You are on page 1of 27

TO JE ZRAKOPLOV ?

...... sve letjelice koje plove unutar Zemljine atmosfere gdje je zrak plove dominantan fluid, tj. zrakom plove: aeronauti , aircraft i rotorcraft; aeronauti aircraft rotorcraft pri em smo iskljuili: astronaute i spacecraft, kao i hoovercraft isklju astronaute spacecraft hoovercraft

Pojam zrakoplov obuhvaa sve letjelice koje imaju obuhva svojstva letjeti ili ploviti u plinovitom mediju kojeg nazivamo zrak. Razmatrajui openito, zrakoplov zrak. Razmatraju op enito, (aircraft) je sredstvo konstruirano tako da se odrava u odr atmosferi iznad Zemljine povrine, za koju moe ak povr ine, mo biti i sputano nekom vezom, ali koja ga ne podupire. vezom, podupire. Komplementarno navedenom, prema Zakonu o navedenom, zranom prometu Republike Hrvatske, definicija zra Hrvatske, zrakoplova glasi: Zrakoplov je svaka naprava koja glasi: se odrava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim odr zraka, reakcije zraka u odnosu na zemljinu povrinu povr inu (podupiruu silu - op.a.). podupiru op.a.). 2

Razvoj zrakoplova
Explosive resistance testing ...

1903 - 2003 = 100 godina leta teih od zraka

Safety problematika 20-tog stoljea; 21. stoljee namee Security !? 20stolje stolje name

Povijesni pregled razvoja konstrukcije zrakoplova Podjela zrakoplova (aerostati, podjela aerodina) (aerostati, aerodina) Pregled konstrukcijskih koncepcija aero-plana i aeroroto-plana (aircraft & rotorcraft) rotorotorcraft)
3

ZRAKO PLO V I

Pregled razvoja konstrukcije zrakoplova ukazuje nam da je zrakoplov rezultat rada i doprinosa mnogih nacija i sveukupnog znanja ovjeanstva ...... ovje

AE RO ST AT I PO G O NJENI LJUDSKI PO G O N

AE RO DINI NEPO G O NJENI MO T O RO M

SVA PRIJEVOZNA SREDSTVA, a zrakoplov moda SREDSTVA, mo najvie - kruna su znanja i razvoja znanosti i najvi tehnologije odreenog vremena. vremena. SAZNANJA - od kemije, materijala, matematike, kemije, materijala, matematike, informatike..., pa do tehniko-tehnolokih procesa, informatike..., tehni ko- tehnolo procesa, DIKTIRAJU MOGUU REALIZACIJU neke MOGU konstrukcije u danom trenutku; konstruiranje trenutku; zrakoplova zapoelo je eljama, preko legenda i zapo skica do prvih poetnih uspjeha. po
Da bi danas mogli konstruirati dozvune i nadzvune FLY- BY- WIRE danas dozvu nadzvu FLY- BYzrakoplove, ETOPS, EKO-GREEN, GNSS itd. znaajkama, uimo zrakoplove, EKOzna u temelje i steena saznanja koja su tome prethodili.... ste 4

KO NVENC IO N ALNI MALI VELIKI


TURBO M LAZNI

N EK O N VENC IO N ALN I -VT O L RO TO KRAF TI


TRANSPO RTNI NO RM ALNI

do 5 7 00 kg

TURBO MLAZNI VATO L H AT O L

DVO KRILAC / JEDNOKRILAC JEDNO / VIEMOTO RNI

KLIPNI M OTO R / TURBO -PRO P

DVO STRUKI / JEDAN RO TO R

STAPNI / TURBO M LAZNI KRATKO G / SREDNJEG / DUGOG DO LETA DO ZVUNI / TRANSZVUNI / NADZVUNI CIVILNA NAM JENA VO JNA NAM JENA
6

Aerostati - Aerodini
Aerostati su letjelice lake od zraka, koje se odravaju u atmosferi na visini na lak zraka, odr kojoj istiskuju vlastitu masu zraka (aerostatskim uzgonom). Osnovne poduzgonom). podgrupe su baloni (vezani ili slobodni) i zrani brodovi. Kod zranih brodova, slobodni) zra brodovi. zra brodova, aerodinamiki uzgon kojeg stvara trup svojim cilindrinim oblikom moe biti cilindri mo aerodinami dosta znaajan, ali ne u dovoljnoj mjeri da bi obezvrijedio klasifikaciju zna ajan, aerostata. aerostata. Osnovni aerodini letjelice tee od zraka, odravaju se u zraku te zraka, odr dinamikom interakcijom okolinog zraka i letjelice stvarajui aerodinamike dinami okoli stvaraju aerodinami sile, a tzv. aerodoni, su jedrilice koje se tako odravaju u letu uz prirodnu sile, tzv. aerodoni odr vlastitu stabilnost i nemaju pokretnih upravljakih povrina. Primjeri su: upravlja povr ina. su: papirnate baene ili odgurnute jedrilice, jednostavni slobodno-letei modeli i ba jedrilice, slobodno- lete avioni koji nastave letjeti bez djelovanja posade. Aerodonetika (aerodonetics) posade. je nauka koja se bavi prouavanjem jedrenja - klizajueg leta (gliding flight) s klizaju leta prou ili bez upotrebe upravljakih povrina. upravlja povr ina. Zrakoplov ne treba obvezno imati vlastiti nain pogona (baloni plove tako da na lete zajedno s ukupnim gibanjem atmosfere, dok su zmajevi sputani a plove atmosfere, uslijed djelovanja okolne atmosfere koja ih gibajui se prolazi), niti treba gibaju prolazi), obvezno imati neki upravljaki sustav, niti neki izvor aerodinamikog ili aerodinami upravlja sustav, aerostatikog uzgona (npr. mlazni VATOL[1] zrakoplov ne mora biti nita vie . [1] ni vi aerostati npr VATOL do motora izgradjenog tako da usmjeruje ispune mlazove prema dolje). ispu dolje). Slobodno-padajue svemirske letjelice su isto zrakoplovi (aerodoni), ako Slobodno- padaju aerodoni), nakon ponovnog ulaska u atmosferu, oblik letjelice uzrokuje dovoljan omjer atmosferu, uzgona i otpora (tj. ima finesu: FL/FD), i jedri iznad vee izduene udaljenosti, jedri ve izdu udaljenosti, tj. finesu: bez obzira da li moe ili ne kontrolirati svoju trajektoriju putanju. mo putanju. [1] VATOL Vertical Attitude Take Off and Landing
5

Postoje razliite podjele zrakoplova, koje se u osnovi zasnivaju na podjeli razli zrakoplova, zrakoplova prema glavnim kriterijima: kriterijima: nainu generiranja uzgona, (aerostati; aerodini) na uzgona, aerostati; aerodini) maksimalnoj masi u polijetanju, (mali; veliki) polijetanju, mali; veliki) pogonskoj grupi (stapni, mlazni, raketni) stapni, mlazni, raketni) performansama, (konvencionalni; nekonvencionalni; performansama, konvencionalni; nekonvencionalni; dozvuni; nadzvuni) dozvu ni; nadzvu ni) konstrukcijskim koncepcijama (dvokrilac; ...) namjeni, (vojni; civilni) namjeni, vojni; civilni) Za kratki saeti opis i klasifikaciju nekog zrakoplova esto se navode njegove sa osnovne znaajke iz svih vrsta podjela, na primjer: fiksni mali turbo-prop, akrobatski zna podjela, primjer: turboniskokrilac, mjeovite metalne konstrukcije s uvlaivim podvozjem. niskokrilac, mje uvla podvozjem. Iz primjera, osim izriito navedenog, zakljuujemo i mnoge druge karakteristike primjera, izri navedenog, zaklju i znaajke tog zrakoplova jer opisuje: zrakoplov maksimalne mase u polijetanju do zna opisuje: 5700 kg (mali), pogonjen jednim turbo-prop-motorom (ne navodi se - viemotorni), s (mali), turbo- propvi emotorni), fiksnim krilom smjetenim ispod trupa (niskokrilac), naroito ojaane konstrukcije smje niskokrilac), naro oja (akrobatski) s uvlaivim podvozjem konzolnog tipa (uvlaimo samo konzolne akrobatski) uvla uvla trapove) za slijetanje na zemlju (nije naveden hidroavion ili amfibija) s klasinim trapove) amfibija) klasi stabilizatorima (nije naveden canard). Maksimalna putna brzina se kree oko 350kre 350450 km/h (ogranienje mlaznog motora s propelerom), nainjen od duraluminija (ograni propelerom), na (metalni, malih brzina), tankostijene konstrukcije ojaane okvirima (mjeovit semimetalni, brzina), oja mje semimonocoque), strukturalne vrstoe oko 6-8g (akrobatski). Nije navedena namjena, te (akrobatski). namjena, monocoque), vrsto moe biti vienamjenski, to jest portski, kolski, izviaki itd. Uz napomenu namjene mo vi enamjenski, portski, kolski, izvia itd. u opisu podjele, npr. borbeno - trenani, mogao bi odgovarati opisu zrakoplova npr. podjele, npr. trena ni, npr. 7 Pilatus PC-9 (za obuku vojnih pilota u RH) ili PZL130-Orlik. - (za PC PZL130- Orlik.

