Neolitik

prof. dr. sc. B. Marijanovi prof. D. Vujevi

1. Uvod u razdoblje
-neolitika revolucija - izraz prvi upotrijebio Vere Gordon Childe (1892 - 1957) : njegova djela: The Dawn of European Civilization (1925.) Man Makes Himself (1951.) Progress and Archeology (1944.) What Happened in History (1942.) -neolitika revolucija - naputanje nomadskog nacina ivota temeljenog na lovu i sakupljanju jestivih plodova i poetak osnivanja dugotrajnih naselja u kojima poinje domestifikacija ivotinja i kultiviranje biljaka kasni neolitik srednji neolitik rani neolitik pretkeramiki neolitik (A, B, C) protoneolitik Zapadna Europa (4500 - 4000 g. BC) C14 - Bliski Istok (10000 - 9000 BC) inicijalno ishodite neolitike revolucije

-5000 godina je bilo potrebno da se neolitika revolucija prenese iz Bliskog istoka do Zapadne Europe -nema jednog sredita neolitizacije, ak ni unutar samog plodnog polumjeseca. Tu se mogu izdvojiti najmanje 3 sredita: -zapadni obronci i doline Zagroz planine (Kurdistan) - Karim Shahir kultura -breuljkasti dio turske sjeverne Mezopotamije i juni anatolijski plato -Levant -od junih obronaka Taurusa na sjeveru do Sinajskog poluotoka na jugu

2. "Neolitika revolucija"
-kraj pleistocena (gornji holocen) - 22000 - 14000 BC smjene meuledenih i ledenih doba, velike temperaturne razlike, ledeni pokrov je na sjeveru Europe, Alpama, Dinari, Velebitu, a suha stepa u junoj Europi, ivotinje su krupne -rani holocen - 8000 godina BC - globalno zatopljenje, promjene biljnog i ivotinjskog svijeta, javljaju se termofilne vrste, mijenjanjem ambijenta paleolitike zajednice nale su se u problemima. Zbog krupne ali brze divljai, dolazi do promjene litike industrije - mikroliti (sitna mikrolitska industrija), pravilnih i nepravilnih geometrijskih oblika -na krajnjem jugu, npr. Mala Azija, nema jakih, dramatinih promjena u biljnoj i ivotinjskoj strukturi, znatno su manja dramaticna dogaanja, mezolit poinje 1000 - 2000 godina ranije -krajem 11 i 10 tisuljea poinju koristiti raspoloive biljne resurse, triticum, jednogodinje biljke iz porodice trava - daje zrno koje i danas prehranjuje -javlja se u 20 uzgojnih vrsta, uzgaja se u svim dijelovima svijeta, 3 su osnovne skupine koje se razlikuju prema kromosonskoj strukturi: 1) diploidna triticum monococcum - jednozrna penica, sitni pir (Einkorn) 2) tetraploidna triticum dicoccum - dvozrna penica, triticum durum, triticum spelta (Emmer) 3) heksaploidna triticum vulgaris - obina penica, triticum compactum (grozdasta) -jednozrna dvozrna pir vano za arheologiju, mezolitik, u svom su jelovniku imali triticum dicoccum (dvozrna), klas ovjeen, a manje triticum monococcum, klas je manje ovjeen

-Triticum monococcum (Einkorn) obiljeava mutacija bez koje nema kultivacije, opna (pljevica) na zrnu se otvara i pada na zemlju i dalje raste Koriste je Zawi Chemi Shanidar (Irak) i Natufijen kultura i to istresanjem plodova iz koare (1/3 dolazi do stanovnitva) -bit planske proizvodnje je u sprijeavanju otvaranja pljevice, ako se zrno sauva kod covjeka, iz takve biljke su zrna vea spontano mutiranje pod ljudskim suvislim djelovanjem - dovelo je do nalaza na arheolokim lokalitetima (ta je dicoccum srodna s divljom dicoccoides) -plodni polumjesec obuhvaa Natufijensku i Zawi Cheni Shanidar zajednicu - pridonjele su u planskom iskoritavanju, zasijavanju i razvoju porodice dicoccoides u porodicu dicoccum -protoneolitika i rano neolitika nalazita - dicoccum -mutacija i hibridizacija s monococcum (juni Balkan); monococcum ima ishodite u Triticum aegipoides (Mala Azija) -hordeum vulgaris - jeam dokumentiran metodom C14, uspijeva na podrujima u kojima ne moe penica -prije 9000 BC u zoni plodnog polumjeseca, a potom se iri na Egipat... -pronaen u karboniziranom obliku

-divlji triticumi nisu jedini, tu je i lea, lens esculenta koja se i danas koristi, kao i graak pisum sativatum, te bob - vicia faba minor je divlja, v. f. maior danas jedemo. Sve tri vrste su u ishoditima vezane za Bliski istok s meurijecjem -proces preobrazbe ukljuuje i domestifikaciju (pripitomljavanje ivotinja kao ovce, koze, svinje i goveda). Pas je prije pripitomljen (mezolitik), za Junu Ameriku je vana ljama -razlozi pripitomljavanja ba tih ivotinja su: 1) biljojedi (herbivorni) su, nisu opasni za covjeka 2) drutvene su ivotinje, svi osim svinje imaju svog predvodnika 3) nomadske i nenomadske su sve podjednako osim svinje -bitan preduvjet za uzgajanje u stalnim naseljima je povoljan izbor u strukturi ivotinjskih vrsta na odreenom prostoru. Dolazi do domestifikacije na tom istom prostoru. -ovca - ovis aries aries (Zawi Cheni - Shanidar, SI Irak, Zagros), musimon (ammon), anatolica (muflon), armenia i orientalis - iz koje je aries aries -koza - capra domestica, aegagnus (bezoar), ibex (kozorog), falconeri (divlji markhur) -ovca i koza su prve domestificirane, ali se ne zna koja je prva, pomiu se kao i cerealije prema Kikladima. Izmeu ovce i koze nema razlika osim skonog zgloba, donje eljusti i kosti u onoj zoni -svinja, sus scrofa scrofa - domestifikacija svinje nije nuno vezana za Bliski Istok, inae je rairena od Kine do zapadne Europe -govedo, bos taurus, bos primigenius taurus (divlji tur) rasprostranjenost je slina, ali su prethodne vrste bile znatno manje radi lakeg odravanja -proces domestifikacije i kultivacije nije bio ubrzan pa je prehrana i dalje ukljuivala sakupljanje i lov -sakupljanje - trlja (pistacija), badem, orah, divlja maslina, mogranj (divlji? ipak), divlja jabuka (nalazita u sojenikim naseljima u vicarskoj) -selektivni lov - ubijaju starije zivotinje ili mlade mujake, stedeci enke - radi daljnjeg razmnozavanja vrste - to podrazumijeva dobro poznavanje etnologije, biologije i fiziologije plijena -provode i selektivnu berbu

3. "Neolitiki paket" - posljedice razvoja produktivne privrede

Neolitiki paket (skupina posljedica koje proizlaze iz promjene strategije preivljavanja) -posljedice neolitike revolucije: -naselja (nalazita naseobinskog tipa trajnijeg karaktera uz podizanje nastambi razlicitih oblika) -najranija naselja su okarakterizirana krunim i ovalnim oblikom, amorfni kameni temelji, atorasti oblik nastambe - protoneolitik, predkeramicki neolitik -potom su cetvrtaste, minijaturne, odijeljene graevine kaoticno podizane (Asikli Huyuk i Catal Huyuk, Jerihon) pocele su dizati sloene cjeline gotovo monolitnog oblika, komunikacije su preko krovova, izravna su posljedica domestifikacije i kultivacije -stocarstvo polunomadskog i nomadskog tipa -boravak na jednom mjestu zbog odravanja procesa proizvodnje -proces odmaranja zemlje bez agrotehnike dovodi do zasicenja zemlje, osiromaenja -neolitike zajednice ako nemaju zemlje za sukcesivno mijenjanje ipak moraju mjenjati mjesto boravka -nastambe -protoneolitike rane zajednice grade nastambe od jednostavnih materijala -nema potreba braniti se od zime -razvija se nova tehnika, suenje glinenih blokova (cerpici), cak u ruralnim zajednicama JI Europe i dan danas -pljevica (opna) se dodaje glini radi cvrstoce -tehnika se prenosi tek u Grcku (Egeja), a na sjeveru je u pitanju drugi materijal (kucni lijep) -slama od etve, trska i dr. slau se na krov i obljepljuju blatom -vana je i promjena u utilitarnim artefaktima -kompozitni artefakti, ucvrceni u drke rogovlja, kremenih oblika, manjih dimenzija -koristi se za rezanje cvrstih vlakana itarica, vidljivi su sjajni djelovi (Sickle-gloss) kojima se kosilo, a tamni su na mjestima gdje su bili uglavljeni -amorfni kameni predmeti od krupnozubnog pjecenjaka koriteni su kao rvnjevi -opterecenje na zglobovima zbog mljevenja ita -tehnologija prerade ista kao u paleolitiku i mezolitiku -jezgra, odbici (lamele) katkad su neobraeni, a neki se obrauju (retuiraju) -artefakti vezani za lov, jednostavne deltoidne strelice (vrci) bez krilaca -ucvrcuju se kao i srpovi uvezivanjem masivni kameni artefakti - jezicaste forme, obrauju se glacanjem - sjekire lepezastog i kalupastog oblika - viestruke su namjene -jadeit (skupocijeni materijal) -opsidijan (vulkansko staklo) mediji trgovackih odnosa

- atal Hyk ima opsidijan, a koristi se za sve vrste artefakata, npr. najstarije poznato ogledalo izraeno od tamnog opsidijana naeno u enskom grobu u atal Hyk-u, prsten 6

-kotana industrija, za perforiranje materijala, za izradu, koritenje odjece i obuce, igle, spatule, glacalice (za obradu koe s jedne strane), kopca za remen -svi radovi vezani za zemljoradnju (uzgoj penice) zahtjevali su razne alatke, npr. pletene koare za odjeljivanje zrna od pljevice (opne) -odjevni predmeti i tehnike i sredstva za njihovu proizvodnju, kolutovi, preslice i vretena, cilindricni predmeti za namatanje vune, tkalacki stan (niti zategnute piramidalnim utezima) -ostaci tkanine zabiljeeni su na suhim pustinjskim mjestima te kao otisak na vlanoj keramickoj posudi -keramika u pocetku cisto utilitarnog karaktera -glina se najprije cisti od necistoca, zatim se umjesi s vodom u ne previe itku masu -kultovi -obnaeni i odjeveni prikazi enskog tijela -Magna Mater, velika boginja -vjerovanja povezana uz mrtve, shvacanje fenomena smrti, uvjerenje o postojanju drugog ivota -primjeri Cayonu, Ain Ghazal, Nevali Cori -antropomorfne figurine, Magna Mater na tronu -Magna Mater je personifikacija svih plodnosti -muke figurine su vrlo rijetke (Cernavoda), ena i mukarac - mislioc (u stavu "to je meni ovo trebalo" ) -grobovi su slika postupanja sa pokojnicima, oni su i nakon smrti prisutni, pa se pokapaju unutar kuca ili naselja (Lepenski Vir je primjer iz mezolitika) NEOLITIKI PAKET -pocetna kultivacija cerealija s pocetkom razvoja zemljoradnje -pocetak domestifikacije ivotinja s pocetkom razvoja stocarstva -osnivanje prvih trajnih naselja -uporaba kremenog orua uz primjenu tradicionalnih tehnika izrade -uporaba masivnih kamenih orua i razvoj tehnike glacanja kamena -razvitak tehnike predenja i tkanja s razvojem odgovarajuceg pribora -uporaba kamenih posuda i prvi primjeri izrade i uporabe primitivne keramike -razvoj neolitikih kultova s pocetkom izradbe antropomorfnih figurina -razvoj kulta mrtvih s pokapanjem mrtvih unutar naselja

4. Keramika produkcija
4a - u neolitiku Bliskog Istoka
-keramika nema ujednaene karakteristike -u zaostatku je za dosezima drugih neolitikih zajednica -dugotrajna tradicija izraivanja od razliitih materijala -(Ain Mallaha) od kamena, pretkeramicki neolitik - od vapnenca do tvrih kamena (Kirokitija) - mramora (Cafer Hyk) -spoznaja o materijalu, kako ga pripremiti - taj korak je doao zadnji -razvijanje tehnika ukraavanja, raznovrsnost formi -na Bliskom Istoku keramika prilino skromna - posude od kamena i drva -rani neolitik - jednostavne grube posude vie suene nego peene, male dimenzije, debele stijenke, bez ukrasa -rani keramiki neolitik na Bliskom Istoku - jednostavni poluloptasti, jajasti recipijenti -atal Hyk - rani neolitik - jednostavne loptaste forme, dno u obliku ralanjenih noica, ako je dno okruglo posuda je ili ukopana ili visi -rani neolitik -relativno dobro peene posude sa debelom stijenkom -drka za vjeanje, podsjeca na koaru, samo prenoenje u novi medij -misli se da su neke posude pravljene prvo od prua pa obloene glinom -ruke sa strane se naknadno stavljaju -srednji neolitik -stanjivanje stijenki, usavravanje peenja, profiliranje -kasni neolitik -ukrasi na posudama, slikanje tamna boja na svijetlijoj osnovi -urezivanje -pri kraju neolitika se pojavilo i svijetlo slikanje na tamnoj podlozi -redukcijsko ili oksidacijsko peenje - ovim znanjem nije jo dovoljno ovladano -to je via temperatura to je crvenkastija boja, boja terakote -nia temperatura - zagasitiji tonovi -bijela povrina - nanoenje engobe - fina prevlaka na posudu, tanka, prije peenja nanesen ukras i presvueno engobom -crusted slikanje - pastoznim namazom na ve peenoj posudi - esto se ukras skida, propadne jer je izveden nakon peenja -razvit e se i tehnika inkrustriranja -nema spiralnih ukrasa, veinom izlomljene linije, cik-cak -Bliski Istok zaostaje za aspektom ostalih kultura na tom prostoru zbog traganja i usavravanja -jednostavni oblici, zatvorene forme, odsutnost ukraavanja bilo koje vrste, tek u kasnom neolitiku poinje sustavnije ukraavanje tehnikom slikanja tamno na svijetloj a zatim i obrnuto -sredinom 6. tisuljea zavrava neolitik na Bliskom Istoku -vaan za nastanak ukraavanja jugoistone Europe - gdje se neolitik kasnije razvija 8

4b - Keramika produkcija u neolitiku JI Europe

-zaostaje po svojoj kvaliteti i raznovrsnosti -keramika Bliskog Istoka ne moe se usporeivati sa keramikom drugih istovremenih kultura -prva etvrtina 6. tisuljea - poetak eneolitika u Anatoliji -neolitik JI Europe poinje kada se na Istoku formiraju zajednice eneolitika -rani neolitik -prostorne kulturne cjeline povezane zbog slinosti u tehnici ukraavanja -osnovne karakteristike: monokromna keramika, fino obraene povrine uglaane do visokog sjaja, svijetlih boja -prva rano neolitska kultura - protosesklo -kvalitetna izrada, fino obraena povrina - jedini ukras -posude su ukraene slikanjem svijetlom bojom - jednostavni geometrijski likovi, kasnije sloeniji slikani tamnom bojom -prijelaz na srednji neolitik - formiraju se 2 cjeline - Karanovo I i Gura Baciului - po svojim motivima povezane su s podrujem Bliskog Istoka (kapljiasti uzorci bijelom bojom na tamnoj podlozi) -ukrasi se osim bijelom izvode i crvenom bojom -balkansko - anatolski neolitik -istoni Jadran - drugaiji stil - impresso -srednja Sardinija, Korzika, Pirinejski poluotok, juna Atika - razvijaju vlastiti stil - tehnika utiskivanja (noktom, prstom, koljkom) -Kardum - impresso kultura - itav niz zajednica meusobno povezanih istim nainom ukraavanja zbog ujednaenih uvjeta u kojima ive -srednji neolitik JI Europe -razdoblje usavravanja tehnika, vrijeme razvijanja repertoara ukrasnih motiva -Sesklo - jedna od najlikovnijih kultura srednjeg neolitika - tipoloki repertoar, kvaliteta posuda, dobro proiena zemlja, bogati slikovni ukras, primjenjuju i tehniku urezivanja -linearni motivi, tamne boje na svijetloj podlozi -oslobaanje od linearne jednostavnosti - kombiniranjem jednostavnih linija dobija se sloen i dekorativan motiv -plamenasti ukrasi - mogu biti vodoravni ili kosi -Anzori - ukraavanje vanjske i unutarnje stjenke posude -stepenasti motivi - solid stil - tipian izraz zavrnog stupnja Sesklo kulture -Anzabegovo II-III, Porodin II-III - rani i srednji neolitik; vlastiti stil - ukraavanje slikanjem, a javljaju se i sloeni urezani motivi -Karanovo II-III - slikana keramika, sloeni ukrasi - spirale, svijetlo na tamno -Starevo II-III - keramika slina Karanovu - pseudo impresso i barbotin -pseudo impresso - neto grublje od impresso, utisak nokta i prsta -barbotin - povlaenje prstiju preko gline koja se stavlja na gotovu posudu -slikana keramika - motivi tamno na svijetlo (crvenkasto-smee), pravocrtni jednostavni motivi, geometrijski likovi, visei trokuti ija je praznina ispunjena mreastim motivima -kasnije se javljaju polikromni ukrasi (istodobno izvedeni i sa tamnom i sa svijetlom bojom) -jadransko podruje - formiranje stilskog izraza - karakteristina ornamentika: tamna boje na svijetloj podlozi, pravocrtni motivi mogu formirati jednostavne motive. Javljaju se i sloeni spiralni motivi

-Danilska kultura - ne koriste bijelo slikani ukras, ali koriste ukras izveden reljefno izrezivanje meuprostora spiraloidnih motiva; spirale u obliku slova S i C - po cijeloj povrini posude, ini je drukijom od ostalih kultura JI Europe, s kojima ima zajedniku tehniku oslikavanja -rub panonskog prostora - linearno - trakasta keramika - tehnikom urezivanja izvode se jednostavni motivi -kasni neolitik JI Europe -obogaivanje stila i linearnog izraza -raznovrsna keramika -jug Balkana, Tesalija - isti prostor gdje i Sesklo i protosesklo - sada nastaju posve nove kulture - raznovrsnost, dekorativnost, sloena kompozicija -tamni ukras na svijetloj podlozi - prevlaka nanesena na posudu na koju se nanosi motiv jednostavan, ahovski motivi -istok Balkana - Karanovo I, II, III, a u kasnom neolitiku se razvija Karanovo IV -Veselinovo kultura - produeci na drkama; ire ukrasne povrine (ukras oslikan bijelom bojom) -podruje Vlake doline - Vadastra kultura - sloeni motivi (pravocrtni, krivocrtni, spirale); tehnike urezivanja i lijebljenja (lijebljenje plitko tupim predmetom - ispunjeni bijelom pastoznom masom) -JI Europa - Bojan kultura - osnova tehnika - urezivanje (viestruko ponavljanje jednostavnih motiva koji odaje bogat ukras) -krajnji SI - kultura Hamangia - znaajna figuralna plastika - pokuaj psiholokog portretiranja lanova zajednice -sredinji Balkan - Vinanska kultura - crna glaana keramika. Dolazi do novog sustava ukraavanja - kanelure - plitki ljebovi koji mogu biti okomiti ili initi sloeniji ukras. Prisutan je pokuaj imitiranja posuda od bakra. Stralucido tehnika - izvoenje ukrasa glaanjem uskih povrina u eljenom ukrasu -srednja Bosna - Butmirska kultura - za nju je karakteristian spiralni ukras. Dosegla je vrhunac u urezanim motivima - najee je rije o trakama koje se povezuju u razliite kompozicije -Hvarsko - lisiika kultura - ukraavanje slikanjem crvenom bojom prije peenja, dok se u Hercegovini razvija crusted tehnika - slikanje izvedeno pastoznom bojom nakon peenja -Grabeva pilja - motiv na ulomku posude - prikaz neolitikog broda koji izgleda kao srednjovjekovna galija, zato je upitno to to prikazuje -Lenelska kultura - ukras izveden slikanjem - pravocrtni motivi - nositelji ovog stila

