MEDNARODNI STROKOVNO-ZNANSTVENI POSVET

UPOR IN SPREMEMBE
V ZNANOSTI, IZOBRAŽEVANJU IN DRUŽBI

LJUBLJANA – ZAGREB 19.-21. 4. 2012.

MEÐUNARODNI STRU NO-ZNANSTVENI SKUP

OTPOR I PROMJENE
U ZNANOSTI, OBRAZOVANJU I DRUŠTVU

MEDNARODNI STROKOVNO-ZNANSTVENI POSVET

Upor in spremembe v znanosti, IZOBRAŽEVANJU IN DRUŽBI
(Ljubljana–Zagreb, 19.–21. 4. 2012.)

Posvet "Upor in spremembe v znanosti, izobraževanju in družbi" je nadaljevanje tridnevnega znanstvenega simpozija "Okvir za strategijo: sodobne politike znanosti in izobraževanja", ki je potekal oktobra 2011 v Zagrebu, v organizaciji Sindikata "Akademska solidarnost" in Filozofske fakultete Univerze v Zagrebu. Povod za organiziranje tovrstnih posvetov so vse bolj prisotni procesi komercializacije in privatizacije znanosti in visokega šolstva, zaradi esar so bili v zadnjih letih na razli nih krajih sveta pojavile številne pobude in gibanja: masovne zasedbe fakultet, stavke zaposlenih v akademskih ustanovah, uli ni protesti in drugo. Ti procesi so na Hrvaškem dosegli vrhunec s poskusom njihove nasilne kodifikacije leta 2011. Temu poskusu so se zaposleni v akademskih ustanovah vse Hrvaške uspešno zoperstavili s številnimi izjavami, z javnimi razpravami in akcijami ter, na koncu, s stavko. Konec istega leta so študenti in profesorji v Sloveniji povezani v gibanje "Mi smo univerza" zasedli del Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, z zahtevo, da se dvigne kvaliteta študija, ukine šolnine in prekarne oblike dela. Te akcije so bile obenem upor spremembam (privatizaciji, komercializaciji ipd.) kot tudi generator sprememb (združevanja in samoorganiziranja zaposlenih v akademskih ustanovah, povezovanja znanosti in visokega šolstva z drugimi sektorji družbe in gibanji idr.). Izhajajo iz teh izkušenj smo se odlo ili organizirati posvet, ki je usmerjen k analizi in interpretaciji prakti nih in teoretskih možnosti, dosega in danosti nekdanjih in sodobnih praks ter oblik upora v znanosti, izobraževanju in družbi.

kao i generator promjena (udruživanja i samoorganiziranja akademskih radnika. Spomenuti su procesi u hrvatskom kontekstu kulminirali 2011. 4. povezivanja znanosti i visokog obrazovanja i drugih društvenih sektora i pokreta i sl.) Skup "Otpor i promjene u znanosti. OBRAZOVANJU I DRUŠTVU (Ljubljana–Zagreb. javnim raspravama i akcijama.MEÐUNARODNI STRU NO-ZNANSTVENI SKUP OTPOR I PROMJENE U ZNANOSTI. zbog ega su se posljednjih godina diljem svijeta organizirale razli ite inicijative i pokreti. Te su akcije bile ujedno otpor promjenama (privatizaciji. a u kona nici i štrajkom. kao i masovne blokade fakulteta. obrazovanju i društvu. Tom su se pokušaju akademski radnici iz cijele Hrvatske uspješno suprotstavili brojnim izjavama. Povod za održavanje takvih skupova su uznapredovali procesi komercijalizacije i privatizacije znanosti i visokog obrazovanja. zahtijevaju i podizanje kvalitete nastave te ukidanje školarina i prekarnih oblika rada. Krajem iste godine su slovenski studenti i profesori udruženi u pokret "Mi smo univerza" blokirali dio Filozofskog fakulteta Sveu ilišta u Ljubljani. komercijalizaciji i sl. uli ni prosvjedi i dr. obrazovanju i društvu" nastavlja se na trodnevni znanstveni simpozij "Okvir za strategiju: suvremene politike znanosti i obrazovanja" koji je održan u Zagrebu. dosega i zadanosti nekadašnjih i suvremenih praksi i formi otpora u znanosti.). 2012. 19. godine s pokušajem njihove nasilne zakonodavne kodifikacije. u organizaciji Sindikata "Akademska solidarnost" i Filozofskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu.–21. u listopadu 2011. .). štrajkovi akademskih radnika. Polaze i od tog iskustva odlu ili smo se organizirati skup usmjeren na analizu i interpretaciju prakti nih i teorijskih mogu nosti. godine.

15 ODMOR ZA KAVO 12. sodelovanje.00–9.45 ODMOR ZA KOSILO .PROGRAM: LJUBLJANA ETRTEK.45– 15. 4. 2012 Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5.45 OKROGLA MIZA: Angažirana etnografija • SARA PISTOTNIK: Onkraj opisa in analize: prispevek etnografije pri gradnji bojev • TOMAŽ GREGORC: Dileme angažirane antropologije skozi okvir militantnega raziskovanja • URŠULA LIPOVEC EBRON: Angažirana etnografija in vprašanje smisla raziskovalne dejavnosti • BOJAN DEKLEVA / ŠPELA RAZPOTNIK: Raziskovanje v socialni pedagogiki: udeleženost. 19.00–12.00 • BOJAN BASKAR: O em govorimo. ko govorimo o teoriji? • TOMISLAV PLETENAC: Privrženost teoriji • DRAGO ROTAR / TAJA KRAMBERGER: Univerza kot družbena institucija in prakse oblasti • NIKOLAI JEFFS: Sledenje "tiraniji nestrukturiranosti" in "tiraniji tiranije" Moderatorka: Uršula Lipovec ebron 12.15–14.30 Otvoritev posveta in razglasitev nagrajencev antropološko-fotografskega nate aja PREDAVANJA: Zakaj (sploh) rabimo teorijo? 9.30–12. nasproti Gimnazije Vi ) 9. usmerjenost • IVONA GRGURINOVI : Etnografija in raziskovanje sodobnih družbenih gibanj Diskutanta: Miha Novak in Aljoša Dujmi 14.

15 Odhod na demonstracije proti var evalnim ukrepom ••• PETEK. 4.30 DELAVNICA: Umetniške prakse med subverzivnostjo in konformizmom Delavnica angažiranega gledališ a KUD LJUD in umetniška akcija v javnem prostoru v centru Ljubljane Moderator: Primož asl .00–14.00–13. Ana Brancelj.45–18. nasproti Gimnazije Vi ) 10.15. Miha Poredoš.15 FORUM: Razmislek o zasedbi Filozofske fakultete: Kaj smo dosegli? esa nismo? Kaj še bomo? SODELUJEJO: Lilijana Burcar. Adam Beriši .30-17. Rastko Mo nik. Dragan Nik evi Moderatorja: Bojan Baskar in Blaž Baji 18.00 DELAVNICA: Alternativne oblike združevanja. Damijan Štefanc.30 ODMOR ZA KOSILO 14. 2012 Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5. ekonomije subalternacije • BLAŽ HABJAN: Stanovanjske kooperative • VASJA SIMI : Socialni inkubator • MARKO PRETNER: Zadruga So a-Trenta • BLAŽ MURN: Kreativne zadruge • ANTON KOMAT: Biozofija Moderator: Peter Simoni 13. 20. Gaber Aleš.