PROPULZIJA
Tijekom devetnaestog stoljea brojni su vizionari predviali da je za stolje upravljani let letjelicom teom od zraka nuna prikladna pogonska te nu snaga koja e omoguiti podizanje sa zemlje. omogu zemlje. Neodgovarajui pogon (parni motori) glavni su razlog neuspjeha Du Neodgovaraju motori) Templea, Adera i Mozhajskog .... trebalo je razviti motor dovoljne snage Templea, a istodobno male teine (Power loading : P/W). te P/W) Godine 1860. Francuz J. J. Etienne Lenoir izgradio je prvi praktini prakti plinski motor, jednocilindrini, a pogonsko gorivo bio je rasvjetni plin. jednocilindri ni, plin. Slijede kontinuirana daljnja usavravanja na takvim motorima s daljnja usavr unutarnjim izgaranjem, te su 1876. godine Otto i Langen razvili izgaranjem, etverotaktni plinski motor - preteu suvremenih automobilskih prete motora. motora. Godine 1885. u isto vrijeme, ali odvojeno, Nijemci Gottlieb Daimler i vrijeme, odvojeno, Karl Benz razvili su etverotaktni benzinski motor i tako je roena roena industrija motornih automobila, koja je osigurala tehnologiju i brojne automobila, iskusne mehaniare za budui razvoj zrakoplovstva.... mehani budu zrakoplovstva.

Propulzija je bila klju za otvaranje klju vrata k letenju s aerodinom, a vrata aerodinom, pokretaka je filozofija mnogih pokreta poboljanja u aeronautici openito, pa pobolj op enito, tako i zrakoplovnog inenjerstva od in prvog leta 1903. godine do danas, letjeti danas, bre, vie i dalje, sa to veom masom. ve masom. br vi dalje, Tijekom razvoja zrakoplovstva, snaga zrakoplovstva, motora je rasla od 12 hp,[2] kolika je bila hp,[2] snaga motora brae Wright na Flyeru I bra iz 1903. godine, do 2200 hp snage godine, radijalnih motora iz 1945. godine, a godine, analogno su se uveavale i letne brzine uve od 28 do 500 mph, dok danas mlazni i raketni motori omoguuju letenje omogu brzinama mnogostruko veim od brzine ve zvuka. zvuka. [2] Veliina snage izraena u jedinici hp Veli izra (horse power), konjske snage; 1 hp=746 snage; W.
10

Doing it Wright!
1903. WILBUR & OTTO WRIGHT U.S.A.: prvo
uspjeno polijetanje pogonjenog aerodina .... uspje

NACA od 1915.
Nakon to je 1908. Henry Farman dobio Grand Prix deAviacion za prvi zaokret avionom, a 6 mjeseci kasnije de Aviacion Wright izveo isto (daleko lake i elegantnije s konceptom wing lak wraping pretea ailerona), panju u daljnjem razvoju wraping prete ailerona), pa konstrukcije NACA* je usmjerila na performanse, upravljivost, NACA* stabilnost i aerodinamiko usavravanje konstruktivnih aerodinami usavr elemenata zrakoplova. *
Uspostavljena odlukom Vlade USA 03.03.1915. - 12 lanova, koji su se sastajali jednom godinje svakog teeg godi te

ponedeljka u Listopadu... Nakon lansiranog Sputnika I .... 29.srpnja 1958. odlukom Kongresa USA uspstavljena NASA ....

11

Zato koncepcija hidroaviona za poetak razvoja zranog transporta?

[1] CTOL Conventional Take-Off & Landing konvencionalno polijetanje i Takeslijetanje [2] VTOL Vertical Take-Off & Landing vertikalno polijetanje i slijetanje Take[3] RTOL Reduced Take-Off & Landing skraeno polijetanje i slijetanje Takeskra

Prvi zrakoplov predstavnik kombiniranog koncepta CTOL[1] i VTOL[2] zrakoplova, ili zrakoplov RTOL[3] RTOL[3] CTOL[1] VTOL[2] zrakoplova, koncepta, moemo rei da je "giroplan", panjolskog koncepta, mo re "giroplan", konstruktora Juana de la Cierve, jer se, kad se zavrti rotor, Cierve, mogao uzdii u zrak nakon kratkog zaleta. Imao je uzdi zaleta. skraeno fiksno krilo i jedan rotor. Za transverzalnu skra upravljivost, koristi vertikalni stabilizator. Slubeno, upravljivost, stabilizator. Slu beno, konstruktor Juan de La Cierva, letio je (9. sijenja 1923.) Cierva, sije vie od 2,5 milje 4 km, na visini od 80 ft 24,38 m. vi

12

14

Paralelni razvoj koncepcije roto-plana (rotorcraft): roto(rotorcraft):


13. studenog 1907. priznato je Paulu Cornu-u prvo polijetanje 1907. Cornurotorkrafta (lebdio 20 sekundi na visini od oko 5 ft =1,524 m, rotorkrafta motor Antoinette hlaen vodom, 24 hp, rotor promjera 20 ft).). vodom, Meutim, to je bilo uspjeno polijetanje, ali ne i letenje Meutim, uspje polijetanje, helikopterom. helikopterom. Povijest biljei da je prvi put helikopter lebdio itavu bilje minutu, 11. sijeanja 1922; Izgradio ga je Spaniard Marquis minutu, sije Pateras de Pescara. Bio je pogonjen motorom Hispano Suiza od Pescara. 170 hp, s dva rotora, a svaki je rotor imao 6 dvokrilnih lopatica s rotora, mogunou promjene napadnog kuta lopatica. Promjena kuta mogu no lopatica. lopatica, omoguavala je autorotaciju rotora u sluaju otkaza lopatica, omogu slu motora. motora.

[1] CTOL - Conventional Take-Off & TakeLanding - konvencionalno polijetanje i slijetanje [2] VTOL - Vertical Take-Off & Landing Takevertikalno polijetanje i slijetanje [3] RTOL - Reduced Take-Off & Landing Takeskraeno polijetanje i slijetanje skra
13

Prvi pokuaj kombiniranja poku tehniko-tehnolokih tehni ko- tehnolo karakteristika CTOL[1] i CTOL[1] VTOL[2] zrakoplova bio je ve ve VTOL[2] u povijesnom pregledu spomenuti irokopter, koji irokopter je pretea RTOL[3] prete RTOL[3] zrakoplova, a konstrukcijski zrakoplova, za razliku od CTOL zrakoplova ima rotor, dok za razliku od helikoptera kao predstavnika VTOL zrakoplova, ima zrakoplova, horizontalni i vertikalni stabilizator. Postoje izvedbe stabilizator. bez i s kvailom (moe i u kva mo letu pokretati rotor motorom), te izvedbe s motorom), prikraenim krilom ili bez. prikra bez.

15

Prvi priznati helikopter u svijetu, kojim se moglo letjeti svijetu, brzinom od 145 km/h i letjeti unatrag bio je Colibry (izgradio ga je Nijemac A.Fletner 1940. 1940. godine). Bila je to savrenija godine). savr verzija helikoptera Fw61., Nijemca H. Fockea iz 1936. godine s dva rotora. rotora. Helikopter konstruiran jo prije jo rata u Americi, s jednim Americi, glavnim rotorom i jednim repnim rotorom VS-300, kakve VSpoznajemo i danas, djelo je danas, ruskog emigranta Igora Sikorskog. Sikorskog. Vojska je prepoznala prednosti vertikalnog polijetanja i slijetanja, jer bez slijetanja, PSS koja je laki i veliki cilj neprijatelju, i najbolji avioni neprijatelju, ostaju na zemlji. zemlji.

VTOL koncept

16

18

Aerodinamika helikoptera
Presjek lopatice rotora je aeroprofil, ba kao i aeroprofil, ba presjek krila aviona... Za objanjenje kako obja helikopter leti u mjestu tj. lebdi, mjestu koriste se dvije teorije, koje ine dva dijela istog objanjenja, obja mada poinju s po razliitih postavki: razli Teorija momenta i Teorija elementa lopatice

Na zahtjev USAF[1] i USN[2], NACA[3] (dananja NASA) USAF[1] USN[2], NACA[3] dana radi ispitivanja novih modela izmeu 1948-1950. USN 1948ugovara 1951. s proizvoaima Convair i Lockheed proizvoa programe XFY-1 i XFV-1, popularni " Pogo" (TailsitterXFYXFV(Tailsitter slijee i polijee "na rep"), a uspjeno polijetanje izveno slije polije uspje izv je 1954. godine. Paralelno, USAF je ugovorio s Ryan godine. Paralelno, Aeronautical Co. projektiranje mlaznog zrakoplova PogoPogotipa, nazvanog "Vertijet" s oznakom X-13, koji je tipa, Vertijet" uspjeno poletio 11. travnja 1956. godine, kao prvi uspje godine, mlazni VTOL zrakoplov. Meutim, niti jedna od tih zrakoplov. Meutim, uspjenih konstrukcija nije ula u serijsku proizvodnju. uspje proizvodnju. U istom razdoblju kompanija Bell Aircraft ispitivala je zrakoplov s dva mlazna zakretna motora (uz trup), trup), nazvan ATV (Air Test Vehicle), koji je poletio 1954. godine. Taj uspjeh potaknuo je rad na novoj koncepciji godine. zakreuih motora te su razvijana dva koncepta - XV-3 zakre XV(koncept tiltrotor[4]) i XV-14 (koncept zakretanja (koncept tiltrotor[4]) XVispunog mlaza ili vektoriranje mlaza). Uspjeno ispu mlaza). Uspje polijetanje i prevoenje u horizontalni let izvreno je izvr 1958. Nastavak istraivanja preuzela je NASA i pod istra oznakom XV-14A, deset godina kasnije simulirala prilaz i XVslijetanje na Mjesec u sklopu Apollo programa. programa. Pojavljuje se mnotvo koncepcijskih rjeenja VTOL mno rje zrakoplova u 50-im godinama, kao Rotodyne engleske 50godinama, kompanije Fairey Aviation Ltd., komercijalni zrakoplov s 48 putnika i krstareom brzinom od 85 mph (etverokraki krstare ( rotor za polijetanje i mlazni motori za horizontalni let). Amerika koncepcija tog vremena, s dvostrukom Ameri vremena, pogonskom skupinom, bio je McDonell XV-1, vertifan skupinom, XV(Fan-in-wing tj. propulzor ugraen u krilo) zrakoplov, a (Fan- intj. krilo) zrakoplov, XV-5A/B poletio je 25. svibnja 1964. godine, od kada XVgodine, zapoinje era tilt-rotora. zapo tilt- rotora.
[1] USAF-United States Air Force - zrane snage Sjedinjenih Amerikih Drava USAFzra Ameri Dr [2] USN - United States Navy - mornarica Sjedinjenih Amerikih Drava Ameri Dr [3] NACA - Natinal Advisory Committe for Aeronautics - ameriki Nacionalni ameri savjetodavni komitet za aeronautiku ( preimenovano 1958. u NASA - National Aeronautics and Space Administration: amerika nacionalna aeronautika i svemirska ameri aeronauti uprava) uprava) [4] Tiltrotor - zakretanje rotora pogonske grupe