10

5. Kultovi i vjerovanja u neolitiku

5a - antropomorfna plastika
-ovjek je postao ovjek kada je postao svjestan sebe -duhovna kultura -osjeaj duha, postojanja -na tome stoje poeci religioznosti -ve u paleolitiku - paleolitika umjetnost - vjerovanje da e razliitim magijskim sredstvima udovoljiti duhovima i donijeti dobar ishod, povoljan utjecaj na ispunjavanje svojih elja -ope kolektivno stanje svijesti -neolitik je korijene religijskog shvaanja obogatio vjerovanjem u razliite sile -neolitika revolucija je bitno utjecala na kultove i vjerovanja jer se poela proizvoditi hrana -problem je u razumijevanju razloga zato dolazi npr. do pomora stoke, sue... -1. pitanje nastajanja ivota 2. pitanje smrt, nestajanje ivota - figuralna antropomorfna plastika -animizam - vjerovanje u duhove koji odreuju svaku stvar, pojavu - antropomorfne predodbe tih nadnaravnih sila -Mughara - elementarno prikazivanje antropomorfnog - kotana plastika - skoni zglob koze -minimalistiki prikaz ljudske figure -Beletinci - Starevaka kultura -stubasta figura, par ureza koji daju ljudsku fizionomiju - lii na totemske stupove -Mughara - (nacrtano neto - zrno ita) seksualnost nema nikakvo znaenje -Beidha - figurine violinskog tipa -sve vie antropomorfnog -Ain Gazal - gotovo uope nema shematiziranja; iz jednog tijela dvije glave -atal Hyk - u najveem broju sluajeva enski lik prikazan (95:5) - fascinacija nastajanjem ivota iz niega -Magna Mater koja daje ivot -Vrac - Kremenjak - naglaen trbuh -bokovi i grudi -kod svih figura prikazivanju lica poklonjena samo sekundarna panja, usta se ne prikazuju jer boanstva ne govore, oni djeluju, s njima se komunicira preko posrednika (sveenika), preko rituala -obojani djelovi tijela - najee crvena -Lady of Vina - ukraeno tijelo bojanjem i urezivanjem -atal Hyk - izrazito naglaeni kukovi, steatopigija, ruke na prsima, oi i nos blago naglaene -boanstvo koje je u tom tijelu personificirano -Cipar - jedan od rijetkih prikaza usta, ruke na prsima, posuda na nogama -Gudnja - nije cjelovita, torzo samo, naglaena prsa -atal Hyk - izrazito naglaena prsa... -Krs kultura, Starevaka kultura - J. Lo guzica -crvenokosa boginja iz Starevake kulture -Hacilar - sjedee figurine; kurotrofne - nisu prikazane kao pojedinani likovi, majka sa djetetom; uvodi se tronoac, sjedalica 11

-Slatina (Svetozarevo) - kurotrofna figurina -Larisa - kurotrofna kompozicija -atal Hyk - kurotrofna kompozicija, sjedi na tronu, prijestolju, daje uzvienost, nasloni u obliku leoparda tj. maaka - simbol enskih boanstava -muka boanstva - bik -Predionica - kod Pritine (Vinanska kultura) - dominantni stav, tron -Nitrianski Hradok -Maari - sjedi na prijestolju ali i na kui, zatitnica kue, istaknut pupak - zamjena za naglaen trbuh -Govrlevo - naglaen trbuh, isto na kui, izlazi iz kue -Porodin - brojni prikazi ljudskih antropomorfnih likova -poinje se uvodit muki lik -Zelenikovo -ponekad prikaz samo glave jer je to izraz naeg fizikog individualizma -Gomolava - dvoglava osoba, sijamski blizanci - shvaaju ga kao znak boji - imali posebno znaenje -mentalna abnormalnost - znak boanske posvecenosti -atal Hyk - sveti brak - muko i ensko boanstvo u ljubavnom inu -Szogvar - bog sa srpom i ensko boanstvo - izjednaavaju se, oboje na tronu -ernavoda - u grobu muka i enska figurina naeni; ena - leerna nadmocnost, muki sjedi na tronu, mislioc -prikazi boanstava na keramici - ruke u stavu molitve, rairene ruke -rtvenici - plitki recipijenti na nogama, zoomorfni oblik ili na visokoj nozi, prosopomorfni poklopac (Vinanska) -ritoni - Danilo; Tesalija, Albanija, do Trcanskog podruja - sredite je na naem dijelu Jadrana -Smili - riton na ljudskim nogama -Danilo - antropomorfne figurine zvonolikog tipa - muka boanstva graevine, reprezentativnije od ostalih graevina -Cayn - tragovi monolitnog bloka koji je bio u sreditu -atal Hyk - rogovi bikova, bikove glave, oslikavanje zidova -Malta - pravi hram -Ggantia, otok Gozo -2 hrama (hramski kompleks) -megalitski hramovi -faze -neolitik (5000 - 4100 BC) -faza hramova -bronano doba

12

5b - grobovi i pokapanja
-Natufijen -Lepenski vir - u kuama uz ognjite, poloeni na turski leei poloaj - oblik kue -Franchti - ruke na prsima -Ain Malaha - ukopi vezani uz naseobinsku cijelinu -primarno i sekundarno ukapanje -vjerovanje da su samo iz jednog oblika ivota preli u drugi, ostaju lanovi zajednice, trajno prisutni -ne postoji stroga podjela na svijet ivih i mrtvih -drugi aspekt - strah povezan s vjerovanjem da ako ih se ne tuje, mogu zajednici nanjeti tetu -oblik groba asocira na kuu, nisu pravokutni -grob - mjesto gdje ovjek nastavlja svoj ivot -zgreni poloaj - poloaj u snu, i poloaj fetusa -jednostavni grobovi, plitke jame, nema priloga to je kontradiktorno s vjerovanjem -dominantno individualno ali ima i zajednikih grobnica -kad se zavri proces raspadanja prenose ih u trajne grobnice (sekundarno) -Mughara - dvojni ukopi - moda su u rodu neto; vjerovanje da osobe koje su djelile istu sudbinu za ivota, to moraju i u smrti -atal Hyk - jedan od najljepih ukopa -redovito u istom poloaju - zgrenom, duboke jame, bez priloga i nalaza -kosturnice sukcesivno kroz dui vremenski period -svi pokopi vezani uz kuu -esto ispod bankova za sjedenje i spavanje -viestruko koritenje jedne jame dok se ne napuni -ayn - ogromna koliina kostiju (koritenje groba kroz vie generacija) -Ilipinar - zgrenci -Khirokitia - ovalne grobnice (kao kue, kamen na njima - rvanj) -Franchti (rani neolitik) - rvanj isto -Nea Nikomedia, Souphli - intramurijalno (unutar aglomeracije, naselja) pokapanje, zgrenac, tri pokojnika u jednoj grobnici -Lerna - prilog - posuda keramicka -idui prema sjeveru, ima priloga -Vina - intramurijalno -Kiskre Gat - poinju se pokapati jedan kraj drugih, na jednom podruju -Ain Gazal - posebno pokopane lubanje - kult predaka - vjerovanje da uvanje lubanje osigurava pomo i pokazuje potovanje -Jerihon - lubanja premazana nekom vrstom buke i dograeno lice te osobe - kult predaka, oi - umetanje koljki iz Crvenog Mora -Smili, Danilo - primjeri straha od osoba, vampirizma i ostalih oblika negativnih utjecaja mrtvih, za one za koje se vjeruje da su tetni - sakate se, potrbuke se pokapaju, optereenje se stavlja na njih ili ih veu -ako se neije raanje poklopi sa nekim loim dogaajem, suom ili slino - on je donio to zlo, drugaije ga tretiraju i za ivota i nakon smrti

13

6. irenje neolitikog paketa neolitizacija

-Bliski istok - plodni polumjesec i Kina nemaju nikakvih dodirnih toaka -Iran, Anatolija, Grcka (Tesalija, Kreta, Peloponez), egejska Makedonija - to su formirane zajednice koje prakticiraju sve to karakterizira neolitik (produktivna privreda, stoarstvo sitnog zuba) 9 tisuca god. pr. Kr. -Afrika, Azija, Oceanija - kasnije se ire neolitike karakteristike -iz plodnog polumjeseca irenje prema istoku i zapadu; do zapadne Europe stiglo tek oko 3500 g.pr.Kr. - raspon od 5000 godina -irenje ilo iz Anatolije (most izmeu Europskog i bliskoistonog prostora) Prva u pravcu irenja je jugoistona Europa - Grka, Tesalija, Egejska Makedonija, Trakija, Podunavski prostor (bio idealan za prihvaanje produktivne privrede) Jugoistona Europa je most izmeu Istoka i europskog podruja; dalje se iri neolitiki nacin ivota, produkcija hrane i sve ostalo povezano s neolitikom -mogue je irenje neolitika pomou: 1.vlastita kultivacija 2.prenoenje znanja kroz meusobne kontakte sa zajednicama koje nisu u neolitiku 3.putem demografskog irenja zajednica prema JI ili Europi 1. DIFUZIONISTIKE teorije 2. AUTOHTONISTIKE teorije 1. -postupno demografsko irenje (Demire diffusion) -preseljavanje itavih zajednica (Folk migration) -selektivna migracija brzim skokovima (Leap-frog colonisation) -kontroliranje protoka dobara (Elite dominance) -difuzionistike teorije inzistiraju na pokretljivosti stanovnitva 2. -proces usvajanja produktivne privrede se odvija unutar lokalnih zajednica (domestificiranje raspoloivih ivotinja i kultiviranje biljaka) -autohtonistike teorije inzistiraju na kontinuitetu -zajedniko ovim teorijama je injenica da nijedna zajednica ne postoji i nemoe opstati kao zatvoren fenomen bez kontakata sa drugim zajednicama u blizini; neki oblik kontakta koji otvara mogunost meusobnog informiranja, irenje znanja sa superiornijih na inferiornije -JI Europa je prva spoznala znanje proireno sa Bliskog istoka -vano pitanje je u kojem je opsegu to kretanje bilo i jesu li ta kretanja jednosmjerna i jednoznana -modeli koji vrijede za jedan prostor nemoraju za drugi -ovisi o mnogo imbenika koji utjeu na vrstu dinamike, brzinu i krajnji rezultat

14

DIFUZIONISTIKE ideje (teorije) -irenje znanja bez izravnog populacijskog utjecaja -Irak 8000 - poetak Male Azije 7500 - 7000 - Grka 6500 - pola Hrvatske 6000 - Velika Britanija 4000 BC -prenoenje znanja i manje pomicanje stanovnika, bez veeg demografskog irenja -ovakav utjecaj je omoguen zbog prijelaza na neolitiku privredu -gracilizacija - smanjivanje miicne i kotane mase -kuhaju meso po prvi put (u drvenim posudama - zagrijavaju kamen i ubacuju ga u posudu) -postaju neto vii, zbog raznovrsnije prehrane smanjuje se smrtnost, dulji je ivotni vijek, utjee na broj populacije, potreban vei ivotni prostor -ovakav tip privrede trai cikliko kretanje zbog iscrpljivanja zemlje, ciklus se zavrava na priblino istom mjesto odakle je krenuo -bez znaajnijeg prostornog irenja nema irenja znanja; u osnovi neolitizacija je migracijski karakter irenja znanja i populacije -preko haplo grupa (nerekombiniranih gena) moe se utvrditi ishodite i kretanje stanovnitva u druge dijelove svijeta, meutim ne moe razjasniti drutvene odnose - hendikep analize -potreba zbog rastereenja ekonomskog potencijala - odjeljivanje i preseljavanje (najvie mladi ljudi) - dovodi do irenja znanja Kasni mezolitik -Tardonoisianska kultura (I i dio JI Europe) -Schela Cladovei, Lepenski vir... (lokaliteti) -Mikroliti - s obzirom na vrstu privrede povezana sa strukturom faune i flore Rani neolitik - 6500 BC -Bugarska - avdar, Kemikovci, -Karanovo I i II (od ranog do srednjeg neolitika) - ukraavanje bijelom bojom na tamnoj osnovi (karakteristino i za Anatoliju - vjeruje se da je ovo podruje pod izravnim utjecajem Anatolije) -Gura Baclului (Transilvanija), Donja Branjevina (Vojvodina), Lepenski vir (proto ili rana neolitika kultura) karakterizira ih ukrasni sustav bijelih kapljiastih motiva (ima ih na JI Europe i u Anatoliji utjecaji) -krajnje JI Europa - Porodin kultura - Veluinsko (Pelagonija) - Anzabegovo kultura - Vrnik (I Makedonija) slini ukrasni sustav - bijela boja na tamnoj, crvenkastoj podlozi -prema zapadu - tih pojava nema, drukcije neolitike kulture - drukiji tipovi posuda i tehnike, ornamentalni sustav

15

Makedonija Rumunjska

Maarska Srbija Bugarska

-Veluina-Porodin III - IV Vrnik - Anzabegovo Ia-c Veluina - Porodin I - II -Circea - Gura Baciului Cri Dudeti Predcucuteni linearno trakasta keramika -linearno trakasta keramika Krs -protostarevo -Karanovo I i II Ovarevo Canevo zapadno-bugarska slikana keramika

Razvijeni neolitik - 5500 BC (srednji) -Veluina, Karanovo III (posljedica unutarnje revolucije) -Sesklo (razvio se iz Proto-Seskla) -zapadnije podruje - drukije i neovisne kulture - Vinanska (sredinji Balkan), Kakanjska (BiH), Danilska -Srednja Europa - linearno trakasta keramika - urezani linearni trakasti motivi -Krs (I Maarska), Cri (Transilvanija) - dugo su se gledale kao varijanta Starevake kulture - u nekim znaajkama sline sa Starevakom, ali nastale kao razvoj lokalnih zajednica Makedonija Rumunjska Maarska Srbija Bugarska -Vrnik - Anzabegovo II - IV -Vinanska -linearno trakasta keramika (I i Z varijanta) -Starevaka -Karanovo III

Kasni neolitik - 5000 BC -Vinanska kultura, Butmirska (BiH) -Hvarsko Lisiika kultura - utjecaji sa Tesalije i J Italije -Tesalija - Dhimini kultura (Grka) - razvijena viebojna keramika, spiraloidni motive -Rumunjska, Bugarska - nastavak razvoja Karanovo IV (Marica k.); Bojan k., Vadatra -Dobrua - Hamangia k. -linearno trakasta keramika dolazi iz srednje Europe -na I Bugarske - Dnestr, Dnepr, Donest (povie Crnog Mora) Jadran -impresso kultura (tehnika utiskivanja) I Jadran i J Italija J Francuska Z panjolska S Afrika Tesalija (u kratkom vremenskom razdoblju) -Starevaka kultura - utiskivanje prsta i nokta - pseudoimpresso - utjecaj na jadransku impresso kulturu -u arheolokom smislu nema potvrda o irenju impressa iz unutranjosti

16

7. Bliski Istok
Osnovne znaajke -nastambe krunog ili ovalnog oblika -kvadratne jednostavne nastambe, pravokutne (Jerihon, Beidha) -poetak razvoja stoarstva; prvo se domestificiraju (pripitomljuju) ovce, koze, svinje -antropomorfne figure (Murejbet, Ghazal) -poljoprivreda - divlje vrste, a od pretkeramikog neolitika A uporaba domestificirane itarice; prva je bila ra - 10 000 BC -upotreba keramike I. II. III. IV. V. Protoneolitik Pretkeramiki neolitik A (cca. 9800 - 8000) Pretkeramiki neolitik B (cca. 8000 - 6800) Pretkeramiki neolitik C (samo pojedini lokaliteti) Keramiki neolitik A i B

komparativna stratigrafija neolitika Turske: Protoneolitik Wadi En Natuf El - Wad Eynan Abu Hureyra Nahal Oren Shanidar Mureybet Predkeramiki neolitik Hacilar (1-7) Beidha Caynu Jerihon Cafer Hyk Ain Ghazal Asikli Hyk Mughara Nevali ori Jarmo Gbekli Tepe Hallan emi Rani neolitik Mersin (32 - 25) atal Hyk (24 - 2) Kasni neolit Mersin (27 - 25) Canhasan (7- 4) atal Hoyuk (1 - 0) Hacilar (IX - VI)

-pretkeramiki neolitik (A, B i C) - 9000 - 6500 BC -rani keramiki neolitik - 6500 - 5700 BC -kasni keramiki neolitik - 5700 - 5400 BC I. Protoneolitik -dominantni mezolitiki utjecaji, naznake neolitika - stalna naselja i kultivacija te pojava uzgoja ovaca i koza ali je jo uvijek u veini dominantan lov i sakupljanje Natufien kultura -ime Natufijen kulturi je dala Dorothy Garrad, prva ena predava na Oxbridg-u -mezolitika osnova -prostire se na prostoru Izraela, Palestine, Jordana i Sirije -eponimni lokalitet je Wadi en Natuf -traje kroz 10 i 9 tis. BC (8500) -podjela je na stariju i mlau fazu a u mlaoj se prostire kroz cijeli Levant -naselja dobivaju trajniji oblik (prisutne i spilje) i domestifikacija koze u kasnijoj fazi