4. ob 18h PROJEKCIJE Z DISKUSIJO: Ve er angažiranih filmov • Torek.) . 4. 2012. 4. razglasitev nagrajencev: 19. 2012. 4. 2012. 4. 2012 • Ponedeljek. 18.) in demonstracij proti var evalnim ukrepom (19.SPREMLJEVALNI PROGRAM POSVETA Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5. 4. 4. ob 17h OKROGLA MIZA: Teorije in prakse raziskovalcev iz Colectivo situaciones • Sreda. 16. nasproti Gimnazije Vi ) • Antropološko fotografski nate aj 2012 Rok za oddajo fotografij: 10. 17. 2012. ob 10h DELAVNICA: asopisno gledališ e in priprava transparentov za stavko javnega sektorja (18.

PROGRAM: ZAGREB PETAK. 4. 20. nacionalizam i intervencionizam: kratki osvrt na stanje u obrazovnom pogonu Bosne i Hercegovine • PETAR JANDRI : Akademska direktna akcija: dvorske lude u umreženom društvu • DIJANA URKOVI : Diskurs preambule prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti • Diskusija 12:00–14:00 PAUZA ZA RU AK 14:00–15:30 ZNANSTVENI ASOPISI. Vije nica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lu i a 3) 9:00–9:30 Otvaranje zagreba kog dijela skupa i o itovanje Sindikata "Akademska solidarnost" o prijedlogu izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju OBRAZOVNE I ZNANSTVENE POLITIKE 9:30–12:00 • MISLAV ŽITKO: Preludij za komodifikaciju obrazovanja: teorija ljudskog kapitala • ANDREA MILAT: Uloga humanisti kih znanosti u izgradnji društveno odgovornog obrazovnog sustava • MARIO KIKAŠ: Kapitalizam. ZNANSTVENI SUSTAV I SMISAO ZNANOSTI • GORAN PAVLI : O kolegijalnosti – ka novoj pedagogizaciji epistemologije • SANDRA KRIŽI ROBAN: S ili bez razmaka – maratonsko ritualno brojanje znakova u svrhu prikupljanja uvjeta za izbor u zvanje • IGOR ATI : Kakve asopise treba Hrvatska? • Diskusija 15:30–16:00 PAUZA . 2012.

Dokukino Croatia (Katan i eva 3. 20. 2012. Zagreb) 21:00 Projekcija filma Blokada Igora Bezinovi a 22:30 RAZGOVOR: Blokada – tri godine kasnije ••• . 4. pluriperspektivnost i integrativnost u znanosti i obrazovanju • MARIJA SELAK: U limbu predgovora • MORANA ALE: Prou avanje ("male" nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije • Diskusija 18:00–18:30 PAUZA 18:30 PANEL: Uz kritiku Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju Sindikata "Akademska solidarnost" Moderatorice: Ankica akardi i Ivana Perica PETAK..16:00–18:00 HUMANISTI KE ZNANOSTI I PLURIPERSPEKTIVNOST • ZVONKO KOVA : Interdisciplinarna solidarnost • HRVOJE JURI : Multidisciplinarnost.

Miha Novak.SUBOTA. PETRA RODIK. 21. uri ica ili Škeljo. Blaž Baji . Primož asl i Uršula Lipovec ebron. Marijana Hameršak 14:00–15:30 PAUZA ZA RU AK 15:30–17:30 NA ELA I METODE OTPORA • IVANA ZAGORAC: O kriti kome mišljenju • SAŠA BLAGUS: Znanost i gušenje otpora • ZDRAVKO POPOVI : Društveni sustav kao bioeti ko pitanje • MARKUS SCHATTEN: Politi ki aktivizam 2. IZVOR RUKAVINA: Anketiranje inicijative Akademska solidarnost • SUN ANA KUKOLJA TARADI: Da li je akademsko varanje postalo prihvatljivo ponašanje? • IVA MELINŠ AK ZLODI i MARIJANA GLAVICA: Dostupnost znanstvenih informacija u hrvatskim akademskim knjižnicama • Diskusija 11:30–12:00 PAUZA 12:00–14:00 RADIONICA: ZAOŠTRAVANJE SITUACIJE U HRVATSKOJ I SLOVENIJI – STRATEGIJA ZA OBRANU ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA SUDJELUJU: Anja Muhvi . Vije nica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lu i a 3) 10:00–11:30 ISTRAŽIVANJA AKADEMSKE ZAJEDNICE • KSENIJA KLASNI . 4. 2012. Marija Selak. Aljoša Dujmi . Hrvoje Juri .0 – pregled alata i mogu nosti na suvremenom Webu • Diskusija 17:30–18:00 ZAVRŠNA DISKUSIJA .

POVZETCI SAŽETCI POVZETCI SAŽETCI .

temve o teoriji? V em je razlika med znanstvenimi teorijami in kratkomalo teorijo? Od kod to. Z ene strani odpira prostor nadaljnjemu delu teoretsko- . da študentje v iskanju teorije (na primer doktorandi v procesu koncipiranja doktorske teze) identificirajo teorijo z dolo enimi imeni (npr. S tem rezom v resnico se teorija postavlja pred resnico in to. je proizvod specifi nega diskurza. ki se oblikuje neodvisno od družbenega konteksta. Proces konstrukcije etnografije tako predvideva razstavljanje resnice v klasifikatorne modele. medicina. simbolni hegemonijski aparat ni sposoben popolnoma vpisati v samorazglašeno realno. je tako teoretski projekt.. ki konec koncev postane odgovoren tudi za znanost o loveku (psihologija. vendar ga lasten obstoj sili v konsktrukcijo politi noteološkega koncepta prihodnosti. stalnega odloga. da izven reprezentacije ne obstaja ni esar smiselnega. Prav zaradi tega bo Foucault kot temeljna polja lastnih raziskav obravnaval umobolnice. pravo. Z druge strani teorijo ne bi smeli razumeti kot meta jezik.00 PREDAVANJA: Zakaj (sploh) rabimo teorijo? Moderatorka: Uršula Lipovec ebron • BOJAN BASKAR: O em govorimo.ETRTEK. Mejni položaj subjektov. od katerih je eden etnografski. To so prostori. nasproti Gimnazije Vi ) 9. ko govorimo o teoriji? Od kod praksa. z druge strani. antropologija. Lacan…)? Je kratkomalo teorija teorija. ki ima tudi dvojno delovanje. da je etnografska praksa. 4. Derrida. kar imenujemo realnost. ki je definiran z diskurzom kot realnost. Teoretski koncepti so namre proizvod asimetrije mo i. Foucault. Bourdieu. ali.). Iz tega se konstruira znan stavek Stuarta Halla. v katerih je najlažje razbrati normalizirajo o prakso.30–12. Vendar pa se. 2012 Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5. 19. Vsako poseganje v prostor. vedno odvisna od teorije.. zapore in klinike. ker bi se s tem moral odpovedati lastni eksistenci. ki so na tak ali druga en na in dislocirani iz ob ega diskurza postanejo predmeti teoretskega interesa. ki je zgubila svoj predmet in se lahko ukvarja le še sama s sabo oziroma s pogoji svoje reprodukcije? • TOMISLAV PLETENAC: Privrženost teoriji Alain Barnard v svojem delu Zgodovina in teorija v antropologiji ugotavlja. bolje re eno. da ne govorimo ve o teorijah. V tem prostoru odloga se odpira prostor kontingence. pri kateri je teorija ena od pomembnejših sopotnic. v smislu zbiranja podatkov.

