You are on page 1of 3

tedljiva rasvjeta - tednja elektrine energije LED rasvjeta

arulje sa arnom niti (klasine ili obine arulje) energetski su daleko najloiji oblik rasvjete, jer one od svoje ukupne energije za dobivanje svjetlosti potroe samo 5 %, a ostatak se njihove energije pretvara u toplinu. Postoje meutim i arulje koje mnogo uinkovitije iskoritavaju energiju. Vano je znati svrhu odreene arulje, budui da svjetlost ne odreuje samo jaina osvjetljenja ve i tzv. temperatura svjetla. Najbolje je svjetlo ono koje je nalik sunevoj svjetlosti, tj. onoj kojoj je na vid i prilagoen. Za neke primjene meutim, kao to je primjerice vanjska rasvjeta, temperatura svjetla nije osobito bitna, pa je vanjska rasvjeta, jer joj je jedina funkcija da osigura vidljivost, najee ute boje i loije kvalitete. Te, natrijeve arulje, ekonomski su najisplativije. Od rasvjetnih tijela koja zamjenjuju obine arulje najtedljivije su fluocijevi, ija je iskoristivost oko 5 puta vea od one u obine arulje. Na taj nain primjerice fluocijev snage 50 W zamjenjuje arulju sa arnom niti od 250 W, a uz veliku utedu energije daje i kvalitetnije svjetlo. Cijena je fluocijevi zbog toga i viestruko via od cijene obine arulje, ali je i njezina trajnost oko 20 puta dulja, pa je dakle i energetski i financijski isplativija. Problem fluocijevi je u tome to one zahtijevaju posebne svjetiljke, to veoma esto moe biti problemom. Zbog toga su osmiljene tedljive arulje koje rade na istom principu, a moe ih se spojiti na iste svjetiljke kao i obine (klasine) arulje. tedne arulje ili fluokompaktne arulje (tedna arulja) takoer troe oko 5 puta manje elektrine energije od klasinih arulja, ali je njihov ivotni vijek neto krai od vijeka fluocijevi (do 15000 sati rada ili ak 15 puta due od klasinih). Usto ih je mogue ugraditi u bilo koju svjetiljku u kojoj su prije bile klasine arulje. Bitno je naglasiti da i fluokompaktne arulje postoje u velikom broju varijacija, i da se takoer razlikuju u cijeni. Njihova tedljivost i kvaliteta svjetla nije upitna, pa je bolje i isplativije kupiti tednu arulju provjerenoga proizvoaa bez obzira na viu cijenu. Halogene su arulje takoer bolje od klasinih, a prikladne za stolne svjetiljke i reflektore. One su oko 50 % uinkovitije i viestruko dulje traju.
http://artrasvjeta.hr/vijesti/hrvatska/shtedljiva_rasvjeta_shtednja_elektrichne_energije_led_r asvjeta

Pozitivna energetska bilanca i odgovornost prema okoliu


Gospodarenje energetskim izvorima i industrijskim otpadom postaje jedan od kljunih imbenika u planiranju proizvodnje. S ciljem smanjivanja utjecaja na okoli, Rockwool je svoj proizvodni proces koncipirao kao zatvoren sustav u kojem se svi otpaci recikliranjem vraaju u proizvodni proces. Time se smanjuje potreba za energentima, a ujedno se okoli ne optereuje otpadnom vunom.

Ista praksa vrijedi i za povrat otpadne vune od strane kupaca, odnosno gradilita, odakle je mogue otpadnu vunu vratiti u tvornicu znatno jeftinije i jednostavnije od primjerenog odvoza na ureeni deponij. Sve te aktivnosti neposredno utjeu na tzv. energetsku bilancu kamene vune kao graevinskog proizvoda. U usporedbi s drugim graevinskim i izolacijskim materijalima, bilanca Rockwool kamene vune je izrazito povoljna. Trokovi energije utroene za proizvodnju kamene vune se povrate ve za nekoliko godina kroz utedu energije za grijanje.

Trajnost materijala i niski trokovi odravanja


Kamena vuna Rockwool kroz due vremensko razdoblje zadrava svoja izolacijska svojstva i potpuno je otporna na vanjske vremenske utjecaje i starenje. Dimenzijski je stabilna te ne uzrokuje pukotine na fasadi i ne navlai vlagu koja bi pospjeila razvoj plijesni na vanjskoj povrini fasade. Dodatno, kamena vuna je nepodoban materijal za razvoj insekata ili drugih ivih bia koja se mogu naseliti u odreenim organskim toplinsko izolacijskim materijalima. Iz tih razloga trokovi odravanja kontaktnih fasadnih sustava na Rockwool kamenoj vuni su bitno nii od sustava s drugom vrstom toplinske izolacije.

Gubici topline
Ugradnjom Rockwool kamene vune do energetskog certifikata zgrade

U Hrvatskoj e u 2009. poeti provoenje energetskog certificiranja zgrada. Osnova za energetski certifikat je EU Direktiva 2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada. Energetski certifikat razvrstava objekte u vie razreda (A-G) i na taj nain daje prikaz o energetskim svojstvima zgrade te trokovima koritenja objekta, koji na odreeni nain utjeu i na njegovu trinu vrijednost. Na svrstavanje u pojedini energetski razred kljuan utjecaj svakako ima kvaliteta izolacije ovoja zgrade. Za tu su namjenu, sa stajalita energetske uinkovitosti, rjeenja s izolacijom od kamene vune svakako na prvom mjestu. Naime, kamena vuna je po svojoj vlastitoj energetskoj bilanci za okoli najprihvatljiviji izolacijski materijal. Na primjer: za proizvodnju i distribuciju kilograma kamene vune potroi se 17 MJ energije (tzv. siva energija). Istu koliinu energije utedi 20 cm kamene vune ugraene u krovite tijekom 5 mjeseci ili 20 cm kamene vune ugraene u fasadu tijekom 9 mjeseci.

http://www.webgradnja.hr/specifikacije/1001/prednosti-i-ustede-toplinskimizoliranjem-sa-rockwool-kamenom-vunom/