17

Eynan (Ain Mallaha) -kue ovalne osnove od amorfnog kamenja, a konstrukcija krova od prua i drva -u pretkeramikom stupnju A nema vrstih nastambi, vie slie na kratkotrajna boravita -svaka kua ima ognjite obino od kamena i ostavu (rupu u podu) za skladitenje hrane -pokopi su bili ili van kue ili u naputenim kuama, skeletni su, u poloaju spavaa. Jame u kojima su bili zakopani su zatrpane slojem iz samog naselja (tako da je teko utvrdit dataciju i jesu li to uope prilozi radi mijeanja zemlje). Vjerojatno su pokapani u naputene kue kao replike nastambi na drugom svijetu. Pojedini grobovi su razbacani i ima vie sekundarnih ukopa. Odvajala se glava od tijela - kad tijelo istrune lubanja se izvadi, ukrasi te ponovo vrati u grob (pokapa) - vjerojatno vezano uz tovanje kulta predaka zato jer su neke lubanje naene uz ognjite. Gospodarstvo -baza gospodarstva je lov i sakupljanje, u kasnoj fazi dolazi do domestifikacije ovce i koze -oko 6 000 BC tek dolazi keramika - prije su posude kamene (kamen koji je ak dovoen iz Sinaja, 100-ak km udaljen) -1. put se javljaju kremena orua sa "Sikl Glosom" (sjaj na srpu) a taj sjaj moe doi samo od koritenja na biljkama (cerealijama) - dakle dokaz koritenja srpa u divljoj (nekultiviranoj) poljoprivredi -meu prvima ako ne i prvi pripitomljavaju psa - Ain Mallaha i peina Hajonik pokop ovjeka sa psom -1. antropomorfne figure od rijenih oblutaka (neki trae paralelu s Lepenskim Virom) Abu Hureyra -Andrew Moor 1972-73 istraivao, a odmah poslije se gradi brana na Eufratu te se lokalitet potapa -uporaba divljih cerealija i poetak kultivacije (pronaeni rvnjevi) -lokalitet ima 2 sloja: 1. sloj je kraj protoneolitika (kue okrugle osnove, dio im je ukopan) 2. sloj je pretkeramiki neolitik B (bitan zbog veliine - 15ha, najvei lokalitet na Bliskom Istoku, kue su kvadratne osnove, zbijene su, podovi i zidovi su obukani - najranije fresko slikarstvo) -naeno 116 ukopa s tragovima vrenja tekih poslova - npr. mljevenje ita na koljenima -naselje veliko, kruno koncipirano, gusto rasporeene nastambe sa meu prostorima i komunikacijama, naputena pravokutnost Nahal Oren -kolibe krunog tlorisa -naselja s nastambama; poela se razvijati na natufijenskoj kulturi (mezolitik) Shanidar -peina u sjevernom Iraku -zapoelo spoznavanje mogunosti kultiviranja flore, stalni ivot, peinski karakter -ispred je otkrivena nekropola iz pretkeramikog razdoblja sa ukupno 35 ukopa, a unutar peine se nalaze 3 sloja - srednji paleolitik, Zarzijan kultura i pretkeramiki neolitik -kue u dolini spilje su ovalne osnove graene od rijenih oblutaka te prekrivene koom -ima 16 graevinskih slojeva Mureybet -sjeverna Sirija, iskopavanja 1971.g. -4 glavne faze - od protoneolitika, preko A i B do keramikog neolitika -prve faze su ovalni tlocrt sa stupovima, kasnije kvadratne kue od kamena -bitan lokalitet po nalazu antropomorfnih (boanskih) enskih figurica -nalazi etona esti od 9 - 2 tis. BC - primitivna vrsta razmjene brojevi, informacije (vrsta primitivnog abacusa) prije izuma prvog pisma

18

II., III. i IV - pretkeramiki neolitik Beidha (kraj Petre, na rubu pustinje) -protoneolitik (Natufien) je najstariji sloj -bolje sauvane, vre graevine, objekti krunog (pretkeramiki neolitik A) i pravokutnog oblika (pretkeramiki n. B) -van naselja imamo 3 graevine koje imaju tlocrt i gradnju drukiju od ostalih graevina. Vjerojatno su bile kultnog karaktera, a jedna u centru naselja vjerojatno isto kultnog karaktera - vea, sadri manje otpada i alata to ukazuje na poseban tretman te stoga vjerojatno kultni karakter -nalazimo zoomorfnu i antropomorfnu plastiku to ukazuje na kult stoarstva i plodnosti -suho zidanje, nema obrade kamena, manji zatvoreni prostor, gornji dio laki materijali -kruna forma, krupnije kamenje, sredinji stup, krov od trske, lagana konstrukcija -2 kronoloki razdvojena stupnja pa ima i krunih i pravokutnih nastambi -postojalo je neko komunalno ureenje -neke nastambe su bile ograene zidom - zbog stoke da je zadre unutar naselja -mlijeko se pojavljuje tek u bronanom dobu kao prehrambeni proizvod -naselja tipa tell -artificijelni (neprirodni, nastali ljudskom rukom) breuljci nastali zbog kontinuiranog naseljavanja i izgradnje - s vremenom postaju deponiji ostataka -pred kraj pretkeramikog neolita A i u predker. n. B -Grka - mogile; Pelagonija - tumbe Jerihon -tell naselje u Jordanskoj dolini, na podruju Tell es Sultan -tell naselja obino imaju ovalan oblik, Jerihon ima izduen -istraeno je oko 15% -iskopavanja: 1868 - General Sir Charles Warren 1907 - 1909, 1911 - Ernest Sellin - Carl Watzinger 1930 - 1936 - John Gartstang 1952 - 1958 - Katheleen Kenyon 1997 - Lorenzo Nigro, Nicolo Marchetti -stratigrafija: -natufijen svetite - mezolitik i protoneolitika kultura 1. pretkeramiki neolitik A i B 2. keramiki neolitik A i B 3. rano bronano doba 4. Amorejci - semitski narod iz Arabijskog poluotoka 5. srednje bronano doba 6. kasno bronano doba 7. eljezno doba 8. recentni sloj - sve i svata -periodizacija neolitika Jerihona: natufijensko naselje -prije 9000 BC pretkeramiki neolit A - 8350 - 7370 BC pretkeramiki neolit B - 7220 - 5850 BC keramiki neolit A i B - 4. tisuljee BC

19

-natufijensko svetite - objekt ovalnog ili krunog tlorisa - vrsta podnica od zemlje sa jasno vidljivim manjim krunim povrinama - leite stupova - vjerojatno totemski stupovi -pretkeramiki neolitik A - kruni ili ovalni objekti; nastambe kao i u Beidhi ali je vrsta i solidna graevina - djelomice ukopan pod, temelj od amorfnog kamena, gornji dio - erpii, podovi i unutranji zidovi bukani, esto bojani - crvena, oker ili ruiasta -neolitika kula (Katheleen K.) - od amorfnog kamenja, kruna forma, inicijalni obrambeni zid, dograeni zidovi, rov irok 8 metara - poveao visinu kule, ulaz sa hodnikom i unutarnjim skalama kojim se dolazi do vrha kule, izgraena tijekom predkeramickog neolitika, sluila neko vrijeme kao spremite pa kao pokapalite -nije rije o klasinoj fortifikaciji -pretkeramiki neolitik B - kue s kvadratnom osnovom i kamenim temeljima, zid od erpia, nali niu za kultno mjesto. Bitna pokapanja ili u kui ili van kue, parcijalno pokapanje lubanje - nanosio se sloj gline na izvaenu lubanju da bi se dobio odljev ali bez donje eljusti te modeliranje lica. Posebna panja se posveivala ustima, uima, nosu... stavljane su koljke na mjesto oiju, naeno ih je 10 kom -bronanodobna kula -Jerihon je bio na vanom trgovakom pravcu, dolina rijeke Jordan - komunikacija izmeu Anatolije i Crvenog mora (put kojim su ili vani resursi - opsidijan, koljke, bitumen (asfalt), fini tabularni kremen - vani za izradu njihovih recipijenata - mramor, bazalt) -kula i zidovi su vjerovatno izgraeni samo da se naglasi teritorijalnost, zato se i zove prvim gradom uope, razvio se oko izvora, 2-3 tisue ljudi ivjelo u Jerihonu -mlai slojevi - potpuna promjena koncepcije u izgradnji naseobina - pravokutan tlocrt s najmanje 2 prostorije na temeljima amorfnog (lomljenog) kamena na koji dolazi erpi - glina ovalnog oblika - u materijalu nema razlike -postupno graenje obrambenog zida, obnavljanje - radi razvoja naselja zid ide u visinu; tell naselja rastu u vis Ain Ghazal -pretkeramicki neolitik B (7400 - 6900 - 6500), Jordan -brzo postaje velik zbog migracija stanovnitva iz Izraela i Jordana -naputanje krunog plana, vie prostorija, krov drukiji, materijali podudarni s Jerihonom -apsidalne forne, krune i polukrune forme - nemaju stambenu namjenu ve su to objekti s posebnom namjenom, za kultne potrebe - ulazi u kategoriju svetita odnosno privatne kapelice jer je veliinom manja od stambenog objekta -djelomino ukapanje u padine tella, podizanje kamene konstrukcije, stupovi i erpii terasasta koncepcija -nastambe su veliine par etvornih metara, sa hodnikom i elijama -ostaci jame - leita monolitnih stupova - nisu konstruktivnog karaktera, sastavni dio graevine - kultni karakter -2 puno vea hrama za javne potrebe, odnosno potrebe cijelog naselja, etvrtaste osnove, u unutranjosti oltar i crveno bojano ognjite -pokopi u kuama bez glave - samo za statusne pokojnike, vanije -grobovi van kua su manje vanosti i pokapaju se sa lubanjama a ispunjene su sa otpadom -postoje tzv. pogrebne maske ali lubanja nije sluila kao model za njih -1893.g. pronaena jama s kovegom i statuama koje dijelimo u dvije grupe: a) manje - torzo i glava te b) vee do 1m sadre ruke i noge; zajedniko je da se najvea panja posveuje izrazima odnosno nosu, oima, uima te se lice boja; prva polovica 6. tis. Rade se od sloja gline i vapna. Naeno je 30-ak zoomorfnih i 50-ak antropomorfnih figurina.

20

Mughara -razlika - u donjem dijelu zida nema vrstih materijala, glineni zid, na odreenoj visini od amorfnog kamenja -minijaturne nastambe - jer se sve aktivnosti uglavnom obavljaju vani - nastambe za uvanje zaliha i noni ivot -ostaci ognjita, takoer na otvorenom prostoru -prostor za uvanje zaliha, suare, pletene stijenke, ne moe se ui unutra, nema krovne konstrukcije, u dananje vrijeme takve konstrukcije slue da se klipovi kukuruza dre unutra zbog suenja - ali oni nisu uzgajali kukuruz, samo uvanje hrane i drugih stvari dignute od tla - zbog ovlaivanja i radi ivotinja (slika 2.) -pokopi su bez odvajanja lubanje -brojna antropomorfna plastika na kostima ili oblucima . Jarmo - Irak -oko 16 graevinskih horizonata -pretkeramiki neolitik -Robert Breidwood (Indiana Jones) - iskopavao -prvi tu primjenio metodu izoliranih kvadrata -male kue od gline 22 i 33 m ukopane te nema ognjita od kamena, poslije dolazi kvadratna osnova , kamen i erpi , brojne jame za hranu -minijaturne prostorije, etvrtasta koncepcija, tehnika ista, kamen i glina -koristili itarice - znamo po ostacima iz skladinih jama i rvnjeva -nisu naeni grobovi te su se vjerojatno pokapali van naselja - Asikli Hyk [Aikli Hik] Asikli Hyk B (8000 - 7400 / 6600 - 6100) Asikli Hyk A (8500 - 8000 / 7000 - 6600) -dananja Turska - Mellaart -naselje tipa tell, sredinji plato -B -znaajan napredak u koncipiranju naseobinskih osobina, neuobiajena struktura znatno drugaija od ostalih istodobnih nalazita -velike prostorne cjeline, vrsto povezani koncept graevina, gusto grupirane bez meuprostora -nemaju zajednikih zidova -kameni temelji, erpii -jedna vea komunikacija za cijelo naselje koja vodi ravno do rijeke -komunikacija se odvijala samo preko ravnih krovova i jer se dio svakodnevnog ivota odvijao na krovovima -privreda: u poetnoj fazi nepoznata, lov i sakupljanje a domestifkacija tek u kasnijoj fazi -podruje u okolici naselja je bogato opsidijanom - ime su ospskrbljivali Bliski Istok i na tom razvijali trgovinu Hallan Cemi -pomogao u kronologiji do 9 tis. BC - najstariji datirani lokaliet PKN u Turskoj - tu je poeo razvoj -krune (velike) forme - karakteristine za predkeramiki neolitik A -kruni zatvoren prostor bez vanijih ureenja -izdvajaju se dvije graevine - veliinom i nainom gradnje imaju unutarnje klupe i materijal opsidijan (dolazi iz regije udaljene 100 km) i bakar (udaljeno nalazite 150 km) - ova koliina

21

nalaza pokazuje da su te zgrade bile vezane uz trgovinu - jake veze s drugim lokalitetima koji do sad nisu otkriveni -nalaz glave buzdovana to upuuje na postojanje sukoba -veina matrijala je od opsidijana, ruke od tuaka kamena su stilizirane (ivotinjski motivi), kamene posude za mljevenje biljaka -narezane kamene palice duge 15 cm tupe ili zailjene, meke - razni urezi - sredstvo biljeenja informacija (pretea pisma) -sitna figuralna plastika - utjecaj Sirije i Iraka ali u kasnijoj fazi slabi i jaa lokalni razvoj i utjecaj ayn [ajeni] -najznaajniji lokalitet na podruju Turske -kontinuirani slijed od PKN do srednjeg vijeka -predkeramiki neolitik: 1 - faza ovalnih graevina - PKN A 2 - faza graevina s rotiljastom formom - PKN A-B 3 - faza graevina s kanalima - rani PKN B 4 - faza graevina s poploanim oblucima - srednji PKN B 5 - faza graevina sa elijama - kasni PKN B 6 - faza graevina s velikom sobom - finalni PKN B (PKN C) 2 - osnovni stambeni prostor; rotiljaste forme 3 - mogli su sluiti razliitim potrebama 4 - ovog nema na istodobnim ni kasnijim ni ranijim lokalitetima graevine - podnice od sloja nabijene zemlje kue imaju dodatne kanale (razlozi nedefinirani - prakticna uloga) 5 - vie soba u dva pravilna reda a lokalni utjecaj na nain gradnje se oituje u gradnji podruma koji su nepoznati na Bliskom Istoku slue kao spremita i za ukop, jedan kat ima 4 do 6 soba a do kata vode kamene stepenice -na prelasku svake faze gradnje mjenja se u skladu s novim tipom gradnje i veina kua unutar naselja u isto vrijeme - gradi se planski -pronaeni najstariji ostaci domestificirane svinje -pronaeni su brojni pokopi - podnice, prolazi, kanali i u kultnim graevinama posebno kua lubanja -sitni nalazi pojava nakitnih predmeta od kamena, bakra (perlice) -kultne graevine (jedinstvene, unikatne) Poploana graevina, Kua lubanja, Zemljani trg (nalazi se na javnom mjestu i ima 2 reda neobraenih stela) Gbekli Tepe [Gevekl Tepe] - PKN A ( 8 300 BC ) -nema vrstu strukturu, kaotino rasporeivanje objekata -jedinstven po mnoini i raznovrsnosti objekata i nalaza uope -monumentalna plastika - kultni karakter - Ovalne graevine od kamena, bukane podnice ali su ugraeni mnogi monoliti u obliku slova T; dva stoje u sredini graevine i ukraeni su reljefima Nevali ori [Nevali Cori] -JZ Anatolija -PKN B -naselje nije zbijenog tipa pa se veina poslova ne obavlja na krovu -dugake, dosta uske nastambe

22

-nije rije o obiteljskim nego zadrunim kuama, tu ivi jedna ira obitelj koja ukljuuje vie generacija -nema doticaja s Bliskim Istokom -srednji i kasni neolitik - upravo takve kue -2 kultne graevine kvadratnog oblika od kamena, kamena klupa oko zida s monolitnim T stupovima, dva u sredini su ukraena (reljefi ljudskih ruku), neke vrste totema umjesto stupa kao npr. u Jerihonu Natufine svetitu -100-ak figura od gline - zavjetni darovi, 5 do 6 cm i od kamena. 90% ih je antromorfno (prikazuju ljude), ima i velikih hribridnih figura kombinacija ovjeka i ptice afer Hyk [Kafer Hik] -PKN B -Hyk znai tell -male nastambe, pravokutne, erpii -nekad jednoprostorne nastambe, nekad 2 elije, nekad vieelijske formacije Hacilar -tipa tell, JZ Anatolija V - I - rani halkolitik (5400 - 4700) IX - VI - kasni neolitik (6050 - 5730) hijatus (prekid) 1-7 pretkeramiki neolitik (8200 - 7550) -veliki broj struktura predkeramiki neolitik: -istraen na maloj povrini - 9 nastambi istraeno -neke pojave su na viem razvojnom stupanju -kameni temelji, erpi, jednoprostorni objekti (slika 5.) -nasuprot ulaza, koji se nalazi uvijek na duljoj strani, se uvijek nalazi zatvorena pe a ispred nje otvoreno etvrtasto ognjite - zid na suprotnoj strani je u krinjama- spremite namirnica -nie u zidu - zidni ormari -otkrivena leita stupova u nekim kuama- drali krovnu konstrukciju -nekad su kue sa jedan ili dva reda stupova podjeljenje pominim pregradama koje dijele sobu pa se po potrebi dobiva vie prostorija -ostaci stubita u nekim primjerima - barem jedan dio kua imao gornji kat koji se prostire na samo polovici povrine donjeg kata (penjalo se drvenim ljestvama ili stubitem od erpia) -nekad izvana pokraj pojedinih nastambi vanjska ostava, glinena krinja -zidovi i podovi bukani ali nisu imali ukrasnih elemenata -kue nisu izravno naslonjene jedna na drugu, ve postoje prazni ograeni meuprostori koji su sluili kao komunikacijski pravci (prolaz) i bili su izravno povezani uz objekte -nema tragova monumentalne umjetnosti ni posebnih svetita -pokapanje je skromno poznato ali se najvjerojatnije obavljalo van naselja (jo nije otkriveno) -keramika je kvalitetnije izrade nego ona u Catal Hoyuk-u - skromno se prakticira ukraavanje praznih prostora na posudama sa jednostavnim lineararnim i geometrijskim oblicima i mreastim motivima, prvo urezivanje, a kasnije i bojana dekoracija

