drvo vuna svila koža krzno pamuk. itd.PODJELA MATERIJALA PREMA PODRIJETLU PRIRODNI UMJETNI. Slika 2.

GRAĐI. itd. svojstvima i primjeni 16 . metali.: metali i legure. kompoziti elektrotehnika i elektronika: poluvodiči. SVOJSTVIMA I PRIMJENI strojarstvo. keramike. kompoziti METALI I LEGURE POLUVODIČI KOMPOZITI POLIMERI KERAMIKE I STAKLA BIOMATERIJALI Slika3. polimeri. Podjela materijala prema vrsti. brodogradnja. metali. polimeri medicina: biomaterijali. polimeri. građi. građevinarstvo.PODJELA MATERIJALA PREMA VRSTI. keramike. aeronautika. keramike.

METALI I LEGURE Metalni materijali i legure su anorganske tvari sastavljene od atoma kemijskih elemenata po karakteru metala povezanih međusobno metalnom vezom. Osnovne karakteristike metala su: kristalana struktura. mjed i Fe-C. čelik. Najviše ima legura kojima je osnovni element Fe. Većina elemenata u periodnom sustavu su metali. Primjer legura su Cu-Zn. imaju metalni sjaj 17 . dobra električna i toplinska vodljivost. čvrsti su i žilavi.

Primjeri nekih proizvoda iz metala i legura 18 .

mehanička svojstva su im različita i ovise o kemijskom sastavu i strukturi. dušika. klora. slaba toplinska vodljivost. neotporni su na visokim temperaturama. a dobiveni su procesom polimerizacije (sintetski). Najčešće se sastoje iz lanaca atoma ugljika na kojima su vezani atomi vodika. sumpora. slaba električna vodljivost (tipični su izolatori). kisika. uglavnom su otporni na utjecj različitih kemikalija • • • • • • 19 .POLIMERNI MATERIJALI • Polimeri su organske tvari .makromolekule sastavljene iz ponavljajućih jedinica (mera) koje su međusobno povezane kovalentnom vezom. itd. Karakteristike polimera su: struktura: velike molekule (makromolekule) – lanci uglavnom u nesređenom poretku.

Primjeri nekih proizvoda iz polimera 20 .

slabo provode toplinu. Osnovne karakteristike tih materijala su: kristalna ili amorfna (stakla) građa.KERAMIČKI MATERIJALI amorfne građe) sastavljeni od atoma metalnih i nemetalnih kemijskih elemenata koji su međusobno spojeni uglavnom kemijskim vezama (kovalentnim i /ili ionskim vezama). imaju dobra mehanička svojstva na visokoj temperaturi Keramički materijali su anorganski materijali kristalne građe (stakla su 21 . tvrdi su i krhki. uglavnom su izolatori.

gif 22 .Primjeri nekih proizvoda iz tehničke (inženjerske) keramike Shuttle.

Sastavljeni su iz Mikrostruktura kompozita Palica za golf 23 . a druga je komponenta materijal za očvršćivanje (npr. kako bi zajedno imali nova svojstva. uglavnom kao njihova mješavina.KOMPOZITNI MATERIJALI • Kompoziti su materijali sastavljeni iz drugih već gotovih materijala. ona svojstva koja svaki materijal sam ne bi imao. vlakna ili čestice). tj. najmanje dva materijala (komponente) jedna je komponenta osnovni materijal.

POLUVODIČI Poluvodiči su silicij. germanij. galij. optičke ili neke druge energije kako bi prešli iz valentne trake u traku električne vodljivosti. arsen. Si 24 . Elektronički sklopovi Pločice čipova. Oni provode električnu struju ako se valentni elektroni pobude s pomoću toplinske.

Endoproteza kuka – prikaz spajanja sa safirnom glavom Rentgenska snimka pacijenta: a) prije operacije. keramike. ne smiju korodirati niti na drugi način reagirati s okolnim tkivom. umjetni kuk). kompoziti i poluvodiči mogu se koristiti kao biomaterijali. polimeri.BIOMATERIJALI Biomaterijali se primjenjuju u komponentama koje se ugrađuju u ljudsko tijelo zbog zamjene ozlijeđenog ili bolesnog dijela tijela (npr. Sve navedene vrste materijala metali. Ti materijali moraju biti netoksični. b) nakon operacije a) b) 25 .

