You are on page 1of 34

Pravni fakultet u Zagrebu Katedra za graansko procesno pravo

Maja Mitrovi MIRENJE U KOLEKTIVNIM RADNIM SPOROVIMA

rad iz kolegija Izvansudsko rjeavanje sporova voditelj kolegija: prof. dr. sc. Alan Uzelac

Zagreb, svibanj 2006.

2 SADRAJ

1. UVOD...................................................3 2. KOLEKTIVNI RADNI SPOROVI...............................5 3. NAINI RJEAVANJA KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA...........7 4. MIRENJE KAO METODA RJEAVANJA KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA................................................9 5. PRAVNI IZVORI KOJI REGULIRAJU POSTUPAK MIRENJA U KOLEKTIVNIM RADNIM SPOROVIMA..........................11 5.1. Mirenje u kolektivnim radnim sporovima prema ZOR-u...............................................13 5.2. Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima u sluajevima njegovog obvezatnog provoenja..........20 5.3. Naznake postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima u sluajevima njegovog neobvezatnog provoenja s osvrtom na odreene odredbe Pravilnika.27 6. ZAKLJUAK.............................................32 7. LITERATURA............................................34

3 1. UVOD Radni odnosi kao specifini pravni odnosi reguliraju nastanak, postojanje i prestanak prava i obveza subjekata1 u tom odnosu. U radnom odnosu obje strane ugovornog odnosa, poslodavac i radnik, istodobno imaju ureena prava i obveze kojih su se obvezni pridravati2. Kolektivni i individualni radni odnosi su odnosi u kojima izravno sudjeluju radnici i poslodavci, uz znaajnu ulogu drave kao zainteresirane strane3. Radni odnosi, kao i svi pravni odnosi, postoje u sklopu odreenog ekonomskog, politikog i drutvenog ureenja nacionalnog sustava, ali se u globaliziranoj ekonomiji i globaliziranom svijetu javlja i nadnacionalni karakter radnih odnosa. Imajui u vidu koncept Meunarodne organizacije rada kako rad nije roba pa se njime ne smije trgovati rukovodei se iskljuivo logikom trinog poslovanja4 i trinog natjecanja ve je potrebno uzeti u obzir iri drutveni kontekst u smislu poloaja subjekata radnog odnosa u odreenom nacionalnom sustavu, radni odnos ne podrazumijeva samo regulaciju meusobnih prava i obveza iz odnosa kupoprodaje rada5 ve i

Kada je rije o subjektima radnog odnosa postoji razlika ovisno o tome da li je rije o individualnim ili kolektivnim radnim odnosima pa tako na strani radnika kao subjekti mogu se pojaviti jedan ili vie radnika, jedan ili vie sindikata ili njihovih udruga vie razine dok na strani poslodavca moe se raditi o jednom ili vie poslodavaca te njihovim udrugama kao i udrugama vie razine (l. 167. i 170. ZOR-a) 2 Uzelac,Alan;Gotovac,Viktor et al, Mirenje u graanskim, trgovakim i radnim sporovima, Zagreb,2004, str.117. 3 Ibid.,str.46. 4 Ibid.,str.117. 5 Ibid., str.117.

4 ostvarenje interesa koje radnik i poslodavac imaju u drutvu u kojem ive. Budui da radni odnosi ureuju egzistencijalna pitanja, posebice ona radnika, tenja brzom, tovie hitnom, i uinkovitom rjeavanju radnih sporova trebala bi postojati u svakoj modernoj, demokratskoj i socijalnoj dravi. Ministarstvo pravosua Republike Hrvatske u nastojanju da modernizira i reformira pravosudni sustav polae nade u postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima. Mirenje kao metoda rjeavanja sporova predviena je Strategijom Reforme pravosudnog sustava6 u svrhu rastereenja dravnog sudstva s namjerom da doprinese brem, efikasnijem i racionalnijem rjeavanju svih sporova u kojima se primjenjuje, pa tako i radnih sporova.

Strategija reforme pravosudnog sustava, http://www.pravosudje.hr/Download/2005/10/06/Strategija_reforme_pravosudnog _sustava.doc

5 2. KOLEKTIVNI RADNI SPOROVI Kolektivni radni sporovi kao specifina vrsta radnih sporova7 regulirani su odredbama Zakona o radu8 (u daljnjem tekstu: ZOR)u glavi XXI. pod nazivom trajk i rjeavanje kolektivnih radnih sporova9. ZOR kolektivni radni spor definira kao spor o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugi slini spor koji moe dovesti do trajka ili drugog oblika industrijske akcije te neisplate plae odnosno naknade plae iz lanka 213. stavka 110. (l. 214. st.1. ZOR-a). Budui da se zakonskom definicijom kolektivni radni spor praktiki svodi na spor koji moe dovesti do trajka ili drugog oblika industrijske akcije11, potrebno je definiciju shvatiti ne kao

Jedan od kriterija podjele radnih sporova dijeli radne sporove na individualne i kolektivne. Kao to i sami nazivi ukazuju, individualni su oni radni sporovi koji se odnose na sporove izmeu radnika i poslodavca o njihovim pojedinanim pravima i obvezama iz radnog odnosa dok su kolektivni oni radni sporovi koji se javljaju izmeu subjekata kolektivnih radnih odnosa. 8 Narodne Novine, 38/95, 54/95, 64/95, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03, 30/04. 9 Po nazivu navedene glave Zakona dalo bi se zakljuiti da trajk ima prednost pred mirnim rjeavanjem kolektivnih radnih sporova, no po prirodi stvari mirno rjeavanje spora prethodi trajku. Babi, Vera et al, Novine u radnim odnosima, Zagreb, 2003., str.265. Zakonom o izmjenama i dopunama ZOR-a iz 2004. brojevi lanaka promijenjeni su pa tako dotadanji l.126 sada je l.133., l.187 sada je l.196., l. 202.a sada je l.213.,l. 203. sada je l.214., l.204. sada je l.215.,l.205. sada je l.216., l.206. sada je l.217., l.209 sada je l.220,l.219. sada je l.229.,itd. 10 Sindikat ili njihove udruge vie razine imaju pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom zatite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa ili zbog plae, odnosno naknade plae ako nisu isplaene protekom roka od 30 dana od dana dospijea. 11 Do Zakona o izmjenama i dopunama ZOR-a iz 2001. godine zakonska definicija kolektivnih radnih sporova odnosila se samo na interesne kolektivne radne sporove ime je bila potovana podjela radnih sporova, a od 2001. godine definicija je proirena pravnim kolektivnim radnim sporovima u svezi s neisplatom plae. Time je dosljednost podjele radnih sporova prekrena iz pragmatinog razloga, na inzistiranje sindikata kao odgovor na sporost i neuinkovitost sudske zatite kojom se nije mogla osigurati redovita i pravovremena isplata plae. Prema analitikoj obradi prakse postupaka mirenja u 2003. godini od oko 100 postupaka mirenja, koliko ih je bilo pokrenuto u 2003. godini, 77 posto postupaka mirenja

6 opu ve kao definiciju onih kolektivnih interesnih radnih sporova u kojima je obvezatno provoenje postupka mirenja12 dok se opa definicija moe izvesti iz uopavanja odredbi ZOR-a13 iz lanka 220.st.1. i st.2. koje reguliraju sporove koji se mogu povjeriti na rjeavanje arbitrai. Opa definicija jest da je kolektivni radni spor spor izmeu jednog poslodavca ili vie njih, njihovih udruga ili njihovih udruga vie razine, s jedne strane, i sindikata ili udruga sindikata vie razine, s druge strane, o pravima i obvezama sudionika u kolektivnom radnom odnosu (kolektivni pravni radni spor) te o sklapanju, izmjeni, obnovi ili produenju kolektivnog ugovora (kolektivni interesni radni spor)1415. Dok je pravni kolektivni radni spor spor o tumaenju ili primjeni zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora (l.220.st.1.ZOR-a)to znai da pravna norma postoji no sporno je njezino tumaenje i primjena
16