23

Keramiki neolitik Turske -produljenje ivotnog vijeka, smanjenje mortaliteta djece, kvalitetnije ivotne mogunosti, porast broja naselja -razvijaju se naselja prema JI Europe sa Anatolije -3 cjeline Anatolije: -Cilicia - jugoistoni dio -Sredinji plato - dolina Konya -JZ Anatolija atal Hyk (rani neolitik) West -rani halkolitik 5400 - 4700 East I - 0 kasni neolitik (5700 - 5400) XIV - II rani neolitik (6500 - 5700) -obuhvaa veliki prostor -James Mellaart poeo iskapanja -u blizini presahlog jezera, na plodnom podruju -leite opsidijana u blizini -nalazi se na trasi trgovine (opsidijan, koljke, kamen) -15-ak hektara, preko 1000 kua, 5-6 tisua ljudi -vie zajednica se udruilo u 1 naselje radi obrane, movarno polje, dobra poljoprivreda, svi uvjeti za idealan neolitiki ivot -postoje dva brijega, istoni (neolitik) i zapadni (eneolitik) -mnoina objekata, neprekidno izgraivani jedan iznad drugog -sve kue gotovo identine, nije bilo slojeva ljudi, jeli su priblino istu hranu -sjeverni i juni vrh (na neolitikom brijegu) - grupiranja oko vrhova - moda hijerarhija -svetita ima vie ne junom vrhu -tell naselja -zbijeni tip naselja, nema meuprostora izmeu kua, samo prostor za otpad -etvrtaste graevine (nisu pravilne forme - prilagodba prostoru) ravnih krovova -kue nisu imale klasina vrata nego krovna vrata - komunikacija preko krova -otvor na krovu je bio zaklonjen -temelji od kamena, zidovi od erpia -negdje 2 zida naljepljeni jedan za drugi a neki imaju zajednike zidove -postoje prazni prostori - etvrtasti, neka vrsta dvorita, tu se nisu odvijale nikakve suvisle aktivnosti, smetlita na neki nain, arheoloki vani, puno nalaza (-u Junoj Americi i na Bliskom Istoku danas postoje takva naselja) -na junom dijelu kue se nalaze ognjita (neka su bila ukraena), iza skala za krov koji je sluio i za ventilaciju -glinene kugle za kuhanje -kue podijeljene na spremita, radionice -oko ognjita pronaen otpadni materijal -sjeverni dio - nia za kultne svrhe -jedna prostorija sa ognjitem i nekoliko bankova (etvrtastih povienih povrina) -kue ne pruaju mogunost zadravanja - samo nou i kad je hladno, sve se odvija na otvorenom -nie - kuna svetita - ima svaka kua, veliki broj antropomorfne plastike - odjeveni ili goli enski likovi, hipertrofirani sekundarni seksualni organi

24

-vjerovanje u vrhovno boansko bice - Magna Mater -zidovi obukani i ukraeni bojanjem -sve kue su bojane - zidovi uz sjeverni dio - ukraeni crteima, pejzai, procesije, lov, svakodnevni ivot, apstraktni motive - otisak ruke 4 naina ukraavanja - 1. premazivanje jednom bojojm (crvena ili bijela) 2.figuralni prikazi - scene iz svakodnevnog ivota (lov, rituali) - scena lova na bika viestruko zastupljenija nego je prikazanih ljudi 3. geometrijski prikazi, apstraktni 4. simboliki prikazi - aka tj. dlan -uz oslikavanje ima i zidne plastike tj. reljefa - ivotinjski likovi koji se mogu povezati sa religijom (porodica maaka najee - svete ivotinje Magne Mater) crte karte grada - prva karta jednog grada, vulkan Hasan Dag nacrtan -bukranij - sredinji dio zidne plohe na kojoj je prava volovska glava obloena glinom ili model od gline u koji su umetnuti rogovi -bukranii ili nizovi rogova -slika na zidu - bezglavi ljudi i ptice - pokuaj povezivanja sa dekarnacijom (izlaganje tijela do raspadanja) -prikaz erupcije vulkana i mapa grada, naselja -nema dokaza vulkanske erupcije -u glinu za erpie se esto mijeala plijevica ili usitnjena slama - vano jer omoguuje utvrivanje o kojoj je penici rije, ak je mijeana i s keramikom -u nii - kultne figure i ukopi -naeno 10-ak kultnih graevina -bukranii - naene u kultnim graevinama, ukras, kult bika -ima i medvjeda, leoparda -pokop - pronaeno ih dosta, skeletni ukop, zgreni poloaj, u kuama ispod bankova (kreveti, klupe), svi pokojnici gledaju licem prema unutranjosti kue -enski ukopi su se bojali u zelenu, plavu i crvenu boju, muki ne -prilozi brojni, nakit, perlice, koljke, ogledalo od opsidijana -muki grobovi - lovno orue, udice, oruje od opsidijana zmijski no - drka od kosti u obliku zmije -vijek kue - 60-70 godina -neke kue moda bile preferirane za ukope, 60-ak ukopa -sekundarni ukop - poremeeni kosturi, ispreturani prikaz ljudskih tijela bez glave oko kojih lete leinari - filozofsko objanjenje - dua je u glavi a tijelo samo ljutura noviji dokazi pokazuju da nema sekundarnih ukopa, naknadni ukopi poremetili prethodne -ukraavanje lubanje - u Catal Hoyuku najmlai primjerak - lubanja mukarca obojana u crveno poloena u grob neke ene - preuzeto od natufijenske kulture - plastika -gotovo uvijek vezana uz plodnost; Magna Mater -mukih figura malo - kult bika; ako ih i ima, u paru su sa enom -podjela: grube figurine i statue instrumenti kulta, zavjetni darovi, veina njih naena na otpadnim dijelovima kue statue - neto vee, vezane uz kuu, najee u niama ili u spremitima da uvaju hranu -boica iz Catal Hoyuka - ena s oblinama sjedi na tronu, na rubu se nalaze leopardi na iju glavu boica stavlja ruke - naena u spremitu - Magna Mater -7 enskih statua, 6 u sjedeem ili kleeem poloaju (naglaene obline, gole) a 7. u centru mlada ena, obuena, nema oblina puno, svima otkinute glave

25

-peat u obliku medvjeda - u gradu esti takvi prikazi ali bez glave i apa, zato se smatralo da je to Magna Mater, ovaj peat dokazao suprotno -figura - nema glave, sprijeda klasini simboli kulta plodnosti, ozada se vide kraljeci, rebra, lopatice (slika 3.) -keramika - malo je ima, tek od kasnijih faza postaje cesca -monokromne posude, jednostavne, bez puno ukrasa, gruba izrada -kamene i drvene posude ee koritene -peati - pintadera (slika 4.) - nije se dokuilo emu su sluili ali ih ima puno i svi su razliiti; neki imaju rupu - privjesak? Hacilar V - I - rani halkolitik (5400 - 4700) IX - VI - kasni neolitik (6050 - 5730) hijatus (prekid) 1-7 pretkeramiki neolitik (8200 - 7550) -Hacilar VI najpoznatiji, tip zbijenog naselja - istraena mala povrina, svega 10-ak kua, etvrtaste grae, kamen, erpi, jedna prostorija podijeljena na vie dijelova, malo izduenije, utori za stupove - gornji kat, ulaz na duoj strani -iste strukture - jedan prostor - ognjite, stupovi, spremite, gornja konstrukcija... s dodatnim elementima koji raclanjuju prostor - nenatkriveni dio nastambe, zatvorena dvorita, neposredno prije ulaza - prakticna namjena - tu se nalazile pei i sanduci - preko puta se nalazi ognjite -uz svaki se nalazi manji objekt - dvorita?? -keramika - neto brojnija, slikanje, jednostavni motivi, tamno na svijetloj podlozi -zoomorfne posude - kultne svrhe -antropomorfne - ljudska glava; nisu toliko este, vie u halkolitiku; aa - enska glava -nepoznati pokopi osim uvanja lubanja -plastika - kult plodnosti - ena - boica majka; mukih nema previe -2 glavne teme - zrela ena udruena sa ivotinjama (divlje make) koja nosi djecu (kurotrofne) i kao obine mlade djevojke - razliiti izgled tijela (volumioznost), zrele ene imaju hipertrofirani trbuh, grudi, bedra, stranjica i frizura u obliku pune, a za mlade su hipertrofirane karakteristike reducirane a frizura je u konjskom repu Can Hassan -sredinji Anatolijski plato -reprezentativni zbog kontinuiteta stratigrafije od 1 500 g. 2A - 1 - kasni halkolitik (5000 - 4200) 3 - 2B - rani halkolitik (5400 - 5000) 7 - 4 - kasni neolitik (5700 - 5400) -tell naselje, istraeno na skromnoj povrini - podaci o izgledu , kuama i tehnici gradnje su skromni, 10 - 15 objekata -kvadratne nastambe od kamena i erpia (cilindrinog oblika), zbijeni tip naselja -svaka kua ima ognjite -kue ako nisu zaljepljene onda su gusto poredane sa komunikacijama i zajednikim prostorom -pokapanje o kojem malo znamo van naselja -tipina neolitika aglomeracija -keramika - u stilu istovremenih drugih lokaliteta ali dominacija tamne keramike to je lokalna specifinost, ukraeno urezivanjem i linearnim oblicima

26

8. Neolitik Cipra
- pod utjecajem Anatolije i Bliskog Istoka -Dikaios: Neolitik I, Ib, II - stara periodizacija nova periodizacija: -Akrotiri (Aetokremnos) - predneolitik -rani predkeramiki neolitik B -srednji predkeramiki neolitik B neolitik I -kasni predkeramiki neolitik B -Khirokitia -neolitik Ib -Sotira (neolitik II) -9. tisuljee -patuljasti vodenkonj i slon - karakteristika faune Akrotiri - peina -epipaleolitska stanica za lov - naene kosti ivotinja (brojne spaljene) i orue koje je izradio ovjek - vrst dokaz da su prvi doseljenici u 9. tisuljeu Milutkie - halkolitik i neolitiki slojevi (kraj 9. tisuljea) Shillourokambos - 8200 g. pr. Kr. - predkeramiki neolitik -4 faze: rana A, rana B, srednja i kasna -graevine krunog tlocrta - prije su nastambe bile trone, kasnije se vie koristi kamen -jedino u ovom naselju nema obrambenog zida -ostaci domestificiranih ivotinja, nemaju pretke na Cipru, kolonizatori ih donjeli -kosti jelena lopatara - isto nije domaa ivotinja nego doneena -pokopi unutar naselja, nastambi, zgrenac, inhumacija -prvi ukop ovjeka sa makom -keramike nema -posude kamene, jednostavne -obluci od kamena -veliki broj orua od opsidijana - nema ga na Cipru inae nego u Anatoliji Kalavasos - Tenta -kue krunog tlorisa, zbijene, sredinji stup nosa polukata -naselje ograeno zidom, obrambeni jarak -s vremenom vie kamena i masivnije graevine Khirokitia -jug Cipra -zavrni dio PKN -cijela kultura dobila ime po ovom nalazitu -izmeu Anatolije i Sirije, Palestine, Jordana - doveli do razvoja vie nalazita PKN na Cipru (Sotira, Trouli, ali najznaajnije Khirokitie) -naselje iskopavano u dva navrata 1936-46 i 77-99. g. -1934 ju je otkrio Dr. Porphyrios Dikaios 27

-1977. g. je istraivaju Francuzi - Alain Le Brun -na breuljku, na junoj strani brijega, rijeka Maroni okolo - prirodna obrana - PKN naselje je formirano u krug oko puste breuljkaste glavice -bedemi gdje nije rijeka -kroz cijelo naselje ide komunikacija na povienom dijelu - prvobitno bedem koji se nakon proirenja naselja pretvorio u cestu, s june strane se pelo na ulicu a sa sjeverne se silazilo -kue gusto rasporeene, na raznim nivoima, jako dobro sauvane -nastambe su bile u obliku dosta pravilnog kruga na temelju od rijenih oblutaka i lomljenog kamenja, ukopana podnica, gornji dio od gline, lagani materijali -ravni krovovi, prije se mislilo da su kao konica, kupolasti -krovovi - drveno prue rotiljasta podloga sitno prue trska glina... -unutra - par pregrada, jedan ili 2 stupa koja nose kat (polukat - jer je samo na pola nastambe, pola kruga) gdje se spavalo i gdje su se uvale zalihe -na donjem katu se odvijao svakodnevni ivot, tu se nalazilo ognjite (svaka kua ga ima) -ognjita ukljuuju - donji postroj od oblutaka ili manjih komada kamena preko kojeg dolazi premaz od gline koji se stvrdne -kue su grupirane oko dvorita - misli se da nije svaka kua posebna, grupacija kua -tolos 1 - najvea graevina u naselju, 2 monumentalna stupa, centar je naselja -pokopi - izmeu kua, nekad u kuama, inhumacijski, bez puno priloga, nema dokaza ni o sekundarnim ni parcijanim pokopima -grobne jame su ovalnog oblika kao i kue (posmrtna kua) - pokapani u klasinom poloaju na boku savijenih nogu i jedna ruka u blizini glave, poloaj fetusa - spavaa -prilozi - nakit i kamene posude -kameni recepijenti (posude) od raznih vrsta kamena iz raznih udaljenih podruja kao bazalt i opsidijan (petrografski materijali), katkad fino ukraeni -obiaj je bio na pokojnika stavit kamen - da se ne digne iz groba (tijekom cijelog neolitika) -industrija kamenih artefakata u mezolitikoj tradiciji -kotana industrija bogata ali ne raznovrsna - predmeti za probadanje kao ilo i igle za pletenje i tkanje (vuna) -otisci tkanine u glini -posude od kamena i drveta, obino nisu ukraene -antropomorfna plastika - 5,6 figurina, naglaen samo nos, one duplje, oblik sa samim torzom ali i anakonini (bez oblika - pojedinosti) -imamo i neantropomorfne oblike plastike - uoblieni rijeni obluci u korpus (tijelo) ukraeno linijama pintadere -nakit - prstenje od opsidijana -Khirokitia kultura prestaje 5500/5000 g. pr. Kr. nakon toga nema nalaza osim na lokalitetu Troulli Troulli - 2 faze - Khirokitia kultura i keramiki neolitik 5500-4000 - nema nalaza Sotira kultura - drugi val kolonizatora (Anatolija) -tlocrti svih vrsta -nema velikih slobodnih prostora, sve se obavlja u kui -nain gradnje troniji -keramika - jednostavna - eljasti ukras, nekad crvena na svijetloj podlozi -plastika - neodreena, nema je puno -nekropola naena - i ovdje je obiaj stavljanja kamena na pokojnika -stanovnici su i fiziki razliiti od predhodnika

28

9. Neolitik Egeje
irenje neolitika: 1. neolitik Kiklada 2. Kreta 3. Peloponez 4. Tesalija, sredinja Grka, zapadna Makedonija 5. Egejska Makedonija i Trakija -nije jedinstveno podruje, ima nekoliko oblasti: -Tesalija, sredinja Grka , zapadna Makedonija i Sporadi -Peloponez -Egejsko otoje, Kreta -Trakija, istona i sredinja Makedonija -Cipar KRETA -skoro svi se lokalliteti nalaze na istonom dijelu otoka koji je geogafski povezan sa ostalim egejskim otocima koji su sluili kao tranzit i od kuda se irio utjecaj sa npr. Bliskog istoka -nisu zahvalna za istraivanje; zbog minojske kulture starije strukture su devastirane -Knosos, Phaistos, Kamares, Malia, Palaikastro, Vasiliki najstarije naselje unutar palae, kasnije se irilo II - I -kasni neolitik 3500 - 2800 III - srednji neolitik 3700 - 3600 IV - rani neolitik II 4000 - 3700 IX - V rani neolitik I 5700 - 4000 X - predkeramiki neolitik 6500 - 5700 predkeramiki neolitik -malo poznat, uglavnom iz Knososa -lovna privreda, mikroliti, itarice, mahunarke... (kremeni i kameni artefakti) neolitik -ve u srednjem, a pogotovo u kasnom neolitiku imamo razvijenu arhitekturu poznatim tehnikama gradnje - temelji kua od lomljenog kamena, a struktura daleko od jednostavih kua sa jednom do dvije sobe, tu se javljaju viedjelne nastambe u kojima manje prostorije imaju karakter radionica/spremita -sva nalazita su pokraj obale - trgovina (opsidijan pogotovo) i morski plodovi, ribolov... -pokapanje - ima par ukopa -ukopi djece do 5, 6 godina - 6/7 grobova - u samom naselju -nema ukopa starijih u naselju - kultni razlozi, rtva djece zbog plodnosti naselja -keramika -jednostavna, loptaste, poluloptaste posude, razvijaju se s vremenom, jednostavan ukras ili ga nema -zdjele sa okomitim stijenkama - karakteristino za Kretu - ukrasi raeni tehnikom urezivanja i ubadanja za ispunu motiva, jednostavni geometrijski oblici, visei trokuti, izlomljena traka te se ti motivi ponavljaju uokolo posude -vrii sa uskim recipijentom -kasni neolitik donosi pikside 29

-plastika -nije brojna -modelirana antropomorfna plastika je karakteristina jer je od bijelog mramora, karakteristian poloaj ruku koje se nalaze na prsima to je uvod u kikladske idole (ikonografija) EGEJSKI OTOCI -Kefala (Kea), Saliagos, Naksos, Emporio (Chios), Tigani (Samos) -nema tragova ranog neolitika ni predkeramikog neolitika - realativno mala zainteresiranost za trajno naseljavanje ovog prostora, ima vie karakter tranzitnog prostora izmeu Anatolije i europskog kopna Saliagos -u samoj blizini mora -gotovo sve faze, rani i kasni neolitik najvaniji -pravokutne kue skromnih razmjera -unutranjost je opremljena specijalno graenim krunim peima - oko njih je bio mali zidi i osnova od sitnog kamenja/oblutaka na to je ila glina, nakon ega je nastajala povrine za kuhanje -kasni neolitik - kamen, erpi, podnica od nabijenog kamena -jednostavna keramika -kasni neolitik - visoke ae, dugi ovalni recipienti na ovalnoj upljoj nozi, crveno - smea boja, glaana povrina (specijalno vanjski dio), jednostavni motivi - viestruko ponavljanje dekorativna kompozicija (ahovskog polja), donji dio nije isto ukraen -valovite, blago slomljene linije Kefala -u blizini obale, nije naselje nego nekropola - inae je u neolitiku malo mjesta koja su specijalno izdvojena samo za mrtve (nekropole) -dvije nekropole - gornja i donja (rani i kasni neolitik) -grobovi krunog oblika (oblik bunara), obzidan ploastim kamenjem, a grobovi su grupirani u veem broju jedan do drugog, postoje i mali grobovi u obliku pravokutnih ne ukopanih jama -ima i pokopa u velikim posudama u koje su esto postavljani mrtvi, ee djeca -jedan ili vie pokojnika u zgrenom poloaju; nije bitna orijentacija, nekad pokapane samo lubanje -nalazi - kameni i kremeni, opsidijan, sjeiva i strugala od glaanog kamena -posude od mramora (uvezene sa Pharosa) -keramika - vrste askosa (leece posude), ko koarica sa visokim drkama -slikanje crvenom na svijetloj podlozi -figure - shematizirane, samo naglaeni nos - ptije lice -samorodni bakar - prvi nalazi tamo naeni Emporio -zid okruuje naselje - objekti skromnijih dimenzija, od lakih materijala -komunikacijski prostori unutar naselja -zaostaje u kvaliteti gradnje -keramika - dosta gruba, jednostavne forme, tipa koarica, loptaste, poluloptaste, sa nizom ronatih ukrasa na drkama -figure - ene 90%, kamena plastika, ruke na prsima