Šele ko diagnosticiramo sile. Zgodovina kot akademski diskurz. s emer bi se zatirana zgodovina pojavila v novem diskurzu. ki jo Lacan imenuje sinthome – neko nerazrešljivo notranjo praznino. ki je pogoj identifikacije tako simbolnega aparata kot tudi posameznika. Z druge strani simptom skriva tudi svojo drugo stran. tisto. Vendar . mobiliziramo interferenco med realnim dogajanjem in tem. nesprejemljivo za teorijo. kako se skozi neoliberalno demontažo univerzitetne avtonomije in univerze kot družbene institucije razkrivajo tehnologije in prakse oblasti. da ga ta tako ali tako proizvaja) ali potrebo po teoretski artikulaciji znotraj dobro znane Leninove fraze "Kaj storiti?". kar vemo o preteklosti (o družbenih reprezentacijah preteklosti) dolo enega prostora in družbe. v kateri bo to dejanje prepoznano kot simptom ter kaže na potencialno razpršenost družbenega. • DRAGO ROTAR / TAJA KRAMBERGER: Univerza kot družbena institucija in prakse oblasti Najin referat bo usmerjen v kratko pojasnitev tega. Med koncepti. Ne gre torej za to. je postopna transformacija realnega v smeri. Realnost simbolnega aparata postane tako tudi njegov simptom.za razliko od simbolnega aparata. lahko spodbudimo oz. ki oblikujejo našo aktualnost. vendar ga vsaki znova postavlja na preizkušnjo. ki vnaprej vpisuje prihodnost v lastno nemo . ko se vidi. In na tem mestu se priklicuje prihodnost. ki akajo na novo priložnost. Benjamin zahteva tigrov skok v zgodovino. temve priklicuje sedanjost. Rezultanta te dvojne intervencije (obenem sinhrone in diahrone) v realno v primeru. da konstruira sedanjost kot neizbežni izhod iz preteklega dogajanja ter s tem odpira vse oblike tekstualnega in retori nega zanikanja in izpuš anja. služi zapiranju simbolnega aparata s tem. na primer. S tem je vsaka teorija praksa in vsaka praksa teorija. ki ne iš e odloga. da razmerja oblasti niso nekaj naravnega in tedaj je s kontinuirano kritiko mogo e spodnesti strukturo in spremeniti premise ter konfiguracije njene postavitve. so namre trenutki v zgodovini. da ima ta mo pose i na strukturno raven (tu je odpor inertnih sil najve ji). tisto nemogo e. da bi aktivizem imel neko prednost pred naknadno teoretsko elaboracijo (z obzirom na to. je potrebno vzeti znova. v katerega se on sam vpisuje. Ta priložnost se ne zgodi neodvisno ne od kontingentnega dogodka ne od teorije. V senci tega diskurza ostajajo dogodki.politi nega aparata. ki . v kateri se odpira scenarij fantazme gre tu za prehod skozi fantazmo. Vedno znova odpira razkol. skozi katerega govori Realno. To lekcijo. ki pomeni aktivno delovanje zoper socialno in intelektualno destruktivne neoliberalne strategije. ki se zrcali tudi v teoretskem. ki pomeni znosnejše sobivanje ljudi in oblikovanje družbenih pogojev možnosti za ustvarjanje (bodisi umetniško bodisi znanstveno). ki so izgubili svojo pertinentnost zavoljo diskurza in se prikazujejo kot simptomi zgodovine.

Ozaveš anje tega koncepta. pedagoško-dokumentarnih filmov na to temo in manifestov. šol. institucij) in seveda klasi na Bourdieujeva analiti na aksiomatika (refleksija/refleksivnost v znanosti. temve tudi za kriti no produktivno analizo marsikaterih današnjih družbeno kriti nih dejavnosti. je nujen tako za teoretski premislek kakor tudi za prakti no preseganje nekaterih negativitet ne samo znotraj zgodovinsko pojavnih oblik gibanja za žensko osvoboditev iz katerega je Freemanova izšla. prakti ni ut. navznotri podvaja prav tiste negativne elemente medsebojnih odnosov in zna ilnosti širše družbe. ki je bil prvi objavljen leta 1972. denimo. Tako lahko neka formacija. To pa lahko onemogo i emancipatorno uspešnost te formacije same in okrni kon ni domet njenega utopi nega horizonta. Tiranija nestrukturiranosti se oblikuje tam. "izre i resnico"). cura sui ("skrb zase") in parrhêsia ("govoriti odkrito". . ki kli ejo k ve ji ter domnevno bolj uspešni internacionalizaciji gibanja. egalitarnosti in avtorizacije vednosti zunaj ustaljenih krajev (akademe. deklarira kot emancipatorna. ki se na zunaj. • NIKOLAI JEFFS: Sledenje "tiraniji nestrukturiranosti" in "tiraniji tiranije" V asu. habitus. kakor jo je v svojem lanku "Tiranija tiranije" podala Cathy Levine (1979) in v zaklju ku ponudi nastavke za njuno aktualno sintezo. so: Foucaultova ideja vstaje (l'idée de soulèvement). kjer se iz izhodiš ne kritike nelegitimne avtoritete vendarle oblikujejo strukture neformalne avtoritete. pri ujo i prispevek želi opozoriti na dandanes še vedno klju en koncept "tiranije nestrukturiranosti". Rancièreova pojmovanja emancipacije. kakršno je podal v istoimenskem lanku Jo Freeman.se nama zdijo pomembni za to. polje. njegova raba kot analiti nega orodja. ki jih želijo sicer prese i. ko beležimo porast razli nih prakti nih priro nikov aktivisti nega organiziranja. oblike kapitala). Prispevek tudi opozarja na najbolj znano kritiko Freemanove. družbeni prostor.