ZAŠTO SU NAM SVOJSTVA MATERIJALA VAŽNA? a) Aluminij. Djelovanjem vlačne sile Al i Mg se ne ponašaju isto . 26 . Al vlačna sila b) Magnezij.ne dolazi do loma uzorka na isti način što je posljedica njihove unutarnje (kristalne) građe. Mg Slika 4. Razlika u svojstvima materijala između aluminija i magnezija kod vlačnog pokusa.

prema utrošku vremena potrebnog za izradu našeg gotovog proizvoda. završne obrade.) da bismo sve to mogli ispravno učiniti . zašto su takvi i što možemo od njih očekivati tijekom proizvodnje i primjene. obrade. zadovoljavaju ono što od njih očekujemo ako postojeći ne 27 . potrebno je “razumijeti” njihova svojstva. tijekom eksploatacije).potrebno je znati što je moguće više podataka o tim materijalima. da možemo tražiti nove materijale. prema predviđenom vijeku trajanja proizvoda. tj. itd.ZAŠTO SU NAM SVOJSTVA MATERIJALA VAŽNA? svojstva materijala su nam važna kako bismo mogli predvidjeti njihovo ponašanje u praksi (primjeni. važna su za optimalan odabir (selekciju) konstrukcijskog materijala (prema cijeni. načinu oblikovanja. prema utrošku energije.

u svrhu kreiranja proizvoda i proizvodnih sustava. trebaju poznavati unutarnju građu i svojstva materijala S tim će znanjem biti u stanju odabrati najpogodniji materijal i najprimjereniju tehnologiju izrade za određeni proizvod 28 .SELEKCIJA (ODABIR) MATERIJALA Veliki dio inženjerske djelatnosti čine prerada sirovina (materijala) i proizvodnja gotovih proizvoda Inženjeri.

Ovo je samo jedan od mogućih Ashbyjevih dijagrama – u drugim 29 . Slika 5. Ashbyjev dijagram: svi su konstrukcijski materijali prikazani u odnosu na njihovu čvrstoću (strength) i gustoću (density).su dijagramima kombinirana neka druga svojstva materijala koja se od njih očekuju za različita polja i uvjete primjene.

žica. kugla.) Proces npr. itd. cilindar. konstrukcijski materijal (za cijevi. svojstva.) Oblik (npr.) Materijal (npr. oblika i procesa Funkcija npr. funkcije. vrsta materijala.Veza između materijala. Veza između materijala. vrlo složeni oblici. 1) dobivanje materijala. itd. cijev. funkcije. oblika i procesa 30 . struktura. L – profil. lim. itd. za glavu motora. 2) dobivanje gotovih proizvoda Slika 6.

funkcija. oblik i proces oblik određuje materijal. Strelice su (na slici 6) u svim slučajevima dvosmjerne: materijal određuje funkciju. 31 . oblik i proces uzajamno povezani i kako bez poznavanja materijala ne možemo odrediti ostale bitne činjenice.Materijal je (kao što vidimo na slici 6) povezan: s funkcijom. funkciju i oblik Napomena: Slika 6 se može tumačiti na dva načina: 1) 2) S gledišta proizvođača materijala (u tom slučaju je na prvom mjestu proizvodnja određene vrste materijala koja je uvjetovana njegovom funkcijom. oblikom i procesom. oblikom i procesom dobivanja) S gledišta prerađivača materijala u gotove proizvode (što je inženjerima strojarstva i brodogradnje zadatak i zanimljivije) kao što je prikazano u tumačenju slike 6 Iz slike 6 vidimo koliko su materijal. mogućnost oblikovanja u gotov proizvod i proces kojim ćemo to postići funkcija određuje materijal. funkciju i proces proces određuje materijal.

ATOMSKA STRUKTURA podjela tvari atomska struktura elektronska struktura atoma kvantni brojevi elektronska konfiguracija atoma periodni sustav elemenata 32 .Lekcija 3.