30

PELOPONEZ -Malthi, Asea, Sparta, Lerna, Franchti, Gonia, Korint Franchti finalni neolitik 4000 - 3000 kasni neolitik 4500 - 4000 srednji neolitik 5000 - 4500 rani neolitik 6000 - 5000 mezolitik 8300 - 6000 paleolitik 20000 - 8300 -naselje u peini i na plai -kremeni artefakti -stoarstvo -znaajan zbog prijelaza iz mezolitika u rani neolitik, mogunost praenja transformacija -naselje uz samu obalu datira iz kasnog neolitika- pravokutne graevine -pokopi identini u mezolitiku i u ranom neolitiku -zgreni poloaj, bez puno priloga, ruke poloene uz glavu rani neolitik -keramika - nema puno keramike, veinom kamene posude, loptaste forme, neukraena -pri kraju ranog neolitika javlja se bolja keramika, zaobljena ali puno kvalitetnija - proiena glina sa vapnencom i kalcitom da bude vra; crveno-smea, jaki tonovi to znai da je dobro peena, uglaana povrina a na vrhu rupa da se moe provui paga i onda se mogla objesiti npr. iznad vatre ili nositi srednji neolitik -dosta nalaza urfirnis posuda (firnis - premaz) tanke stijenke, oslikane i preko premaz za sjaj stavljen prije pecenja, jednostani pravocrtni motivi, linije ali ima i sloenijih - tendencija ka apstraktnom, povezivanje geometrijskih likova u urfirnis tehnici; ispuna povrine je mreasti motiv -u srednjem neolitiku dolaze posude koje stoje na nozi kasni neolitik -tamno mat slikanje, bez sjaja, obini linearizam -figure - shematizirane, uglavnom enske figure, naglaeni bokovi; ukraene slikanjem -postoje i figure sa samo prikazom bokova - nosili se kao privjesci Lerna -srednji neolitik I - srednji neolitik II - kasni neolitik hijatus III - rano bronano doba IV - kasno bronano doba -karakteristine tehnike gradnje - etvrtasti oblik, pribliava se tipu megarona karakteristino za kasni neolitik -pokopi - u samom naselju uz inhumaciju, ima i incineracije -inhumacija - pojedinani ukopi, ruke na prsima, nekad se pojavljuju prilozi; incineracija u arama u krunim grobnim jamama -keramika - tamno (crvena, siva, crna...) na svijetloj podlozi -ukraavanje itave povrine firnisom koji nije na itavoj povrini jednako kvalitetan -figurine - mali broj enskih figurina, krajnje realni enski oblici - bojana je -srebrne naunice - kasni neolitik, ploice od zlata (Pela)

31

10. neolitik Tesalije

TESALIJA, ZAPADNA MAKEDONIJA, SREDINJA GRKA -Christos Tsountas: neolitik A i B -Vladimir Miloji: finalni neolitik/eneolitik 4700/4500 - 3300/3100 mlai neolitik 5400/5300 - 4700/4500 -Dimini srednji neolitik 5800/5600 - 5400/5300 -Sesklo stariji neolitik 6700/6500 - 5800/5600 -predsesklo -protosesklo -rani keramiki neolitik (Frhkeramikum) predkeramiki neolitik ? - 6700/6500 -najraniji odjek neolitike revolucije je u Tesaliji - sinonim za JI Europu -najvanija zbog veze preko Kiklada s Anatolijom -2 cijeline: istona i zapadna Tesalija -veliki broj registriranih i istraenih nalazita -istona Tesalija - niski breuljci, voda, plodna zemlja, dobra klima -zapadna Tesalija -sredinja Grka -kulturni procesi u Tesaliji se poklapaju sa istovremenima na Peloponezu - istoni i sredinji dio ima najbrojnija nalazita: Agla Anna, Gediki, Agia Sophia, Arapi, Souphli, Otzaki... radi klimatskih, geomorfolokih i sl. karakteristika usuglaeno sa zahtjevima neolitike privrede -naselja su na rijenim terasama, rijenim breuljcima, naselja na otvorenom -magula ima isto znaenje kao tepe - tell - mogila - tumba = brijeg, uzvisina u arheolokom smislu nalaz tipa tell predkeramiki neolitik -siromaan - tek 3 nalazita - Otzaki, Argissa, Souphli (sve tellovi tj. moguli) -Vladimir Miloji - srpski arheolog - vodio istraivanja u Souphli i Argissi - zakljuio da se tu moe govoriti o predkeramikom neolitiku - djelomice ukopane jame (zemunica ili poluzemunica) -ovo podruje zaostaje za Bliskim Istokom -ima neke odlike neolitika, ali nema jo uvijek keramiku -nalazi itarica, mahunarki, goveda... -znaaj opsidijana raste do 50% (Melos i Antipharos imaju opsidijana - ukazuju na kontakte) -Argissa Magoula -istraivao Vladimir Miloji -6 ovalnih graevina, poluukopane, prue i lijep -nema puno ukopa -suena keramika - pred kraj PKN-a ili moda ak iz keramikog neolitika

32

rani neolitik (Frhkeramikum) -dobro dokumentiran -odjednom veliki broj naselja (preko 200, a u PKN 20-ak, npr. Hervia, Helai, Otzaki, Pyrasos), gusto rasporeena -slian nain pokapanja - jednostavne, plitke jame, malo priloga, bez orijentacije -nema pokopa djece Nea Nikomedia -30 ukopa pronaeno -zgreni poloaj, pojedinane i skupne, malo priloga -keramika jednostavna, bez ukrasa Souphli -nekropola, kremirani ukopi, 2 jame - pretpostavlja se da su krematoriji -50-ak ukopa pronaeno -bogati darovi - keramika cijela ili ritualno slomljena -keramika je jednostavna, kuglastih (poluloptastih) oblika iji je cilj ispunjenje same svrhe, a ne da uz to jo bude i umjetniki medij (samo upotrebna svrha). U ranom razdoblju je keramika jako gruba sa debelim stjenkama od neproiene zemlje, a poslije se pojavljuje fina tehnika sa proienom zemljom bez primjesa, te se takoer ureuje povrina; pomno provedeno sve do sjaja povrine, monokromna - bez ukrasa, crvene do smee nijanse. Pred kraj se javlja ukras koji nagovjeuje srednji neolitiki stupanj - uporaba crvene boje, slikanje prije peenja, tamno na svijetlom, a ukras je uvijek tamniji. Ukrasi su linearni u obliku ravnih, okomitih, cik-cak linija po cijeloj posudi -antropomorfna plastika - slijedi sve prethodne primjere koje znamo. enski likovi su hipertrofirani npr. Prodromos, Pyrasos (Cheronea-Otzaki) - ensko boanstvo na tronu kao na Bliskom Istoku, neke su oslikane krajem ranog neolitikog protosesklo stupnja - temelj za kulturu srednjeg neolitika, odnosno Sesklo kulturu predsesklo -ova faza nije vezana uz kulturu Sesklo, samo joj prethodi, slui samo kao vremenska odrednica -sjeverna i sjevernoistona Tesalija - upad unutar balkanskog elementa -gruba keramika vrsta - barbotin, utiskivanje nokta i prsta, impresso ukras -odlike kulture su drugaije protosesklo -iz nje se razvija Sesklo -posude - ralanjeni, loptasti oblici, crvena mat boja na svijetloj podlozi (bijela, uta), cik cak ukrasi -brojni nalazi figura - enski likovi - izdueni vrat, naglaen nos, bokovi, oi u obliku zrna kave - prikaz kauri koljki, neke figure slikane (prikaz odjee) -sve enske, tek od Seskla prikaz mukih Sesklo - srednji neolitik -Tesalija - Nea Nikomedia, Servia, Otzaki, Achilleion, Argissa (Gremnos), Sesklo, Mogulitsa (tell), Prodromos, Gendiki, Pyrasos, Aghia, Anaa -Sredinja Grka - Elateia, Cheronea, Orchomenos, Nea Makri -Sporadi - Aghios Petros, Skyros Papa -Sesklo je imao oko 1000 stanovnika -2 dijela - akropola i donji dio grada -kameni bedemi

33

-u sredini akropole - slobodan prostor -megaron - iz kasnije faze - Dimini -prikazi kua, modeli - kue kvadratne - kamen i erpi, prozori, vrata i dvoslivni krovovi Chaeronea - otkriveni stilizirani modeli samih kua, kvadratni tloris sa krovom na dvije vode, ima otvor za dim i prozor(e), vrata. Kue su bile prozrane (smrdljive) -litika i kotana industrija su razvijene, keramika industrija je vrlo bogata sa tipolokom diferencijacijom forme - dominira apstraktnost bez pravilnog oblika. esto se ukraava i unutarnja stjenka posude tzv. krestasti motivi; nema vrsto definiranog pravila, tamno (crvena) na svijetloj osnovi. Omiljeni tip posude je plitica Servia - kue - nabijene podnice sa stupovima - glina -nema kamena Nea Makri - isto nema kamena - drvo -kue od prua i lijepa -industrija sjeiva - veliki broj, sjeivo je odbojak kojem je duina 2x vea od irine -nazubak - sa nazubljenim rubovima -opsidijan (sa Melosa i Antiparosa) - puno orua, veinom alatki -brodovi - model iz Tsangli-a - sigurno se moe govoriti o trgovini i plovidbi -kotana industrija - glaalice, ila, igle -oblici posuda - od poluloptastih, loptastih do razvijenih -ukrasi - finija keramika - crvena mat boja na svijetloj podlozi; motiv geometrijski, ispunjava gotovo cijelu posudu -solid stil - kad rub motiva zavrava stepenasto -plastika - slina protosesklu, samo se razvija, prikaz ene, naglaeni atributi, malo drukciji poloaj, oi u obliku zrna kave, nos naglaen -novost je da ima par figura mukog prikaza Dimini - mlai neolitik Tesalija - Aghia Sophia, Arapi, Argissa, Dimini, Otzaki, Pefkakia, Plateia, Magoula Zarkou, Rakhnani, Sesklo, Souphli, Tsangli -sredinja Grka - Cheronea, Elatea, Orhomenos, Varke -Zapadna Makedonija - Servia, Nea Nikomedia Dimini -sauvan, obnovljen, na blagom uzvienju -u vrijeme kad je nastao, more je bilo samo 1 km od njega -zatien sa svih strana -nastanak Diminija - vie teorija, vjerovatno ivjela zajedno sa Sesklom, tako da vjerovatno nije uzronik propasti Sesklo kulture -periodizacija: klasini Dimini Otzaki C (klasini Dimini) Otzaki stara Otzaki B (Otzaki) Arapi periodizacija Otzaki A (Aghia Sophia) nova Tsangli Tsangli periodizacija Zarko - prijelazna faza -arhitektura - utvrena manja naselja, sredinji dio kao akropola, bedemi -na sredinjem dijelu samo jedna graevina tipa megaron - 2 prostorije, trijem - namjena nepoznata (kultno, svjetovno?) -6 bedema (3 na akropoli, 2 u sredini i 1 na kraju) od kamena, nisu visoki - moda drali zemlju da se nebi rasipala, moda da razdijeli stanovnike -podjela grada na 4 dijela

34

-prah od obrade koljke Spondilus pronaen na svim dijelovima grada, ali predmeti na nekim dijelovima - socijalna diferencijacija - ali ipak to nita nije sigurno -radionike i stambene etvrti - etvrtasti tlocrt, kamen, erpii ((-Sesklo - kasni neolitik - akropola, megaron -Servia - megaron -Vasviki - megaron - 4 prostorije -Velestin - megaron - 30 m - najvea graevina u Grkoj)) -pokapanja - incineracija, inhumacija, na nekropolama i unutar naselja -incineracijske nekropole - Souphli, Platea Magula Zargo -Dimini - 6 ili 7 ukopa, nije pronaena nekropola -keramika - slikanje dominantno, tamno na svijetloj podlozi (crvena, crna), razvoj motiva (spirale...), girlandi po cijeloj posudi -javlja se polikromija - slikanje sa vie boja -figurini - privjesci - antropomorfni ukras - stilizirano ensko tijelo -Larisa - Vina - dvojne figure -prikaz majke s djetetom - oslikano - najpoznatiji prikaz -Plateia Magoula Zarku - prikaz kue sa interijerom (8 figurina - obitelj) - model se stavlja u zemlju prije gradnje kue; ovaj model bio kraj ognjita zbog napredka kue Sesklo -iskopavanja: 1901 - 1902 Christos Tsountas; Wace, M. Thompson -D. Teoharis - na temelju stratigrafskih podataka??? -breuljkast teren, sa poljima i vodotocima -Sesklo - akropola - ograena bedemom - ima 2 stupnja - stariji (Sesklo kultura), mlai Dimini kultura -kue rasporeene po duini same lingule, graene od lomljenog kamenja bez vezivnih materijala -postojao jedan poseban objekt - megaron (izduena graevina pravokutnog oblika sa 2 isturena stupa sa 1 ili 2 prostorije), osnova od lomljenog kamenja, gornji dio zidova od erpia -nema nalaza oruja -nema potrebu za obranom, zato onda bedemi? - potreba prostornog definiranja -nema funkciju zida Servia -leita stupova koja dre kat -ostaci ognjita i pei Nea Makri -razliite kue - ovalne, pravokutne, s djelomice ukopanim podom -nema kamenih temelja -stupovi nosai - isprepleteno prue -samo 1 kua - povrina izmeu stupova ispunjena suenom glinom Nea Nikomedia -vece od Seskla Lerna -osnove kua od lomljenog kamena -izduenost - podsjecaju na megaron -pregrada

35

Dimini -iskopavanja: - 1901 - Valerois Stais - 1903 - Valerois Stais i Christos Tsountas -Ai Proistorikai Akropoleis Diminou kai Sesklou, Atena 1908 -1977; George Chourmouziadis -D.R.Theocharis, Neolitic Greece, Atena, 1973 -tolosi su bili povod za prvo iskopavanje -vrhunac u organiziranju aglomeracije i koncipiranju stanovanja -imamo izravan pristup, neto kao propileji prema sreditu akropole -megaron -najvanija i najocuvanija graevina je zaticena -3 prstena koja cine labirint jer su ispregraivani, ne postoji komunikacija izmeu njih -kamena osnova (lomljeni kamen) - tradicionalna tehnika -mikenski tolos - nije iz neolitika -pokrivena graevina - sacuvana podnica -izvan akropole - pravokutni, izdueni oblici nastamba -gornji dio zida od erpia, krov dvoslivan od laganog materijala (trska, slama), presvuceni tankim slojem gline; nadstrenica na 2 stupa ispred ulaza - asocijacija na megaronski tip kue -glineni modeli kua - igracke ili za kult -Chaeronea - model kue - cetveroslivni krov (krov, prozor, dimnjak) -Khalikiades - model kue - 4slivni krov, ukraavanje, tj bojanje fasade ali nisu otkriveni primjerci obukane fasade na pravim kuama -Platia Magoula Zarku - 4tasta osnova, ulaz, dijelom enterijer, posude, antropomorfna figurina -Sesklo i Dimini posebni po tome to su utvreni suhozidom, prostorno definirani -poto je zid nizak, malo je vjerovatno da je obrambene naravi, u tom vremenu nema konflikta; rijec je o prostornom definiranju i odreivanju sredinje ... -Dimini - naselje koje u toj kulturi ima sredinje mjesto u drutvenoj organizaciji -nema nalaza nikakvog oruja osim par kugli -Servia - ne zaostaje za Diminijem po velicini ali je dosta rudimentalniji -rijetka uporaba kamene osnove i erpia -sacuvane podnice od nabijene zemlje ili spaljene gline i sacuvan kuni lijep -leita stupova koja nose gornju konstrukciju finalni neolitik -Rahmani kultura - Hagia Sophia, Pan -pojava i bakrenih predmeta -posude - raclanjeni oblici, crusted slikanje - bojanje nakon pecenja - dominantno -figure - shematizirane, oslikane, najcece od kamena, samo gornji dio - umetalo se u drvo ili glinu -shematizirani prikaz tijela u zgrcenom poloaju

36

11a. neolitik Rumunjske

stariji neolitik Rumunjske 1. kultura Circea - Gura Baciului 2. kultura Cri 3. kultura Dudeti 4. kultura Predcucuteni 5. kultura linearno trakaste keramike Rumunjska

1. Circea - Gura Baciului -pocetna faza neolitika u Rumunjskoj -usporediva sa starcevackom kulturom (protostarcevo i pocetak Starcevo 1) -Oltenija i zapadna Transilvanija -Circea - La Hanuai, Gura Baciului, Gradinele, Copacelu -utjecaj sa JI Balkana - slikanje bijelom bojom na tamnoj podlozi (iz Egeje, preko Balkana u Rumunjsku) -tipicna neolitska, kratkotrajna naselja, uz tokove rijeka -privreda - zemljoradnja, stocarstvo, lov loe zastupljen -kuce - poluzemunice, atorasta konstrukcija -keramika - loptaste, poluloptaste posude slicne Starcevu I, ukrasi - bijela boja na tamnoj podlozi (crvenkasta), jednostavni, linearni motivi -pokopi - inhumacijski, na boku u zgrcenom poloaju, u plitkim jamama 2. Cri -Oltenija, S i SI Vlaka, Moldavija, Transilvanija -(linear Starcevo) -Circea, Verbicoara, Verbita, Locuteni, Boroteni, Ostrovul Banului, Salcuta -prisutan je utjecaj Starceva II -naselja - kratkotrajna, uz rijeke -nastambe - najprije poluzemunice, a kasnije nadzemne graevine -privreda ista - zemljoradnja i stoarstvo -keramika - slicna -slikanje se zamjenjuje tamnom bojom s vremenom -plastika shematizirana 3. Dudeti -Vlaka ravnica -Dudeti, Radovanu, Malu Rou, Cernica, Dragiceanu -faze: 1. Malu Rou 2. Fundeni 3. Cernica -zemlja se istroi pa se sele, zbog toga su naselja kratkotrajna -keramika slicna; dominantno je urezivanje

37

srednji i kasni neolitik Rumunjske 1. kultura Vadastra 2. kultura Boian 3. kultura Hamangia 4. kultura Petreti 5. Vincanska kultura 6. Cucuteni Tripolie kultura 1. Vadastra -jugoistona Oltenija, jugozapadna Vlaka -Vadastra, Orlea, Celei -promjene - gradnja naselja, oblikovanje keramike i nain ukraavanja -pocinju dugotrajnija naselja ( tell ) -nastambe - veinom nadzemne graevine -privreda i pokapanje se ne mijenja -keramika - konini i bikonini oblici; raclanjene posude, s nogom -ornamentizam - urezivanje, bijela inkrustacija, ukrasi na cijeloj posudi; izrezivanje -antropomorfne posude -plastika - prikaz ptijeg lica i torza; stoje zasebno ili kao ukras modela kue, hrama ili na posudi 2. Boian -Vlaka, jugoistona Transilvanija, juna Moldavija -najpoznatija i najbolje istraena kultura -Giulesti, Vidra, Cernica -faze : 1. Bolintineanu 2. Giulesti 3. Vidra 4. Spantov -tell naselja -pokapanje - isprueni poloaj na leima sa bogatim prilozima -keramika - etvrtaste posude, a uz njih rtvenici ( kultne posude ); poklopci - konini s masivnim drkama -ukrasi - urezivanje, bijela inkrustacija ( meandri, spirale ) -plastika - shematiziranje, osnovne linije 4. Petreti -sredinja Transilvanija -Petreti, Pianu de Jos, Pauca -faze : Petresti B, AB, A -ukrasi na posudama - slikanjem -figuralna plastika - shematizacija, ruke izbaene van

38

11b. neolitik Bugarske

-kulture ranog neolitika: -Karanovo I i II -Ovarovo -Conevo -Zapadnobugarska slikana keramika (avdar - Kremikovci) -kulture srednjeg i kasnog neolitika -Karanovo III - Veselinovo -Kurilo -Karanovo IV - Kalojanovec -Hotnica -Usoe -Topolnica - Akropotamos -Hamangia Karanovo I i II -Trakija i dolina rijeke Marice -Karanovo, Azmaka mogila, Rakitovo, Jasa - tepe, Kazanlak -faze: Ia, Ib, IIa, IIb -posude na 4 noge, zoomorfne ruke -monokromna keramika sa urezivanjem -bijeli motivi na crvenkastoj podlozi -najstarija neolitika manifestacija u dolini rijeke Marice -naselja imaju izgled tela, a podizana su u plodnim ravnicama, na terenima zatienim od plavljenja. To su relativno mala sela, sa zbijenim jednoelijskim kuama gotovo kvadratnih osnova, graenim od prua i blata -u njihovoj unutranjosti otkrivene su glinene klupe, pei i ognjita, kao i mjesta sa rvnjevima namjenjena za drobljenje itarica -pojedina naselja su bila ograena irokim jarkom i nekom vrstom nasipa sa drvenom palisadom. -uzgajali su itarice, leu, graak, a od domaih ivotinja-ovcu, kozu, govedo, svinju i psa. O razvijenoj zemljoradnji svjedoi veliki broj rvnjeva i tukova, kao i tzv. karanovski tip srpova s kotanom drkom u koju su uglavljena sileksna sjeiva. -na osnovi stratigrafije keramikih posuda, Karanovo kultura je podjeljena u dve osnovne faze: stariju-Karanovo 1 i mlau-Karanovo 2 -za stariju fazu, osim monokromne crveno i sivopeene keramike, karakteristine su slikane vaze, najee duboku pehari na niskoj nozi, ukraeni pravolinijskim i krivolinijskim motivima izvedenim bijelom bojom na crvenoj podlozi. Izraivane su i profilirane duboke zdjele, ponekad na kratkim noicama, kao i trougaoni recipijenti na tri noice (rtvenici?) -antropomorfne figurine su nalaene u malom broju. -tokom faze Karanovo 2 slikane vaze nestaju, a sve su ee monokromne posude (lonci cilindrinog ili ljevkastog vrata, duboke jednouhe alice, pehari na upljoj nozi), od kojih su neke ukraavane kanelurama. -Karanovo kultura se razvija usporedno sa starevakom i Sesklo kulturom tijekom 6.tis. pr.Kr.