17

19

Pogonski motor VTOL zrakoplova Harrier - Rollce Royce Pegasus


S operativno-eksploatacijskog gledita, VTOL zrakoplov znaajno pojednostavljuje operativnogledi ta, zna instrumentalno slijetanje u loim meteorolokim uvjetima. Helikopter, npr. moe lo meteorolo uvjetima. Helikopter, npr. mo napipati put u uvjetima magle, dok to prizemljuje sve CTOL zrakoplove. VTOL napipati magle, zrakoplove. mogunosti stoga smanjuju rezervno gorivo za kruenje ili alternaciju do drugog kru mogu aerodroma. S druge strane, gorivo utroeno za slijetanje moe biti znaajno, dok aerodroma. strane, utro mo zna ajno, CTOL zrakoplov troi zanemarivu koliinu goriva za slijetanje. tro koli slijetanje. Slijedei efekt koji ide u prilog VTOL zrakoplova je mogunost u optimalizaciji Slijede mogu optereenja krila (Wo/S[1]). Za mnoge CTOL zrakoplove optereenje krila, odreeno /S[1]). optere krila, optere je zahtjevanim znaajkama za slijetanje ili polijetanje. Sposobnosti VTOL-a zna polijetanje. VTOLodstranjuju ta razmatranja, s omoguavanjem moda manjeg krila, koje onda razmatranja, omogu mo krila, smanjuje teinu i utroak goriva. te utro goriva. Tehniko-tehnoloke Tehni ko- tehnolo karakteristike VTOL zrakoplova prvo je prepoznala vojska, jer s vojnog vojska, stajalita, ako bi neprijatelj unitio stajali ta, uni piste zrakoplovnih baza, jedino bi baza, VTOL zrakoplovi mogli polijetati I djelovati. Intenzivna su istraivanja djelovati. istra na iznalaenju mlaznog, iznala mlaznog, supersoninog VTOL zrakoplova. supersoni zrakoplova. Za mlazni VTOL zrakoplov, najbolje zrakoplov, rjeenje za vertikalni uzgon tek se rje treba dokazati. Do danas se dokazati. operativno koristi nekoliko dozvunih dozvu VTOL konstrukcija (npr. Harrier i ruski YAK-36). npr. YAK[1] Wo/S wing loading - Maksimalna teina zrakoplova u omjeru s povrinom krila (odreuje dimenzije) te povr dimenzije)

Namjena i performanse determiniraju oblik

20

22

Osnovni konstruktivni dijelovi zrakoplova ine sveukupnu konstrukciju zrakoplova (aircraft structure), koja treba biti u funkciji aerodinamikog oblika te zatite putnika, tereta i aerodinami za putnika, zrakoplovnih sustava od okolnih uvijeta tijekom leta, leta, odnosno osiguravanja uvijeta za siguran i upravljiv let. Bez obzira na namjenu ili znaajke zrakoplova, od prvog zna zrakoplova, dana roenja pogonjenog aerodina pa do dananje tree dana tre generacije zrakoplova, sve zrakoplovne konstrukcije zrakoplova, sastoje se i izgraene su od pet osnovnih konstruktivnih dijelova; dijelova;
1. trup 3. Stabilizirajue povrine 2. Uzgonske povrine 4. podvozje

Zrani promet oznauje 20-to stoljee; Saznanja steena Zra ozna 20- stolje ste tijekom razvoja pretoena su u zrakoplovne standarde. preto Zato zajednika zrakoplovna regulativa - FAR-JAR ? Za zajedni FAROigledna je injenica - ukoliko dijelimo isto okruenje s razliitih okru razli temelja za uspostavu i organizaciju eljenog nivoa sigurnosti tj. temelja koritenjem razliitih zrakoplovnih standarda moemo ugroziti kori razli mo zajedniku sigurnost. Stoga za postizanje zajednike sigurnosti na zajedni zajedni globalnom nivou, sve lanice ICAO su usvojile unifikaciju standarda i slijede ICAO SRP. Meutim, ekonomske, politike i SRP. Meutim, politi kulturne razlike izmeu zemalja lanica ICAO, rezultirale su s ICAO, razliitim primjenama zajednikih standarda opravdajui to s razli zajedni opravdaju pravom suvereniteta koju im daje ICAO konvencija. konvencija.
ICAO SRP International Civil Aviation Organization Standard Recommended Procedures

5. Pogonski sustav
21

Kontinuirani rast zranog prometa rezultirao je s poveanim zra pove brojem nesrea i katastrofa, naroito u visoko-razvijenim nesre naro visokozemljama. Kao rezultat i odgovor (a i iz ekonomskih razloga) izdvojile su se 2 regije North American & European primjenjujui pootreno pridravanje zrakoplovnih standarda primjenjuju poo pridr kako bi postigle zadovoljavajui nivo sigurnosti FAR i JAR. Stoga zadovoljavaju su i standardi gradnje zrakoplova unificirani sukladno s FAR/JAR regulativom (Part 21;23;25;27;29.....itd.) ... globalna (Part 23 standardizacija

FANTASTINO FANTASTI POSTIGNUE POSTIGNU KOMERCIJALNOG ZRANOG ZRA PROMETA ZA KRAJ 20-tog 20STOLJEA STOLJE Safety O.K. O.K.
Izvor: Strateki plan FAA (Jan. 2001); vjerojatnost preivljavanja u transportnom zrakoplovu u SAD, prema Dr. Arnold Barnett dosegla je 5,8 x 106 prema 1 tj. ako letite jednom dnevno, u 22,000 godina neete poginuti na komercijalnom putnikom letu u SAD. (Survivability is developed measure by
Dr. Arnold Barnett, of passengers odds of surviving next flight; it relates probability of not being in a fatal accident and probability of not surviving if fatal accident occurs). 24 Poetak 21. stoljea u zrakoplovstvu oznauje SECURITY !

Osnovne discipline u zrakoplovstvu


Aerodinamika prouava interakciju zrakoplova s okolinim prou okoli zrakom i tako generirane sile, koje su funkcija brzine, gustoe zraka, geometrijskog oblika zrakoplova i njegovog gusto postavnog kuta na smjer nadolazee struje zraka. nadolaze Mehanika leta zrakoplova razmatra zrakoplov kao kruto tijelo koje se giba zranim prostorom po nekoj putanji i na zra koje djeluju inercijalne, propulzivne, gravitacijske i inercijalne, aerodinamike sile i momenti. Objedinjeno, aerodinamika i aerodinami mehanika leta ine Teoriju leta. Dinamika leta zrakoplova, kao dio mehanike leta, definira i opisuje letaka svojstva zrakoplova (performanse) u leta zadanim uvjetima. Putanja koju neki zrakoplov moe mo slijediti ograniena je s aerodinamikim i propulzivnim ograni aerodinami znaajkama te strukturalnom vrstoom zrakoplova za zna vrsto primijenjena optereenja. optere Znaajke strukture zrakoplova objedinjujemo pod pojmom Zna zrakoplovne konstrukcije, te nam interakcija konstrukcije, aerodinamike, mehanike leta i konstrukcije odreuju leta performanse, stabilnost i upravljivost zrakoplova.
26

AEROSPACE ENGINEERING DISCIPLINE SU: Aerodinamika Astronautika Nauka o konstrukciji (Structures) Nauka o materijalima Mehanika leta, Performanse, Stabilnost & upravljivost Propulzija Osnivanje zrakoplova - Aircraft Design je integracija svih navedenih disciplina kako bi doli do

Teorija leta
Da bi neko tijelo odrali u ravnotei u zraku, potrebna nam je neka sila koja e ga poduprijeti (djelujui suprotno masi), te ako se to tijelo jo i giba onda smo stvorili zrakoplov. Silu koja nam podupire tijelo u zraku, nazvali smo uzgon (lift).

25

27

Aerodinamika
AERODINAMIKA DJELOTVORNOST je od vitalne vanosti za AERODINAMI va svaku konstrukciju zrakoplova. Dimenzionalnom analizom iznali izna smo analitike izraze za dvije osnovne komponente analiti aerodinamike sile, poznate kao: aerodinami

Koeficijent uzgona (CL)


Kvantitet generiranog uzgona zavisi o:
Planformnoj povrini (S), gustoi zraka Planformnoj povr gusto (), brzini leta (V), koeficijentu uzgona (CL) Uzgon = FL = 1/2 V2 S CL = q CL

U realnom fluidu su primjenjive ali koeficijenti moraju biti funkcija dodatnih varijabli, kao npr. oblika tijela, napadnog kuta varijabli, npr. oblika tijela, napadnog kuta tijela u odnosu na struju zraka, te karakteristika fluida, pa je u zraka, karakteristika fluida, realnom fluidu: fluidu: aerodinamika sila = f (oblika, veliine, napadnog kuta, brzine, aerodinami (oblika, veli ine, kuta, brzine, znaajke fluida) zna fluida) Uz gustou zraka razmatranu u idealnom fluidu, u realnom fluidu gusto razmatranu fluidu, razmatramo dodatne znaajke kao viskoznost, elastinost, zna viskoznost, elasti nost, stlaivost i turbulentne karakteristike. Takoer e i tijelo svojom stla karakteristike. glatkoom utjecati na rezultirajuu aerodinamiku silu. glatko om rezultiraju aerodinami silu. Podsjetimo se kako uzgon doista nastaje....
28

UZGON = FL = v2 S CL= qSCL OTPOR = FD = v2 S CD= qSCD

CL je mjera djelotvornosti uzgona i uglavnom zavisi od:

Oblika sekcije, planformne geometrije, sekcije, planformne geometrije, napadnog kuta (), efekta stlaivosti stla (Mach - broj), efekta viskoznosti broj), (Reynold - broj). broj).
30

Uzgon - definicija
Komponenta aerodinamike sile generirana na zrakoplovu okomita na smjer leta.

Vortex-i na kraju krila Wing-Tip (Trailing) Vortices


Debalans tlaka gura zrak prema van na gura donjoj povrini & unutra na gornjoj povr povrini. povr ini.

29

Rotaciono gibanje du TE spaja se u par du kontra-rotirajuih vrtloga na kraju krila kontra- rotiraju wing tips. tips.

31

Gradijent krivulje uzgona (nagib) (a)


Teoretske 2-D vrijednosti za gradijent Teoretske vrijednosti krivulje uzgona (a = dCL/d) je 2 po /d radijanu = 0.11 po stupnju. radij anu stupnju.

Procjena uzgona
Mnogi aspekti osnivanja zrakoplova zahtjevaju valjane procjene CL za relevantne uvijete leta. (reference: Howe ili Raymer ili Roskam) Roskam) Razmatra se samo za slijedee faze leta : slijede
CL Take Off vrijednost adekvatna za inicijalno penjanje. penjanje. CL Krstarenje razmatramo ogranienja ograni buffetingom, Mach brojem & plafonom leta. buffetingom, leta. iranja max. raspolo CL Manevriranja max. raspoloivi CL za borbene Manevr tipove a/c. a/c. CL Slijetanja za prilaz zasnovan na max. max. moguoj vrijednosti s izvuenim ureajima za mogu izvu poveani uzgon (HLD). pove (HLD).
34

32

Okomita (Normalna) sila & uzgon


Ukupna aerodinamika sila moe se aerodinami mo rastaviti u komponente relativno s tetivom ili sa smjerom leta;

Tipine vrijednosti poveanja uzgona za zakrilca u reimima polijetanja i slijetanja


Tip zakrilca

CL
Take Off 0.3 0.5 0.7 Take Off 0.6 1.0 1.35

L = Ncos - Xsin D = Nsin - Xcos

Plain - obino obi Single slotted 1 prorez Double slotted Fowler 2 proreza Fowler Triple slotted trostruki prorez
33

Komponenta okomita na tetivu je okomita sila omponenta normal force. force. Komponenta okomita na smjer struje zraka je omponenta uzgon - lift. lift.

0.8

1.55
35

Osnivanje zrakoplova objedinjuje i koristi razliite discipline ....

Structures Propulsion Design Stability & Control

Kormila visine Elevator - controls pitch angle controls (propinjanje); Krilca - Ailerons - controls roll angle (valjanje); controls Kormilo smjera - Rudder - controls yaw angle (skretanje);

Aerodinamike upravljake povrine za 6 sloboda gibanja (6 DOF ):

Canard je horizontalna povrina za upravljanje i/ili stabiliziranje Canard povr (smjeten blizu nosa zrakoplova); moe biti i povrina za (smje mo povr generiranje uzgona (lifting canard)..... (lifting canard)..... Trimer....fino podeavanje na bilo kojoj upravljakoj povrini Trimer....fino pode upravlja povr

Povrine koje nisu primarno namijenjene upravljanju: Povr


Zakrilca i pretkrilca - Flaps & slots - poveavaju uzgon i otpor pove (lift & drag); drag); Zrane konice - Air brakes poveavaju otpor (drag); Zra ko pove (drag); Kvaritelji Spoilers smanjuju uzgon (lift); Kvaritelji (lift);
36 38

Aerodynamics & Performance

Npr. : Za zrakoplov je karakteristina sloboda gibanja bez ogranienja - po i oko sve 3 osi gibanja zrakoplova

ENGLISH UNITS
Zrakoplovna industrija (naroito U. S. aerospace industries) (naro industries) koristi jednakopravno SI & anglosaksonske; mass : lbm or in slugs Distance : feet Time: seconds Force: lbf (pronounced pound force) Pressure: psi (pounds per square inch), or in atm energy: Btu (British thermal units) Power: HP Temperature: Fahrenheit or degree Rankin ( R) Note: 1 slug = 32.2 lbm 1 atm = 14.7 psi (14.7 pounds per square inch) 00 F = 4600 Rankin Fahrenheit to Rankin conversion by adding 4600 to 0F 1 BTU = 778.15760 ft lb
37

1 HP = 550 ft.lb/s

39

10

S. I. UNITS Systme International dUnites Veina Europskih i Azijskih naroda koristi;


masa - kg masa duina - m (meters) du vrijeme - seconds sila - N (Newton) tlak - N/m2, or in atm energija - Joules energija snaga- Watts (Joule/sec) snaga temperatura - Celsius ili stupanj Kelvin ( K)
40

Pojedini faktori konverzije


1 ft = 0.3048 m 1 slug = 14.594 kg 1 slug = 32.2 lbm 1 lbm = 0.4536 kg 1 lb = 4.448 N 1 atm = 114.7 psi = 2116 lb/ft2 = 1.01 x 105 N/m2 10 K = 1.80 R pretvaranje Celsius u Kelvin, dodajemo 2730 na Celsius Kelvin, 1HP = 745.69987 Watts g = akceleracija gravitacije = 32.2 ft/s2 = 9.8 m/s2 1 knot = 6080 feet/sec
42

Primjeri

AEROSPACE TERMINOLOGIJA
Uvijek tono (inenjerski) definirajte pojmove; to (in pojmove; GW=Gross Weight= Nominalna teina za standardnu ominalna te misiju prije nego to a/c poleti (ili spacecraft). Teina posade: Teina posade i obvezne opreme Te posade: Te (padobran, kisik, itd.) (padobran, kisik, itd.) P/L= Payload Weight = teina korisnog tereta za koji je te a/c konstruiran (teina putnika, prtljage, robe itd. za te putnika, a/c ; satelita, opreme za snimanje itd. za spacecraft) satelita, Fuel Weight: Gorivo zahtijevano za misiju plus rezerva Empty Weight = koliko je a/c ili spacecraft teak kada te je prazan (moe ukljuivati zarobljeno gorivo) mo uklju gorivo) GW = Crew weight+ P/L + Fuel Weight + Empty Weight
43

Wright Flyer teio je 340 kg;


Njegova teina u English Units: te
1 slug 32.2lbm 340kg 14.594 kg 1 slug = 750lbm

Njegova povrina krila je bila 46.5 m2 ;


Povrina u English units: Povr
1 ft 2 46.5m 2 = 500 ft 0.3048m
2

Brzina mu je bila 56 km/h = 35mph


41

11

AEROSPACE TERMINOLOGIJA
Wing Loading = Aircraft Weight/Wing Area

lb N 2, 2 ft m

Znaajke :
Openite znaajke osnivanja su; Op zna Timski rad; Kreativnost zasnovana na znanju; Iterativni proces; Velik, sloen sustav s aktivnostima integracije; slo Obavlja se postupno po stupnjevima; Tri stupnja u osnivanju su: su: Konceptualno konstruiranje Preliminarno konstruiranje Detaljno konstruiranje

Power Loading = Aircraft Weight/ Nominal Engine Power Aspect ratio, AR = (Wing Span)2 / Wing Area Taper ratio = Root Chord/ Tip Chord Specific Fuel Consumption, sfc = (Fuel Weight)/ (Power x Hour) Empty Weight Fraction = Empty Weight/ Gross Weight Payload Fraction = Payload Weight/ Gross Weight

N lb , HP Watt

44

46

SPECIFIKACIJE I STANDARDI

O PROJEKTIRANJU ZRAKOPLOVA
Uvod; Uvod; Faze osnivanja zrakoplovne konstrukcije; Inicijacija za novu konstrukciju; Formuliranje projektnog zahtjeva - performanse (nosivost; brzina; nosivost; dolet; istrajnost leta itd.); Konceptualni projekt i projektne varijante; varijante; Standardi u projektiranju zrakoplova i njihov utjecaj na izbor parametara letjelice;

Konstruktor mora udovoljiti:


Zahtjevima kupca, koji e kupiti i koristiti sredstvo (tj. Croatia Airlines, Adriatic Airways, Airlines, Airways, Lufthansa, Delta, TWA itd.); Lufthansa, itd.) Zahtjevima dravne regulative dr (U.S. FAR,, European JAR, Military FAR,, JAR, standards itd.)
47

12

Specifikacije i zahtjevi kupca


Performanse: Performans Payload & volumen volumen Koliko daleko i koliko brzo emo to prevoziti Koliko dugo i na kojoj visini Komfot putnika instrumenti, ground & flight kvalitete rukovanja instrumenti Trokovi: Tro Cijena sustava i rezervnih dijelova, koristan dijelova, ivotni vijek, maintenance hours / flight hour vijek, Potvrena narudba: broj a/c, opcije, dinamika narud a/c, opcije, isporuke, plan plaanja..... isporuke, pla
48

AEROSPACE DESIGN UKLJUUJE:


Puno analiziranja; Testiranja na zemlji & simulacija ; (tj. testiranje tj. modela a/c u aerotunelu, simulacija leta, drop aerotunelu, simulacija leta, tests, full scale mock-up, testiranja zamora) tests mock- up, zamora) Probnih letova; Oprez: U osnivanju konstrukcije koristimo

prethodno steena i iskustvena saznanja, tj. statistike ste statisti i empirijske podatke za komparativnu analizu novih i starih konstrukcija, a dimenzionalna analiza je valjana konstrukcija, 50 uz iste mjerne jedinice......

Tipini dravni standardi i regulativa


Civilni; Civilni;
FAA/JAA Civil Aviation Regulations definiraju FAA/ definiraju stvari kao to su strukturalna vrstoa, vrsto akustika, eko influencija, pouzdanost, take-off influencija, take& landing performanse, vrijeme evakuacije u performans opasnosti..... opasnosti.

Osnivanje zrakoplova - uvodno


Postoje dva jednako vana aspekta u tradicionalnom va projektiranju zrakoplova: Analiza konstrukcije. konstrukcije.
Analiziranje moe zapoeti od idejne skice i rasporeda osnovnih mo zapo elemenata zrakoplova. Verifikacija postavki utvrenih u prvoj fazi konceptnog osnivanja, osnivanja, kojim se popravlja konceptna konstrukcija, kako bi udovoljila zahtjevima & ogranienjima tj. traenim znaajkama ograni tra zna

Vojni;
Vojska moe igrati dvostruku ulogu; i kao mo kupac i kao regulator, regulator, MIL SPECS (Vojni standardi) Vojni standardi) ( Moe uspostaviti min. standarde za misiju, Mo turn-around time, vrstou, stabilnost, speedturnvrsto stabilnost, speedaltitude-maneuver sposobnosti, detect-ability, altitudesposobnosti, detectvulnerability..... vulnerability..... 49

Skiciranje konstrukcije (layout); (layout);


Skica, a kasnije i stvarni razvoj nacrta zrakoplova u projektiranju, projektiranju, nije trivijalni posao skiciranja baziranog na rezultatima analize, ve analize, ve kljuni element sveukupnog procesa konstruiranja, koji u konanici klju kona odreuje znaajke, teinu i cijenu kotanja zrakoplova. zna te ko Dobra konceptna konstrukcija rezultira olakanom postupnom olak evolucijom u radu pojedinih specijalista, bez velikih promjena, tj. podvozje je odgovarajue, spremnici goriva su blizu teita, odgovaraju te strukturalni dijelovi lagani, motori jednostavni za ugradnju i sve se sve dobro uklapa. To nije sluajnost, ve proizvod velikog znanja i upornog slu ve 51 mentalnog i fizikog rada konstruktora. fizi

13

Osnivanje zrakoplova - uvodno


Projektiranje je posebna disciplina u zrakoplovnom inenjerstvu - razliita od analitikih disciplina, kao to su aerodinamika, struktura, kinematika (upravljaki sustavi) itd. Projektant mora biti iskusan u tim podrujima kao i u mnogim drugim, no istovremeno mora znati i zakonitosti projektnog procesa Obino se projektiranje zrakoplova dij li ti l f

Faze osnivanja zrakoplova


(Raymer Model)

Konceptualni pristup;
Sva glavna pitanja postavljena i odgovorena;
Moe li to funkcionirati? Mo funkcionirati? Kako e izgledati? izgledati? Koji su zahtjevi primarni u osnivanju? osnivanju? Koje razmjene trebamo razmjene tazmatrati? tazmatrati? Koliko e teiti i kotati? te ko tati?
52 54

Faze osnivanja
Q: Koji je zrakoplov najbolji? najbolji? A: Koji po namjeni, ekonominosti & performansama najbolje namjeni, ekonomi udovoljava zahtjevima ! Konstruiranje zapoinje s RDTE (Research, Development, Testing, zapo Evaluation), odnosno: Evaluation), 1. Faza: KONCEPTNO KONSTRUIRANJE
- zapoinje skiciranjem i pripremom feasibility studije; zapo skiciranjem a) rijeava prvo pitanje ..koliki e biti Life Cycle Cost (LCC)? rije ..koliki Cost LCC) b) rjeava drugo pitanje. koliko bi poveani trokovi RDTE mogli rje pitanje pove tro smanjiti LCC ? c) determinira i odabire pristup : DESIGN - TO - COST DESIGN - TO - PRICE DESIGN - TO - OPTIMISATION te zavrava s PERFORMANCE EVALUATION i COST STUDY analizama; zavr analizama; (nastupa faza donaanja odluke: YOU bet on your house) dona YOU

Faza konceptnog konstruiranja


Konceptno konstruiranje zapoinje konceptom, tj. novom zapo konceptom, tj. idejom koju skiciramo i analiziramo, gdje se tijekom tog analiziramo, fluidnog procesa nove ideje i problemi pojavljuju kako istraujemo konstrukciju u sve vie detalja. Svaki put ih istra vi detalja. analiziramo i dimenzioniramo, ponovno crtamo i unaamo dimenzioniramo, una izmjene, skiciramo i mijenjamo teine, koliinu goriva, izmjene, te ine, koli goriva, veliinu krila, motora itd. Poetni testovi u zranom tunelu veli krila, itd. Po zra esto trae dodatne promjene u konfiguraciji. tra konfiguraciji. Rezultat tog procesa su; su; definirani konstrukcijski parametri; parametri; definirane dimenzije; dimenzije; definirane teine a/c;i te a/c;i Definirana konfiguracija novog modela zrakoplova, koji zrakoplova, udovoljava svim ogranienjima i ima zahtjevane znaajke. ograni zahtjevane zna ajke.
55

2. Faza: PRELIMINARNO KONSTRUIRANJE; KONSTRUIRANJE; 3. Faza: DETALJNO KONSTRUIRANJE tehnologija proizvodnje, tehnologija proizvodnje, alati, quality ... do izrade prototipa. alati, prototipa.

53

14

Faza preliminarnog konstruiranja


Preliminarno konstruiranje zapoinje kada su glavne izmjene ve unesene, i znamo osnovnu konfiguraciju. U ovoj fazi specijalisti za strukturu, podvozje, upravljake sustave itd. konstruirat e i analizirati pojedinosti; utvruju se potrebna dodatna testiranja iz podruja aerodinamike, propulzije, strukture, stabilnosti i upravljivosti. Slijedi izgradnja modela (mockup), a kljuna aktivnost je "lofting" - krojenje. Preliminarna konstrukcija mora rezultirati prijedlozima i
56

Faza detaljnog konstruiranja


Detaljno konstruiranje nastavlja razvoj konstrukcije u punoj mjeri te poinje konstruiranje elemenata konstrukcije po koji ulaze u proizvodnju. Na primjer, dok je konceptno proizvodnju. primjer, konstruiranje i preliminarno konstruiranje promatralo krilo kao cjelinu, sada se konstruiraju detalji kao to su rebra, cjelinu, rebra, ramenjae, uzdunice i oplata, od kojih se svaki element oplata, ramenja uzdu zasebno analizira. To ukljuuje utvrivanje tehnologije i analizira. uklju uspostavu serijske proizvodnje. Ti konstruktori esto proizvodnje. zahtijevaju modifikacije zbog lake proizvodnje, to moe lak proizvodnje, mo utjecati na performanse ili teinu. Neki kompromisi su te inu. neizbjeni, no konstrukcija mora udovoljiti osnovnim neizbje ni, usvojenim postavkama. postavkama. U toj fazi intenzivirana su testiranja pojedinih dijelova, dijelova, gradi se simulator na kojem lete i kompanijski i kupevi kup piloti, a detaljna konstrukcija zavrava izgradnjom zavr zrakoplova (prototipa). prototipa).
58

(Raymer-ov Model) Raymer-

Definiranje projektnog zadatka


Poetak konstruiranja za konstruktora je skica Po koncepta novog zrakoplova. Specijalist za zrakoplova. dimenzioniranje zna da nita ne moe zapoeti dok ni mo zapo nisu nainjene poetne procjene teina. Kupac, civilni na po te ina. Kupac, ili vojni, smatra da sve poinje sa specifikacijom vojni, po zahtjeva - tj. projektnim zadatkom. Svi su u pravu, tj. zadatkom. pravu jer konstruiranje je iterativno zalaganje cijele grupe, grupe, prikazano tzv. "krugom procesa konstruiranja." tzv. konstruiranja." Zahtjevi-projektni zadatak ahtjeviKoncept konstrukcije Analiziranje konstrukcije

Preliminarno osnivanje Preliminarno Zapoinje kada su sve glavne izmjene na Zapo konstrukciji ve uinjene; ve
Konfiguracija i glavne karakteristike su frozen. onfiguracija frozen Krojene lofting razvijeno. lofting razvijeno. Testiranja i alati za poboljanje utvreni. Testiranja pobolj utvreni. Glavni dijelovi konstruirani. konstruirani. Procjene trokova dotjerane. tro dotjerane.

Slijedi detaljno konstruiranje, proizvodnja, testiranje i faze certifikacije (kao po Howes Howe modelu). modelu). 57

Dimenzioniranje i usklaivanje

59

15

Osnovni zahtjevi
Zahtjev za novu konstrukciju e se lansirati kad izrastu i sagledaju se potrebe za zrakoplovom koji ima vee mogunosti od ve mogu postojeih. postoje Uobiajeno zbog: Uobi zbog:
Zrakoplovi se blie kraju korisnog ivotnog vijeka. bli vijeka. Postojee konstrukcije zastarjele u odnosu na Postoje tehnoloka dostignua. tehnolo dostignu

Osnovni zahtjevi
Utvreni inicijalni osnovni zahtjevi su inic obino kratki (saeti), a ukljuuju klasu obi (sa uklju zrakoplova i glavne karakteristike performansi. Inicijalna izjava se uobiajeno dorauje Inicijalna uobi nakon konzultacija s adekvatnim operatorima i glavnim proizvoaima. proizvoa ima.

Identifikaciju novih potreba moe potaknuti: Identifik mo


Proizvodna organizacija (naroito ako je civilna). naro civilna). Potencijalni korisnik (naroito vojni). naro vojni).
60 62

INICIJACIJA ILI POTICAJ ZA KONSTRUIRANJE NOVOG ZRAKOPLOVA


CIVILNI
Neovisno istraivanje trita Na zahtjev kupca

Opi zahtjevi
Rezultati mnogo-godinjih prethodno mnogo- godi steenih iskustava primjenjuju se za ste razliite klase a/c; razli a/c; Djeluju kao: kao:
Vodi konstruktoru; Vodi Osnova za eventualno rjeavanje traenog a/c za rje tra potencijalne operatore. operatore

VOJNI
Specifini operativni zahtjevi vojske Ugovara identificira vojne potrebe

Inicijalno konstruiranje i analiza razmjene ANALIZA TROKOVA Specifikacija misije

Inicijalno konstruiranje i analiza razmjene

Izdan zahtjev za ponudom natjeaj. To ukljuuje specifikaciju misije

Najvaniji za civilnu/generalnu Najva avijaciju su: su:


FAR 25/23 (US), JAR 25/23 (Europe) - (Federal or Joint Airworthiness Requirements)
61 63

PRELIMINARNO DIMENZIONIRANJE

16

Opi zahtjevi
FAR i JAR pisani su u identinom formatu sa identi samo par malih razlika eventualni cilj je potpuna ujednaenost. ujedna Za vojne a/c koristimo: koristimo:
DEF STAN 00-970 (UK), 00MIL SPECS (US) MIL SPECS se zamjenjuju zahtjevima definiranim od strane individualnih proizvoaa (Lockheed proizvoa Martin, Boeing).
64

Vojni standardi
VOJNI STANDARD MIL-STD-1530A (11), osnova MIL- STDje za : PROGRAM STRUKTURALNOG INTEGRITETA ZRAKOPLOVA (Aircraft Structural Integrity Program - ASIP). Obvezan je za sve odjele i agencije Ministarstva Odbrane (Dept. of defense) a specificira usvojene standarde za: za: (1) Pogonjene zrakoplove s posadom s fiksnim krilom ili podesivim fiksnim krilom (promjrnjlive geometrije); geometrije); (2) helikoptere i V/STOL yrakoplove koji imaju sline karakteristike strukture kao (1). sli Uz navedeni standard, koriste se MIL-A-88xx MILmnogobrojni standardi koji utvruju vojne specifikacije po pojedinim faktorima. faktorima. 66

Opi zahtjevi - standardi..............


Povijest ne biljei sve ivote nautiara, prije nego smo otkrili bilje nauti ara Ameriku, kao ni sve ivote aeronauta prije nego je u Americi aeronauta pred 100 godina prvi put poletio aerodin - ali povijest nas ui da u steena iskustva usvajamo i reguliramo kako bi spasili budue ste budu ivote, tj.; Pri konstruiranju zrakoplova - koristimo prethodno steena ste znanja i eksploatacijska iskustva - UIMO NA GREKAMA GRE to ini osnovu za meunarodno usvojene STANDARDE (norme) i REGULATIVU (zrakoplovne zakone, propise) za norme) SIGURNO LETENJE, koje globalno usklaujemo i usvajamo LETENJE, sporazumima, konvencijama... Stoga zrakoplovnom regulativom zahtjevane standarde i usvojene metode iako ih ponekad smatramo konzervativnim, ograniavajuim ili udnim moramo prihvaati i primjenjivati udnim prihva ograni avaju ne kao birokratski ili politiki nametnut propis, ve kao opravdano politi ve usvojeno pravilo - jer iako nisu kao u antikoj Grkoj pisani krvlju anti Gr na janjeem runu, nerijetko je steeno iskustvo pretoeno u propis janje ste preto plaeno neijim ivotom.... pla ne Konstruiranje ukljuuje prouavanje zahtjeva i standarda sukladno uklju prou tipu i kategoriji zrakoplova, kojima u konanici konstrukcija mora kona 65 zadovoljiti.

Civilni standardi
CIVILNI STANDARDI poznati su kao Standardi za plovidbenost (AIRWORTHINESS STANDARDS), a navedeni su u : FAR/JAR Part 23 (Utility, Normal, Acrobatic aircrafts) FAR/JAR Part 25 (Transport category aircrafts) FAR/JAR Part 27 (Normal category Rotorcrafts) FAR/JAR Part 29 (Transport category Rotorcrafts) PROIZVOA je obvezan sprovesti sve kategorije PROIZVOA ispitivanja (uz analitika i sva eksperimentalna) i analiti eksperimentalna) dokazati udovoljavanje svim specifikacijama dokazati ukljuivo STRUKTURALNE PROBNE LETOVE da uklju LETOVE dokae STRUCTURAL LIMIT LOAD pri doka LOAD ekstremima kostruirane letne envelope (V-n), te (Vsprovesti optereenja preko + i - LIMIT LOAD-a, LOADoptere tkzv. STATIC GROUND TEST da dokae da tkzv. TEST doka konstrukcija udovoljava DESIGN ULTIMATE STRENGHT. STRENGHT 67

17

STRUKTURA JAR/FAR NORMATIVA


OP I ZRAKOPLOVNI PROPISI

JAR/FAR Part normativi

FAR Subpart - normativi

PROPISI ZA GRADNJU KONVENCIONALNIH ZRAKOPL OVA

PR OPISI ZA GR ADNJU NEKONVENCION ALNIH ZRAKOPLO VA

PROPISI ZA POG ONSKU GRUPU, EKOLOKE ZAHTJEVE I SIGURNOST

PROPISI O ODRAVANJU I REGISTR ACIJI Z RAKO PLOVA

PROPISI O OSPOSOBLJENOSTI ZRAKOPLOVNOG OSOBLJA

OPI PROPISI O EKSPLOATACIJI

68

70

OP I PRO PISI O EKSPLOATACIJI PROPISI O OPERATERIMA I SPECIFINIM EKSPL OATACIJAMA

FAR 25.603 - Materials


Sec.25.603

PROPISI O KOLSKIM I SERVISNIM CENTRIMA

PROPISI O NADZORU I RADU DJELATNIKA FAA


69 71

18

Tuma kako udovoljiti standardu 25.301 Loads, u A.C.

Svaka konstrukcija zrakoplova mora udovoljiti osnovnim uvijetima (structural considerations): considerations):

OPI UVIJETI KOJIMA MORA UDOVOLJITI KONSTRUKCIJA ZRAKOPLOVA

72

1. STRUKTURALNE VRSTOE - (structural strenght) VRSTO strenght) 2. KRUTOSTI - (rigidity) rigidity) 2. ISTRAJNOSTI - (durability) durability) 3. POUZDANOSTI - (reliability) reliability) 4) OTPORNOSTI - (crashworthiness) crashworthiness) 5) PROIZVODNOSTI - (producibility ) 6) PODOBNOSTI ZA ODRAVANJE - (mainatinability) ODR mainatinability) Ovisno o namjeni, moramo udovoljiti i nekim posebnim uvijetima: namjeni, uvijetima: a) posebnim konstrukcijskim (structural arrangements, load paths, primary forces) b) aerodinamikim (aerdynamic considerations) aerodinami c) otrivenosti radaru (radar detectability) detectability) d) otkrivenost IC zrakama (infrared detectability) detectability) e) vizuelnoj otkrivenosti (visual detectability) detectability) f) zvunoj otkrivenosti (aural detectability) zvu detectability) 74 g) ranjivosti (vulnerability considerations)

GRANINA STRUKTURALNA VRSTOA LIMIT LOAD FACTOR - LLF


TIP ZRAKOPLOVA MIL -A- 8861 FAR/JAR 23/25 TIP ZRAKOPLOVA LLF LLF

Feasibility Studija
Slijedi osnovne zahtjeve da utvrdi dali se potranja moe udovoljiti s potra mo postojeom tehnologijom ili ne. postoje Potrebna je zbog kompleksnosti aeronautikih projekata. aeronauti

+3.80 -1.50 +4.40 -1.80 +6.00 -3.00 + 2.50 -1.00 do +3.80

NORMAL UTILITY ACROBATIC TRANSPORT


LOM ULLF LLF

Najmanji polumjer zaokreta i najvei kutni pomak postie najve posti zrakoplov na kutnoj kutnoj brzini.... uz maksimalni dozvoljeni n i CL maksimalno Corner speed esto zovemo speed i Coffin speed.....(visoki speed AOA) AOA)

10.0 8.0 6.0

Podruje gubitka uzgona (stall)

Strukturalna oteenja Limit load - n max

4.0 2.0 0.0 -2.0 -4.0 -6.0

Clmax

V* = kutna brzina

Vfps
Fps

Strukturalna oteenja

LOM

73

75

19

Feasibility Studija
Takoer se koristi i u druge svrhe: svrhe:
Kako najbolje udovoljiti osnovnim zahtjevima (adaptacijom postojeih a/c, velikom adaptacijom postoje modifikacijom postojeih a/c, kompletno novom modifik postoje konstrukcijom (najvei rizik & troak)). najve rizik tro ak)). Komparativne studije koncepta/konfiguracije se koncepta onfiguracije takoer izrauju. izrauju. Pregled i revizija osnovno zahtjevanih karakteristika performansi mogui output je definiranje detaljnog seta mogu zahtjeva (specifikacija). specifikacija). Procjena inicijalnih trokova tro
76

Uloga zrakoplovnog inenjera.......


Osnovni zadatak zrakoplovnog ininjera (u in inicijalnom segmentu), je da u zadanom trenutku segmentu) konstruira koncept ili odabere tip zrakoplova, koji zrakoplova, e po svojim konstruktivnim karakteristikama i performansama optimalno udovoljiti trenutnim i buduim zahtjevima trita (korisnika); budu tr - zrakoplov koji udovoljava stratekim ciljevima strate razvoja, zahtjevima za sigurnost, eko-green, eko- green, ekonominosti tj. omoguuje eksploataciju i ekonomi omogu odravanje zrakoplova uz istovremeno udovoljen odr uvijet maksimalne pravovremene raspoloivosti raspolo uz zadovoljavajui nivo sigurnosti. . zadovoljavaju sigurnosti
78

Feasibility studija
U RAZMATRANJU BUDUE NOVE KONSTRUKCIJE - ve u BUDU ve startu analiziramo ekonominost i pristup u konstruiranju analiziramo ekonomi najboljeg zrakoplova, a razmatranja e zavisiti o: najboljeg zrakoplova, zavisiti - Namjeni a/c - Korisniku a/c - Ciljevima koje korisnik eli postii posti
NAMJENA KORISNIK CILJEVI
(Design - to - cost)

Feasibility studija
Potrebno je iznai zlatnu sredinu izmeu sigurnosti i izna profita, odnosno pomiriti suprotnosti zahtjeva tehnike profita, i ekonomije. Stoga smo i u zrakoplovstvu, unutar ekonomije zrakoplovstvu, procesa konstruiranja, uspostave i realizacije sustava zranog prometa, neizbjeno prinueni razmatrati zra prometa, neizbje prisutne raznovrsne i mnogobrojne trokove, tro kove, diferencirane po svojoj prirodi, po kvantitetu i prirodi, kvalitetu, financirane iz razliitih izvora. Cjelokupna kvalitetu, razli izvora. realizacija zranog prometa podreena je interesu zra krajnjih korisnika koji pokrivaju sve te trokove. tro kove. Sustav zranog prometa ukljuuje mnogobrojne i zra uklju raznovrsne uesnike, koji generiraju i raznovrsne esnike, trokove, no s obzirom na razliitost prirode tro kove, razli nastajanja trokova moemo ih podijeliti u dvije tro mo osnovne skupine: skupine: trokovi konstruiranja i izgradnje zrakoplova, tro zrakoplova, trokovi eksploatacije zrakopova. tro zrakopova. 79

PROFIT PRIVATNO Bigest bang for the buck.. VOJNO Socijalni efekt CIVILNO / JAVNO

Long term Short term (Design - to - price) dravna riznica socijalna zatita (protupoarstvo), opi prosperitet (povezivanje otoka) generiranje mapretka...
(Design optimisation)
77

20

PRIKAZ FAKTORA KOJI INE LCC


Eksploatacija i odravanje: -gorivo/mazivo -posada i osoblje -zemaljsko osoblje -odravanje -obnove(revizije) -skladitenje -osiguranje -indirektni trokovi -amortizcija Otpis

Detaljni zahtjevi / specifikacija


Eksploatacija
Ogranienja dimenzija & mase (runway loading). Ograni mase loading). Broj lanova posade. posade. Occupant environment (pressure, temperature). Oprema za navigaciju/komunikaciju. navigaciju/ komunikaciju. Varijacije korisnog tereta & potrebne opreme. opreme. Ciljevi u odravanju. odr avanju. Aspekti prikrivenosti (vojni a/c). Extended twin engine operacije (ETOPS) civil.
82

Proizvodnja
RTD&E ili IRT&O -trup -motori -oprema -avionika Preuzimanje

Oprema
za p/o & rez. dijelovi

Spec. infrastruktur.

Civilna nabavna cijena


Vojna nabavna cijena Trokovi programa

Trokovi ciklusa u ivotnom vijeku zrakoplova

LCC

80

Detaljni zahtjevi / specifikacija


Pokriva mnoge aspekte, no ne sve znaajne zna za fazu procesa sinteze. Performanse Performans
Dolet s osnovnom masom korisnog tereta. Alternativni dolet/payload kombinacije (+ Alternativni dolet/ rezerve). rez erve). Max (ili max normalna) operativna brzina. (ili normalna) operativna brzina. Take-off & landing ograniavajua duina piste. Takeograni avaju du piste. Performanse penjanja (vrijeme do visine, plafon, visine, plafon, itd.). itd.). Zahtjevani manevri & akceleracije. anevri ak celeracije.

Detaljni zahtjevi / specifikacija


Openito Op
Potencijalni rast. rast. Ciljevi kotanja, raspoloivost. ko raspolo ivost. ivotni vijek strukture. strukture. Zahtjevi za plovidbenost (JAR 25, etc.).

81

83

21

Detaljni zahtjevi / specifikacija - Primjer


C-5 Specifini operativni zahtjevi June 1963 Specifi (Selected Items)
Osnovna konstruktivna misija: 100,000 - 130,000 lb za misija: 4000 nm Alternativna misija: 50,000 lb za 5500 nm misija: Faktor optereenja: 2.5 optere enja: Max konstruktivni payload: 130,000 150,000 lb payload: Brzina krstarenja: > 44o kt (TAS) krstarenja: Plafon krstarenja: > 30,000 ft krstarenja: Take-off @ max TOW: < 8000 ft TakeTake-off @ 4000 normalnpj teini: < 4000 ft Takenormalnpj te ini: Landing s 100,000 lb & rezerva goriva za 4000 nm: < 4000 ft
84

Nakon definiranog zadatka specifikacije...(Raymer model)


Pristupajui konceptnom konstruiranju novog Pristupaju zrakoplova, konstruktor prvo razmatra trenutno zrakoplova, raspoloivu tehnologiju i prethodne ve raspolo ve proizvedene zrakoplove iste namjene - uenje na prethodnim iskustvima. iskustvima. To mu omoguuje prvo nagaanje omogu dimenzioniranja kojim bi trebali udovoljavati zadanim performansama. performansama. Prve skice odmah uzimaju u obzir sve osnovne i specifine zahtjeve kojima konstrukcija mora specifi kojima udovoljiti. Kvalitetnije rjeenje, utedjet e udovoljiti. rje enje, naknadne izmjene kada analitiki provjeravamo analiti podobnost, bit e manje iteracija i revizija. podobnost, revizija. Prema potrebi, odluuje koliko poveavati fazu potrebi, odlu pove RDTE . slijedimo shemushemu86

Detaljni zahtjevi / specifikacija - Primjer


C-5 Specifini operativni Specifi zahtjevi - June 1963 (Selected Items) (Cont.)
Cargo odjeljak: duina 100 110 odjeljak: du ft, irina 16 17.5 ft, visina 13.5 ft. Cargo pod: skroz ravan, jedna pod: ravan, puna sekcija, jedna 9x10ft, visina sekcija, poeljna za kamion i nosivost poda. po poda. Motori: 6 x turbofan. Motori: Pouzdanost: 95% vjerojatnosti da Pouzdanost: dovri misiju od 10 hr. dovr Raspoloivost: June 1970. Raspolo ivost:
85

Sintetiziranje projektnog procesa


Selekcija konfiguracije;
Prvi zadatak je selekcija jedne ili vie konfiguracija. vi konfiguracija. Nekonvencionalne konfiguracije su prihvaene jedino Nekonvencionalne prihva ako imamo dominantan neobian zahtjev. neobi zahtjev. Uobiajeno se koristi dobro potvrena Uobi konvencionalna konfiguracija za zadanu klasu a/c. Tehnoloki napredak moe stvoriti neke Tehnolo mo neprihvatljive koncepte u daljnoj fazi (npr. impakt npr. impak sustava upravljanja i vektoriranja potiska na povrine povr za stabilnost/upravljanje. stabilnost/upravljanje. Optimalna solucija esto nije prihvaena zbog Optimalna prihva nedostatka iskustva, nepouzdanih podataka za konstruiranje, otpor kupca itd.
87

22

Sintetiziranje projektnog procesa


Reim leta & selekcija pogonskog sustava Re elekcija
Set operativnih uvijeta (Mach broj, nadmorska operativnih broj, visina) obino je definirano u specifikaciji. visina) obi specifikaciji. Ako je zadano samo openito, tada treba op razmotriti mogunosti detaljnije za mogu sintetiziranje procesa. procesa. Reim leta direktno definira tip motora koji e Re se koristiti. koristiti. klipni-propelerski, turbo-prop, turbofan, klipni- propelerski, turbomali bypass turbofan, propfan, turbojet, ramjet, rocket, etc. Selekcija motora takoer e utjecati na konfiguraciju. konfiguraciju.
88

Sintetiziranje projektnog procesa


Konfiguracija krila;
Fundamentalno za performanse zrakoplova. Fundamentalno zrakoplova. Komplex s velikim brojem parametara treba razmatrati i dotjerivati za vrijeme procesa optimizacije. ptimizacije. Glavni impact na uzgon, otpor & masu a/c i uzgon, masu konstrukciju sve treba razmatrati kada inicijalno odabiremo konfiguraciju. konfiguraciju. Inicijalni cilj je da stvorimo konfiguraciju s Inic minimalnim brojem parametara koju koristimo u minimalnim parametara inicijalnoj sintezi. sintezi. Ubrzo vodi do procjene opetereenja krila i tada do opetere povrine krila kada nam je poznata predviena masa. povr masa. 90

Sintetiziranje projektnog procesa


Konfiguracija trupa;
Dobar poetak za sintetiziranje procesa. po procesa. esto je utvrena neovisno o uzgonskim povrinama. povr inama. Definiran payload je glavna vodilja i esto je definiran payload specifikacijom. specifikacijom. Potrebna posada utjee na konstruiranje prednjeg utje dijela trupa a esto je sastav posade poznat. Radimo samo okvirne dimenzije konfiguracije, kako bi mogli pristupiti poetnim predvianjima mase po zrakoplova. Geometrija i dimenzije primarno su derivirane uz Geometrija malu upotrebu analitikih metoda, tako da nemamo analiti jedinstveno rjeenje. (no single solution) rje solution)
89

Sintetiziranje projektnog procesa


Procjene uzgona, otpora & mase; uzgona,
To su primarne karakteristike koje determiniraju performanse a/c sa zadanim motorom & reimom leta. re Moe se kadkada procijeniti koristei tipine vrijednosti Mo koriste tipi od prijanjih slinih a/c (ako je informacija prija sli (ako raspoloiva). raspolo iva). Ali preferira se upotreba jednostavnih analitikih izraza analiti za formuliranje inicijalnih vrijednosti u prvoj optimalizaciji. optimalizaciji. Sloenije metode eventualno mogu biti potrebne. Slo Visoki je stupanj meuzavisnosti s konfiguracijom krila. krila.
91

23

Sintetiziranje projektnog procesa


Prikaz performansi; performansi;
Vitalni dio procesa sintetiziranja nainjeno tako da Vitalni na izrazimo razliite faze leta koristei jednadbe. razli koriste jednad be. Faze leta ukljuuju: uklju uju:
take-off & initial climb, climb to operating altitude, ceilings, takecruise, operating/maximum speed, manoeuvres, descent, approach & landing, baulked landing & missed approach. approach.

Sintetiziranje projektnog procesa


Parametrika analiza 2. stupnja Parametri
Odabrane vrijednosti optereenja krila i omjera optere potiska s masom koristimo da izraunamo masu izra zrakoplova. Razliite kombinacije se koriste da utvrdimo Razli minimalnu (tj. optimum) virjednost mase. minimalnu tj. mase. Vodi k referee design, koji se tada koristi kao design osnova za detaljnije analize i procjene. procjene. Revidirana dimenzija krila slijedi direktno iz procedure, zajedno s inicijalnim prikazom repnog procedure, dijela trupa i podvozja. podvozja.
94

Preporuene jednadbe su specifine za proces Preporu jednad specifi konstruiranja: konstruiranja:


Teoretski derivirane ali modificirane s empirijskim podacima. podacima. Koriste se da dobijemo rane optimalne vrijednosti optereenja krila - wing loading- i omjera potiska s teinom optere loadingte - thrust/weight. thrust/weight.
92

Sintetiziranje projektnog procesa


Parametrika analiza 1. stupanj; Parametri
Skupi rezultate svih prethodnih zadataka. zadataka. Kombinira dimenzije krila i trupa u cjelovitu konfiguraciju a/c. Prezentacija uzgona, otpora i motora koritenih u kori jednadbama performansi da bi dobili varijaciju jednad optereenja krila (W/S) i omjera potiska s teinom optere te (T/W) za svaku zahtjevanu performansu. performansu. Komparacija daje konstruktoru prostor da udovolji svim zahtjevima. zahtjevima. Odabiremo pogodne vrijednosti za W/S (malo) i T/W (malo) (veliko). veliko).
93

Sintetiziranje projektnog procesa


Optimalizacija; Optimalizacija;
Osnovna znaajka projektnog procesa. zna procesa. Ciljani kriterij nametnut najee masa ali kadkada naj masa trokovi.. tro kovi. Optimalizacija mase; Dimenzije & masa su usko povezane. masa Neobino je da ogranienja dimenzije vode Neobi ograni konstrukciju (izuzea a/c koji operira s broda, veliki izuze broda, transportni putniki a/c s ogranienjem putni ograni aerodromskog mosta za ukrcaj putnika). putnika). Openito, laki a/c je djelotvorniji s najveim Op enito, lak najve potencijalom za razvoj, pa je to kriterij optimalizacije. 95

24

Sintetiziranje projektnog procesa


Optimalizacija trokova tro Nekoliko moguih aspekata: mogu aspekata:
Prvi troak tro Operativni trokovi tro Trokovi ciklusa (LCC) Tro (LCC)

Sintetiziranje projektnog procesa


Procedure optimalizacije
Grafike metode Grafi Rezultate parametrike studije ucrtamo na graf i parametri preklopimo, to nam daje konstruktivni prostor design space koji udovoljava raznom zahtjevanim space performansama; Time ograniimo broj parametara koje varirajui ih, ograni variraju moemo povoljno koristiti. . mo koristiti Matematike metode Matemati Moemo koristiti mnogo parametara istovremeno, tj. Mo tj. koristei metodu multi-varijabilne optimalizacije koriste multimulti-variable optimization (MVO). multiZahtjeva snane kompjuterske pakete. sna 98

Tee je predvidjeti tone trokove nego Te to tro predvidjeti masu

96

Sintetiziranje projektnog procesa


Analiza derivirane (Referee) konstrukcije; Analiza
Ukljuuje upotrebu boljih analitikih alata, ukljuivo: Uklju analiti uklju ivo:
Predvianje dimenzija za stabilizirajue i upravljake stabiliziraju upravlja povrine. povr ine. Kompletiranje konfiguracije podvozja. podvozja. Poboljana procjena karakteristika uzgona, otpora i mase. Pobolj mase. Revidirane proraune performansi koristei poboljane input Revidirane prora koriste pobolj podatke i vie elaboriranih metoda procjene. vi procjene. Ponovno razmatranje zahtjeva stabilnosti & upravljivosti. Ponavljanje procesa dok masa ne konvergira. konvergira.

Ostale aktivnosti
Mnoge ostale aktivnosti se rade u tipinom tipi dodiplomskom grupnom projektu, zavisno o tipu a/c ali tipine su: tipi su:

Studije osjetljivosti ukljuuju varijaciju odreenih uklju parametara da bi identificirali kritine konstruktivne kriti elemente. . elemente
97

Strukturalna konfiguracija krila, trupa, repnog Struk turalna krila, trupa, dijela trupa. trupa. Stress & strukturalna analiza i odabir materijala. struk turalna analiza materijala. konstruiranje intake/exhaust sustava. sustava. flight deck & avionics rasporeda (ergometrija), (ergometrija) naoruanje selection/integration. naoru selection/integration. passenger/payload odjeljci, reliability & maintainability, maintainability, survivability & stealth, defensive aids podobnosti. podobnosti. hydraulics, pneumatics, electrics, ice protection, fire detection/suppression, itd. itd.
99

25

Faza detaljnog konstruiranja


To je najekstenzivnija faza u cijelom projektnom procesu; Svrha je da verificiramo ranije pretpostavke i izvedemo podatke potrebne za strojnu proizvodnju. proizvodnju. Zahtijeva mnogo crtanja (danas uz pomo pomo kompjutora). kompjutora). Analiziraju se i istrauju najbolja rjeenja istra rje performansi, trokova proizvodnje i operativnu tro eksploataciju. eksploataciju.
100

Certification
Operativna dozvola za letenje (TC) izdaje se nakon (TC) to se proraunima & testiranjima konstrukcije prora demonstriralo na zadovoljavajui nain Upravi za zadovoljavaju na plovidbenost da je svim relevantnim zahtjevima udovoljeno. udovoljeno. Kupac takoer zahtijeva demonstraciju performansi i sposobnosti a/c. a/c.

102

Testiranje
Proizvedeni dijelovi nakon detaljne faze konstruiranja se testiraju i na zemlji i u zraku. Ground Testing Ukljuuje testove u aerotunelu, testiranja Uklju aerotunelu, strukturalnih elemenata i sustava. sustava. Flight Tests Verificiramo performanse i letne karakteristike stvarnog zrakoplova. zrakoplova. SKUPO zato se mora zavriti vrlo brzo. zavr
101

ivotni ciklus projekta


Faza konstruiranja koja vodi do certifikacije moe mo potrajati i dekadu; Trokovi razvoja konstrukcije rastu s vremenom dok Tro se ne postigne certifikacija; Proizvoa nastavlja s podrkom zrakoplovu tijekom Proizvoa podr operativnog ivotnog vijeka moe potrajati i 50 mo godina (+ za uspjenu konstrukciju). uspje

103

26

U osnivanja zrakoplova evidentni su razliiti pristupi; razli Design to cost; ; cost Design to price; price; Design optimization. optimization. Ovaj posljednji je u dananje vrijeme najzastupljeniji. Metode dana najzastupljeniji. realizacije se djelomino razlikuju (Raymer-ova, Howe-ova, djelomi (RaymerHoweRoskam-ova). Idejno emo slijediti Raymer-ovu metodu RoskamRaymerkonceptnog konstruiranja (od skice), meutim ista zahtijeva konstruiranja (od veliko projektantsko iskustvo i dobro poznavanje projektantsko meuzavisnosti mnogih interdisciplinarnih kolegija. kolegija. Kroz vjebe i za realizaciju projekta slijedit e se Roskam-ova vje Roskamstep-by-step metoda koja koristi metodologiju pjeakim step- bypje kim putem (bez sofisticiranih programa i snanih kompjutera) sna Takvim pristupom, ideja je nauiti zanat zrakoplovnog nau zanat inenjera projektanta. in
104

Osnivanje zrakoplova - FSB

Poetak

Specifikacija misije

Inicijalno dimenzioniranje parametara: Part I WTO WE WPL Part II TTO WF S A CL


max

Analiza osjetljivosti: Definiranje R&D potreba, Iterativno poboljanje inicijalnog dimenzioniranja Inicijalno dimenzioniranje trupa , krila; I stupanj: dimenzioniranje stabilizirajuih povrina, weight & balans, polara otpora; Inicijalna dispozicija podvozja. Iteracija dimenzioniranja & re-konfiguracija
105

(clean,

TO & Land)

Preliminarna konfiguracija a/c & integracija motora u konstrukciju Konfiguracija kandidata odabrana i s 1 ili vie radimo daljnje studije;

Part III, IV, V & VI

Steps 1-16

27