O2. CO2 Atomarni npr. CH4. S8 SMJESE npr. zrak. mjed mlijeko. CaO 33 . NaCl. CO2 Slika 7. Podjela tvari Ionski npr. KEMIJSKI SPOJEVI npr. He. H2O.TVARI ČISTE TVARI KEMIJSKI ELEMENTI Molekulski npr. C4H10. Na. H2O. Fe Kovalentni npr.

Prema Bohrovom modelu. elektroni kruže oko jezgre kvantiziranim stazama (ljuskama) i tada ne zrače energiju. Kvantnomehanički model zasniva se na Heisenbergovom načelu neizvjesnosti i Schrödingerovoj jednadžbi. po Elektroni se mogu gibati po sedam (7) energijskih nivoa (ljusaka). 34 .ATOMSKA STRUKTURA TVARI Danac Niels Bohr usavršio je Rutherfordov model atoma primjenivši kvantnu teoriju njemačkog fizičara Maxa Plancka prema kojoj se energija apsorbira ili emitira isključivo u diskretnim iznosima. Ljuske bliže jezgri su na nižem energijskom nivou. Svaka ljuska ima svoj energijski nivo.kvantima.

35 . Atomi su građeni od jezgre i elektronskg omotača. tako da je atom prema vani neutralan. n 0 . Broj elektrona jednak je broju pozitivno nabijenih protona.Atom je najmanji dio nekog kemijskog elementa. stoljeća mislilo se daje atom nedjeljiv i da je to elementarna čestica. Sve do početka 20. p + i neutrona (0). koji zadržava svojstva tog elementa. Jezgra se sastoji iz: protona (+). velikom brzinom kruže oko jezgre i oko svoje osi. Elektroni: (-) naboj. Riječ atom dolazi od grčke riječi atomos nedjeljiv.

p+ je teška čestica materije 1837 puta teža od elektrona.GRAĐA ATOMA Atom je građen iz jezgre i elektronskog omotača oko jezgre. Može se uzeti kao sitna čestica ili energijski val negativnog naboja. n0 Slika 8.je jedinična množina električne energije. e - Jezgra atoma protoni (+) naboj. Elektron kruži oko svoje osi i oko jezgre atoma. Proton. n0 je također teška čestica materije tek nešto teža od protona. Električki je neutralan (nema naboja). p+ i neutroni (0) bez naboja. Neutron je sastavni sio jezgre atoma. Ako govorimo o elektronu kao o slobodnoj čestici tada se njegova masa odnosi prema masi atoma vodika kao 1: 1837. Proton je sastavni dio jezgre atoma. Shematski prikaz modela atoma Elektron. Elektonski omotač elektroni (-) naboj. Nosi pozitivan jedinični naboj jednak množini naboja elektrona. 36 . Neutron. e.

Mase i naboji elektrona. Kockica istih dimenzija sastavljena iz atoma platine teži svega 22 g. protona i neutrona Čestica Masa Naboj Elektron Proton Neutron 9.672 x 10-27 kg 1. za sto milijarda puta. jer bi tada atom bio lopta promjera 1m u čijem bi se centru nalazila jezgra veličine glavice pribadače (oko 1mm promjera).109 x 10-31 kg 1.602 x 10-19 C 0 Najlakše ćemo predstaviti navedene veličine ako ih povećamo za 1011 puta. 37 .Tablica 1.602 x 10-19 C + 1.674 x 10-27 kg .1. tj. Kada bismo složili kockicu od samih atomskih jezgri s bridom od 1 cm tada bi ta kockica težila milijun tona.