39

Ovarovo -SI Bugarska -Ovarovo-plato, Ovarovo gorata, Samovodene -faze - 1-4 Conevo -priobalni dio Bugarske -Borjana, Dalgopol, Conevo, Goljamo, Delevo Zapadnobugarska slikana keramika -SZ dio Bugarske, gornji i srednji tok Marice -Kurilo, Kremikovci, avdar, Galabnik, Gradenica - Lukanovo, Slatino -faze - 1-4 Karanovo III - Veselinovo -Trakija, bazen Marice -Veselinovo, Karanovo III, Kazanlak, Jasa-tepe -vr - monokromna keramika sa stiliziranom drkom -epasti zavretci na posudama Kurilo -SZ Bugarska, Sofijsko polje -Kurilo, Brenica I, Aldomirovci -faze - A, B1, B2 Karanovo IV - Kalojanovec -Trakija, baze rijeke Marice i Tunde -Karanovo IV, Kalojanovec, Kirilovo, Nova zagora, Karasura -faze - 1-3 Hotnica -S i sr. Bugarska -Hotnica - Orlovska, Kaica, Samovodene -faze - 1-3 Usoe -SI Bugarska do Crnog mora -Usoe (Asparuhovo), Borjana, Dalgopol, Draganovo, Podgorica -faze - 1-3 Topolnica - Akropotamos -srednji i gornji tok Strume (JZ Bugarska i S Grka) -Paradimi, Dikli Tash I, Sitagroi II, Balgarevo, Topolnica - Akropotamos -faze - 1-2

40

Hamangia -priobalje Bugarske, delta Dunava i Burgasa -Blatnica, Draganovo, Cernavoda, Durankulak, Odarci, Kragulevo -faze: 1. Blatnica 2. Baia Hamangia 3. Ceamurlia de Jos 4. Techirghiol 5. Varna -keramika - monokromna -poluloptaste i loptaste posude -"tulipani" sa spiralama -svjetliji i tamniji motivi -spiralni i slozeniji ukrasi - kontrast tamno-svijetlo -"Venere" tj. Magna Mater sa ukraenim tijelom -"an sambl" - muka i enska figura iz groba, "mislioc" - prikaz unutarnjeg stanja; enska figura je oputena - potpuna suprotnost

Karanovo - lokalitet Karanovo je veliki tell kod stare Zagore (Bugarska). To je kljuni lokalitet za razumijevanje razvoja neolitika i eneolitika u Trakiji. Istraivali su ga: V. Mikov (1936), G.I Georgijev (1947-1957), S. Hiller i V. Nikolov (od 1981). U stratumu debljine 12,4m uoeno je 7 slojeva i to sa po nekoliko horizonta stanovanja. Iz dva najstarija sloja definirana je starije neolitika kultura trakije (karanovo kultura), iz sloja 3 mlae neolitika kultura (Veselinovo kultura). U sloju 4 otkriveni su keramiki proizvodi osebujnog oblika i ukrasa koji pripadaju posebnoj kulturi (Kalojanovec kultura). Prema sadraju iz sloja 5 izdvojena je Marica kultura, a nalazi iz sloja 6 omoguuju praenje razvoja Gumelnica kulture. Arheoloka graa iz sloja 7 se vee za poetke bronanog doba.

41

12. Neolitik Makedonije

-2 glavna podruja razvoja neolitika u Makedoniji : istoni dio - Anzabegovo - Vrnik kultura (+Starevaki utjecaj) zapadni dio - (Pelagonija) - Porodin - Velusina (utjecaj neolitika Jadrana) -u Makedoniji se mijeaju utjecaji sa svih strana - jadranski, egejski, balkanski, ali je uspjela ustanoviti neke osobnosti po kojima je znaajna periodizacija: kasni neolitik -skupina Zelenikovo srednji neolitik-skupina Vrnik - Anzabegovo II - IV rani neolitik -skupina Velusina - Porodin III - IV skupina Vrnik - Anzabegovo I a - c skupina Velusina - Porodin I - II Vrnik - Anzabegovo -rasprostranjenost - istona Makedonija ( Ove polje ) -faze II - IV - srednji neolitik I a - c - rani neolitik -nalazita - nisu tipa tell, ali su vieslojna; veina ih je smjetena uz rijeke -Anzabegovo, Vrnik, Slatine (Zelenikovo I), Govrelevo -kue - jednostavne, etvrtaste; utjecaj egejskog prostora, a kasnije tipine balkanske -poznate su nam na temelju naenih modela - dvoslivni krov, rupe za dimnjak, prozori -Vrnik - 3 objekta - jedan kvadratni pun ita (vjerojatno silos), dok su druga dva manja i u njima su pronaeni ostaci kosti i znaci paljevine to poprima kultni znaaj -pokop - unutar naselja, u zgrencu, bez puno priloga -djeca pokapana u posude -keramika -naeno je puno vie fine ukraene keramike -oblici su loptasti i poluloptasti (idu prema krukolikima) -stijenke postupno postaju tamnije -ukras - slikanje svijetlo (bijelo) na tamnoj podlozi -motivi - pravolinijski, cik-cak, spiralni, u obliku kapljice, gerlande (egejski prostor i starevaka kultura) -plastika -shematizirane enske figure -izdueni vrat, naglaeni atributi, na kraju se svode na prikaz enskih nogu - 2 polovice koje se spajaju (kao u Grkoj) -Govrlevo - lokalitet otkriven u novije vrijeme, bitan nam je zbog plastike koja se razlikuje od ostalih lokaliteta - Adam - realistian prikaz mukarca - pupak, kraljenica, rebra -portret sa prikazanim obrvama, oima i ustima - najstariji portret na svijetu -prikaz Velike Majke - stoji na modelu kue (uva ju) -Maari - lokalitet sa mijeanjem posuda koje su tipino Starevake i Vrnik - Anzabegovo kulture

42

Velusina - Porodin -rasprostranjenost - podruje Pelagonije (okolica Bitole) -nalazita - Porodin, Dobromirske tumbe, Veluka tumba -faze I - IV (I i II - rani neolitik, III i IV - srednji neolitik) -veinom se radi o tell (tumba) naseljima (Porodin i Veluka tumba su najpoznatiji) -oko Ohridskog jezera - jadranski utjecaj -kue - etvrtaste, dvoslivni krov, rupe za dimnjak, zid napravljen od kolaca sa pruem spojeni ljepom i bojan bijelom bojom -mali broj pronaenog orua -keramika - naeno je vie grube keramike (barbotin - impresso ukras); fina je slina Anzabegovo k. (svijetlo slikanje na tamnoj podlozi) -plastika - bogatije zastupljena, figure nisu toliko naglaene a) statuete sa izduenim vratom , shematizirano lice sa izraenim nosom b) steatopigne - ruke na trbuhu -zoomorfni prikaz - rtvenik s dva jelena, rtvenici na 4 noge (Starevo) modeli kua , krov na dvije vode . -Porodin - modeli kuca, neke imaju i kultni karakter ako je na njima figura Zelenikovo II (pripada kulturi Vrnik - Anzabegovo) -podruje Skoplja, jedno nalaziste - lokalitet Slatina?? (Zelenikovo II) -posebna kulltura pod Vinanskom kulturom -vrlo malo fine keramike - nema slikanih motiva -glavni ukras - kaneliranje - izboenja, to je inae karakteristika Vinanske kulture -plastika - potpuna shematizacija, ptije lice

43

13. Neolitik panonskog i peripanonskog prostora (Maarska)

periodizacija: mlai neolitik - Lengyelska, Potiska, Herpaly-Csszhalom, Moravska slikana keramika srednji neolitik - kultura linearne keramike (istona i zapadna varijanta) stariji neolitik - Krs kultura, kultura linearne keramike Krs kultura [Kere] -podruje oko rijeke Tise, Krs, Moros -Kopancs, Ludvar, Kotacpart, Biserna obala, Ludo -3 faze - Krs I, II, III + protokrs -istovjetan sa starevom IIa -naselja - kratkotrajna, uz rijeke -nastambe - poluzemunice, a kasnije sve vie nadzemne graevine -pokapanje - plitke jame, zgrenci sa malo priloga -keramika - poluloptaste i loptaste posude, kratki vrat; posude sa vie nogu -ukraavanje - barbotin, pseudo impresso ( utiskivanje prsta ) na grubljoj keramici, a na finijoj najprije slikanje bijelom na tamnoj podlozi, a kasnije obrnuto -kapljiasti motivi, antropomorfni i zoomorfni motivi kultura linearne keramike (LTK; LBK) -Alfld, Transdanubija, Moravska, Slovaka, eka, Poljska, sjeverna Austrija, Njemaka, Transilvanija 1. istocni kompleks linearne keramike (kultura linearne keramike Alflda) 2. zapadni kompleks linearne keramike 1. istocni kompleks -Alfld, istocna Slovacka -Velke Rakovce, Tiszadob, Bkk, Szatmar, Szilmeg, Szakalhat -zadruge, rod ili ira porodica se konstantno krece, seli - privreda - stoka -periodizacija-III stupanj - skupina Szakalhat (Tiszadob, Szatmar) II stupanj - skupina Tiszadob (Rakovce, Bkk) I stupanj - skupina Szatmar (protolinearna keramika) -regionalne skupine - Szatmar, Tiszadob, Szakalhat, Rakovce, Bkk -urezivanje linearnih motiva na keramikim posudama -konine i bikonine forma; raclanjene posude -antropomorfna plastika naena je u velikom broju; prisutna shematizacija; neke imaju rupe (visile su negdje); ukraene su kao i keramika urezivanjem, ali pojavljuje se i oslikavanje crvenom bojom -posuda s dva otvora - u njoj su bila zrna ita - kult - vjerojatno dar bogovima 2. zapadni kompleks -Transdanubija, Moravska, zapadna Slovaka, eka, Poljska, Njemaka, sjeverna Austrija, SZ Hrvatska -Malo Korenovo, eliezovce, Keszthely -velika naselja -velike kue sa nekoliko prostorija, kratkotrajne -jednoslojna naselja -loptaste posude s urezanim spiraloidnim ili krivocrtnim motivima 44

Potiska (Tisa) kultura -tok rijeke Tise (istona Maarska), Baka -Lebe, oka, Szagvar, Szakalhat, Crna Bara Kremenjak -iznie iz linearne kulture -tell naselja pojavljuju se tek u kasnom neolitiku -kue - velikih dimenzija; unutranjost je podijeljena na 3 dijela; oko njih nalaze se otpadne jame -grobovi - razvoj nekropola, zgrcenci, prilozi - posude, nakit -Ajter Kofer - pronaeno 300/50 grobova, skeletni ukopi sa brojnim prilozima -1/3 grobova je djeja, to nam pokazuje veliku smrtnost - oni su najbogatiji prilozima -ukopi u naselju i dalje postoje -keramika - veinom jednostavne i neukraene posude, bikonine, na jednoj ili vie nogu; ima i ukraenih primjera - cijele posude ukraene urezima; linearni motivi -antropomorfne posude - na izduenom vratu ljudsko lice -prikazi na posudama - ljudski lik - kultno posue -model nastambe ili hrama koji slui kao rtvenik -plastika - dobro zastupljena, enski likovi pogotovo; prikaz ene koja sjedi na prijestolju -vezuje se uz zemljoradnju jer u ruci dri srp Herpaly-Csszhalom -razvija se krajem neolitika iz Potiske kulture; istocno od nje -ukopi na nekropolama - naznake diferencijacije po spolu - ene na desnom, muki na lijevom boku -posude - konicni oblici, najee na nozi ukraene linearnim motivima, ima i slikanja; bogatiji sustav ukraavanja -figure jo shematiziranije od Potiskih figurina Lengyelska -Transdanubija, istona Austrija, Moravska, zapadna Slovaka, JZ Poljska, Baka -varijante - transdanubijska i slovackomoravska varijanta -Lengyel, Hidas, Zengvarkony, Brodzany Hitra, Nitriansky Hradok -kue - i dalje su velike, ali sa samo jednom prostorijom -pokopi - u naseljima ili nekropolama; zgrcenac -posude - prisutno slikanje crvenom bojom; sline Potiskoj kulturi -prvi nalazi bakra periodizacija : Lengyel V neolitik Lengyel IV - Ludanice Lengyel III - Nitra - Brodzany Lengyel II Lengyel I - Luianky Moravska slikana keramika -Moravska (zapadno od Lengyelske) -modeli kua -keramika - prisutno slikanje, bikonine posude s izduenim vratom -aplikacije - kuglaste ili rogolike -antropomorfne posude - urne - sa uzdignutim rukama -plastika - shematizirana; tzv. boice - sjede na prijestolju (Magna Mater); antropomorfne violinski tip

45

14. Neolitik Srbije

kasni neolitik (4500 - 3300) - vinanska kultura ( Vina A-B, Vina - Tordo I-II ) srednji neolitik (5500 - 4500) - starevaka kultura rani neolitik - protostarevo Protostarcevo -5500 godina pr. Kr. -rasprostranjenost : podruje erdavske klisure, S Srbija, Kosovo . -vanija nalazita : Lepenski Vir, Vlasac -dugo se smatrala kao prvi stupanj Starevake kulture -protostarevo i Gura Baciului stavljaju se u jedan nukleus - vrlo su sline -naselja - kratkotrajna, na obalama rijeka -stoarstvo i zemljoradnja, lov i ribolov -mezolitiki utjecaj - poluzemunice; atorasti krov -pokopi - rijetki nalazi; zgrcenci u plitkim jamama unutar naselja, bez priloga -keramika - loptaste i poluloptaste posude -gruba keramika - barbotin dominira -fina keramika - prvo monokromna, kasnije slikanje bijelom bojom na tamnoj pozadini, motiv bodljikave ice; plastini ukrasi -plastika - stubaste shematizirane figurine prikaz lica; Venere - crvenokosa boginja iz Donje Branjevine -zoomorfne posude Starcevacka -periodizacija - Draga Garasanin i Stojan Dimitrijevic (na osnovi keramike i nastambi): -faza I - pretklasicna faza -monokrom -linear A (bijeli linear) -faza IIa, b - ranoklasicna faza -linear B (tamni linear) -girlandoid -faza III - kasno klasicna faza -spiraloid A -spiraloid B -na podruju Srbije, Kosova, Makedonija do Skoplje kotline (kao Maari kod Skoplja) do sjeverne Transilvanije, Maarska, Srijem i I Slavonija -Najvanija nalazita: Vuedol, Vukovar, Vinkovci (najbrojniji nalazi na nekoliko lokaliteta Ervenica, Trnica, Nama, Zvijezda, Hotel), zatim Igra i Zadubravlje kod Sl. Broda, Cernika agovina kod Nove Gradike, dralovi (naj Z lokalitet kulture) i stara Raa kod Bjelovara te Pepelana kod Virovitice. -na osnovi protostarevake kulture dolazi Starevaka kultura cca. 5 tis. BC . Bitna je jer je prva od jaih kultura koja se razvila sa irokim utjecajem -naselja su uz rijeke , kratkotrajna su jer je zemljoradnja slabo razvijena te se zemlja brzo iscrpi te se zbog toga moraju stalno seliti -kue su zemunice i poluzemunice , nadzemne sa kvadratnom osnovom -primitivna obrada zemlje - zato su naselja kratkotrajna, i ne sele se daleko ve svega par kilometara (zemljoradnja, stocarstvo) 46

-pokojnici su ukapani unutar naselja, u neposrednoj blizini nastambi.. Ritus pokapanja je tipino neolitiki, Pokojnik se polae u ovalnu raku na boku u zgrenom poloaju. Rijedak je ali ipak prisutan obiaj pridavanja priloga u grob pokojnika u obliku keramike posude, nakita od koljke ili od kosti. -kamena industrija je potpuno neolitska - sjeiva, orue od opsidijana -kotana industrija - spatule ili lice za hranu, ukraene drke -keramika produkcija - lonarski proizvodi se dijele na grubo svakodnevno posue i na finu oslikanu keramiku vjerovatno posebne namjene. Sve je posue peeno oksidacijskim postupkom, tj. Uz snanu cirkulaciju zraka iz lonarske pei pa je zato posue oker, ciglasto crvene ili izrazito crvene boje. Oblici su jednostavne kuglaste ili polukuglaste zdjele, konine zdjele, katkad na niskoj prstenastoj ili neto vioj stoastoj nozi, opremljene uicama ili rjee pravim rukama. Sinonim za grubu svakodnevnu keramiku je barbotinsko ukraavanje. Na osuenu, nepeenu zdjelu nabacivala se rijetka, polutekua glinena masa koja je ostavljena takva amorfna (pravi barbotin) ili se oblikovala u bradaviaste nakupine (bubuljiasti barbotin) ili se preko mase provlailo prstima pa je nastajao niz paralelnih , grubih ljebova (kanelirani barbotin). U ranim fazama keramika se ukraavala i utiskivanjem nokta ili prsta u jo vlanu i meku glinu - impresso ukras ili povlaenjem snopa granica ili nekog metliastog predmeta preko vlane povrine posude. Finim posuem nazivamo ono modelirano od bolje proiene gline, kojoj je povrina uglaana do visokog sjaja. Na isti je nain proizvedeno i slikano posue samo se prije peenja oslikavalo bijelom ili tamnom bojom a nakon peenja bi se opet uglaalo. Starevaka je kultura dosta duga vijeka pa je dijelimo na vie faza: -monokromna (najstariji stupanj) -linear A -linear B i girlandoidni stupanj -linear C -spiraloid A -spiraloid B -monokromna - nedostatak oslikane keramike, jo nema barbotinske keramike. Prepoznaje se po finoj jednobojnoj crvenoj keramici bez ukrasa ili ukraenom povlaenjem snopa granica te postupnom pojavom utiskivanja prsta ili nokta. -Linear A - osnovno obiljeje pojava slikane keramike, iskljuivo bijelom bojom, motivi su izrazito linearni i geometrijski, izvedeni nizom tokica ili crta -Linear B i girlandoidni stupanj - slikanje pravocrtnih motiva vrpci, trokuta, klinova, nizova linija ali sadad iskljuivo crnom ili tamnosmeom bojom na prirodnoj oker ili crvenkastoj podlozi. Girlandoidni stupanj je prelazni a donosi ukraavanje krivocrtnim motivom, najee apliciranim uz rub posude, motivi postaju sloeniji i ponovno se upotrebljava bijela boja. - Spiraloid - obiljeava klasino razdoblje starevake kulture, raniji, spiraloid A - je rijetko zastupljen u HR. - Linear C - je obiljeje zapadnih krajeva sjeverne HR, sklonost je prema blago bikonikom oblikovanju posua. Prevlast je pravocrtnihmotiva na slikanoj keramici, spiralni se i luni motivi pojavljuju rijetko. Grubo se posue ukraava kaneliranim barbotinom ali i jizombradaviastih izboina ( obiljeje susjedne Koros kulture u Maarskoj ) - Spiraloid B - pojava bikoniteta, najee ukraeno kaneliranim barbotinom, uoava se i pojava dekorativnog barbotina - povlaenjem prstiju se formiraju slobodniji krivocrtni i girlandni motivi. Novi likovni elementi javljaju se na oslikanoj keramici. Dominantan je motiv spirala, najee su izvoene irokim nemarnim pokretima preko cijele posude. Obino su slikane vrpcama, smeom ili crnombojom na crvenoj ili oker osnovi. Prisutna je polikromija tj. Uokvirivanje osnovnog tamnog motiva tankim bijelim rubom. Pojavljuje se jo i motiv meandra.