, interesni kolektivni radni

pokrenuto je zbog mogunosti trajka utemeljenog na neisplati plae dok je svega 23 posto postupaka pokrenuto zbog kolektivnog interesnog radnog spora. (Op.cit.,bilj.2.,str.142.), Vidi: http://www.socijalno-partnerstvo.hr/sirrs/grafovi.php#SlikaA. 12 Uostalom, lanak 214. ZOR-a zove se Sporovi u kojima je obvezno mirenje. 13 Op.cit.,bilj.9., str.267. 14 Prema prof. Potonjaku i njegovim istomiljenicima u hrvatskom radnom pravu kolektivnim radnim sporovima pripadaju i sporovi koji meu strankama kolektivnih radnih odnosa nastaju u svezi s utemeljenjem i djelovanjem sindikata ukljuujui i sporove izmeu samih sindikata, te sporove koji nastaju u svezi s utemeljenjem i djelovanjem radnikih vijea, kao posebnog oblika izraavanja zajednikih, kolektivnih interesa radnika kao i sporovi u svezi s utemeljenjem i djelovanjem Gospodarsko-socijalnog vijea. Takav stav temelji se na shvaanju da je kod svih navedenih sporova teite na zajednikom izraavanju interesa radnika i poslodavaca u pitanjima iz radnih odnosa. (Vidi:ibid.,str.268.)
15 16

Ibid.,str.268. Navedenom definicijom pogreno se kolektivni radni spor odreuje kao spor u kojem bi sud odluivao o pravu po pravu. U hrvatskom pravnom poretku zabranjeno je sudovima i arbitrai odluivati o apstraktnim pravnim

7 spor je spor o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora (l.220.st.2.ZOR-a) to znai da se takvi sporovi odnose na pitanja koja nisu pravno regulirana, gdje ne postoji pravna norma, ali postoji sukob interesa strana o tim pitanjima. Izmeu strana u sporu ili barem na strani jedne od njih postoji namjera pravnog ostvarenja nekog interesa te e se ostvarenjem interesa odreeno pitanje tek pravno regulirati. Takva pitanja bila bi primjerice ona u svezi plaa, otpremnina i drugih primanja, radnog vremena i sl.
17

3. NAINI RJEAVANJA KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Kolektivni radni sporovi kao specifini sporovi zasebnu pravnu regulaciju dobili su u Zakonu o parninom postupku18 gdje su izdvojeni u Glavi dvadesetsedmoj (l. 433.-437.) budui da dravni sudovi strankama pruaju pravnu zatitu u ostvarivanju prava iz radnih odnosa. Zakon o parninom postupku uvaava potrebu hitnog rjeavanja radnih sporova i zatitu prava i interesa stranaka u radnim sporovima kao odraz naela jednakosti oruja19. No, praksa ukazuje na problem velikog broja nerijeenih predmeta gdje niti delegacija nadlenosti

sporovima kakvi su upravo sporovi o tumaenju i primjeni zakona ili drugog propisa. Sudovi su jedino ovlateni odluivati u konkretnom sporu o pravima i obvezama sudionika spornog odnosa. Ibid., str.267. 17 Op.cit.,bilj.2,str.119. 18 SL SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 27/90; Narodne novine 26/91, 34/91, 53/91, 91/92, 58/93, 112/01, 99/01, 88/01,117/03. 19 Npr. lanak 435. Zakona o parninom postupku.

8 provedena u sklopu reforme pravosua20 nije mogla rijeiti preoptereenost dravnog sudstva zaostalim predmetima(backlog). Zbog toga i zbog tenje da se radni sporovi rijee to bre i to bezbolnije za radnike i poslodavce, ali i za dravu kao socijalnog partnera, u zadnje vrijeme esto se pribjegava alternativnom nainu rjeavanja sporova2122. Kolektivni radni sporovi mogu biti rijeeni mirnim putem i konfliktnim, nasilnim putem, nanoenjem tete drugoj strani23. Kako nasilno rjeavanje dugorono gledano ne moe biti dobro zbog niza problema koje sa sobom nosi usredotoit u se na mirenje kao jedan od naina mirnog rjeavanja kolektivnih radnih sporova jer vjerujem da je mirno rjeavanje sporova

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima iz 2004. godine omogueno je da predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske uz prethodno pribavljeno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda odredi da umjesto suda koji zbog velikog broja predmeta o kojima mora odluivati ne moe u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku, postupa drugi stvarno nadleni sud. Tako je za 16.163 predmeta iz radnih odnosa odreeno da umjesto preoptereenih postupaju drugi opinski sudovi u RH.(Mjere koje Ministarstvo pravosua poduzima u pravcu provedbe reforme pravosudnog sustava u RH, prvi izvjetaj, Newsletter No.1., 15.05.2004., str.3.) 21 U Hrvatskoj najbolju praksu biljee postupci mirenja u kolektivnim radnim sporovima pri Uredu za socijalno partnerstvo. (Op.cit.,bilj.6.) 22 Mirenje se uz radne, razvija u trgovakim i kaznenim stvarima za maloljetnike i mlae punoljetnike, te u obiteljskim stvarima gdje postoji od 1978. godine, donoenjem Zakona o braku i porodinim odnosima, ali ne u klasinom obliku kojeg ureuje Zakon o mirenju iz 2003.godine, gdje sudjeluje izmiritelj kao trea, nepristrana i neutralna osoba koja bi provodila mirenje nego putem socijalnog radnika kao tree osobe. Zbog neprikladnosti termina mirenje Obiteljskim zakonom iz 1998. godine termin je zamijenjen terminom posredovanje. 23 Ako mirenje ne uspije i ako se stranke nakon toga ne opredijele za arbitrano rjeavanje nastalog radnog spora, sindikat moe pokuati trajkom prisiliti poslodavca na prihvaanje sindikalnih zahtjeva. Uz odreene uvjete poslodavac moe na trajk odgovoriti iskljuenjem radnika s rada. Budui da obje navedene metode, tzv. industrijske akcije, dovode do nanoenja tete protivnoj strani rije je o nainima konfliktnog ili borbenog naina rjeavanja sporova. (Op.cit., bilj.9., str.277.)

20

9 ispravan i za sve zainteresirane subjekte najbolji put u okviru postojeih uvjeta u Republici Hrvatskoj.

4. MIRENJE KAO METODA RJEAVANJA KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

Meu prvim podrujima u kojima se metoda mirenja poela primjenjivati upravo su radni sporovi. Kao primarni cilj uvoenja radnopravnog mirenja bilo je izbjegavanje posljedica koje bi se mogle pojaviti u sluaju provoenja trajka, osobito u javnim i dravnim slubama. Takva funkcija mirenja prvi puta upotrijebljena je u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Prekretnica za mirenje kao metodu rjeavanja radnih sporova bio je Drugi svjetski rat, kada je trajk bio zabranjen jer je bilo zabranjeno prekidati ratnu proizvodnju. Mirenje je tada kao metoda rjeavanja sporova prihvaeno u gospodarstvu i javnim slubama kao sredstvo rjeavanja radnih sporova24. Mirenju u radnim odnosima prije svega je cilj razrijeiti kolektivne interesne sporove koji ne mogu biti rijeeni sudskim putem. Kod kolektivnih interesnih radnih sporova alternativa mirenju je trajk na koji se moe nadovezati odgovor poslodavca u obliku lock out-a,tj. iskljuenja radnika

24

Op.cit.,bilj.2.,str.53.

10 s rada kao protumjere i odgovora poslodavca radnicima i sindikatima na zapoeti trajk25. trajk sa sobom nosi gospodarske, socijalne i ekonomske probleme. Poslodavcima unitava proizvodnju ime se unitavaju i radna mjesta radnicima26. Radnici bez redovnih primanja predstavljaju ozbiljan socijalni problem za svaki nacionalni sustav u kojem ive jer ovise o tuim izvorima sredstava, onima iz dravnog prorauna. Zbog toga dravni proraun treba se drugaije raspodijeliti jer se znatna sredstva trebaju kanalizirati za rjeavanje socijalnih problema ili porezi na proizvode mogu porasti jer proraunu treba vei priljev sredstava iz istog razloga. Kao odgovor na takve fiskalne mjere dravnog aparata poslodavci trebaju racionalizirati svoju proizvodnju to mogu postii sniavanjem plaa radnicima, otputanjem radnika, poveanjem cijena svojim proizvodima i sl. Kao odgovor na takve mjere poslodavaca radnici mogu zapoeti novi trajk i tako se arobni krug nastavlja. Naravno, arobni krug vrijedi za nacionalne sustave koji su socijalno osvijeteni, a takvi bi trebali biti svi moderni, demokratski nacionalni sustavi. Cilj mirenja je pronalaenje mirnog i prihvatljivog razrjeenja spora. Razrjeenje spora treba odgovarati

25

Iskljuenje radnika s rada mogue je provesti zbog primjene naela jednakosti oruja, ali samo nakon zapoinjanja sa trajkom, najranije nakon proteka osam dana od dana poetka trajka. (l.221.st.1. i 2. ZOR-a) 26 Op.cit.,bilj.2.,str.54.