berilij. nema neutrona. svaki je kemijski element građen iz istih atoma. Sn . Izuzetak je atom vodika koji ima samo proton u jezgri. tj. broj protona u jezgri jednak je broju elektrona u elektronskom omotaču – što znači da je atom električki neutralna čestica materije. 38 Najviše stabilnih izotopa ima kositar. jer su ostali nestabilni (radioaktivni) npr. Izotopi su atomi istog elementa koji se razlikuju u broju neutrona prisutnih u jezgri dok im je broj protona isti. Maseni broj (A) je zbroj protona i neutrona prisutnih u jezgri atoma nekog kemijskog elementa. Vodik se sastoji od dva stabilna izotopa protija i deuterija i . Svi poznati elementi imaju dva ili više izotopa. Izobari . odnosno broj protona u jezgri. natrij.Atomski broj. aluminij. kompletnom atomu bilo kojeg elementa. U električki neutralnom. U nekim slučajevima u prirodi postoji samo jedan. maseni broj i izotopi Pripadnost atoma nekom određenom kemijskom elementu određena je njegovim atomskim brojem (Z) – brojem protona u jezgri. nepobuđenom. atoma koji imaju jednaki atomski broj. tj. tj.njih 10.imaju isti maseni broj Izotoni – imaju isti broj neutrona Kemijske elemente možemo definirati kao smjesu nuklida istog atomskog broja. gdje je nuklid vrsta atoma određenog sastava jezgre.

prosječne mase atoma elementa (ma ) i 1/12 mase atoma nuklida 12C : A r = ma / ma (12 C) / 12 Mol i masa atoma i molekula Jedinica za fizičku veličinu količinu ili množinu tvari naziva se mol. Jedinica atomske mase (mu) je definirana kao masa jednaka jednoj dvanaestini mase atoma ugljika 12 i iznosi Relativna atomska masa elementa (Ar ) je omjer mu= 1/12 ma (12C) = 1. 1 mol sadrži Avogadrov broj 6.023 x 1023 jedinki (atoma.6605 x 10 – 27 kg.012 kg ugljika 12. a to je Avogadrov broj. tj. Kao standard prema kojemu se određuje relativna atomska masa uzima se izotop ugljika koji u jezgri ima 6 protona i 6 neutrona. Zato se određuje relativna atomska masa. iona) 39 . masa nekog atoma u odnosu na masu nekog drugog atoma.Relativna atomska masa Atomi su vrlo sitne čestice nevidljive oku i ne možemo ih vagati. Mol je množina (količina) tvari onog sustava koji sadrži toliko jedinki koliko ima atoma u 0. molekula.

tj. Za naše razumijevanje elektroni će se promatrati kao odvojene čestice smještene u najvjerojatnijem položaju. Paulijev princip isključenja ili zabrane. Elektron može imati samo neke određene vrijednosti energije. Orbitale koje imaju istu vrijednost energije su tzv. tako da se atom ponaša poput malene kugle u njegovim fizikalnokemijskim reakcijama. Na temelju toga elektroni u jednom atomu tvore elektronske oblake u serijama orbitala koje čine vanjsko područje atoma. koji kaže da je nemoguće istodobno točno odrediti brzinu. tj. Orbitala je valna funkcija koja odgovara kombinaciji triju kvantnih brojeva (bez kvantnog broja spina ms). Heisenbergov princip neodređenosti.Elektronska struktura atoma Elektroni. odnosno impuls elektrona i njegov položaj u prostoru. Tada je razmatranje kvantnomehaničko i u tom slučaju vrijedi: 1. ml i ms. Stanje jednog elektrona u atomu opisuje se s četiri kvantna broja: n. Ponekad je stvarnije predstaviti elektron kao elektronski oblak različite gustoće oko atomske jezgre. Što točnije odredimo položaj elektrona to neizvjesniji postaje impuls elektrona. u stanju minimalne energije istovremeno mogu biti samo dva elektrona uz uvjet da imaju suprotne spinove (vrtnje). području jednog atoma. a ne i vrijednosti između njih. shvaćeni kao čestice. Elektroni u drugim atomima su potpuno i elastično odbijeni tim elektronskim oblakom. Svaka orbitala odgovara određenoj vrijednosti energije. 3. 40 . kruže oko jezgre i to u serijama ljusaka i orbitala koje su analogne orbitalama sunčevog sustava. l. degenerirane i one pripadaju određenoj podljuski ili energijskom podnivou. Na temelju valne mehanike možemo utvrditi samo vjerojatnost da će se elektroni nalaziti u određenom položaju. 2.