47

-Starevaka je kultura u odreenoj mjeri bila sklona plastinom oblikovanju posebnih posuda, rtvenika, ali i shematiziranih ljudskih figurica. Ali takvih nalaza u HR gotovo da i nema osim dvije statuete iz Vinkovaca. -plastika - stubaste figure - instrumenti kulta - urezane oi i naglaen nos -Venere - naglaene grudi, steatopigija; Venera iz Stareva - ukraena crvenom bojom na tamnoj podlozi, koncani ukras - Posebnu vrstu keramikog oblikovanja predstavljaju rtvenici, tj keramike posude neobinih, nesvakodnevnih oblika ija je funkcija oito bila vezana uz neke obredne radnje.. Klasian oblik predstavlja etvrtasto postolje na 4 kratke noge s niskim okruglim recipijentom razgrniutog oboda u sredini.. rtvenici nisu u naelu ukraavani a nisu uoeni ni tragovi oslikavanja. -istocno bosanska varijanta (pojava meandra, starevo 3, kraj kulture) i juna Moravsko Kosovska varijanta (monumentalna plastika i smekasta boja) Starevake kulture -na mjestu Starcevacke kulture u Hrvatskoj se razvija Vucedolska pa Badenska a u Srbiji Vincanska kultura Vinanska -kasni neolitik -podruje Srbije , Kosova, Sjeverne Makedonije , Transilvanija Srijem, Baka -lokaliteti: Todo, Vina, Gornja Tuzla, Plonik.. -regionalne varijante: Srbijanska (klasina), Sjeverna bosna, Moravsko-Kosovska -proirila se na veliko podruje (Rumunjska, Maarska...) -Periodizacija (V. Milojcic, M. Garasanin) Vinca D1-2 - Vinca -Plocnik IIA - IB eneolitik Vinca C - Vinca - Plocnik I Vinca B1-2 - Gradac Vinca A - Tordo Vinca Turdas II neolitik Vinca Turdas I -cca. 4500 BC dolaze utjecaji sa Istoka preko Trakije (podunavlja) i Grke (Jadrana) -opadanjem kulture, naselje dobiva zidine; postaje sve slabije i prima utjecaje -cca. 3300./3800. BC - poetak opadanja - naselja se smanjuju , grade se zidine , vie se ne rade naselja uz rijeku ve uz uzvisine to je oiti pokazatelj da je dolo do nekog sukoba , veliki broj imporata i poinje primati a ne vie iriti utjecaje -Vincanci meu prvima prihvatili obradu i vaenje metala -obrada metala, vaenje ruda - prvo primjenjuju u vino i kult - to dovelo do raspada drutva -uvodi se specijalizacija - centri u blizini naselja gdje se vadi ruda, mjesto gdje se vadi mramor -jedino nisu okrenuti prema zemljoradnji i stoarstvu -opsidijan - zastupljen je u velikom broju, u Srbiji ga nema -to se ve vezuje za bakreno doba -Miloje Vasi - prva iskopavanja (1908 - Belo Brdo kod Vince), podijelio je na 6 faza metricki, bez kulturnih razlika -kue - zemunice i poluzemunice do razvoj nadzemnih graevina; kasnije sve vie soba, ormara; vrhovi krovova ukraeni akroterijima, veliki pitosi za spremanje hrane ukopani u zemlju; kue s peima - polukrune i potkovicaste peci -opsidijan (iz planine Bik - Maarska) -pokapanje - pojava nekropola (Gomolava) - jedina novina

48

-inhumacija - zgrcenac, par priloga -prisutna je i incineracija, nije sigurno da li se radi iskljuivo samo o njoj -pokop iz Tartarie (Rumunjska) - uz spaljene kosti mukarca (amana) pronaeni su kikladski idoli i 3 ploice s urezima koje autori tumae kao pismo - slino sumerskom (najranije sumersko pismo je iz 4000. g. pr. Kr) -keramika - crno glaana, jako kvalitetna, sjajne povrine ukraene kaneliranjem - vee se za utjecaje s istoka (metalne posude u Anatoliji); posude tipa amfore ukraene urezivanjem; -nema vie loptastih posuda, bikoninost - obino je ukraavana sa igosanjem , ubadanjem da se to vie prekrije povrina posude s motivima -pokuavaju na keramici oponaati sjaj metala jer kod njih ga jo uvijek nema -prosopomorfni poklopci - stiliziraju lice (Batman ), drke su kao ui -plastika - realistini prikazi enskog tijela, s razvojem kulture postaju plone, dijelovi tijela se naglaavaju urezima, neke figure se bojaju -"Lady of Vina" - urezi po cijelom tijelu, moda prikaz odjee -brojne figurine pronaene su odbaene - instrumenti kulta - odbacuju se nakon uporabe -prikazi figura - svi poloaji, blizanci, dvospolci, mitski prikazi - vile, patuljci -veliki dio figura posveen je kultu plodnosti - ena sa posudom, majka s djetetom u naruju -"Hyde Vaza" - zoomorfna posuda, kombinacija ljudskog i ivotinjskog - ptica sa ljudskim licem -vincanski hljebici - ukraeni kameni/keramicki obluci

49

15. neolitik BiH

sredinja Bosna -Sredinja Bosna oko toka rijeke Bosne (gornji pritok) ulijeva se u Savu to omoguava komunikaciju sa Panonijom i putem toka rijeke Neretve omoguava komunikaciju sa Jadranom - most izmeu Panonije i Jadrana te prima utjecaje i oblikuje ih u svoje autohtone kulture. Radi geografskih uvjeta (brda) odnosno poloaja i sam proces neolitizacije zapoinje kasnije Periodizacija: stariji neolitik -impresso kultura - Hercegovina -Starevacka kultura - SI Bosna -Starevacko - impresso kultura - sredinja Bosna srednji neolitik -Danilska kultura - Hercegovina -Vincanska kultura - SI Bosna -Kakanjska kultura - sredinja Bosna stariji neolitik -Lisiika (Hvarska) kultura - Hercegovina -Vinanska kultura - SI Bosna -Butmirska kultura - sredinja Bosna Starevaka - impresso -Obre II, kod Kaknja -Alojz Benac 1967 - 1968 -Neolitsko naselje butmirske kulture na Gornjem polju, GMZ, 1971 -nema puno nalaza nastambi, samo ostaci utora za stupove i ostaci kunog lijepa -pravokutno naselje, neznamo kako su objekti rasporeeni -podnice od nabijene zemlje, interijer - pregrada dijeli dvije priblino jednake prostorije, -jedna je nekoc imala drveni pod; pec u obliku kalote (polulopte) sa jezickom naprijed za skupljanje pepela - pepeo se razmuti u vodi, procjedi se i peru se u toj tekucini, efikasno skida masnocu i prljavtinu (luina) -druga prostorija je sluila za cuvanje zaliha, ostava, tu se odvijao nocni ivot -posude su dijelom ukopane, dijelom samostojece -zidovi - stupovi nosaci, isprepleteno pruce i kucni lijep sa obje strane -kat - na katu spremite (jer je gore manje vlano i nema tetocina) i spavaonica; suili meso, cuvali zrnje, penicu -to se tice cuvanja vode - ukopavaju posude u zemlju i u njima je voda - neka vrsta hladnjaka -na katu se cuvaju kosti, vuna, koa -u panonskom prostoru u kasnom neolitiku - kuce ogromne, sacuvani ostaci stupova nosaca -pokop - 8 djejih, pomijeani sa ivotinjskim kostima - kult? -grobovi koncentrirani unutar naselja na 2 mjesta (oko kua) -grob br. 8 ukazuje na kultno mjesto - na podnici se palila vatra , ima kamene ploe i nasuto je te postalo (nastao) humak . U ostacima gara vatre su pronaene ivotinjske kosti i komad djeje lubanje (mjesto rtve) to se vjerojatno radilo za prosperitet pri osnivanju naselja. Takoer je pronaen nakit od spondilusa i jantara, posuda impresso... -keramiki disk (sunev kolut?) -rtvenici - utjecaj starevake kulture, na etiri noge -keramika - s jedne strane impresso, s druge bojanje - poetak stareva, loptasti oblici, ukraavanje tehnikom atremolo - cik-cak, drhtava linija 50

Kakanjska kultura Periodizacija: Kakanj III ( kasni Kakanj - Arnautovii ) - Vina B1/B2 Kakanj II ( klasini Kakanj - faza IV Obra I ) - Vina A1/A2 Kakanj I ( protokakanj - faza III Obra I ) - Starevo III -sredinja Bosna (slijev rijeke Bosne), 3. i 4. faza Obre 1, Kakanj, Arnautii -Kakanjska III (protokakanj) - primanje utjecaja s istoka - crnoglaana keramika - kroz Butmir dola u Kakanj -Kakanjska I - utjecaj danilske i starevake kulture -naselja su razliita, nema pravila -Kakanj je zemuniko naselje -zemunice, nadzemne graevine -pokopa nema puno -keramika -u prvoj fazi veliki utjecaj Jadrana , djeluje i Starevaka kultura ; poslije dolaze plastina rebra na posude - ovalni oblici sa visokom upljom cilindrinom nogom to je glavna karakteristika te tulipanske kupe. Riton je u Bosni od protokakanj faze ali mu je recepijent iri i dublji od Danilske kulture te je unutra bojan crvenom bojom . -monokromna; plasticne aplikacije ili tu i tamo koji urezani ornament -oblici - tulipanske kupe (aa) iroke kupe -ritoni - kultna posuda na 4 noge, kosi recipijent, jedna drka, polukrune; ima ih od Grcke do Jadrana i u Italiji - porijeklo? - najveci broj primjeraka ima danilska kultura, kasnije Bosna -Crno vrilo - najstariji riton, naena drka i dio oboda -cemu su sluile? dio ivotinje ili covjeka? vjerojatno ne pripadaju odreenom kultu, ve su instrument koji se koristio po potrebi Butmirska kultura -dobro istraena -Butmir, Obre II, Okolite, Nebo, Crkvine kod Turbita Butmir III = Hvar II/III = Vinca C/D Butmir II = Hvar I = Vinca C Butmir I (autohtona komponenta koja potjee iz Kaknja ) = Kakanj III = Danilo III -Vinca B2 -slian teritorij kao Kakanjska ; prima njene utjecaje, ali kasnije je zasebna kultura -autohtona osnova - na nju se razvija Butmirska -4 komponente: -autohtona Kakanjska -Danilska -Podunavska (trakasta keramika) -utjecaj sa istoka - Vinca - crno glacana keramika -Butmir -zemunice -kod Sarajeva -W. Radimsky, M. Hoernes 1893 -F. Fiala, M. Hoernes 1894 - 1896 -W. Radimsky, M. Hoernes - Die Neolith. -tell -nema podataka o graevinama osim najstarijeg dijela - kruni raspored nastambi

51

-Obre II -nadzemni objekti (Obre II i Nebo, ostali vecinom zemunicki) -cetvrtaste graevine, pruce, stupovi, glina, neki prolazi poplocani, trgovi - slobodni prostori, kuce kvalitetne -dvije prostorije , u jednoj je kalotasta pe a pokraj je prostor poloan daskama (za odmor) , druga prostorija slui za spremite ili obradu kremena, kosti - brojna su radionika mjesta -ostaci buke sa spiralnim ukrasima -pokop - ukopi djece u naselju ( rtva za plodnost? ) -nema govora o nekropoli kao u Obre I naselju -ukopi djece u Panoniji, Danilu, Vinci - nezna se jeli autohtono -sjekire od glacanog kamena -brojne strelice od kremena -keramika -1. faza je autohtona - loptasti oblici , specijalne su posude gljivastog oblika . -u 2. fazi je crno glaana keramika (preuzeli-utjecaj Vine) jako uglaana (svijetli da imitira metalne posude-metalni ok) trakasta keramika sa Panonskog podruja dala je samo poetni impuls jer su motivi u Butmirskoj kulturi sloeniji nego u preuzetom orginalu - urezivanje se radi prije peenja , mnoge posude ispunjavaju bijelom bojom ali poslije peenja te se tako boja lako izlie -3. komponenta posude sa spiralnim ukrasima to je preuzeto od Danilske kulture a postat e bolje od nje same - najvie razvijena, urezivanje, izrezivanje, inkrustracija, plasticne spirale broj spirala 6, 12, 18 ili 24 uvijek -od Kakanjske - uplje noge na posudama, ritoni -plastika -vie od 1000 primjeraka , dijelovi noge , ruke, glava ,brojna antropomorfna plastika i razliitija je -gotovo na svim lokalitetima, najvie Butmir -dvije kategorije: shematizirane (veina ima grudi-ene-kult podnosti) i realistine figure (5-6 nalaza) -3 figure iz Butmira - armenoidni tip, europski i negroidni tip - rasna podjela - realisticno prikazane, nisu shematizirane -zoomorfne figure su jako stilizirane i teko je re koju tono ivotinju prikazuju -Butmirska kultura ne nestaje nakon neolitika

52

16. Neolitik Hrvatske

neolitik kontinentalne Hrvatske rani neolitik srednji neolitik kasni neolitik Starcevacka kultura -obradena u Srbiji kultura Malo Korenovo -oko 4600.-4200.g.pr.Kr -u sjevernoj Hrvatskoj - Bjelovarsko podruje i Moslavina; na zapadu - Turopolje -pripada kulturama linearno-trakastog keramikog kompleksa - najjunija manifestacija LTK -Korenovsku kulturu definirao je Dimitrijevi -lokaliteti: Staro ie, Kanika Iva, Drljanovac kod Bjelovara, Tomaica kod Garenice, Podgora kod Garenice, Dautan. Ostali lokaliteti su sluajni i povrni. -uvoz korenovskog keramikog posua na nalazitu Danila u Smiliu - irenje korenovske kulture? -naselja korenovske kulture su na blago povienim padinama, terasama potoka i rijeka te u movarnim podrujima. Sva naselja, osim Starog ia, imaju tanak naseobinski sloj. Za sada su poznati samo jamski objekti ime se (jamski objekti i tanki naseobinki slojevi) korenovska kultura pribliava istonom LTK. -stambeni i radni objekti su zemunikog tipa -nije poznat nijedan ukop. -keramika gruba keramika - ima primjese kamenia i pijeska (najizrazitije obiljeje LTK). Najee je oksidacijski peena to se vidi u svijetlim ukastim i oker ili crvenkastim tonovima, a javljaju se i sive povrine. Povrina je uglavnom hrapava ili malo zaglaena -oblici - jednostavne polukuglaste ili kuglaste zdjele s ravnim dnom ili na prstenastoj nozi, jednostavne kalotaste zdjele zaobljenog dna, plitke posude ravnih ili nakoenih stijenki, male konine posude na zvonastoj nozi, posude za zalihe -ukras - jednostavne bradavice i rogolike izboine u funkciji drke no uglavnom je neukraena. Vrpca s otiskom prsta, kratki zarezi pod obodom fina keramika - vjerojatno je peena kombinacijom oksidacije i redukcije. Jezgra je oker ili crvenksta, a na povrini je siva. Neke posude su bile i polirane. Relativno je tanjih stijenki to ukazuje na razvijeniju fazu LTK. Korenovska keramika ima primjesa manje-vie finijeg pijeska i nema pljeve -povrina je ukraena urezanim ornametnima i glaana nakon urezivanja -esta je pojava mrljasta peena keramika zbog nevjete primjene novog naina peenja -oblici - prisutne su posude na nogama te dosta bikoniteta to se vidi u zdjelama i loniima. Zbog svega toga kultura dosta nalikuje na sopot, ali po ukrasu (dvostruke spiralne trake, slovo A) se vidi da pripada u LTK -ukras - obino ili dublje urezivanje, plastini ukrasi te mrljasti nain peenja. Motivi su pravocrtni i krivocrtni, a mogu biti i girlande. -nalaz rtvenika iz Tomaice moda svjedoi o poljoprivredi. - Starcevacka kultura -kultura Malo Korenovo -Sopotska -brezovljanski tip Sopotske

53

-u Kanikoj Ivi naena je i starevaka slikana keramika s korenovskom. Korenovska keramika ne pripada najstarijoj fazi LTK, a ovaj komad bi se mogao povezati s kasnim starevom. Takoer je naen rtvenik koji nalikuje starevakima i ranoj vini, ali pripada starevakoj kulturi. -Kapelica je lokalitet slian Kanikoj Ivi sa starevakim i korenovskim materijalom. -podjela (Dimitrijevi) Stupanj A -plastine aplikacije, duboke bikonine zdjele s vjencem krunih otisaka (perimuster), S profilacija, bombasti lonci -Kanika Iva, Malo Korenovo -istovremen je s kasnom Vinom A Stupanj B1-klasina faza -S profilacija, bikonitet, bradaviaste aplikacije, kukaste spirale -Malo Korenovo, Drljanovac, Dautan, Tomaica, Pakrac -istovremen s vinom B1 i ranom sopotskom (IA i IB) Trei, finalni, stupanj je hipotetiki i predstavlja prijelaznu etapu prema brezovljanskom tipu sopotske kulture -keramika je plastika nepoznata, osim figurice svinje iz Malog Korenova, no i ona je vrlo stilizirana -Korenovska kultura odudara od LTK jer nema nadzemnih nastambi, ima posuda na nozi i bikonitet koji inae pripada najstarijim fazama LTK. Sopotska kultura -oko 4300.-max. 3500.g.pr.Kr -vei dio sjeverne Hrvatske, rasprostire se u meurjeju Dunava, Save i Drave, od Srijema na istoku, pa negdje do Krievaca na zapadu, vei dio bosanske Posavine -poznata je pod vie naziva: slavonsko-srijemska (Miloji), sopotska (Dimitrijevi), bapskolenelska te sopotsko-lenelska. Sopotska kultura je rezultat kulturne simbioze izmeu kasnostarevake i ranovinanske kulture. -u poetku nositelji starevake kulture ive blizu onih vinanske te polako od njih preuzimaju bikonino profiliranje posuda, zanemarivanje slikane keramike(u poetku)...s vremenom je utjecaj vinanske kulture sve vei, starevaki starosjedioci se ne asimiliraju kulturno i duhovno ve se priklanjaju novim trendovima - tako je nastala sopotska kultura -Dimitrijevi 1966. uvodi novu podjelu: Sopot I-A - starija faza rane sopotske kulture (Vina B-1) Sopot I-B - razvijena faza rane sopotske kulture (Vina B-2) Sopot II - srednja faza sopotske kulture (Vina C) Sopot III - kasna faza sopotske kulture (Vina D) -naselja - smjetena su u nizinskim, esto movarnim predjelima, u blizini rijeke ili oveeg potoka; opasavali su ih jarkom, ali i palisadama - prva nizinska utvrena naselja u ovom dijelu Europe (Sopot i Otok kod Vinkovaca, Orolik, Hermanov vinograd) -u breuljkastim su krajevima naselja na terasama gorskih izdanaka (Bapska) -u redovima su rasporeene pravokutne kue s jednom ili vie prostorija tipine neolitike graevinske konstrukcije - kostur od greda, zidovi od iblja oblijepljeni blatom -u Otoku otkrivena kua od horizontalno poloenih hrastovih debala - koja je pridravao niz okomitih drvenih stupaca, unutranjost je kue podijeljena na 3 lae, na proelju je trijem -nositelji sopotske kulture ive u naseljima zbijenog seoskog tipa, a novija istraivanja pokazuju postojanje zemunikih naselja otvorenog ratrkanog tipa to ukazuje na starevaku tradiciju (Ervenica-Vinkovci) - rana faza -Sopot pokraj Vinkovaca - tell naselje, izvrena rekonstrukcija naselja - sopotske kuce

54

-Sopotski grobovi nisu poznati no analogijama s vinanskim i lenelskim ukopima moe se pretpostaviti da se radi o zgrencima na boku. keramika -u ranijim fazama razvoja na sopotskom posuu nema efektnih dekorativnih tehnika, malo ukrasa - bradaviaste aplikacije, duborez i rovaenje -u sopotskoj kulturi dominiraju grube posude u obliku amfora i buta, utilitarnog obiljeja; kod finog posua dominiraju plitke i duboke zdjele te lonci otre bikonine profilacije (u srednjoj i kasnoj fazi se ublauju i umekavaju) -ukrasi na grubom posuu - aplicirane plastine vrpce s otiscima vrha prsta; na finom posuu -poneki linearni, valovit ukras kombiniran s okruglim udubljenjima, izveden rovaenjem ili duborezom -u srednjem razvojnom stupnju - najuoljiviji vinanski utjecaji - ee kaneliranje i efekt glaanja, a javlja se i ubodnovrpasti stil ukraavanja(male posude iz Bogdanovaca - ukraene prvim vinanskim spiralama i meandrima) -prepoznatljiv oblik sopotske kulture: zdjela na visokoj, upljoj, ovalno perforiranoj nozi -u sljedeoj fazi ta noga poprima trbuast oblik - najtipiniji predmet sopotske keramike proizvodnje -u zavrnoj fazi neka toliko vinanskih utjecaja, u ukraavanju se javlja tehnika rovaenja i duboreza(nema kaneliranja). Uestalija je pojava crvenog slikanja poslije peenja -penetracija sopotske kulture u maarsku transdanubiju prouzroila nastanak i razvoj lenelskih kultura plastika -sopotska kultura od vinanske nije preuzela oblikovanje plastike antropomorfnog oblika sopotski su kipii (s takozvanim ptijim licem) uglavnom slini najjednostavnijim vinanskim statuetama (Vina), no sopotske su loije oblikovane i izraene - pogotovo one u ranom i srednjem stupnju razvoja, koji su pod utjecajem vinanske kulture; originalnija figurica pripada kasnom razvojnom stupnju sopotske kulture, kad vie nije bilo vinanskog utjecaja -antropomorfna obiljeja vidljiva na nekim od predmeta(smatrani amuletima jer su probueni) koji moda ni nisu antropomorfni jer su jako stilizirani -antropomorfnu bi figuru zaista mogla predstavljati posuda iz Samatovaca -oito im je izrada antropomorfnih keramikih kipova strana i nepotrebna, to ne mora biti oznaka artistike nemoi (glineni kip bika iz Hermanova vinograda tvrdi suprotno) -amuleti su najzastupljeniji u Samatovcima, npr. adorant-amulet s trakom s ubodima. brezovljanski tip Sopotske kulture -regionalna varijanta nastala mijeanjem sopotskih elemenata (oko zavretka Sopot Ib faze) sa korenovskim supstratom -Gornji Brezovljani, Drljanovac, Staro ie, Jasenas kod Virovitice, Jasenica kod Nove Rae, pii Bukovica -naslijee korenovske kulture vidljivo je u organizaciji naselja (horizontalna stratigrafija) i u jamsko-zemunikim objektima (sopotska kultura ima nadzemne objekte). -naselja na prirodnom uzvienju - novi se objekti ne grade na mjestu starih ve se pomiu -oblici keramike su uglavnom sopotski (bikonitet, S-profilacija), a kao naslijee korenovske kulture prisutna je mrljasto peena keramika. Na kontakte s lenelskim kulturnim kompleksom ukazuje crveno slikanje te ukras izveden otiscima prsta ili nokta. Iako ova kultura nastaje na supstratu korenovske i sopotske kulture, ona ne preuzima njihov dekorativni sustav ve stvara svoj vlastiti. -specifian stil ukraavanja - posude su u osnovi peene oksidacijski, potom je na pojedinim dijelovima posude primijenjen redukcijski proces ime su na tim mjestima stvorene tamne plavkasto-sive ili crne mrlje - taj je proces svjesno provoen 55

-naene radionice za proizvodnju keramike u Gornjim Brezovljanima -ulomak antropomorfne figure (dio ruke s 4 prsta) takoer asocira na lenelenski kulturni kompleks, kao i ivotinjska figurica s otvorom umjesto glave

56

neolitik Istocnog Jadrana i zalea rani neolitik -Jadranska impresso keramika srednji neolitik-Danilska kultura -Gudnja -Vela spilja kasni neolitik -Hvarsko - lisicicka kultura Jadranska impresso kultura -oko 6000.-4500.g. pr.Kr. -neposredno iznad mezolitikog sloja, du jadranske obale -najstarija je faza vezana iskljuivo uz pilje - nema tragova obrade zemlje i uzgoja biljaka -kamene su izraevine uglavnom nastale tehnikom okresivanja naselja -prvi neolitiki stanovnici - pilje transkog zaljeva, slovenskog primorja, Istre, Kvarnera i kvarnerskih otoka, sjeverna i srednja Dalmacija te srednjodalmatinski otoci -u drugoj se fazi okreu poljodjelstvu plodnih krakih polja pa sredita naseljenosti sele u sjevernu Dalmaciju, na obale rijeka i potoka, na niske poluotoke. Grade se prva naselja koja su koncentrirana oko izvora vode, krunog su tlocrta -stambeni su objekti kruni, od prua i zemlje (Iula), ili u obliku ukopanih krunih zemunica -u Smiliu otkriveni kruni rovovi oko naselja - prvo sluili za obranu, poslije za odbacivanje otpadaka -keramika je primitivna - neproiena zemlja, slabo je peena, povrina nije glaana; oblici su jednostavni -oponaa prijanje oblike od tikava/drveta; polu/kuglasti oblici, bez izraene noge/vrata -impresso je tehnika otiskivanja - noktom, prstom, negdje se utiskivalo koljkom cardium te je po toj vrsti ta kultura dobila i naziv cardium to i nije prikladan naziv jer to nije iskljuivi nain ukraavanja. Za otiskivanje su koriteni i kremena ila, trska, pueve kuice, a posuda se moe ukrasiti i povlaenjem pozadine koljki - nastaju eljasti ornamenti -u najstarijoj je fazi to utiskivanje po cijeloj povrini bez reda -u sljedeoj, razvijenijoj fazi otisci se povezuju i grupiraju - to su razliiti cik cak i valoviti motivi, prepleti, u obliku slova V i A -podjela loptaste posude na etiri kvadranta te se posuda poinje ukraavati sa dna i ponavljanje brojeva 6, 12, 18, 24 - to nam pokazuje sposobnost (bar u praksi primjene) poznavanje geometrije i matematike -u tom je razdoblju keramika kvalitetnija, a javlja se i tehnika urezivanja jednostavnih geometrijskih motiva -uporablja se i fina monokromna keramika, presvuena tamnosmeim glatkim premazom (manje su dimenzije) -u posljednjoj je fazi vie urezanih i udubljenih geometrijskih motiva -javljaju se krivocrtni motivi - spiralni -zaeci oslikavanja posua - prevlaenje pojedinih dijelova crvenom bojom -vanija nalazita u BiH i Crnoj Gori - Hateljska peina, Zelena peina, Ravlia peina , Jejinovaa, airi (Stolac), ukovika, Crvena stijena, Odmut - uglavnom istona Hercegovina -istona Hercegovina upotrebljava istu tehniku kao jadranska regija ali su drukija sredstva ukraavanja i motivi - nema upotrebe koljki ve (teko se moe rei to su koristili umjesto koljki, moda drvo, kost i sl. ) umjesto finih valovitih ukrasa imamo pravocrtne - krupne otiske, klasian motiv pomou tipanja, nokta, uglati motivi u redovima - rustinost i jednostavnost

57

-nema plastike Danilska kultura -oko 4500.-3900.g.pr. Kr. -u predjelima jadranske obale (gdje je bila i impresso kultura) -Danilo kraj ibenika - eponimni lokalitet, ostali nalazi razasuti u nizu pilja oko Trsta, po jugoistonoj Istri, na kvarnerskim otocima, u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, po poluotoku Peljecu do Boke Kotorske -Danilo, Smili, Vrsi, Krivae, karin Samograd, Islam grki, Vlaka jama -velik je dio nalaza iz pilja gdje su se nositelji danilske kulture zadravali samo povremeno -naselja na otvorenom - ravni i plodni krajevi -ona su krunog ili polukrunog oblika, esto s izvorom vode u sreditu -ivjeli su ili u ukopanim krunim kolibama (Danilo), u nadzemnim krunim kuicama (Smili) ili u nadzemnim etvrtastim kuama s podom od nabijene gline (Bribir) -tipina neolitika tehnika - od drvenih balvana, granja i prua, s krovom od slame ili trstike -naselja zatiena obrambenim rovom -dosta kotanih predmeta, ak i nakita -najsiromanije je grubo keramiko posue -posue bolje kvalitete je brojnije, dobro je uglaana povrina, tamnosmee ili crne boje -razvijaju se: bikonine zdjele zaobljenog dna, zvonaste ae, visoke zvonolike zdjele, spljotene kuglaste posude s visokim i stoastim vratom, razliiti tanjuri... -to je posue upeatljivo zbog bogate ornamentike izveden udubljivanjem, urezivanjem, igosanjem, reljefnim oblikovanjem; kombinirano s crvenom i bijelom inkrustacijom -motivi veliki - horror vaccuidominiraju spirale u obliku S i C, inaice trokuta, nizovi linija u razliitim meandarskim, cik-cak i mreastim kompozicijama -fino oslikano posue je izvrsne kvalitete, nakon peenja je ukaste, ute, blijedo crvene ili ciglasto crvene boje ujednaenog tona -posue je ukraeno iskljuivo oslikavanjem - bijelom, crnom ili sivom - iscrtavaju se nizovi paralelnih crta, trokuta, rombova... Obino su obrubljeni tankom crvenom ili crnom crtom i odvojeni jedni od drugih irokim crvenim vrpcama. Velika je slinost po tehnici izrade sa keramikom Ripoli kulture - vane veze i odnosi nositelja danilske kulture sa susjednom jadranskom obalom -danilski oblik posude: na 4 zdepaste noge, s nakoenim recipijentom i visokom prstenastom rukom - ritoni; esto ukraeni, vjerojatno specijalne namjene, prisutna crvena boja u unutranjosti recipijenta -zoomorfni oblik aludira na obrede u vezi s plodnou stoke -neki su smatrali ritone svjetiljkama lojanicama -ima ih u kakanjskoj kulturi(sredinja Bosna, Albanija, Grka, Peloponez) -javlja se i antropomorfna keramika plastika - jednostavne zvonolike statuete -ima i realistinijih statueta - predstavljaju enske likove koji nisu ukraeni(samo katkad pojedini dijelovi tijela) - postoje miljenja da su ove figure pri obredu plodnosti predstavljale enski simbol, a zvonasti kipovi muki -osebujni sitni ivotinjski kipovi u liku svinje, goveda i medvjeda - obrednog znaenja -piljska naselja - Gudnja (Peljeac), Vela spilja (Korcula) -jedini potreban zahvat je organizacija prostora po obiteljima, obitelja ivi samostalno iako su svi zajedno, ognjite najvanije, svaka ga obitelj mora imat -ognjite treba osigurat od prokinjavanja i rasporeena su da postoji mjesto za proc izmeu njih

58

-naselja na otvorenom - Danilo kod ibenika, Crno Vrilo kod Zadra (Dracevac Ninski) -polje bez izrazitih oblika koji upucuju na naseobinski karakter, ulomci keramike, posude upucuju na nekadanji ivot -sjeverni dio Europe - ni jedan od materijala nije uao u uporabu - drvene osnove pravokutnog oblika koji se ucvrcuju zemljom i glinom, za razliku od Bliskog Istoka... -zidovi - kidaju se debla i pale se krajnji dijelovi i tako nagoreno deblo je cvrce i lake ga je zabit u tlo -krov se pokriva povezanim snopovima trske ili slame, u glinu se ubacuju komadici slame i to je kucni lijep koji se stavlja sa vanjske i unutarnje strane -takav objekt moe trajati i do 10 godina -snopovi slame na krovu - dodatno ucvrceni - to pokazuju i modeli neolitickih kuca - krovna konstrukcija Hvarsko - lisiika kultura - oko 3900.-3300.g.pr.Kr. -na istonoj obali Jadrana djelomino nasljeuje Danilsku -prvobitno je otkrivena na Hvaru - Grapeva pilja -ima je na cijelom potezu od transkog zaljeva do junodalmatinskih otoka, no i u dolini Neretve i u Lici -Grapeva spilja, Markovo, Pokrivenik ,Vela spilja na Hvaru, Vrin, Lisiii kod Konjica -naselja su na otvorenom - stara danilska, no proirena, intenzivno nastanjuju pilje -na srednje dalmatinskim otocima je varijanta klasina hvarska kultura; u Hercegovini je to lisiika varijanta; u sjevernoj Dalmaciji smilika varijanta; te ona u Istri i Primorju -sjevernodalmatinska se varijanta najizravnije nastavlja na danilsku kulturu. Vrhunac dosee reljefno spiralno ukraavanja keramikog posua, slikani ornamenti rjei i s novim motivima (uobiajeni geometrijski motivi) -u ranoj su fazi jo prisutni zvonoliki likovi, a od srednje faze iezavaju -rijetke antropomorfne figure -nema promjene na zoomorfnoj keramikoj plastici -uporaba ritona (noge oblikovane poput ljudskih, kleeih) -u mlaoj fazi osiromaenje keramikog posua, nestaje keramike plastike i izumiru elementi danilske kulture. Prevladava fina monokromna keramika tamnosmee ili crne boje, niske iroke zdjele zaobljenog profila. Ukrasi: jednostavni urezani motivi ravnih, cik-cak crta, girlandi... -pravi razvoj hvarske kulture odvija se na srednje dalmatinskom podruju (klasina hvarska) Korula, Hvar, Peljeac -ornamentalne kompozicije nikad ne prekrivaju cijelu povrinu posuda -oblici klasine hvarske varijante: niska, iroka zaobljena zdjela s prstenastim vratom te jajoliki lonac s koninim vratom; nema raskoi danilske kulture no djeluje dostojanstvenije -Lisiii kod Konjica je lokalitet koji se svojim specifinostima izdvojio kao druga varijanta Hvarske kulture da bi se pokazao utjecaj ove kulture u BiH, a osnovna im je razlika po tehnici ukrasa - uglavnom ne poznaju slikanje ve urezuju - urezivanje stiliziranih prizora simbolinog ili realnog karaktera - scene lova, krajolici i sl - lisiika varijanta -prikaz lae s jedrom na posudi iz Grapeve pilje (ne zna se je li laa ili ivotinja, ovisi kako ju okrene) -hvarska je kultura vrsto vezana uz more (pomorstvo?) -jo jedna bezimena kultura, inaica lenelskog kulturnog kompleksa koji oznaava kraj neolitika u veem dijelu srednjoevropskih prostora

59

-jedno od prepoznatljivih obiljeja lenelskih kultura je oslikavanje keramikog posua bijelom, utom, crvenom i crnom bojom, u kasnijim fazama proizvodnja vrlo kvalitetne crvene keramike(Ozalj) -na temelju nje se razvija prva eneolitika kultura - lasinjska

3 razlike: -vatrita - nema konstrukcije, samo tragovi gorenja -ognjita - definirana mjesta na kojima se loi sa konstrukcijom -peci - imaju i gornji pokrivac u obliku kalote; substrukcija od kamena sa preemazom od gline, zatim kalota - preko grancica se modelira kalota ostavljajuci pritom otvor za gorenje, moe postojati i otvor za dim i pospjeivanje gorenja, ali i ne mora prilikom prvog gorenja ocvrsne - kuhanje, zagrijavanje prostora - manja opasnost od poara pravila su se jednostavna peciva, bez kvasa najvjerovatnije

60