11 interesima radnika i poslodavaca, ono mora za obje stranke u sporu biti prikladno27. Postupci mirenja u Republici Hrvatskoj do nedavno nisu bili dovoljno procesno iskoriteni kao institut radnog prava. No, tijekom 2002. i 2003. godine socijalni partneri28 uspjeno su osmislili postupak mirenja kao metodu mirnog rjeavanja onih radnih sporova koji mogu zavriti29 ili zapoeti trajkom ustrojivi mehanizam i institucije za rjeavanje takvih sporova. Tako su postupci mirenja dobili znaajan poticaj u radnopravnom okruenju30.

4. PRAVNI IZVORI KOJI REGULIRAJU POSTUPAK MIRENJA U KOLEKTIVNIM RADNIM SPOROVIMA

U hrvatskom pravnom poretku postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima regulira se kolektivnim ugovorom31,

27 28

Ibid.,str.53. Ideja tripartitne suradnje Vlade Republike Hrvatske, te sindikata, odnosno njihovih udruga, i poslodavaca, odnosno njihovih udruga, kao vladinih socijalnih partnera ostvarena je kroz osnivanje Gospodarskosocijalnog vijea (Glava XXII. ZOR-a). (Op.cit.,bilj.2.,str.135.) Tripartitna suradnja ostvaruje se i djelovanjem Ureda za socijalno partnerstvo koji koordinira, prati i izvjetava o radu Gospodarskosocijalnog vijea i drugih oblika socijalnog partnerstva na nacionalnoj razini i na razini jedinica lokalne i podrune samouprave. Ured za socijalno partnerstvo obavlja i strune poslove potrebne za rad Vijea kao i druge poslove koje mu Vlada RH povjeri (Uredba o osnivanju Ureda za socijalno partnerstvo u RH od 13.rujna 2001.). Ured osigurava obavljanje administrativnih poslova u svezi provoenja postupka mirenja (l.21.st.1. Pravilnika o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja). 29 Op.cit., bilj.2, str.126. 30 Ibid., str.126. 31 Kolektivni ugovor (kao i kolektivno pregovaranje) specifian je izvor radnog prava. Njime se uspostavljaju prava i obveze iz radnog odnosa koji prelaze osnovna prava i obveze koji su postavljeni ZOR-om i nekim posebnim

12 pojedinanim sporazumom koji se sklapa nakon nastanka spora, ZOR-om, Pravilnikom o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja3233 i Zakonom o mirenju34.Drugi relevantni popisi su Odluka kojom se utvruje lista miritelja odnosno lanova mirovnog vijea35 i Odluka o kriterijima isplate nagrade i trokova rada miritelja, odnosno lanova mirovnog vijea u postupcima mirenja u kolektivnim radnim sporovima36. ZOR propisuje lankom 214.st.1. sluajeve u kojima je obvezno provoenje postupka mirenja. U takvim sluajevima Gospodarskosocijalno vijee (u daljnjem tekstu: Vijee)
37

ima vane

zadatke budui da Vijee vodi listu miritelja i donosi

zakonima. Njime se rjeavaju pitanja od obostranog interesa stranaka kolektivnog ugovora. Kolektivnim ugovorom materijalnopravno se ureuju prava i obveze stranaka koje su taj ugovor sklopile, a on moe sadravati i pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj i prestanak radnih odnosa, pitanja radnikih vijea, pitanja socijalnog osiguranja, te druga pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima. To su pravna pravila koja imaju normativni uinak, ona se primjenjuju neposredno i obvezno na sve osobe na koje se, u skladu s odredbama ZOR-a, primjenjuje kolektivni ugovor. Kolektivni ugovor moe sadravati i procesnopravni dio u kojem se reguliraju pitanja o postupku kolektivnog pregovaranja, te o sastavu i nainu postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova. Ovdje je rije o obveznopravnom dijelu kojim se utvruju prava i obveze potpisnika. (Op.cit., bilj.2.,str.124.) 32 Gospodarsko-socijalno vijee donijelo je Pravilnik temeljem l.215.st.3. ZOR-a kako bi ispunilo zakonsku obvezu donoenja pravilnika. 33 Gospodarsko-socijalno vijee donijelo je temeljem l.215.st.2. ZOR-a Odluku kojom se utvruje Lista miritelja, a ministar nadlean za rad donio je Odluku o kriterijima isplate nagrade i trokova rada miritelja u kolektivnim radnim sporovima. 34 Narodne novine, 163/03. 35 Narodne novine, 92/03. 36 Narodne novine, 112/03. 37 ZOR se u ureenju prava i obveza iz radnog odnosa i u njihovom izvrenju u znaajnom dijelu zasniva na mehanizmu suradnje i savjetovanja strana u radnim odnosima. Potie se obavjeivanje, savjetovanje i suodluivanje radnika i poslodavaca kroz radnika vijea, obavjeivanje na skupovima radnika i predstavljanje radnika u nadzornim odborima. Osim tih mehanizama, u ostvarenju prava na odluivanje ZOR predvia osnivanje Gospodarskosocijalnog vijea kojim bi se trebala ostvariti ideja tripartitne suradnje. (op.cit.,bilj.2.,str.135.). Ovlasti dane Vijeu u skladu su sa idejom o njegovoj znaajnoj ulozi u prevenciji i rjeavanju kolektivnih radnih sporova. (op.cit.,bilj.9.,str.271.)

13 Pravilnik o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja. U sluajevima gdje provoenje postupka mirenja nije zakonska obveza primjenjuje se Zakon o mirenju kao opi zakon o mirenju (lex generalis) ako stranke ne postignu sporazumom ureenje vlastitog postupka mirenja. Teko je povjerovati da bi se procesnopravno neuke stranke prihvatile tako zahtjevnog zadatka kao to je osmiljavanje vlastitog postupka mirenja.

5.1. Mirenje u kolektivnim radnim sporovima prema ZOR-u

U skladu s idejom uspostave sustava dobrovoljnih kolektivnih ugovora i ogranienog mijeanja drave u kolektivne radne odnose radi neometanog djelovanja trinih zakonitosti i pronalaenja rjeenja koja su dugorono prihvatljiva za obje stranke kolektivnih radnih odnosa, ZOR supsidijarno ureuje postupak mirenja iz ega proizlazi da se primjenjuje samo ako stranke kolektivnih radnih odnosa kolektivnim ugovorom ne urede postupak mirnog rjeavanja sporova38 koji je njima prihvatljiviji. Mirenje je nain mirnog rjeavanja sporova u kojem trea nepristrana i u sporu nezainteresirana osoba nastoji da se sukobljene strane sastanu, rasprave o nastalom sporu i same

38

Op.cit.,bilj.9.,str.270.

14 utvrde nain njegova rjeavanja39. Postupak mirenja utvren je l. 214.-217. ZOR-a i ima sve osobine postupka posredovanja40 budui da pretpostavlja aktivnu ulogu miritelja u rjeavanju spora. Ipak, stranke su te koje donose odluku da li e prihvatiti ili odbiti prijedlog miritelja. U sluaju prihvaanja, prijedlog ima pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora (l.217.st.2. ZOR-a). Postupak mirenja vezan je uz rjeavanje onih interesnih i pravnih kolektivnih radnih sporova, najee u svezi s isplatom plaa, koji mogu dovesti do trajka ili druge industrijske akcije41. Unato Ustavom Republike Hrvatske zajamenog prava na trajk42, zbog teine posljedica koje izaziva, trajk bi trebao biti

Ibid.,str.269. Mada izrazi posredovanje (medijacija) i mirenje ( koncilijacija) u meunarodnim dokumentima imaju jednak sadraj (tako Ujedinjeni narodi u svojim dokumentima koriste izraz mirenje dok isti sadraj pod izrazom posredovanje koriste Vijee Europe i Europska unija; Op.cit.,bilj.2.,str.23.) trebalo bi naglasiti sadrajnu razliku u kolektivnim radnim sporovima izmeu navedenih termina. Kriterij razlikovanja je stupanj aktivnosti miritelja. Dok kod neobvezatnog postupka mirenja izmiritelj nastoji olakati pribliavanje stavova stranaka uz mogunost predlaganja nagodbe ukoliko ga stranke na to ovlaste (l.10.st.1. Zakon o mirenju), kod obvezatnog postupka mirenja miritelj ima ovlatenje i obvezu predloiti nagodbu strankama (l.217.st.1. ZOR-u). 41 Industrijske akcije su djelatnosti jednog od subjekata radnog odnosa (zaposlenika ili poslodavca odnosno njihovih udruga)kojom se drugi subjekt potie ili prisiljava, nanoenjem ili stavljanjem u izgled nastanka odreene tete, da prihvati odreene zahtjeve stranke koja poduzima navedenu djelatnost. Jedan od oblika industrijske akcije je i trajk. Takve akcije najee se poduzimaju u svezi sa sklapanjem, izmjenom ili obnovom kolektivnog ugovora kako bi se druga ugovorna strana kolektivnog ugovora prisilila na prihvaanje odreenih zahtjeva. (Rudjak,Marijan, Kolektivni radni sporovi, Pravo u gospodarstvu, 39/4:2000., str.128.) 42 Jami se pravo na trajk.(l.60.st.1.Ustava) Ipak,l.60.st.2.Ustava propisuje mogunost ogranienja prava na trajk u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama. Narodne novine, 56/90,135/97,8/98,113/2000,124/2000,28/2001.
40

39

15 krajnje sredstvo za razrjeavanje sporova izmeu sindikata i poslodavaca, odnosno njihovih udruga43. Provoenje postupka mirenja uvjet je doputenosti trajka jer Zakon propisuje da se trajk ne smije zapoeti prije okonanja postupka mirenja kada je takav postupak predvien ZOR-om, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele(l.213.st.3.ZOR-a). Takav drugi postupak je npr. povjeravanje rjeavanja kolektivnog radnog spora arbitranom sudu44. Iznimka od navedenog pravila predviena je za trajk solidarnosti jer Zakon propisuje da trajk solidarnosti smije zapoeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka dva dana od dana poetka trajka u iju se potporu organizira(l.213.st.4.ZOR-a). Hrvatsko radno zakonodavstvo naelno ne propisuje obvezu suzdravanja od trajka kroz odreeno razdoblje (eng. Colling off) propisano zakonom45 upravo iz razloga obvezatnog provoenja postupka mirenja izmeu najave i poetka trajka46 propisanog ZOR-om. ZOR odreuje da se, ukoliko se stranke drugaije ne sporazumiju, mirenje mora dovriti u roku pet dana od dana

43

Navedeni stav stav je kojeg dijeli Vrhovni sud u odluci: VSRH, Rev 94/99 Rev 7/99 od 8.04.1999. http://www.vsrh.hr 44 Zbog zakonske obveze mirenja kao pretpostavke dopustivosti trajka mirenje je zaivjelo u hrvatskoj radnopravnoj praksi dok praksa pokazuje da stranke nisu sklone povjeravati rjeavanje svojih kolektivnih radnih sporova arbitranom sudu.( Op.cit.,bilj.9.,str.270.) 45 Za razliku od nekih stranih zakonodavstava. (op.cit.,bilj.9., str.285.) 46 Odgoda poetka mirenja propisana je kao iznimka u sluaju trajka solidarnosti. (l.213.st.4. ZOR-a)

16 dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeu ili upanijskom uredu nadlenom za poslove rada47 (l.216.st.1. ZOR-a). Iz navedenog moe se zakljuiti da stranke imaju dvije mogunosti: ili da odrede drugi nain mirnog rjeavanja spora koji e imati i drugi rok za okonanje postupka (u svezi s l.214.st.1 ZOR-a) ili da u postupku mirenja koji je predvien ZOR-om odrede dui ili krai rok od zakonom propisanog roka48. Budui da sindikat mora udovoljiti zakonom propisanim uvjetima za doputenost trajka, na njemu bi trebala biti obveza obavjetavanja Gospodarsko-socijalnog vijea i ureda nadlenog za poslove rada o nastalom sporu49. Budui da je obavjetavanje nuno za raunanje roka, propust dostave obavijesti ima kao posljedicu nemogunost raunanja prekluzivnog roka, a time i opasnost od proglaenja trajka nezakonitim.

47

Prema prof.Potonjaku nakon Zakona o izmjenama i dopunama ZOR-a iz 2003.godine obavljanje svih poslova u svezi s mirenjem preneseno je na Gospodarsko-socijalno vijee te je samo omakom u Zakonu ostala obveza obavjetavanja o sporu upanijskog ureda nadlenog za poslove rada.(Vidi:op.cit.,bilj.9.,str.271-272.) 48 Ibid.,str.271. 49 Ibid.,str.271.

17 Mirenje provodi miritelj50. Miritelj moe biti bilo koja osoba koju stranke odrede, a radi lakeg ostvarenja izbora Vijee vodi popis miritelja s kojeg stranke mogu izabrati miritelja koji im odgovara51. Budui da obveza voenja liste miritelja slui kako bi se olakalo strankama pronalaenje prikladnog i njima odgovarajueg miritelja, ukoliko stranke takvog miritelja ve imaju one nisu vezane slubenom listom Vijea. U sudskoj praksi zauzet je stav da obveza provoenja postupka mirenja postoji i u sluaju da Gospodarsko-socijalno vijee, odnosno ministar nadlean za rad propuste u skladu s odredbama l.215.st.1. i l.229.st.9 ZOR-a utvrditi popis miritelja52,
Prema ZOR-u iz 2003.godine mirenje provodi inokosni miritelj dok je prema ZOR-u iz 1995. godine mirenje provodilo mirovno vijee. Mirovno vijee sastojalo se od tri lana od kojih je jedan bio predstavnik sindikata i njihovih udruga odnosno udruga vie razine, drugi je bio predstavnik poslodavaca odnosno njihovih udruga, a treeg lana mirovnog vijea stranke u sporu izabirale su s liste koju je utvrivalo Gospodarsko-socijalno vijee. Ako stranke kolektivnog spora nisu dogovorile neki drugi nain mirnog rjeavanja spora spor se provodio po tada vaeim odredbama ZOR-a,te je sastav mirovnog vijea morao odgovarati onom koji je ZOR propisivao kogentnom odredbom l.204. Drugaiji sastav mirovnog vijea ne bi imao legitimitet za provoenje postupka mirenja. Postupak proveden protivno prisilnim odredbama ZOR-a bio je nitav, kao da i nije bio proveden s obzirom na pravno djelovanje nitavosti ex tunc. Iz toga proizlazi da je trajk poduzet nakon takvog postupka bio nezakonit. (Op.cit.,bilj.41.,str.130.) U Hrvatskoj jo uvijek je na snazi, mada se ne primjenjuje, Zakon o mirovnim vijeima iz 1978.(Triva, Sinia;Dika, Mihajlo, Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 2004., str.923.) 51 lankom 214.st.2. ZOR-a zamijenjen je dotadanji l.203.st.2.ZOR-a. lanak 214.st.2. ZOR-a mogao bi izazvati nedoumice budui da propisuje da mirenje provodi osoba koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvruje Gospodarsko-socijalno vijee ili koju sporazumno odredi. ita Zakona prosjene panje mogao bi lako izvesti zakljuak da miritelja izabiru stranke ili Gospodarsko-socijalno vijee dok ita koji poznaje lanak koji je zamijenjen novim vjerojatno uvia da je rije o tiskarskoj greki budui da su oba lanka istovjetna osim u zadnjoj rijei koja u zamijenjenom lanku glasi odrede, dok je u novom odredi. 52 Pri Gospodarsko-socijalnom vijeu vodi se lista miritelja koju utvruje Gospodarsko-socijalno vijee. (l.215.st.1. ZOR-a) Ako se Gospodarskosocijalno vijee ne osnuje ili ako ono u roku trideset dana od dana podnoenja prijedloga ne utvrdi listu miritelja, listu arbitara, odnosno lanove arbitranog vijea ili ako u tom roku ne donese pravilnik o nainu izbora miritelja i postupku mirenja, ova e pitanja urediti ministar nadlean za rad u daljnjem roku od trideset dana. (l.229.st.9. ZOR-a)
50

18 posebno ako je postupak imenovanja miritelja ureen kolektivnim ugovorom koji obvezuje stranke u sporu53. Odluka o sporu u cijelosti je preputena stranakoj dispoziciji. Stranke mogu same ili uz pomo miritelja postii nagodbu o sporu tijekom trajanja postupka mirenja. Ukoliko se radi o interesnom kolektivnom radnom sporu postignuta nagodba ima uinke kolektivnog ugovora, dok u pravnom kolektivnom radnom sporu postignuta nagodba ima uinke izvansudske nagodbe54. Ako se nagodba ne postigne jedna od mogunosti koja strankama stoji na raspolaganju je da se nakon okonanja postupka mirenja spor nastavi putem trajka ili druge industrijske akcije. Miritelj je duan tijekom postupka mirenja nastojati da se stranke sporazumiju i u tu svrhu duan je izraditi svoj prijedlog razrjeenja spora (l.217.st.1. ZOR-a). Prijedlog stranke mogu prihvatiti ili odbiti. Ne prihvate li stranke od miritelja predloenu nagodbu, miritelj je duan u pisanom obliku utvrditi da mirenje nije uspjelo. Utvrenje je vano za sindikat budui da je provoenje postupka mirenja uvjet provoenja trajka55.

U konkretnom sluaju kolektivnim ugovorom bilo je predvieno imenovanje treeg lana mirovnog vijea iz reda uglednih strukovnih ili znanstvenih javnih djelatnika. U presudi pie:Tuenik u konkretnom sluaju 4.05.1999. je imenovao A.H. svojim predstavnikom u mirovnom vijeu, a narednog dana je zapoeo trajk to ukazuje da nije niti imao namjeru provoenja postupka mirenja. Vidi: VSRH, Rev 2839/99 od 3.11.1999. http://www.vsrh.hr/. (op.cit.,bilj.9.,str.270.) 54 Ibid.,str.272. 55 Ibid., str.272.

53

19 Sudska praksa zauzela je stav da je trajk zapoet prije okonanja postupka mirenja zapoet protivno zakonu i stoga su ostvarene pravne pretpostavke za njegovu zabranu56. Tako u sluaju tvrtke Coca-Cola Beverages Hrvatska, upanijski sud u Zagrebu 10.veljae 2006. proglasio je trajk radnika Coca-Cole nezakonitim iz razloga to je zapoeo 1.02.2006., prije okonanja postupka mirenja koji je okonan 2.02.2006.57. Zbog organiziranja nezakonitog trajka sindikati bi mogli odgovarati za naknadu tete, a radnici koji su sudjelovali u trajku mogli bi biti suoeni s mogunou otkaza ugovora o radu58. Ipak, konkretni sluaj zavren je prekidom trajka od strane radnika Coca-Cole koji su bili proglaeni tehnolokim vikom zbog ustupaka poslodavca, poglavito u vidu prihvatljivih otpremnina59. Zbog interesa drave za mirnim rjeavanjem odreenih kolektivnih radnih sporova odreene trokove mirenja snosi drava60. lanak 215.st.2 ZOR-a propisuje da odluku o visini naknade trokova rada miritelja donosi ministar nadlean za rad uz prethodno miljenje Gospodarsko-socijalnog vijea i uz suglasnost ministra financija. Moe se zakljuiti da se odluka
Vidi: VSRH, G 9/01 od 15.05.2001. http://www.vsrh.hr Nezakonitosti trajka pridonijele su i druge okolnosti provoenja trajka: sluenje nedoputenim sredstvima, trajk nije bio propisno najavljen, drugim radnicima onemoguen je rad u poduzeu to je protivno ZOR-u. Vidi: trajk u tvrtki Coca-Cola Beverages, http://www.iskon.hr/vijesti/page/2006/02/11/0165006.html 58 Op.cit.,bilj.9.,str.285. 59 Op.cit.,bilj.58. 60 Ministarstvo rada i socijalne skrbi donijelo je Odluku o kriterijima isplate nagrade i trokova rada miritelja, odnosno lanova mirovnog vijea u postupcima mirenja u kolektivnim radnim sporovima, Narodne novine, 112/03.
57 56

20 odnosi samo na miritelje angairane s liste miritelja Vijea, imajui u vidu da se trai prethodno miljenje Vijea. Nema osnove da se prethodno miljenje Gospodarsko-socijalnog vijea trai za miritelja koji nije na listi Vijea jer se moe pretpostaviti da Vijee nije s njime u vezi, a postojala bi i opravdana opasnost da u takvim sluajevima Vijee iskae negativno miljenje budui da mu je u interesu da budu aktivni miritelji s njegove liste. Takoer, rad za Vijee nepoznatog miritelja Vijee moe pratiti samo preko pisane dokumentacije sastavljene za vrijeme postupka mirenja, pa u sluaju da stranke odbiju miriteljev prijedlog vjerojatno bi i Vijee dalo negativno miljenje mada je mogue da je miritelj savjesno i temeljito obavio svoj posao.

5.2. Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima u sluajevima njegovog obvezatnog provoenja

Pravilnik o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja61 supsidijarno se primjenjuje na postupke obvezatnog mirenja u kolektivnim radnim sporovima62, ukoliko stranke nisu dogovorile neki drugi nain mirnog rjeavanja spora63. Postupak

61 Pravilnikom se ureuje nain izbora miritelja,provoenje postupka mirenja i obavljanje administrativnih poslova za potrebe tog postupka (l.1. Pravilnika), Narodne novine, 170/2003. 62 lanak 2.st.1. i st.2. Pravilnika 63 Stranke u sporu mogu biti jedan ili vie sindikata ili njihovih udruga odnosno udruga vie razine, i jedan ili vie poslodavaca ili njihovih udruga, odnosno udruga vie razine (l.2.st.3. Pravilnika)

21 mirenja pokree bilo koja stranka u sporu, sindikat ili poslodavac. Ipak, praksa pokazuje da se postupci mirenja najee pokreu kada sindikat procjeni da je nuno najaviti trajk64. Postupak mirenja pokree se dostavom obavijesti o sporu. Obavijest mora sadravati pisani zahtjev za provoenje postupka mirenja koji se upuuje Gospodarsko-socijalnom vijeu ili uredu dravne uprave u upaniji nadlenom za poslove rada. Ured dravne uprave nadlean za poslove rada duan je istog dana65 izvijestiti Gospodarsko-socijalno vijee o dobivenoj obavijesti. Zahtjev Gospodarsko-socijalno vijee dostavlja drugoj stranci u pravilu istog dana kada primi pisanu obavijest o sporu. Obavijest se moe dati i u usmenom obliku, no potrebno je popratiti je pismenim zahtjevom za provoenje postupka mirenja. Zahtjev se, zbog hitnosti postupka, najee upuuje telefaksom, no mogue je uputiti ga i drugim sredstvima66.

Prema podacima Ureda Vlade Republike Hrvatske za socijalno partnerstvo tijekom 2003. godine samo jedan postupak pokrenut je od strane poslodavca. Ta injenica pokazuje da se u Republici Hrvatskoj mirenje najee koristi kada je tako zakonom propisano, a nedovoljno je iskoriteno u aspektu preventivnog mirenja, tj. takvom kojim se pokuava iznai rjeenje u odreenom neslaganju i prije negoli preraste u spor. Preventivno mirenje moglo bi biti utvreno kako radi predlaganja rjeenja tako i radi utvrivanja spornih injenica. (Op.cit.,bilj.2,str.147.) 65 Takve obavijesti uredu dravne uprave dostavljaju se iznimno budui da su i sindikati i poslodavci tijekom ustroja mehanizma i institucija za provoenje mirenja bili u izravnoj komunikaciji s Uredom za socijalno partnerstvo Vlade RH, koji je koordinirao tripartitna nastojanja. Uz to, i lista miritelja vodi se centralizirano pa i zahtjevi redovito stiu upravo Gospodarsko-socijalnom vijeu, odnosno Uredu za socijalno partnerstvo Vlade RH. (Ibid.,str.147.) 66 U pisanom zahtjevu za provoenje postupka mirenja potrebno je navesti: imena, nazive stranaka u sporu i njihova prebivalita odnosno sjedita, datum podnoenja zahtjeva za provoenje postupka mirenja, obrazloene razloge za nastali spor, ime svog predstavnika u postupku mirenja i

64

22 Ukoliko ne postoji drugaiji sporazum stranaka, postupak provodi miritelj pojedinac. Stranke u sporu trebale bi se nastojati prethodno sporazumjeti o odabranom miritelju67. Kod prethodnog sporazuma stranke nisu vezane listom miritelja Gospodarsko-socijalnog vijea ve slobodno biraju za sebe primjerenu osobu. Ukoliko ne doe do sporazumnog odreivanja prikladnog zajednikog miritelja primijenit e se l. 8. Pravilnika. Prijedlog stranaka o izboru miritelja potvruje nadleno tijelo68 odlukom o imenovanju predloene osobe. Ukoliko nema meusobnog sporazuma o izboru miritelja, stranka koja pokree postupak duna je u zahtjevu za provoenje postupka mirenja predloiti miritelja. Vijee je u obvezi istog dana zatraiti od druge strane da se oituje je li suglasna s predloenim miriteljem, a ona je to duna istog dana uiniti. Ukoliko se druga strana propusti izjasniti smatra se da se stranka suglasila s predloenim miriteljem.

prijedlog miritelja. Datum podnoenja zahtjeva nije meritoran za odreivanje rokova ve samo slui orijentacijski jer rokovi poinju tei danom dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeu ili uredu dravne uprave u upaniji nadlenom za poslove rada. Naznaka razloga dovoljna je utoliko da ukae radi li se o pravnom ili interesnom kolektivnom radnom sporu dok ukoliko se radi o interesnom kolektivnom sporu treba navesti radi li se o sporu o sklapanju, izmjeni, obnovi ili produenju kolektivnog ugovora. Te informacije prvenstveno su potrebne zbog analitikih i statistikih razloga za Gospodarsko-socijalno vijee, te kao priprema miritelju, ali i upozorenje miritelju s obzirom na podatke o strankama u sporu npr. ako bi miritelj bio u sukobu interesa preuzimanjem dunosti u konkretnom postupku mirenja ili ako nije dovoljno educiran za odreenu situaciju itd. (Ibid.,str.148.) 67 Takav izbor mogu je i prije dostave zahtjeva za pokretanje postupka mirenja. Prethodni sporazum mogu je ako stranke ve u samom kolektivnom ugovoru odrede nain izbora miritelja ili poimenino odrede miritelje za mogue budue sporove. Takav sporazum nakon nastanka spora bit e rijedak budui da ve postoji nesporazum i nepovjerenje meu strankama.(op.cit.,bilj.2.,str.149.) 68 Gospodarsko-socijalno vijee ili drugo tijelo ili osoba na koju je Gospodarsko-socijalno vijee prenijelo svoje ovlasti prema Pravilniku.

23 Predsjednik Vijea ili tijelo, odnosno osoba na koje je ono prenijelo svoje ovlasti donosi odluku o imenovanju miritelja za konkretni kolektivni radni spor. Ako druga strana nije suglasna sa izborom, odluku o imenovanju miritelja donosi predsjednik Vijea ili drugo tijelo ili osoba na koje je ono prenijelo svoje ovlasti sukladno Pravilniku, i u tom sluaju izbor je limitiran listom miritelja Vijea69. Vijee odluku o imenovanju dostavlja strankama i miritelju. Nakon to je odluka dostavljena miritelju on saziva sastanak sa strankama u sporu7071. Obveza stranaka je da miritelju najkasnije do poetka prvog sastanka dostave ime osobe ovlatene za sudjelovanje u postupku mirenja uz navoenje ovlasti te osobe72. Mirenje se odrava u mjestu koje stranke sporazumno odrede. Za vrijeme mirenja miritelj nastoji da stranke sporazumno okonaju postupak, sasluava stranke o spornim pitanjima i vanim okolnostima, dok je navode stranaka ovlaten i sam ispitivati

69 Ako spor obuhvaa podruje jedne upanije ili jedne ili vie upanija izbor miritelja ogranien je na osobu/e koje su utvrene na listi miritelja za podruje te/tih upanija. (op.cit.,bilj.2.,str.151.) 70 Sastanak e se nastojati odrati ako ne istog dana po primitku odluke, a ono barem idueg radnog dana iz razloga da bi se u sluaju potrebe omoguilo i vie sastanaka budui da je itav postupak ogranien zakonskim rokom od pet dana koji ukljuuje kako radne dane tako i dane vikenda i u tom razdoblju potrebno ga je okonati. (op.cit.,bilj.2.,str.154.) 71 Pravilnikom je predviena mogunost da u sluaju sprijeenosti miritelj najkasnije u roku 12 sati od dana nastanka razloga sprijeenosti obavijesti stranke i Gospodarsko-socijalno vijee. Tada e se imenovati novi miritelj(l.9.st.2.i st.3.) 72 U veini sluajeva potrebno je donijeti punomo osim kada je predstavnik aktima stranke ovlaten preuzimati prava i obveze. U punomoi odreuje se opseg ovlasti koji moe obuhvaati: zastupanje u postupku- pregovaranjesklapanje dogovora- potpisivanje sporazuma.(Institucionalno mirenje u kolektivnim radnim sporovima u RH, http:/www.socijalno-partnerstvo.hr/sirrs/ostali.php)

24 kao i prijedloge koje stranke iznesu. Miritelj je moderator73 u postupku, on provodi postupak na nain koji smatra prikladnim vodei se interesom da se spor brzo i mirno trajno okona, ali i uvaavajui elje i oekivanja stranaka kao i okolnosti sluaja. Sastanke miritelj moe odravati sa obje stranke, ali i posebno sa svakom strankom i tada je miritelj, ukoliko informacije nisu povjerljive, ovlaten prenositi dobivene informacije drugoj stranci74. Stranke u sporu mogu bez ikakvog ogranienja sporazumno predloiti miritelju prekidanje postupka mirenja kako bi one samostalnim pregovorima rijeile nastali spor75. Razdoblje prekida, u sluaju nastavka postupka mirenja, nee se uraunati u rok od pet dana za provoenje postupka mirenja. Rok za okonanje postupka mirenja je pet dana raunajui od dana dostave obavijesti o sporu Vijeu, ali stranke imaju izriito ovlatenje da same odrede rok za okonanje postupka. Ukoliko se stranke ili miritelj ne dre roka smatra se da mirenje nije uspjelo76. Od stranaka moe se traiti suglasnost za produenje postupka mirenja.

U prilog ovoj injenici ide l. 12. st.3. Pravilnika koji propisuje da stranke mogu sporazumno odrediti opseg ovlatenja miritelja, a posebno u kojoj je mjeri ovlaten i duan aktivno sudjelovati u izradi prijedloga mirnog rjeenja spora. Za razliku od Pravilnika ZOR sadri obvezu miritelja da sastavi prijedlog koji stranke imaju mogunost prihvatiti ili odbiti. 74 Odvojeno sastajanje treba koristiti u sluajevima tekih situacija izazvanih nepovjerenjem. (op.cit.,bilj.2.,str.154.) 75 Ovom odredbom iskazuje se elja Gospodarsko-socijalnog vijea, kao donositelja pravilnika, da stranke same rijee nastali spor jer to je i psiholoki i ekonomski najracionalnije i najbolje rjeenje. Tek ako to nije mogue, spor e se pokuati razrijeiti uz sudjelovanje miritelja. 76 Prema statistici postupaka mirenja za 2003. godinu dva postupka mirenja trajala su 3 dana, nekolicina ih je trajala 2 dana dok je veina postupaka

73

25 Miritelj uz pomo predstavnika stranaka u sporu sastavlja prijedlog naina rjeavanja spornih pitanja u pisanom obliku kojeg potpisuju predstavnici stranaka. Primjerak prijedloga uruuje se svakoj stranci i odreuje se rok za izjanjenje prihvaaju li stranke prijedlog ili ga odbijaju. Po prirodi stvari najkasniji rok za oitovanje je onaj do isteka roka za provoenje postupka mirenja. Ukoliko stranke prihvate prijedlog ili se sporazume o spornim pitanjima sastavlja se sporazum kojeg potpisuju opunomoeni predstavnici stranaka. Time je postupak okonan, o emu je miritelj duan izvijestiti Vijee77. Obveza obavjetavanja od strane miritelja postoji i kada postupak mirenja nije uspjeno okonan78. Prihvaeni prijedlog ima pravnu snagu i uinke kolektivnog ugovora iako kod pravnog spora oko isplate plae uspjeno okonanje postupka vie odgovara izvansudski sklopljenoj nagodbi79. Propisana je tajnost postupka time to se izjave stranaka dane u postupku mirenja koji nije uspio ne mogu koristiti kao dokaz u drugom postupku80. Podaci koje stranke iznesu u tijeku

trajala samo jedan dan, odnosno odrao se jedan sastanak. (Op.cit.,bilj.2, str.159. Vidi:http:/www.socijalno-partnerstvo.hr/sirrs/grafovi.php#SlikaA.) 77 Prilikom okonanja postupka sastavlja se zapisnik koji sadrava zakljuak. (op.cit.,bilj.73.) 78 Postupak mirenja nije uspjeno okonan ako se stranke u postupku ne odazovu pozivu miritelja ili se pozivu odazovu, a postupak ne bude uspjeno okonan, dakle, u sluaju kada nije postignut sporazum o spornim pitanjima ili prijedlog miritelja nije prihvaen (argumentum ad contrario). 79 Istovjetan pravni uinak prijedloga propisan je i ZOR-om (l.217.st.2.),a uinak izvansudske nagodbe u pravnom kolektivnom radnom sporu zastupljen je meu teoretiarima radnog prava. (Op.cit.,bilj.2,str.162.) 80 Kao npr. arbitranom, sudskom, upravnom.

26 postupka povjerljivi su pa su ih stranke i miritelj duni uvati kao tajnu. Miritelj nije ovlaten davati izjave o tijeku postupka mirenja sredstvima javnog priopavanja. Svaka stranka u sporu snosi svoje trokove ukljuujui trokove drugih osoba koje je predloila za sudjelovanje u postupku. Nagrada i trokovi rada miritelja s liste Vijea terete ministarstvo nadleno za rad. Za imenovane miritelje koji nisu na listi Vijea ministarstvo nadleno za rad terete nagrade81 za njihov rad82 dok trokove miritelja ministarstvo za rad snosi samo u sluaju da su slobodnim izborom stranaka miritelji imenovani s liste Vijea (l.20.st.2.) jer se pri izboru miritelja s liste Vijea provodi raspodjela miritelja prema upanijama pa putni trokovi miritelja nee biti visoki, a moe se pretpostaviti da bi stranke, svojim slobodnim izborom, miritelja mogle izabrati i iz udaljenijeg podruja i tako mu prouzrokovati visoke putne trokove. Ne bi bilo opravdano da drava snosi trokove neekonominog izbora miritelja. Nadzor provedbe postupka mirenja obavlja Povjerenstvo za alternativno rjeavanje radnih sporova koje odlukom imenuje Gospodarsko-socijalno vijee (l.21.st.2. Pravilnika).

81 82

Nagrada se odreuje po danu provedenog mirenja. (op.cit.,bilj.75.) Suglasno odluci o visini naknade trokova rada miritelja koju donosi ministar nadlean za rad, uz prethodno miljenje Gospodarsko-socijalnog vijea i uz suglasnost ministra financija.

27 5.3. Naznake postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima u sluajevima njegovog neobvezatnog provoenja s osvrtom na odreene odredbe Pravilnika83

U Sluajevima neobvezatnog provoenja postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, ukoliko se stranke nisu sporazumjele o vlastitom postupku mirenja, primijenit e se opi Zakon o mirenju koji je donesen sa svrhom supsidijarne primjene na graanskopravne sporove, posebice one imovinskopravne84, kada posebnim zakonom postupak mirenja za odreeno podruje nije posebno reguliran (prema pravilu lex specialis derogat legi generali). Postupak mirenja velikim je dijelom utemeljen na naelima neformalnosti i fleksibilnosti. To proizlazi iz injenice da je mirenje prirodni produetak autonomnog nastojanja stranaka da vlastitim silama rijee nastale nesuglasice85. Zakon o mirenju (u daljnjem tekstu: ZOM) temelji se na naelima dispozitivnosti i stranake autonomije, dobrovoljnosti i konsenzualnosti, neformalnosti i povjerljivosti podataka, procesne ravnotee i poticanja mirenja kao izvansudskog naina rjeavanja sporova86.

Pravilnik o nainu izbora miritelja i provoenju postupka mirenja, Narodne novine, 170/2003. 84 Ovim se Zakonom ureuje mirenje u graanskopravnim sporovima, ukljuujui sporove iz podruja trgovakih, radnih i drugih imovinskopravnih sporova u stvarima u kojima stranke mogu slobodno raspolagati, ako za neke od tih sporova posebnim zakonom nije neto drugo odreeno. (l.1.Zakona o mirenju) 85 Op.cit.,bilj.2, str.67. 86 Op.cit.,bilj.2, str.39.

83

28 Budui da se Zakonom o mirenju supsidijarno reguliraju neobvezatni postupci mirenja pristup Zakona razlikuje se od pristupa prethodno analiziranog Pravilnika koji je posebni pravni izvor obvezatnih postupaka mirenja u kolektivnim radnim sporovima. Tako se prema Zakonu postupak mirenja moe pokrenuti neovisno o postojanju prethodnog sporazuma na nain da mirenje zapoinje prihvatom prijedloga za pokretanje postupka mirenja ukoliko se stranke nisu drugaije sporazumjele87 (l.3.st.1.i2. ZOM-a). Ukoliko se druga strana u roku od 15 dana ili u drugom dogovorenom roku ne izjasni o prijedlogu smatra se da je prijedlog odbijen (l.3.st.3. ZOMa). Za razliku od Zakona o mirenju, Pravilnik u istovjetnom sluaju postavlja presumpciju da je stranka prihvatila prijedlog. Prema Zakonu mirenje moe provoditi i vie izmiritelja ako se stranke tako suglase, a stranke odreuju tko e se imenovati za izmiritelja (l.4.st.1. ZOM-a). Slubena lista miritelja prema Zakonu ne postoji budui da se liste formiraju pri odreenim institucijama koje provode postupke mirenja88. to se obveza izmiritelja tie89, one su vrlo sline onima iz Pravilnika mada u Pravilniku nisu izrijekom naznaene ve posredno proizlaze iz odredbi lanka 11. Pravilnika, a ukazuju na obvezu miritelja na nepristranost i jednako postupanje.
Iz ega se moe zakljuiti da se volja stranaka da se upuste u postupak mirenja moe izraziti i kasnije tijekom postupka. (Op.cit.,bilj.2.,str.67.) 88 Tako pri Gospodarsko-socijalnom vijeu. 89 Izmiritelj je duan djelovati nepristrano i jednako postupati sa svakom od stranaka u sporu. (l.5.st.1.ZOM-a)
87

29 Postupak se provodi na nain na koji su se stranke sporazumjele, a izmiritelj i prema Zakonu o mirenju (l.6.st.2.) i prema Pravilniku90 (l.11.st.4.)provodi postupak mirenja na nain koji smatra prikladnim, uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja, zahtjeve stranaka i potrebu za brzim i trajnim rjeenjem spora. Jedina, ali vana, razlika je ta to su po Zakonu ove obveze supsidijarne naravi. U sluaju da se stranke drugaije ne sporazumiju, izmiritelj moe tijekom postupka iznositi prijedloge i tekst o nagodbi kojom stranke mogu okonati spor (l.7.st.1. ZOM-a). Takvo rjeenje Pravilnik ne prihvaa budui da miritelj mora izraditi prijedlog naina rjeavanja spornih pitanja (l.15.st.1.). Ukoliko miritelj razgovara samo sa jednom strankom u svezi predmeta spora o tome mora izvijestiti drugu stranku u sporu(l.8. ZOM-a). Pravilnik prihvaa primjerenije rjeenje u kojem navodi da miritelj nee prenositi informacije koje je saznao od jedne stranke drugoj stranci ukoliko mu stranka od koje je dobio informacije naloi da informacije uva kao povjerljive (l.12.st.2.)91. Prema Zakonu o mirenju mirenje se okonava sklapanjem nagodbe, odlukom izmiritelja da se postupak obustavlja zbog toga to
90

Jedina je razlika, ali samo formalne naravi, da je u Pravilniku termin neutralne i nepristrane tree osobe nazvan miriteljem dok se ista osoba prema ZOM-u naziva izmiriteljem. Sadrajna razlika ne bi smjela postojati. 91 Norma ZOM-a ne doputa precizno rjeenje jer nije jasno to znai obavijestiti- da li samo o razgovoru ili iscrpno i o sadraju obavljenog razgovora. Tu prazninu trebalo bi popuniti na nain kako ju rjeava UNCITRAL-ov Model zakon, a koji je istovjetan s rjeenjem Pravilnika.(Op.cit.,bilj.2, str.84.)

30 daljnje nastojanje da se postigne mirno rjeenje vie nije svrhovito, pisanom izjavom o okonanju postupka koju stranke upuuju izmiritelju, pisanom izjavom o odustajanju od postupka koju jedna stranka upuuje drugim strankama i izmiritelju, osim ako su ostale stranke, samo u sluaju da ih je vie od dvije, voljne nastaviti postupak, te ukoliko se nagodba ne postigne u roku od 60 dana od dana prihvata prijedloga za pokretanje postupka mirenja, a koji se sporazumno moe produljiti najvie za 60 dana. Usporedbom navedene odredbe l.9 ZOM-a i Pravilnika (l.16. i l.17.) na prvi pogled uoava se mnogobrojnost mogunosti u Zakonu dok prema Pravilniku postoje samo dva naina, odnosno ishoda okonanja postupka: uspjeno i neuspjeno. Prema Zakonu neuspjeno provoenje postupka mirenja povod je da se postupak okona dok je prema Pravilniku neuspjeno voen postupak rezultat ispunjenja pretpostavki da se stranke nisu odazvale pozivu miritelja ili da jesu, ali da u postupku nije postignut sporazum o predmetu spora. S obzirom na svrhu Pravilnika razumljivo je zato je u pravilu petodnevni rok viestruko krai od u pravilu ezdesetodnevnog roka iz Zakona. Razlog je obvezatno provoenje postupka mirenja kao pretpostavke zapoinjanja zakonitog trajk. Prema Zakonu o mirenju postignuta nagodba ima uinke ovrne isprave ako potpise na njoj ovjeri javni biljenik (l.10.st.2.ZOM-a) dok prema Pravilniku prijedlog kojeg prihvate stranke ima uinke kolektivnog ugovora (l.18).

31 Tajnost postupka zajedniko je obiljeje postupaka92 s razlikom da ZOM u sluaju krenja obveze tajnosti izriito propisuje odgovornost izmiritelja za tetu (l.11.st.1.i st.2.) dok prema Pravilniku takva odgovornost izrijekom nije propisana (l.19.st.2.). Dok se prema Pravilniku kao dokaz u drugom postupku ne mogu koristiti izjave stranaka danih u sporu koji nije uspio (l.19.st.1.) dotle je prema Zakonu spektar zabrane koritenja dokaza daleko iri93. Postavlja se pitanje da li je razlika proizila iz propusta donositelja Pravilnika ili iz openitosti Zakona o mirenju, a specijalnosti Pravilnika. Prema ZOM-u vlastite trokove snose stranke, a zajednike trokove snose na jednake dijelove. Stranke se s izmiriteljem mogu sporazumjeti da e mu platiti nagradu i naknadu trokova (l.17. ZOM-a). Za razliku od rjeenja Zakona, Pravilnik sadri drugaije rjeenje. Zajedniko obiljeje oba pravna izvora je da stranke snose vlastite trokove s razlikom da se kod Pravilnika ne pojavljuju zajedniki trokovi stranaka jer strunjaci koji se eventualno angairaju u sporu angairani su
92

Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, izmiritelj je duan uvati kao tajnu u odnosu na tree osobe sve informacije koje se odnose na postupak mirenja, osim ako ih je po zakonu duan priopiti(l.11 ZOM-a). Budui da je ZOM opi zakon o mirenju razumljiv je kraj ovog stavka kojeg ne sadrava Pravilnik koji je specijalni izvor i ne mora brinuti o raznovrsnoj pravnoj regulativi raznovrsnih sporova. 93 Tako ZOM propisuje da se stranka koja sudjeluje u postupku mirenja, izmiritelj ili druga osoba ne moe pozivati na okolnosti niti predlagati kao dokaz: injenicu da je jedna od stranaka predlagala mirenje, stavove stranaka iznijete tijekom mirenja, izjave o injenicama ili priznanje zahtjeva i injenica, prijedloge miritelja, injenicu da je stranka pokazala spremnost prihvatiti prijedlog izmiritelja, ispravu koja je pripremljena iskljuivo za postupak mirenja ili ispravu za koju su se stranke sporazumjele da je nee koristiti ni u kojem drugom postupku. (l.12.st.1. ZOM-a)

32 od poslodavca ili od sindikata, a time su i vlastiti trokovi sindikata ili poslodavca (l.20.st.1.). Nagradu za rad miritelja snosi ministarstvo nadleno za rad (l.20.st.2.i3.Pravilnika) budui da je drava nametnula postupak obvezatnog mirenja. Zakon o mirenju regulira vano pitanje o zastari i tijeku prekluzivnih rokova. Odredbom lanka 14. st.2.94 ,koja je uzrokovana afirmacijom mirenja u individualnim radnim sporovima, omoguena je afirmacija pravog dobrovoljnog postupka mirenja jer radnik moe predloiti ili prihvatiti mirenje bez straha da e u meuvremenu istei prekluzivni rok od 15 dana za podnoenje zahtjeva za zatitu prava iz l. 133. st.1 ZOR-a95, odnosno prekluzivni rok od 15 dana za podnoenje tube nadlenom sudu iz l.133.st.2 ZOR-a96.

6. ZAKLJUAK

Specifinost kolektivnih radnih sporova ogleda se kako u njihovim strankama tako i u njihovom karakteru i specifinim pravilima za njihovo razrjeavanje. Suvremeno radno okruenje
94

Ako je po zakonu podnoenje zahtjeva za zatitu prava ili tube u nekom sporu ogranieno prekluzivnim rokom, taj rok raunat e se od dana kada je prijedlog za postupak mirenja odbijen ili se smatra odbijenim, odnosno kada je mirenje okonano bez sklapanja nagodbe. 95 Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo moe u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeeno,od dana saznanja za povreduzahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. 96 Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika iz st.1. ne udovolji...radnik moe u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom.

33 nudi veu mogunost izbora postupaka meu kojima i alternativno rjeavanje radnih sporova, bolju pristupanost i institucionalne strukture provoenja socijalnog dijaloga97. Spor o radnom odnosu je spor o osobama, a ne robi. Djelotvornost u razrjeavanju takvih sporova vana je budui da se radi o egzistencijalnim pitanjima i budui da je radni odnos odnos trajnijeg karaktera i takvim ga je nuno i odrati. Mirenje kao alternativni98, izvansudski nain rjeavanja kolektivnih radnih sporova prepoznat je kao uinkovit, brz i ekonomian nain rjeavanja nastalih radnih sporova. U Republici Hrvatskoj u zadnje vrijeme uestalo se koristiti zbog obveze provoenja postupaka mirenja u kolektivnim radnim sporovima99, no rijetko kao preventivna metoda razrijeavanja nesuglasica prije negoli se nesuglasice razviju u otvoreni sukob i spor.

Op.cit.,bilj.2.,str.56. Na poetku svoga razvoja izraz alternativno rjeavanje sporova (ADR, eng. alternative dispute resolution) obuhvaao je sve metode izvansudskog rjeavanja sporova, ukljuujui i metodu arbitrae- suenje pred nedravnim sudom sastavljenim od osoba od povjerenja stranaka, kojima one svojim sporazumom daju pravo da donese obvezujuu odluku o njihovom sporu koju stranke mogu i prisilno izvriti uz sudjelovanje dravnog aparata prisile. Ubrzo se napustilo takvo shvaanje budui da arbitraa ima drugaiju i esto duu tradiciju pa i mnoge osobine koje je ine slinijom sudskom postupku negoli metode obuhvaene izrazom mirenje (medijacija, koncilijacija). U zemljama sa razvijenom praksom kako arbitrae tako i mirenja, ove dvije metode promatraju se kao kompatibilne, no ipak razliite metode rjeavanja sporova. (Op.cit., bilj.2.,str.18.) 99 Op.cit.,bilj.9.,str.266.
98

97

34 7. LITERATURA

1. Babi, Vera et al, Novine u radnim odnosima, Zagreb,2003.,str.265-286. 2. Rudjak, Marijan, Kolektivni radni sporovi, Pravo u gospodarstvu, 39/4:2000.,str.127-145. 3. Triva, Sinia; Dika, Mihajlo, Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 2004.,str.921-937. 4. Uzelac, Alan; Gotovac, Viktor et al, Mirenje u graanskim, trgovakim i radnim sporovima, Zagreb, 2004., str.33-169.