l . Određuje broj energijskih stanja u podnivoima (podljuskama). p (3x2).l. -1.. 3.. Određuje oblik podljuski. +1/2 i – 1/2 (paralelni i antiparalelni položaj).KVANTNI BROJEVI Stanje elektrona u atomu određeno je s četiri kvantna broja: Određuje elektronske ljuske. N. 4. kvantizira moment gibanja elektrona na kružnoj i On određuje broj energijskih podnivoa (podljuski) u jednoj ljuski s glavnim kvantnim brojem n. P i Q. 2. +l . 0. Najbliža jezgri je K ljuska.. n . 5. podnivoa i pripadajući broj elektrona: s (1x2). O. 6.. +1 ml . M.sporedni (ili azimutski kvantni broj) (ili) eliptičnoj putanji oko jezgre.. d (5x2) i f (7x2).magnetski kvantni broj kvantizira magnetski moment elektrona koji nastaje ms . a najudaljenija Q. L.glavni kvantni broj kvantizira energiju elektrona.kvantni broj orjentacije spina kvantizira magnetski moment magnetskog polja koje nastaje zbog vrtnje elektrona oko svoje – spin. 7. zbog gibanja elektrona oko jezgre. koje označavamo slovima K. 41 ms = . l = 0 do n-1. ml = . n = 1.

Hundovo pravilo sugerira da će se elektroni istog spina nalaziti u novim orbitalama (ne mogu biti u istoj orbitali). Shematski prikaz raspodjele elektrona po kvantnim nivoima 2. * Maksimalan broj elektrona s kvantnim brojem n je 2n2. n l ml ms +1/2 2 0(s) 0 -1/2 +1/2 1(p) +1 -1/2 +1/2 0 -1 -1/2 -1/2 +1/2 Slika 9. Prema Paulijevom principu isključenja (zabrane): u atomu ne mogu 2 elektrona imati iste vrijednosti sva četiri kvantna broja n. K . * Zadnja.. to ne vrijedi do kraja zato što nema kemijskog elementa koji bi imao tako veliki broj protona u jezgri i elektrona u omotaču. oktet. a za atome ostalih elemenata 8 elektrona.ljuske 42 . ml i ms. valentna ljuska može imati najviše 2 elektrona za helij (He). Međutim. l.* Energija atoma kao cjeline ovisi o načinu kako su elektroni raspoređeni u različita moguća energijska stanja.

Elektronska konfiguracija atoma broj elektrona za s podljusku 2 1s glavni kvantni broj (n) (broj ljuske) sporedni kvantni broj (l) (oznaka podljuske) K – ljuska: 1s2 L – ljuska: 2s2 2p6 2s2 2p6 43 .

7. Shematski prikaz raspodjele elektronskih ljusaka oko atomske jezgre 44 . 1. Broj elektronskih ljusaka Slika 10. 5 6. Jezgra atoma 3. 2.Oznaka elektronskih ljusaka N L K M O P Q 4.

Shema redosljeda popunjavanja elektrona po ljuskama i podljuskama (tzv. pravilo dijagonale) Broj ljuske Oznaka ljuske Podljuske 1 2 3 4 5 6 7 K L M N O P Q 1s2 2s2 3s2 4s2 5s2 6s2 7s2 2p6 3p6 4p6 5p6 6p6 7p6 3d10 4d10 5d10 6d10 4f14 5f14 Elektroni najprije popunjavaju niže energijske nivoe – ljuske i podljuske (bliže jezgri atoma). 45 .

46 .Atomi kemijskih elemenata poredani su u PERIODNI SUSTAV ELEMENATA po rastućem broju protona u jezgri. Pripadnost atoma određenom kemijskom elementu određuje njegov atomski broj (Z) odnosno broj protona u njegovoj jezgri.

vodoravni redovi (ima ih 7).14.16.sličnost kemijskih svojstava (ima 18 skupina) Od lijeva na desno raste atomski broj i promjer atoma Odozgo prema dolje raste promjer atoma Elementi galavne skupine: 1.i 2.(s-orbitale).. po građi vanjsle ljuske .. – 13. a u obrnutom smjeru raste elektropozitivnost elemenata 47 .lantanoidi i aktinoidi (f. metali i polumetali Od lijeva na desno (po dijagonali) raste elektronegativnost. Broj odgovara galavnom kvantnom broju n.orbitale predpredzadnje ljuske) Nemetali..(p –orbitale) Prijelazni elementi – od 3. 13.daje broj ukupnih ljusaka u atomu i broj zadnje ljuske Skupine – okomiti stupci .15.PERIODNI SUSTAV ELEMENATA (Mendeljejev) Periode.17.. skupine (d-orbitale predzadnje ljuske) Unutarnjeprijelzni elementi .. i 18.

nemetali polumetali metali – svi ostali elementi 48 .

Lekcija 4. metalna veza. primarne (kemijske) veze: ionska veza. Veze između atoma i molekula. VRSTE VEZA IZMEĐU STRUKTURNIH JEDINICA Veze između atoma. kovalentna veza.sekundarne (fizikalne) veze: van der Waalsova veza. 49 . vodikova veza. polarne veze.

VEZE IZMEĐU STRUKTURNIH JEDINICA VEZE IZMEĐU ATOMA (PRIMARNE ILI KEMIJSKE) VEZE IZMEĐU ATOMA I MOLEKULA (SEKUNDARNE ILI FIZIKALNE) IONSKA VEZA KOVALENTNA VEZA METALNA VEZA VAN DER WAALSOVA VEZA VODIKOVA VEZA INDUCIRANE DIPOLNE VEZE DISPERZNE (LONDONOVE) VEZE Slika 11. Podjela veza između strukturnih jedinica 50 .

jakost opada s udljenošću iona nisu usmjerene. IONSKA VEZA vezuju se atomi metala i nemetala jake atomske veze (Coulombove sile) – povezivanje (+) i (-) iona. u spojevima su u krutini zbijeni ovisno o njihovim dimenzijama prema vani mora biti očuvana njihova neutralnost kation ima mnogo manji promjer od aniona u suhom (bezvodnom) stanju ne provode električnu struju 51 .VEZE IZMEĐU ATOMA (PRIMARNE ILI KEMIJSKE) 1.

Nastajanje ionske veze atomi: Na i Cl ioni: Na+ i Cl - 11Na 17 Cl + 11Na 17 Cl - 2.7 2.8 Atom metala predaje svoj vanjski (valentni) elektron atomu nemetala. oktet) dok atom nemetala postaje negativno nabijeni anion (također s elektronskom konfiguracijom plemenitog plina) 52 .8 10 Ne 2.8 plemeniti plin plemeniti plin 18 Ar 2.8.8 2. Atom metala postaje pozitivno nabijeni kation (elektronska konfiguracija je kao kod plemenitog plina – stabilana.8.1 Elektronska konfiguracija 2.8.8.

kuhinjske soli.Shematski prikaz ionske veze i kristalne građe NaCl. gustoća elektrona a) b) 53 Slika 12. slika 12. b) kristalna rešetka NaCl . Shematski prikaz ionske veze: a) ionska veza.

KOVALENTNA VEZA spajaju se atomi nemetala veza je homopolarna. odnosno oktet svaki atom daje po jedan elektron i stvaraju zajednički elektronski par ( kovalenciju) ili više zajednički elektronski parovi pripadaju i jednoj i drugoj atomskoj jezgri. za razliku od ionske veze koja je heteropolarna međusobnim vezivanjem atomi postižu elektronsku konfiguraciju plemenitog plina. povezuju oba atoma usmjerena je u prostoru (molekule imaju definiran oblik) nespareni elektroni nisu “ slobodni” – ne provode električnu struju 54 .

Nastajanje kovalentne veze JEDNOSTRUKA KOVALENTNA VEZA : DVOSTRUKA KOVALENTNA VEZA: TROSTRUKA KOVALENTNA VEZA: 55 .

kut između veza od 104.50 Slika 13. CH4 – tetraedalni raspored. H2O – savinuta. Primjeri usmjerenosti kovalentne veze 56 . NH3 – trigonalni raspored. kutovi između veza 1070 Molekula vode.50 Molekula amonijaka. kutovi između veza od 109.Molekula metana.

b) dijamant 57 .Shematski prikaz kovalentne veze i kovalentne veze u kristalu dijamanta. Gustoća elektrona dijamant a) b) Slika 14. Shematski prikaz kovalentne veze: a) kovalentna veza. slika 14.

METALNA VEZA Karakter metalne veze: vežu se atomi metala elektroni oko iona metala su “slobodni”.provode električnu struju nije usmjerena gusto pakovane strukture – guste slagaline Nastajanje metalne veze Osnovna privlačna sila. kod metalne veze. uzrokovana je uzajamnim djelovanjem metalnih iona i zajedničkog elektronskog oblaka (elektronski plin) kojim su opkoljeni Atomi metala postaju pozitivni ioni koje čvrsto veže jedan oblak delokaliziranih elektrona (elektronski plin) 58 .

Shematski prikaz metalne veze: a) kristalna rešetka metala.Shematski prikaz metalne veze kod kristalane rešetke metala -gusta. b) metalna veza 59 . zbijena struktura i raspodjela “slobodnih” – delokaliziranih elektrona oko pozitivnih iona metala. Pozitivni ioni metala (jezgra atoma metala + unutarnji elektroni) Valentni elektroni – delokalizirani elektroni – elektronski oblak. slika 15. elektronski plin Slika 15.

Shematski prikaz dipolnog momenta 60 .VEZE IZMEĐU ATOMA I MOLEKULA (SEKUNDARNE ILI FIZIKALNE) veze između molekula nastaju uslijed polarizacije molekule polarnost – posljedica razlike u elektronegativnosti kemijskih elemenata koji su međusobno povezani kao i oblika (građe) molekule Dipolni moment (μ) – mjera za polarnost molekule: μ=q·a (umnožak električnog naboja i udaljenosti. razmaka između pozitivnog i negativnog naboja) Slika 16.

npr. STALNI (permanentni) DIPOLI A) VAN DER WAALSOVA VEZA dipolne privlačne sile nazivamo općenito i van der Waalsove sile veze koje nastaju nazivamo van der Waalsovim vezama molekula ima dipolni moment samo kada se središte pozitivnog i negativnog naboja molekule ne poklapaju veza je jače polarnog karaktera ako je veća razlika u relativnoj elektronegativnosti atoma negativno nabijen dio molekule privlači elektrostatskim silama pozitivno nabijen dio molekule. molekule HCl: δ+ H δCl δ+ δCl 61 ---- H .1.

inducirani dipol) deformiranjem elektronske strukture molekule: Fe 2+ .. O2 ) izazvati dipol (tzv.. kisika (O) i dušika (N) vodikova je veza jača od van der Waalsove.O2 62 .B. VODIKOVA VEZA između molekula u kojima su vodikovi (H) atomi povezani s najjače elektronegativnim atomima: fluora (F).. PROMJENJIVI DIPOLI A. Fe 2+ ion može kod nepolarnih molekula (npr. INDUCIRANE DIPOLNE VEZE npr. a slabija od ionske i kovalentne: 2.

DISPERZNE (LONDONOVE) VEZE privlačenje i između atoma (npr. Shematski prikaz Londonove veze između atoma plemenitih plinova 63 . plemenitih plinova) i molekula koje nemaju trajni dipol (simetrične molekule) nastaju kratkotrajni promjenjivi dipoli (oscilacije pozitivno nabijene jezgre u odnosu na elektrone u elektronskom omotaču – koji također osciliraju oko svojih ravnotežnih položaja Slika 17.B.

CdS / kovalentna 64 .. SiO2 (kristaliničan i amorfan) Polietilen. Au. Cu. Al. Vrste veza u tehničkim materijalima Vrsta materijala Metali Keramike i stakla Polimeri Način vezivanja Metalna veza Ionska / kovalentna Kovalentna i sekundarne veze Primjeri Fe.Tablica 2.. PE Poluvodiči Kovalentna ili ionska Si.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful