You are on page 1of 2

Buddhizam 1.Nastanak Buddhizam je jedna od tri svjetske religije, nastao u estom stoljeu u sjevjernoj Indiji.

Budizam nije objavljena, ali jeste misionarska religija. Njegov nastan povezan je s raspadaom rodovsko plemenskih odnosa. Stare , plemenske religije nisu odgovarale novom sustavu drutvenih odnosa. Ime dolazi od rijei Budd- Boanski Intelekt Buddha ( Probueni, Prosvjieeni) je onaj tko se probudio, tko je prosvijetljen istinom,znanjem,onak tko je postigao apsolutno savrenstvo i sposonost drugima ukazivati na put regligijskog spasenja. To ime dobio je osniva buddhizma Siddartha Gautama. 2.Rasprostranjenost U prim stoljeima buddhizam se razvio kao redovnika zajednica. ivot zajednice se odvijao po pravilima ustanovljenim jo za Buddhina ivota. Odstupanje od propsia smatarano je teom povredom buddhistikog morala. Njegovi redovnici irili su uenje meu razliitim narodima. Buddhizam je bio najvie rasprostranjen po indijskim gradovima kao ideologija trgovaca. Do 3 stoljea postao je mona religija u cijeloj Indiji. Rauna se da je u7st. u Indiji bilo oko 250 tisua buddhistikih redovnika. Premda je nastao u Indiji, Buddhizam je tamo gotovo potisnut. Ve od 5st. poinje slabjeti utjecaj buddhzma u Indiji. U 7st. bio je definitivno postnut iz Indije. P broju sljedbenika to je peta religija u svijetu. Najei simobol buddhizmaj e toka, moe biti i lotosov cvijet (simbol duhovne istoe) 3.Buddhistiko nauavanje Uenje buddhizma izneseno je u Pali kanonu, osnovnoj zbirci, napisanoj na pali jeziku poetkom nove ere. Zove se Tripataka, jer se sastoji od tri dijela. Prvi dio se odnosi na Buddhin ivot i pravila ivota monake zajednice, b) drugi dio sadri Buddhin nauk, c) trei dio namjenjnej je strunjacima, a sadri skolastiku. Buddha je neka uenja preuzeo od hinduizma, poput onog o inkarnaciji, po kojem sva iva bia prolaze kroz nova raanja, smrt i preporaanja, takoe preuzeo je karmi. Buddha je odbacivao autoritet Veda, rtvovanje i podjelu drutva na kaste. Naela buddhizma, kloniti se zla initi dobro i proiavati duh. Budistiko uenje usmjereno je na pitanje spasenja. Otud kaemo da je to religija spasenja. Spasenje se postie kad se iz neznanja prijee u znanje. Prihvaanje buddistikog uenja i zajednice. Budistiko nauavanje sadri torije o etiri Plemenitie Istine, Ili etiri Svete isitne: a) ivot je patnja, svaka pojedinana egzistenicja je bijedna i bolna b) Uzrok patnje je neznanje i elja za ivotom koja dovodi do ponovnog roenja. c) ovjek se moe osloboditi patnje jedino guenjem strasti u ivotu d) Spasenje se nalazi u nivani, to je najvei cilj budizma Nirvana se odreuje kao jedno nediskustveno stanje kojem buddhisti tee. Nirvana je cilj ivota i nemoe se spoznati dok se ne dosegne. Meditacijom se bjei od ulne stvarsnosti. Meditirati se moe tamo gdje nema buke ili ljudi. Smatra se da je sam Buddha osnovoa prvi redovniki samostan. Redovnici se pridravaju triju pravila: a) siromatvo b)nenasilje, c)celibat. 4,.Buddhistiki obiaji i obredi Budizam nema hijerarhiski organizovau crkvenu strukturu. Mjesto za religijske rituale bila je pagoda, svetiliste. Pagode su zidali svjetovnjaci, a sveter relikvije za njih osiguravali su

redovnici. Buddhin kip je postao predmet oboavanj. Pred njim redovnik etri puta elom dotakle zemlju. Prije ulaska u hram izuva cipale. Budhhisti u hramovima nemaju oltar. Sam Buddha nije pridavao neku osobito znaenje obredima. Naprotiv, odbcivao ih je, kao i askeu. U estom mjesecu lunarne godine tijekom punog mjeseca, proslavljaju Buddhin Dan. Tog se dana proslavlja ne samo Buddhino roenje ve i njegovo prosvjetljenje i smrt.Mjesene obrede obavljaju u dane mladog i punog mjeseca. Redovnici odravaju obrede u vrijeme punog i mladog mjeseca na kojima se ispovjedaju o svojim grijesima. 5. Etniko nauavanje Bit budistike etike je, kao i u hinduizmu, vezan za karmu- moralni zakon uzoka i djelovanja koji odreuje status u ponovnom roenju. Za buddizam moemo rei da nije razvio svjest o potovanju pojedinca. Olika buddistike etike je jednakost svih ljudi. Buddha je propijedao svim ljudima. Ljuav prema svim ivim biima- to je etika buddhizma. Moda je on u samom poetku bio etika odricanja ne ubijati ne naruavati bran vjernost , ne uivati u raskoima ivota itd. Buddhizam je razvio milosre, ideju jednakosti ljudi pridonio intelektualnom uzdizanju i irenju spoznaje. Mogli bismo rei da on ima tri odlike : moralnosti, meditaciju i mudrosti. a) Moralno vladanje, koje podrazumijeva ispravna i estit govor. To zahtijeva da se nikom ne ini zlo, ve dobro, i tako proiava vlastita dua. b) Mentalna disciplina, podrazumijeva ispravan napor, sabranost, kontemplaciju. Treba kontrolirati duh da ne bismo neiste i nepristojne stvari pogrno smatrali prijatnim, istim i trajnim c) Intuitaivna mudrost, koja obuhvaa isprva gledita i namjere. Buddhizam je bio i ostao religija toleranicije koja nije niim ograniavala svoje tovanje. Budisti odaju poast tako to sklope ruke i dignu ih u visini glave.. 6. Savremeno nauavanje.. U devetnaestom stoljeu buddhizam je u niogim zemljama morao izrati iskuenja i konfrontacije s kranskim misonarenjem, a prije toga u Indij i susret s islamom. Potoekoe s kojima se budizam susreu u modernom dobu dovele su do nasilja i ruenja hramova, ali i do ideolikih sukoba. Iznad svega, suoen s kolonijalizmom, buddhizam je darivao svojim sljedbenicima jak osjeaj nacinalnog identiteta. Krajem 20 i pocetkom 21 st. na zapadau je neobudizam postao privlaan. U Kaliforniji je podignut njavjei buddhistiki hram u zapdanom dijelu svijeta , To je je uz islam, religija koja irom svijeta pobuuje veliko interesovanje. Sljedbenika te religije moemo poetkom 21 st. , susresti u gotovo svim veim evropsim gradovima.