ki ne le opazuje sveta. raziskovalka? Kakšen je pomen angažiranega raziskovanja? Kje se skrivajo pasti takega raziskovanja? Na podlagi izkušenj nekaterih angažiranih raziskovalcev in raziskovalk bomo poskušali ugotoviti. smo lahko samo pesimisti ni. A e se zadovoljimo zgolj s tem. . Domnevati je mogo e.12. Je o tem mogo e glasno razmišljati? Je o tem zaželeno in spodobno govoriti? Se je zgodilo (uresni ilo) kaj. da smo se v svojih pri akovanjih veliko bolj razlikovali med sabo kakor v splošnih ciljih. kako udobno foteljaško življenje zamenjati za delo z ljudmi. kar ni bilo pri akovano ali kar ni bilo zastavljeno kot cilj? Okrogla miza bi želela biti spodbuda in izziv v tej smeri.45 OKROGLA MIZA: Angažirana etnografija Diskutanta: Miha Novak in Aljoša Dujmi Kaj pomeni biti angažiran raziskovalec. iluzionisti ni ideal "objektivnosti" pa za odkrito.15 FORUM: Razmislek o zasedbi Filozofske fakultete: Kaj smo dosegli? esa nismo? Kaj še bomo? Moderatorja: Bojan Baskar in Blaž Baji Okrogla miza bo pretežno posve ena pluralnemu razmisleku o individualnih izkušnjah zasedbe in individualnim ocenam razhajanj med pri akovanji. cilji in uresni enim. e mehani no primerjamo formulirane cilje zasedbe z doseženimi rezultati. to pomeni.etike. kakšen u inek imajo angažirane/aktivisti ne/udeležene/militantne raziskovalne metode in kakšne so njihove konkretne posledice? Kaj pomeni zapustiti akademski slonokoš eni stolp in sodelovati z marginaliziranimi skupinami pri iskanju pravice ali biti soudeležen v novih družbenih gibanjih? Razmišljali bomo. temve ga tudi spreminja? 15. Zato bo za izhodiš e naše okrogle mize vprašanje: kako naj bo raziskovanje družbeno odgovorna dejavnost. da pri sebi nismo reflektirali in artikulirali.15–14. temve krepitev njenega bistva . iskreno pristranost? Ta pristranost nam ne bo pomenila odmika od znanosti. kaj smo pravzaprav pri akovali (in kaj smo si želeli).45–18.

30-17. nekako poleg gibanj 15o in MSU. da so razli ne oblike dogovonega ravnanja z materialnim svetom redke. državo in svetom se skratka razgrinja ve modelov družbenega samoorganiziranja: socialno podjetništvo in zadruge sta dve možni obliki. Kritika neoliberalizma najpogosteje izpostavlja razpad socialne države in od nje zahteva pravi nejše socialne transferje. 2012 Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofske fakultete v Ljubljani (Zavetiška 5. Na delavnici bomo poslušal predstavitve razli nih vrst zadrug. saj si jih je popolnoma podredila država. neodvisnost in okolje. kaj šele. e imajo znanje. saj ni le aktivisti na umetnost tista. 20. bile so centralizirane. ki nam omogo ajo nastopiti v javnem prostoru. ki so zamišljene in preizkušane v umetniški produkciji in medijskem delu. Praviloma v Sloveniji ne delujejo niti hišni sveti niti soseske. Sledila bo delavnica z gledališko skupino KUD Ljud. temve tudi politi ni aktivizem vse bolj uporablja specifi ne metode. zgodovinskih izkušenj. ki so se ve inoma rojevale v zadnjem obdobju. Med posameznikom.00–13. ekonomije subalternacije Moderator: Peter Simoni Skupnosti so trajne. Na poskuse ponovne teoretske in prakti ne oživitve (ekonomij) skupnosti bomo pogledal v lu i krize.00 DELAVNICA: Alternativne oblike združevanja. 4. . kjer bomo spoznavali konkretne tehnike. veš ine in tehnike. v resnici neprostovoljne in nedemokrati ne kmetijske politike.30 DELAVNICA: Umetniške prakse med subverzivnostjo in konformizmom Moderator: Primož asl V uvodu bomo poskušali odgovoriti na vprašanje: kakšno vlogo imajo angažirane umetniške prakse pri aktualnih družbenih gibanjih? Pri tem bomo odpirali temo o težnji transverzalnih prepletanj. s katerim ohranjajo solidarnost. Vendar v splošnem lahko ugotovimo.PETEK. ekologije vsakdanjega življenja . ki se pridružuje politi nemu gibanju. Zadruge so v obdobju socializma dobile slab sloves. 14. da bi se državljani bolj proaktivno vklju evali v (eti ne) podjetniške dejavnosti. nasproti Gimnazije Vi ) 10. Zaklju ili bomo z umetniško akcijo v javnem prostoru centra Ljubljane in tako z lastno izkušnjo iskali odgovore na prej zastavljena vprašanja.in primerov dobrih praks doma in v tujini.

Ovaj rad ima za cilj baviti se pitanjem kako bi izgledao obrazovni sustav koji bi odre ivale humanisti ke znanosti i kakve je politi ke poteze nužno donijeti da bi se omogu io po etak izgradnje takvog društva. Vije nica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lu i a 3) 9:30–12:00 OBRAZOVNE I ZNANSTVENE POLITIKE • MISLAV ŽITKO: Preludij za komodifikaciju obrazovanja: teorija ljudskog kapitala Od kraja sedamdesetih godina zemlje naprednog kapitalizma suo ene su s ubrzanim propadanjem institucionalnog okvira poznatog pod nazivom država blagostanja. Umjesto dominantne politi ke paradigme – tržište kao alfa i omega svega – društveno odgovorno obrazovanje i humanistika koja bi izgradila odgovorno društvo stoje u izravnoj suprotnosti s tržištima jer ih ograni avaju i reguliraju. ali je istovremeno postala prepoznatljiva i prihva ena u razli itim korporativnim praksama. . 4. Spomenuta se teorija veoma brzo proširila i u druge znanstvene discipline. koju su od kraja šezdesetih godina razvijali ekonomisti ikaške škole. Imati društveno odgovorni obrazovni sustav zna i prije svega zaštititi obrazovanje. te istražiti kako se postavke tog teorijskog okvira ogledaju u suvremenim težnjama da se sustav obrazovanja i znanosti uklopi u tržišne tokove. Danas su svi ovi pojmovi i na ela anakronizmi koji imaju malo veze s tržištem. od upliva tržišta.PETAK. Humanistika radi upravo to. • ANDREA MILAT: Uloga humanisti kih znanosti u izgradnji društveno odgovornog obrazovnog sustava Iz naslova ovog izlaganja dalo bi se zaklju iti da je pozicija humanisti kih znanosti ve takva ili da je nekad bila takva da omogu ava izgradnju društveno odgovornog obrazovnog sustava. Stoga se nalazimo na još jednoj ratnoj pozornici: humanistika protiv tržišta. osobito u onima koji se ti u upravljanja ljudskim resursima. što je nedopustivo u društvu koje odre uju politike "slobodnog" tržišta. 20. Ovdje nam je cilj pokazati teorijske pretpostavke koje leže u pozadini razmišljanja o radnoj snazi kao kapitalu. 2012. omogu iti humanistici da doista ima takvu ulogu – ulogu koja joj pripada – zna ilo bi da je prethodno donesena politi ka odluka kojom se omogu ava izgradnja društveno odgovornog obrazovnog sustava. "ideološka" odnosno teorijska dimenzija nije dobila potrebnu analiti ku pažnju. a ne obrazovni sektor. Stoga je kao predmet naše rasprave postavljena teorija ljudskog kapitala. Me utim. Ova na ela obrazovnim tržištima izravno štete. krši tržišna pravila igre. I dok su socioekonomski faktori koji su uvjetovali taj proces razmjerno prihvatljivo pokriveni.

nacionalisti ke elite. . Na ovim temeljima odgovor na pitanje o smjeru djelovanja traži u istodobnom ponovnom definiranju uloge akademske zajednice u umreženom društvu te osvješ ivanju pojedinca i akademske zajednice. nacionalizam i intervencionizam: kratki osvrt na stanje u obrazovnom pogonu Bosne i Hercegovine Aktualni društveno-humanisti ki diskurs o politi kom stanju u Bosni i Hercegovini (u svojoj siromašnoj produkciji) krasi stalno isticanje nacionalizma (a posljedi no i rata) kao jedinog izvora i povoda katastrofalnom stanju u državi. pesimizam sadržan u kritikama globalnih promjena visokoškolskog sustava odmjenjuje optimisti ka akademska direktna akcija. 2000) koji isti e upravo alijansu ovih triju politika kao klju nu za razumijevanje postdejtonske Bosne i Hercegovine. U svom osvrtu u upravo izdvojiti obrazovnu politiku u ovoj zemlji kao najo itiji. Srednjoškolsko obrazovanje je pak izrodilo instituciju "mutanta" ovih politika prozvanom "dvije škole pod jednim krovom" (Mostar. i pokazuje da u umreženom društvu dolazi do op eg nedostatka osobne odgovornosti. Pritom se ili zaboravlja ili ignorira da je uništenjem realnih socijalizama došlo i do uspostave novog ekonomskog sistema. Stolac i Gornji Vakuf) kojim se produbljuje stanje nacionalne podijeljenosti u društvu. • PETAR JANDRI : Akademska direktna akcija: dvorske lude u umreženom društvu Ovaj rad istražuje ulogu akademske zajednice u umreženom društvu te pokazuje kako se ona sastoji od gomilanja proturje nosti u dominantnom diskursu u svrhu izazivanja njegove promjene. Na ovaj na in. a završetkom rata – humanitarno(-birokratske) intervencije me unarodne zajednice koja (s razli itim intenzitetima) traje do danas. Kao završni udarac ikakvom pokušaju promišljanja alternativa ovakvim strukturnim rješenjima pokazala se udžbeni ka politika koja je nacionalisti ku hegemoniju samo dodatno intenzivirala uz blagoslov me unarodne birokracije. proizvod ovih triju bitnih odrednica bosanskohercegova ke stvarnosti danas. Kao temeljnu bibliografsku referencu u svom osvrtu koristit u istraživanje britanskog sociologa David Chandlera (Bosnia – Faking Democracy After Dayton. a onda i najperfidniji. Na primjeru stanja u cjelokupnom sektoru obrazovanja bez velikih i dubokih "analiti kih kopanja" mogu se uo iti strukturne malignosti na kojima su intenzivno radili OSCE. pokazuje se da se borba za akademske slobode svodi na široki konsenzus o pitanju u kakvom društvu želimo živjeti.• MARIO KIKAŠ: Kapitalizam. Rad istražuje ulogu pojedinca u ovom procesu. Obzirom na injenicu da se konceptualno podjednaki problemi pojavljuju unutar i izvan akademske zajednice. a u visokom obrazovanju u sprezi s njima i kapital što je rezultiralo potpunim otvaranjem ovog sektora privatizaciji.

14:00–15:30 ZNANSTVENI ASOPISI. ne-hijerarhiziranih. To je jedan od zakona koji su u prošlogodišnjoj javnoj raspravi naišli na žestoki otpor znanstvene i sveu ilišne zajednice i koji su prije kraja mandata prošle Vlade Republike Hrvatske odba eni. dakle. Radi se o prijedlogu zakona nakon izmjena. nakon prvog kruga javne rasprave.• DIJANA URKOVI : Diskurs preambule prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti U radu se promatra jezik preambule prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti iz 2011. "nelegitimne" vrste znanja doprinesu kona nom spoznajnom ishodu. i zašto bi to uop e u inili? Što zna e termini kompetitivnost i izvrsnost u povijesti umjetnosti i ho e li se istraživanja i znanja koja posredujemo odraziti na kolekcionare umjetnina? . na tržišnim uvjetima temeljnom društvu. Uprezanjem alternativnih metodoloških i epistemoloških procedura omogu ilo bi se da i. Promatraju se neoliberalni diskurzivni elementi iz kojih se mogu iš itati krajnji ciljevi odba enih zakona: komercijalizacija znanosti i visokoga školstva. • SANDRA KRIŽI ROBAN: S ili bez razmaka – maratonsko ritualno brojanje znakova u svrhu prikupljanja uvjeta za izbor u zvanje Može li autorski izložbeni projekt biti proglašen izvornim znanstvenim radom? Koliko bodova vrijedi teorijski prilog u stranom (relevantnom. participativnih istraživa kih praksi. U analizi u se usredoto iti na specifi nost umjetni ke nastave i ishode koje poimanje umjetnosti kao kolektivnog rada može generirati. unutar nekih paradigmi. poticanje konkurentnosti me u znanstvenicima i poja anje politi ke kontrole nad sveu ilištima i javnim institutima. ali ne i indeksiranom) asopisu? Koje stru ne aktivnosti povijesti umjetnosti nije mogu e pretvoriti u bodove ili slovna mjesta i ostvariti napredovanje u zvanju? Koju vrstu poslovne isplativosti mogu ponuditi povjesni ari umjetnosti u budu em. ZNANSTVENI SUSTAV I SMISAO ZNANOSTI • GORAN PAVLI : O kolegijalnosti – ka novoj pedagogizaciji epistemologije U izlaganju u prezentirati prijedlog revizije klasi nog kompeticijskog peer-review modela znanstvene produktivnosti u smjeru kolaboracijskih.

Oni mogu biti samo znanstveni.1% svjetskog znanja je relativno jednostavna. stru ne i obrazovne sadržaje te prenose u zemlju znanje i spoznaje potrebne za stvaranje nove vrijednosti. koje odre uje politika. Svima s dobrim zamislima treba omogu iti rad financiran iz hrvatskih i stranih sredstava. dezorijentirane znanstvene zajednice. razmjerno podru ju. Istraživanja namijenjena stvaranju svima dostupnog novog znanja koje se stavlja besplatno na raspolaganje svjetskoj znanstvenoj zajednici i ostalim zainteresiranim treba financirati pretežno iz stranih izvora. treba prodati zainteresiranim stranim izdava ima. Treba tražiti na svim podru jima niše. naj eš e na engleskom jeziku. Sredstva koja odvaja Hrvatska treba usmjeriti na ona istraživanja koja vode stvaranju nove vrijednosti i intelektualnog vlasništva. poput nanotehnike ili znanosti o životu jer za to ne postoje ni kadrovski ni materijalni resursi. Infrastrukturni projekti i usluge ne jam e opstojnost zemlje. Name e se pitanje po emu su to hrvatski asopisi koje treba podupirati novcem hrvatskih poreznih obveznika. Zato zemlja treba znanstvenu politiku u kojoj su zastupljena temeljna. tehni kih i društvenohumanisti kih znanosti. ako u njima esto nema radova nijednog hrvatskog autora i nijedne hrvatske rije i. Suvremena znanstvena politika zemlje koja stvara manje od 0. Istodobno treba naglasiti da su mogu e racionalizacije spajanjem više sli nih asopisa. Težište financiranja mora biti na mješovitim asopisima koji sadrže znanstvene. Pritom se bez zauzimanja stavova nižu radovi doma ih i stranih autora koji se objavljuju za strane baze podataka koje onda skupo napla uju svoje usluge. Takvoj zemlji potreban je visoko razinski prijenos znanja kako bi se moglo istraživati s ciljem novih otkri a i izuma. asopisi su izlaz iz procesa ostvaraja otkri a i izuma. Sredstva treba odvojiti i za znanstvenopopularizacijske asopise poput stogodišnjaka. asopisa Priroda. me u ostalim. . posljedica je. Ovaj se stav temelji na spoznaji da su tehni ki i gospodarski ciljevi uvijek u funkciji društveno-humanisti kih ciljeva. ako su tako uspješni kako se predstavljaju. I tiskaju se. Oni u zemlji poput naše. A posljedice toga vidljive su i u politici asopisnog izdavaštva. Takve asopise. na hrvatskom i stranim jezicima. Toj politici ne treba nametanje strateških pravaca.• IGOR ATI : Kakve asopise treba Hrvatska? Hrvatska nema strategiju razvoja temeljenu na stvaranju nove vrijednosti. imaju više funkcija. Dok postoji visokoškolska nastava na hrvatskom jeziku to je nužnost. Zašto Hrvatska nema strategiju razvoja. primijenjena i razvojna istraživanja na podru ju prirodnih.

Da bismo odgovorili na pitanje o uzroku ovih problema.16:00–18:00 HUMANISTI KE ZNANOSTI I PLURIPERSPEKTIVNOST • ZVONKO KOVA : Interdisciplinarna solidarnost U izlaganju e biti rije i o potrebi napuštanja monodisciplinarnih studija u korist interdisciplinarnih i transdisciplinarnih kao posebnom vidu akademske interdisciplinarne solidarnosti: s obzirom na spoznajnu ograni enost pojedinih disciplina. Uz o itu tendenciju podvrgavanja humanisti kih znanosti prirodnim. odnosno globalnom tržištu). nego u opasnost dolaze i pojmovi znanja i istine. trebamo istraživati novovjekovne paradigme znanosti i tehnike (tj. • HRVOJE JURI : Multidisciplinarnost. te s njima povezane moderne forme ekonomije i politike. pluriperspektivnost i integrativnost u znanosti i obrazovanju U doba ekstremne fragmentacije i specijalizacije znanosti i obrazovanja ne samo da je sve teže govoriti o svrhama i ciljevima znanosti i obrazovanja u tradicionalnom smislu. odnosno jednako kao što su humanisti ke znanosti esto na meti kritika zbog svoje neegzaktnosti. pa samim time i (uvjetno re eno) manje tržišne isplativosti. U ovom u izlaganju – oslanjaju i se na inovativni koncept i projekt "integrativne bioetike" – nastojati pokazati zašto su u tom pothvatu klju ni pojmovi multidisciplinarnosti. s obzirom na interkulturnu dimenziju studija i znanosti te s obzirom na nužnu me usobnu solidarnost disciplina humanisti kih i društvenih znanosti u suvremenom svijetu (posebno na današnjem tranzicijskom. te kakva je njihova uloga u znanosti i obrazovanju. Kakvi se svi procesi odvijaju u pozadini odnosa izme u umjetni kog djela i pokušaja . te obrazovanosti i obrazovanja. tehno-znanosti). • MARIJA SELAK: U limbu predgovora Procesi komercijalizacije znanosti i visokog obrazovanja koji rezultiraju sve izraženijom hijerarhizacijom akademskih disciplina usko su vezani uz današnje dominantno prirodoznanstveno tuma enje svijeta. da bismo pronašli izlaz iz sveop e krize u kojoj se ovje anstvo nalazi – a koju se može opisati i kao krizu instrumentalnog uma i kao duhovno-moralnu krizu i kao krizu humanuma i kao ekološku krizu – prvenstveno se trebamo posvetiti promišljanju i premišljanju znanja i znanosti. ponekad i same humanisti ke znanosti preuzimaju logiku i retoriku dominiraju ih (strogo znanstvenih metoda) te se time izvitoperuju u svojevrsne tla itelje umjetnosti. pluriperspektivnosti i integrativnosti. ije se negativne posljedice pokazuju na razli itim razinama ljudskoga života. No. i unutar samih humanisti kih znanosti mogu se primijetiti sli ni kolonizatorski monoperspektivni pokušaji svladavanja neznanstvene slike svijeta.

uspješnosti i podba aja. kroz pokušaj propitivanja toga što predgovor uop e jest. Naime. odnosa izme u književnih i estetskih tvorevina prema ostalim društvenim praksama i. Promišljanje predgovora u ovom e se izlaganju odvijati na dvije razine. svaka od tih skupina odnosa po iva na asimetri noj binarnoj opreci izme u kanonskog i minornog.njegovog teorijskog utemeljenja možemo vidjeti na primjeru predgovora umjetni kom djelu koji je sastavni dio svakog kataloga izložbe. odustaju i od raznovrsnih programa "zbijanja redova". isplativijim i ukratko korisnijim i važnijim znanstvenim disciplinama. a napose studija književnosti. gdje emo se. odnosa humanisti kih znanosti. . Na toj e se podlozi otvoriti pitanje što bi predgovor mogao biti te e se u duhu pluriperspektivnog razumijevanja svijeta koje uklju uje znanstvene. Izlaganje e se baviti pitanjem može li se komparativno istraživanje nacionalne književnosti. promisliti mogu nosti poetskog tipa predgovora kao mogu e alternative klasi nom dokumentacijskom egzaktnom predgovoru umjetni kom djelu. zbog svoje osjetljive posredni ke uloge izme u umjetnika. plodnije utemeljiti upravo na prou avanju naoko slabih aspekata svojega predmeta. ali i neznanstvene perspektive. pa i književnih pojava uop e. osvrnuti na nedavno istraživanje o ulozi predgovora koje je napravljeno u sklopu izložbe Etikete tuma enja. prema dominantnoj neoliberalisti koj predodžbi o unosnijim. a usredoto uju i se na performativni potencijal pojedinih književnih tekstova odnosno opusa. institucionaliziranog i potisnutog. Prvo. ali i povjesni arskoumjetni ki pokušaji poznanstvenjivanja ili preispisivanja umjetnosti s druge strane. Naime. odnosno djela i posjetitelja upravo se u predgovorima ogledaju suvremene tendencije podvrgavanja umjetnosti tržišnoj isplativosti s jedne. me u ostalim. • MORANA ALE: Prou avanje ("male" nacionalne) književnosti u doba tehnobirokratske dominacije Neizvjesna perspektiva marginalne književne kulture name e pomisao o analogiji "slabosti" i "rubnosti" izme u odnosa malih nacionalnih kultura i pripadnih kolektivnih identiteta prema europskoj matici. naposljetku.

koje e lanovi RG razmotriti u suradnji s ostalim sudionicima diskusije. Povodom njezina izlaženja održat e se panel-diskusija u kojoj e pojedini lanovi Radne grupe za Deklaraciju komentirati reakcije na Deklaraciju. . Poseban naglasak stavit e se na mogu nosti operacionalizacije rješenja zagovaranih Deklaracijom. Rasprava o Deklaraciji stoga e biti upotpunjena i raspravom o Nacrtu prijedloga Zakona.18:30 PANEL: Uz kritiku Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju Sindikata "Akademska solidarnost" Moderatorice: Ankica akardi i Ivana Perica Sindikat Akademska solidarnost svojom Deklaracijom o znanosti i visokom obrazovanju zagovara promjenu vrijednosne paradigme u okviru koje su se više od desetlje a definirali visoko obrazovanje i znanost. a jedno od goru ih pitanja jest svakako i aktualna javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Deklaracija pokušava dati odgovore na neka od goru ih pitanja visokoobrazovnog i znanstvenog sustava RH. koji e se itati iz vrijednosne perspektive iznesene u Deklaraciji kao dosad jedinstvenom dokumentu kojim je akademska zajednica odlu ila reagirati na nagle i netransparentne pokušaje provo enja reformi i uskla ivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja s praksama zemalja Europske unije. paneldiskusija osmišljena je i kao proširenje rasprava vo enih tijekom nastajanja Deklaracije. Osim što e se osvrnuti na pristigle kritike i pohvale Deklaracije.

Hrvatska akademska zajednica nije izuzeta iz tog svjetskog trenda. ipak djeluju zaprepaš uju e.SUBOTA. U takvom okruženju. štrajku. 2012. Nepoštenje je u svim segmentima hrvatskog društva doseglo alarmantne proporcije stvaraju i sveop u atmosferu cinizma i erozije povjerenja. Svrha istraživanja je inovativnim pristupom zapo eti sustavno pra enje relevantnih tema u akademskoj zajednici. 4. Nažalost.) i metodološke naravi. gra ani Hrvatske percipiraju zdravstvo kao jednu od najkorumpiraniji djelatnosti javnog sektora. dugotrajno impregniranom korupcijom. PETRA RODIK. U skladu s na elom "znanost mora biti utemeljena na suradnji. U tom kontekstu ne bi nas trebali previše iznenaditi rezultati istraživanja me u studentima svih hrvatskih medicinskih fakulteta o njihovim osobnim iskustvima s varanjem i percepcijama akademskog nepoštenja tijekom njihovog srednjoškolskog obrazovanja te kasnije tijekom studija na medicinskim fakultetima. velika ve ina (>98%) anketiranih studenata medicine (n=1160) priznaje da su tijekom . a ne natjecanju". Vije nica Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lu i a 3) 10:00–11:30 ISTRAŽIVANJA AKADEMSKE ZAJEDNICE • KSENIJA KLASNI . 21. kra e i nepravde. izlaga i iz predloženog konstruiraju anketni instrumentarij prema konceptualnim odrednicama i metodološkim kriterijima. tvorbi upitnika pristupa se na originalan na in: lanovima akad-solid mailing liste i prisutnima na sastancima omogu uje se da sami predlažu pitanja. • SUN ANA KUKOLJA TARADI: Da li je akademsko varanje postalo prihvatljivo ponašanje? Svakodnevno nas mediji bombardiraju slu ajevima korupcije. znanstvenoj politici i sl. ini se da su prevare i obmane postale ubikvitarne. Iako rezultati možda nisu iznena uju i. sveu ilištu i znanosti. Ciljevi istraživanja su deskriptivne (socioprofesionalna struktura te stavovi i mišljenja o organizaciji AS. prevarom i lažima nerealno je o ekivati da e plemenita medicinska profesija ostati utvrda moralnosti i poštenja. Naime. Akademska zajednica nije izuzetak: varanje je u estalo na svim obrazovnim razinama i u svim sustavima. u razvijenim i u manje razvijenim zemljama diljem svijeta. IZVOR RUKAVINA: Anketiranje inicijative Akademska solidarnost U izlaganju emo predstaviti rezultate online ankete provedene me u potpisnicima Inicijative protiv predloženih zakona o visokom obrazovanju. ak i predsjednik Josipovi tvrdi da je u Hrvatskoj "korupcija postala na in života". Nakon predvi enog roka.

a ak 78% priznaje u estalo varanje.. ve ina (82%) smatra da se varalice ne srame svog nepoštenog ponašanja. 12:00–14:00 RADIONICA: ZAOŠTRAVANJE SITUACIJE U HRVATSKOJ I SLOVENIJI – STRATEGIJA ZA OBRANU ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA Skup Otpor i promjene u znanosti. Diskutanti iz Slovenije i Hrvatske na radionici e uvodno govoriti o štetnim tendencijama u znanosti i visokom obrazovanju. graditelja mostova. zadrže ste ene navike nepoštenog ponašanja. Nabava i osiguravanje dostupnosti potrebnih izvora jedna su od temeljnih zada a visokoškolskih knjižnica. Usporedo se u Hrvatskoj odvija takozvana javna rasprava o proceduralno i sadržajno spornom nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. • IVA MELINŠ AK ZLODI i MARIJANA GLAVICA: Dostupnost znanstvenih informacija u hrvatskim akademskim knjižnicama Unato sve ve em broju i kvaliteti slobodno i besplatno dostupne literature. kao i u javnom sektoru op enito. . uklju uju i i Akademsku solidarnost. za istraživanja i nastavu u svim podru jima znanosti još su uvijek u velikoj mjeri neophodni komercijalni izvori informacija: asopisi. ve se time hvale. knjige.dosadašnjeg obrazovanja sudjelovali u nekom obliku akademskog varanja. roditelja). raznovrsne baze podataka. travnja). pa i u budu oj profesionalnoj lije ni koj praksi nastave varati svoje bolesnike. studente i znanstvenu zajednicu. Pri tome. Na in donošenja i sadržaj nacrta prijedloga u brojnim elementima podudara se s prošlogodišnjim "Fuchsovim zakonima" ije donošenje je sprije ila akademska zajednica. kontrolora letenja.. u itelja. Cilj izlaganja je prikazati promjene koje se zbivaju u podru ju objavljivanja i trgovanja literaturom na me unarodnoj sceni kao i u doma em kontekstu. travnja) i ljubljanskih demonstracija protiv mjera štednje (19. dok e se rasprava usmjeriti na prednosti i nedostatke iskušanih modaliteta otpora tim tendencijama. obrazovanju i društvu održava se u vrijeme op eg štrajka javnoga sektora u Sloveniji (18. te posljedice koje te promjene donose u poslovanje knjižnica i potrebe i o ekivanja korisnika. kao i na oblikovanje budu e suradnje i zajedni kih akcija. kolege. pripadnici sljede e generacije lije nika (ili nuklearnih fizi ara. Zna i li to da je akademsko varanje postalo prihvatljivo ponašanje? U velikoj smo nevolji ako ti mladi ljudi.

a sigurno vodi u pokornost bez interesa za djelatnim naporom kako bi taj svijet postao bitno druga iji (a to zna i bitno bolji) nego što ve jest. a znanstvene institucije se sve više povezuju s dominantnim korporativnim i vladinim centrima mo i.15:30–17:30 NA ELA I METODE OTPORA • IVANA ZAGORAC: O kriti kome mišljenju Kriti ko mišljenje razumije se kao jedna od najvažnijih karakteristika svakog slobodno misle eg pojedinca te bi trebalo predstavljati nužan preduvjet svakog istraživanja i. Više nego ikada u povijesti. ve i kao prihvatljivo i dobrovoljno podre ivanje tehni kom aparatu koji uve ava komfor življenja te povisuje produktivnost rada. Na djelu je nasilje nad mogu noš u samodjelatnosti: um se supstituira razumom u svrhu ostvarenja ideoloških ciljeva kapitalisti kog totalitarizma. posebno ona primijenjena. koji funkcioniraju na osnovi takozvanog "zdravog razuma". postaje i snažan politi ki faktor i nosioc mo i. jednom od oblika ljudskog otu enja. Znanost se tu pojavljuje kao faktor otpora. te iskazuje iznimno snažne i mo ne vlastite interese. Stvara se kastinski sloj samodovoljne kvaziintelektualne elite. Ona je usmjerena protiv same biti ovjeka. ekonomska i socijalna. dakle umnog pristupa stvarnim problemima i fenomenima te produciranje inteligenata (u najboljem slu aju). Znanost. odnosno kako bi postao ovjekov svijet. znanstvenici ne vide da je ono što im se plasira kao sloboda u stvari eklatantna nesloboda. ovjek postaje dobrovoljni rob opredme enih me uljudskih odnosa. Svedeni na najamni ku. jer negira ovjekovu – slobodu. . Izlaganje razmatra osnovna obilježja kriti koga mišljenja s posebnim osvrtom na poticajne i represivne kontekstualne okvire unutar kojih ono postaje (ne)mogu im. posljedi no. Posebno destruktivna za ovjekov svijet jest eliminacija radikalno kriti kog. Takva struktura mišljenja i egzistiranja jest religiozni odnos. ali je izvrgnut najve oj opasnosti: dresuri mišljenja. ali i kao zna ajan faktor gušenja otpora u vidu scijentizma kao oblika dresure mišljenja. obespravljenu i manipuliranu gomilu inteligenata lišenih samosvijesti. svakog novog intelektualnog doprinosa. Poticanje i razvoj kriti koga mišljenja se tako er predstavlja kao jedan od osnovnih zadataka obrazovnih sustava koji streme ka formiranju slobodno misle eg pojedinca. Otpor postoji. koja teži ka mo i vladanja nad svima koji su van njihova samoreproduciraju eg zatvorenog kruga. svjedoci smo posvemašnjeg procesa negacije ovjeka kao slobodnog stvarala kog bi a prakse. koja se sad ne manifestira samo kao politi ka. Zaista. Znanstvenik je istovremeno i proleter i nositelj totalitaristi kih tendencija suvremenog svijeta. • SAŠA BLAGUS: Znanost i gušenje otpora Današnje doba je doba kontrarevolucije kojom su zahva ena sva podru ja ljudske djelatnosti.

alati za društveno ozna avanje i dr. Ono 'etika' u 'bioetika' bitno odre uje namjeru takvih promišljanja. Taj je izazov proizveo formiranje nove discipline pod nazivom bioetika.• ZDRAVKO POPOVI : Društveni sustav kao bioeti ko pitanje Etika se. U ovom izlaganju e se predo iti zajedni ki obrasci prepoznati u analizama bioeti kih problema koji svoj uzrok nalaze u današnjem globalnom društvenom sustavu neoliberalnog kapitalizma. semanti ki web. blogovi. te e se prikazati njihove prednosti i nedostaci za politi ki aktivizam. bilo uop e. u svom izvornom zna enju ona propituje sam pojam dobra kao takvog. Osnovna misao vodilja izlaganja jest podi i svijest o mogu nostima organizacije politi kog aktivizma putem suvremenih alata. zahvaljuju i strelovitom tehnološkom razvoju. forumi. wiki sustavi. danas suo ava sa pitanjima opstanka života samog. Tako se i kroz bioetiku sagledavaju razni problemi u ekologiji. • MARKUS SCHATTEN: Politi ki aktivizam 2. Namjera je pokrenuti i raspravu o ideji direktne demokracije kao mogu em alternativnom rješenju.0 – pregled alata i mogu nosti na suvremenom Webu U radu e se napraviti pregled najvažnijih alata i mogu nosti za organizaciju i provo enje politi kog aktivizma putem Weba kao što su društvene mreže. bilo u postoje em obliku. medicini i tehnologiji. .

Lilijana Burcar.com Mi smo univerza mismouniverza@gmail. Uršula Lipovec ebron. Ivana Ljuština. Bruna Nedoklan. Izvor Rukavina.msu@gmail. Dejan Plantak. Bojan Baskar. Marijana Hameršak. Hrvoje Juri . Anja Muhvi . Neža Sovinc. Peter Simoni . Marija Selak. Juš Škraban kontakt: OTPOR I PROMJENE akadsolid.com .com Akademska solidarnost akad. Bojan Krištofi . Primož asl. Adam Beriši . Aljoša Dujmi . Katja Smolar. Miha Novak. Rastko Mo nik.solidarnost@gmail.organizacijski odbor Blaž Baji . Miha Poredoš. ur ica ili Škeljo. Žiga Gorišek.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful