"Jadi mladog Vertera" je djelo o pasivnom, sentimentalnom nezadovoljstvu osjećajnog, ali preosjetljivog junaka svog doba, koji bježi

od svijeta no ne može da izbjegne okove koje mu nameće društvo. On se onda potpuno okreće od ljudi i tone u prirodu. Ovo je jedan od najznačajnih Geteovih ljubavnih romana u svjetskoj književnosti, osjećajnu i lirsku sjetnu ispovijest najtajnijih duševnih raspoloženja i najintimnijeg duševnog bola, za kakvu se prije toga nije znalo, a kakva se ni poslije toga neće čuti, već što je na isto tako neuporediv način pisac uspio da u opis jedne ljubavne tregedije sažme sve velike probleme svog vremena u borbi za razvoj ličnosti. Gete, meĎutim, ne iznosi samo Verterovu ljubavnu tragediju, već u tok radnje upliće i priču ostavljene djevojke koja je u očajanju potražila smrt u talasima rijeke, zatim seoskog sluge nesretno zaljubljenog u gazdaricu, udovicu, koga izbacuje iz kuće, a on ubija drugog slugu, suparnika u ljubavi, i- kao četvrto- pisara kod Lotina oca, koji se savladava i ne kazuje svoju ljubav, ali zato poludi, pa ga najprije zatvaraju u ludnicu, a onda puštaju kao bezopasnog. Gete na taj način svoju ljubavnu historiju prikazuje u nekoliko uporednih tokova, od kojih svaki preliva na drugi način, no svi se tragično završavaju. Razni ljudi različito reaguju u istoj situaci, no u suštini sve ih pokreće ista sila. Ipak, Verter se ne ubija samo iz ljubavi nego i zbog društvene uvrede koja mu je nanijeta. Upravo zbog toga roman prerasta okvire obične ljubavne historije i postaje značajan dokument o društvenim prilikama jedne epohe. Kroz Verterovu ljubavnu strast, kako se ona razvija i neminovno vodi u katastrofu, Gete ustvari pokazuje nerješivu protivrječnost izmeĎu razvoja ličnosti i društva toga doba, onog predrevolucionarnog, polufeudalnog , sitnodržavnogapsolutističkog u kome je graĎanstvo, doduše predstvljalo glavnu snagu, ali je plemstvo još držalo svoju vlast u rukama. Tema: Jadi mladog Vertera Ideja: 1. 'Ne možeš odreĎivati svoju ljubav to tvoje srce čini' 2. 'Svako ko voli veći je čovjek' 3. 'Pokušati oduprijeti se ljubavi je isto kao i pokušati preplivati okean'
O KNJIZI: IZDAVAČ: Moja knjiga, Zagreb, 1993. ŽIVOTOPIS: Johann Wolhgang Goethe (1749.-1832.) najveći je njemački pjesnik, književnik i mislilac. Potekao je iz ugledne i imućne graĎanske obitelji. Pjesničke prvence objavio je u Leipzigu, gdje je studirao pravo. Plaćao je danak pomodnom klasicizmu u duhu rokokoa. To je bilo izmeĎu njegove šesnaeste i sedamnaeste godine života, kad se vratio kući "slomljenih krila". Roman "Patnje mladog Werthera" učinio ga je najpoznatijim i najslavnijim njemačkim autorom. Prvi je njemački pisac koji je postigao svjetsko značenje. Djela: ''Faust'', '' Patnje mladog Werthera'', '' Rimske elegije'', '' Srodne duše'', '' Naukavanje Wilhelma Meistera''... KNJIŽEVNI ROD: epika VRSTA DJELA: roman ANALIZA JEZIKA I STILA: - metafora: gutao one crne oči, kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu - epiteti: crne oči, svježe usne, umni čovjek, istinska sreća ZNAČENJE ROMANA: Roman je pisan u epistolarnoj formi (forma pisanja koja pogoduje izražavanju misli i osjećaja). Značenje je romana: 1. dokumentarno-socijalno - sklonosti su i težnje mladog Werthera djelomično sklonosti i težnje Goetheova vremena 2. psihološko - opisana su Wertherova unutarnja promišljanja i težnja za slobodnim razvojem ljudske ličnosti WERTHER KAO ROMANTIČARSKI JUNAK: Werther je romantičarski junak kojim upravlja strast, a ne razum, sklon je maštanju, uživa u prirodi, u opreci je s društvom i često pesimističan. Karakterizira ga hiperbolizacija osjećaja. WERTHEROV ODNOS PREMA LJUBAVI I SMRTI: Ljubav je za Werthera patnja, bolest koja mu onemogućuje racionalno prosuĎivanje. On joj se ne može oduprijeti i jedini je izlaz iz te krize samoubojstvo. Smrt je za njega osloboĎenje od boli i patnje, ali i otvara nadu u ostvarenje sreće s Lottom u nekoj novoj dimenziji postojanja. KRATAK SADRŽAJ: Mladi pravnik Werther dolazi u neki grad. Zadivljen je ljepotom krajolika, koju opisuje svome dragom prijatelju Wilhelmu. No, Werther opisuje i mnoge dogaĎaje vezane uz

Hoteći se praktično zaposliti da bi izmakao mislima na Lottu. Neuspio pokušaj da se zaposli i da u tom poslu naĎe zadovoljstvo pojačava potisnute osjećaje prema Lotti. No. kako ne bi narušio sklad meĎu zaručnicima. što Werthera čini još depresivnijim. lišava života i kažnjava društvo. ja ne mogu bez nje živjeti. Werther se vraća u gradić gdje su se bili upoznali. Zlo sam ti za dobro vratio. Za roĎendan Werther dobiva jedno izdanje Homera kojeg obožava i vrpcu s Lottine haljine koju je nosila kad su se upoznali. U gradu na nekakvom balu susreće pukovnikovu kćer Lottu. Zbogom. to se sve odvijalo dok je Albert bio na poslovnom putu. tj. Možemo ga podijeliti u dva djela. Charllotu i Maxa. izmeĎu dvije vitke lipe. idealni (lijep. u blizini. a drugi do njegove sahrane. on ih dobiva. ali moram otići odavde. oko jedanaest sati. Werther je bio tužan znajući da Lotta nije njegova. Trebao bi vidjeti kako glupim se činim kada se u društvu govori o njoj! A kada me još i upitaju kako mi se ona sviĎa! . .. U svojim osjećajima nije površna. Kako sam ja. Cijeni je i poštuje pružajući joj nadu i sigurnost za sretan i miran budući život. zbogom!! Jedan susjed vidio je kad je planuo barut. uzeo pištolj te opalio metak ravno u desnu sljepoočnicu. prilično bogat) mladić.SviĎa! Smrtno mrzim tu riječ. Albert s koji. Kakav bi morao biti čovjek komu bi se Lotta samo sviĎala. IzmeĎu Werthera i njegove okoline nesporazumi se množe i Lotta bi se htjela izvući iz te situacije. čime se sve više udaljava od stvarnosti.. no u teškom stanju. i to me čini sretnim. kako je i dalje vladao mir. no ona ga opet na neki način voli. ali je prosvjetiteljski suhoparan pa ga romantični mladić teško podnosi i doskora napušta službu.grad. taj čin ga je potaknuo na pisanje ove knjige. OsuĎena je na isprazan život u svakodnevnom životu malog gradića. mladić se dade nagovoriti da primi mjesto tajnika kod jednog diplomata.. i čuo je pucanj. a pri tom ga blaži misao da ih je sa zida skinula Lotta i obrisala svojim mekanim rukama. O DJELU: Djelo ima uzorke iz piščeva života. uglaĎen. on odlazi. Ponaša se kao da ona nema zaručnika te stvara iluzije o zajedničkom životu s njom. Tema samoubojstva se očituje na kraju djela. Werther je popio čašu vina. Alberte. Time je što nije otjerao Werthera od Lotte dokazao da je baš on njena čvrsta ruka koja je čuva da ne prekorači konvencije društva. Prvi dio do njegova odlaska u grad. a svećenika nije bilo. Preminuo je u podne. pada joj oko vrata i njihove se usne prvi put sjedinjuju. iako pokazuje naklonost i možda čak ljubav prema Wertheru. romantični. ona mu nareĎuje da par dana izostane. ALBERT: stabilan i realan lik. Gaji ljubav prema Lotti koja je od početka osuĎena na propast. Neka mi smrt bila na sreću! Pun je. Prije smrti. Albert nije mogao. – udara dvanaest. Poslanik tuži Werthera ministru. komu ne bi ispunjavala sve misli. Nositelj je “svjetske boli” u kojem čitatelji vide ili žele naći sebe jer on je uzor kako treba osjećati. zbogom. Teško podnosi službu jer nije birokrat nego pjesnička duša. koja ga isti tren očara svojom ljepotom. U drugu ruku Wertherova ekscentričnost vrijeĎa trijeznog Alberta koji mutno naslućuje da bi mu Werther mogao postati opasan. ali Werther ipak provodi dosta vremena s njom. Kako su mi samo svježe njene usne i svježi osmjesi mamili dušu! Naravno. (. Svećenik ga nije ispratio.Wertherov novi gospodar nije loš čovjek. Voli Lottu. Suprotnost je Wertheru.. Sluga ga je pronašao ujutro još živog. no ministar pokazuje više razumjevanja i daje mladiću očinske savjete kako se u buduće ima vladati. Ne. Vraća se još jednom Lotti. da mu to bude i izvor njegova jada? Tada Werther shvaća da mu više nije tu mjesto i. Lottu možemo podijeliti na dvije osobe iz Goetheova života. ona je zaručena za Alberta. gubi volju za službu koja ga nikad nije privlačila. ali sama ne zna kako. U podne je preminuo. On me smatra umnim čovjekom. Roman je pisan u pismima kako bi izgledao realniji i bliži svakodnevici. A kako njegov gospodar voli sitničavo zabadati. Sluga je te večeri otišao znajući da će se nešto loše dogoditi. a ipak moram. obrazovan. Werthera su nosili obrtnici. a Werther kojeg već duže vrijeme salijeću misli o samoubojstvu izvršava sada posljednje pripreme. se nekoć dobro slagao sada mu je omrznuo.. a sve mu se čini da Lotta u tom braku nije srtna koliko bi zaslužila. Werther se s njim ipak sprijateljio i svo troje provode sretne dane uživajući u bezazlenoj društvenosti i prirodnim ljepotama gradske okolice. Werther podnosi ostavku i stupa u službu nekog kneza kome ć na ladanjskom imanju kratiti vrijeme . za vrijeme tih razgovora. sve osjećaje! SviĎa! . poručivši Albertu da mu posudi pištolje jer se sprema na putovanje. nije više obraćao pažnju. Stari je sa sinovima išao za lijesom. Zar mora tako da bude? Ono što čovjeku predstavlja istinsku sreću. gutao one crne oči. Da bi spriječila svakodnevne Wrtherove posjete. Ali. počinje uviĎati da njezini osječaji nisu bezazleni. Werther je izrazio želju da ga pokopaju izvan groblja. dao ga je on pokopati na mjestu koje je sam bio izabrao. došao je i taj dan kada se Albert odlučio vratiti kući i povući se iz posla. Na posljednji počinak ispratila ga je Lottina rodbina. nosili su ga obrtnici. Neka se dakle zgodi što treba! Lotta. a ona je sigurna u njegovu ljubav. s ovoga groznog mjesta.) Noću. Njegov emocionalni svijet dominira njegovom osobom i on se.. Werther odlazi kući sav rastresen. ne mogavši odoljeti želji da je opet vidi.. ali ti ćeš mi oprostiti. kao što bi bilo nepristojno reći da je kriv onaj. Nakon trenutačnog zanosa Lotta se pribere i daje Wertheru do znanja kako ga više ne želi vidjeti. Alberte! Činim svemu tome kraj. Stanje doskora postaje neizdrživo. Wertherova ljubav prema Lotti svakim danom bila je sve jača i on je bio sve tužniji jer je vidio da Lotta nikad neće biti njegova. Teško je. Prijatelj Jeruzalem se ubio zbog ljubavi. I Lotta koja je dugo zavaravala samu sebe.. LIKOVI: WERTHER: sanjar. ali poštuje Alberta i zadanu riječ pa. Bojali su se za Lottin život.. nastoji je zatomiti i odbija ga. LOTTA: nježna i iskrena djevojka koja dokazuje da je sposobna pridržavati se moralnog kodeksa. poštuje njezinu obitelj. koji bi umro od kakve opake groznice. svjestan da mu Lotta nikad neće pripasti.. Ali. kukavan je onaj koji sebi život oduzima. koja se udala za Alberta.

 Registracija  Help  Korisničko Lozinka Prijava   o o o o    Zapamti me Portal Forum o Današnje poruke Često postavljana pitanja Kalendar Forumski alati Brzi linkovi Blogovi Što je novo? Što je novo? v2.0        Forum Društvo Školarci i studenti Lektire Lektira: Patnje mladog Werthera Napredna pretraga Prikaz rezultata 1 do 2 od 2 Tema: Lektira: Patnje mladog Werthera   1. 21:43#1 shelby . Alati teme Prikaz 23-09-10.

a dijelom iz vlastitog života. ali se ipak vidi da nisu tako strogo odvojeni. a drugi dio je tužan i sumoran. . Prvi dio do Wertherova odlaska u grad. Jerusalem je Goetheov prijatelj sa studija u Leipzigu koji se ubio zbog nesretne ljubavi prema kćeri svojeg poslodavca. inverzija). i prema njemu je nastao lik Werthera.smart&sexy :P Array Datum pristupanja 30 Jan 2010 Lokacija ZG Poruke 3. .Djelo nema klasični oblik nego je pisano u posve novom obliku. a ne samoga sebe. Lik Lotte je dijelom nastao prema Charlotti Buff. Možemo ga podijeliti u dva djela. a drugi do njegove sahrane.025 Blog Entries 69 Zahvala 277 Zahvaljen/a 196 puta u 131 poruka Lektira: Patnje mladog Werthera JOHANN WOLFGANG GOETHE: PATNJE MLADOG WERTHERA Bilješke o djelu: Djelo je epistolarni roman jer tako djeluje istinitije i uvjerljivije.Plemići i graĎani su u djelu izmiješani iako nisu izjednačeni. Analiza likova: Werther Mladi pjesnik i slikar koji na majčin nalog odlazi kod svoje tetke u . . Charlottina zaručnika. . Romantičarska obilježja u djelu: .U većini slučajeva osjećaji prevladavaju razumom. Prvi je dio veseo i sretan. a da je djelo klasicističko on bi vjerojatno ubio Alberta.Werther samoubojstvo smatra junačkim djelom. dok je lik Alberta nastao po uzoru na njegova prijatelja Johanna Cristiana Kestnera. .Ima stilskih obilježja koja su u klasicizmu bila nezamisliva (eliptični stil. Goethe je temu dijelom preuzeo iz života Carla Wilhelma Jerusalema. Werther puno više priča o svojim osjećajima i duševnom stanju nego o dogaĎajima koji se zbivaju oko njega. a oni zapravo dočaravaju Wertherovu psihu.Ima mnogo opširnih i detaljnih opisa prirode. a dijelom prema Maximiliani la Roche.

Mislim da se tješi što uvijek ima dodatno rješenje za svoje probleme . ne smijem kazati da nisam uživao radosti življenja. umije svoj vrtić dotjerati i potkresati kao raj. želio bih si otvoriti neku žilu koja bi mi omogućila vječitu slobodu. Samo ne prečesto da joj nešto darujete. to vam ne branim. pod teretom odmiče svojim putem.tamnice.» Ovdje Werther prvi put govori o smrti . 'Posluša li čovjek. u srcu uvijek održava sladak osjećaj slobode i to da ovu tamnicu može napustiti kad hoće. «Živim tako sretne dane kao što ih Bog čuva za svoje svece. jer je čovjek.da. Njegove patnje počinju tek kada dolazi Albert i tek tada uviĎa kako je njegova ljubav nemoguća. samo morate ljudski ljubiti! Razdijelite svoje sate. a ako je umjetnik . kojemu je dobro. sve sate u danu provodi uz nju. «Priča se o nekoj plemenitoj vrsti konja koji kad ih odviše zagriju i iscrpe jahanjem sami sebi nagonski pregrizu žilu ne bi li lakše disali. ali onda upoznaje Lottu te se odmah zaljubljuje u nju. makar zbog toga morao i propasti. i bilo sa mnom što god bude. i Wilhelme. čovjek koji obnaša neku javnu službu i kaže mu: ''Fini mladi gospodine! Ljubiti je ljudski.smrt. da budem iskren. Izračunajte svoj imetak i ono što vam ostane kad pokrijete svoje potrebe. sve je bilo veselo. a nakon toga govori kako je smrt zapravo osloboĎenje od tijela . još sam se zaklinjao da djevojka koju volim. kako bi joj svakoga trenutka iskazalo da joj se predaje. svojom željom za smrti. možda za njezin roĎendan i imendan itd. jedne za posao.s njegovom umjetnošću. «Tko pak u svojoj poniznosti spozna kamo sve to ide. Isprva jednostavno uživa u prirodi i seoskoj idili. «Više nisam bio čovjek. iako je i prije znao da je Lotte zaručena. a ako si zaljubljen onda ne možeš misliti ni na što drugo. taj je miran. Mi ga upoznajemo preko pisama što ih šalje svojem prijatelju Wilhelmu. rasipa sve svoje snage. samo je s njegovom ljubavlju gotovo.» Werther ovdje govori kako su osjećaji i razum oprečni pojmovi koji nikako ne idu zajedno jer ako razumno biraš djevojku ne možeš imati osjećaje za nju. a i sretan je.» Mislim da se ovdje pokazuje kako se Werther zaljubio u Lottu na zabavi. sjajno. ma koliko skučen bio. na koju polažem pravo. a sate odmora posvetite svojoj djevojci. onda je to uporabljiv mladić i sam ću ga preporučiti svakom knezu da ga postavi u neki kolegij. «Mlado srce posvema ovisi o nekoj djevojci. Držati najljupkije stvorenje u rukama i s njim uokolo letjeti kao vrijeme.prvo govori kako svi žele što duže živjeti. Zatim pak. i kako strpljivo i onaj koji je nesretan. Meni je često tako. nikad ne bi trebala plesati valcer s nekim drugim osim sa mnom. pa i svoj svijet stvara iz sebe samoga. nitko nije tužan i tako se poletno i nevino on zaljubio. tako da je nestajalo sve oko nas. mirno se suočava sa sudbinom. a svi su jednako obuzeti željom da još minutu duže vide svjetlost ovoga sunca .Wahlheim (izabrani dom) da riješi s njom pitanje nasljedstva. A onda doĎe neki filistar.» . onaj koji vidi kako lijepo svaki graĎanin.» Wertherova pomirenost sa životom i samim sobom. sav svoj imetak. iako se ja uopće ne slažem s tim jer uvijek postoji nada da će budućnost biti bolja.

Wilhelme. to je sve. smrću . što mi odavno već predbacuju. u tome nema ništa. Sve to od nje čuti. u koji ga katkad uspava ravnodušnost života!» . s kojih su se s punom slašću smješkali užici nedužna suosjećanja ljubavi. on traži hranu i nezadovoljan se vraća od isprazna milovanja. Nije osjećala kakva bi to bila samilost da mi je sve to prešutjela. a potom. «Kako se priroda priklanja jeseni.» Dokaz da su njegovi opisi prirode i opisi njegove psihe . «Svaka riječ što ju je izgovarala prodirala mi je u srce poput mača. to sam i predviĎao. ali tko bi se toga mogao držati! Svakog dana podlegnem kušnji i svečano si obećam: sutra ćeš jednom izostati. «''Njegov poljubac''. ne slaže se s takvim društvenim podjelama.čini se kao da je samo tražio razlog da napusti taj uskogrudni svijet u kojem se osjeća sputano i nelagodno. a to je prvi uzrok Wertherova ponovnog odlaska. Kako će se takvi od sada rugati i radovati kazni za moju oholost i moje podcjenjivanje drugih. To ne bi trebala raditi! Ne bi trebala draškati moju maštu takvim slikama nebeske nevinosti i blaženstva i buditi moje srce iz sna. A smijem se vlastitome srcu . opet naĎem neki neodoljivi razlog i prije nego što bih očekivao. Preda ptici nekoliko mrvica kruha sa svojih usana. ali ne može se oduprijeti.kada konačno pronalazi neku ženu koju bi mogao voljeti isto toliko.to me uništavalo i još sam u sebi bijesan. a kada je tužan ne vidi dobre. reče ona.» Opisuje se Wertherova ovisnost.» Opet se opisuje Wertherova slabost i ovisnost o Lotti. a ukočen kao stara djevica. tj. a tek tu on to zapravo i shvaća. korak po korak. Ovo je dio nakon što je pobjegao od društvenih predrasuda i od rodnoga kraja. rekoh. Da.ispunjavam njegovu volju.Opet želja za slobodom. a kad doĎe jutro.kada je sretan ne vidi loše strane. «Poslanik me mnogo prekorava. i to glasom iskrenog suosjećanja . opijenost Lottom. posjetio bih rudnike u ***.'' ''On meni jede iz usta''. ''nije baš bez požude. samo bih opet htio doći bliže Lotti. u meni i oko mene nastaje jesen. a onda je još dodala što će se dalje brbljati i kakva će vrsta ljudi zbog toga likovati. nastojao sam se uvjeriti. no zapravo.» Još jedan razlog samoubojstva . Odvratio sam pogled. On je najpedantnija luda što u uopće može postojati. čovjek koji nikad nije zadovoljan sam sa sobom i kojemu stoga nitko ne može učinitinnešto na čemu bi ibo zahvalan. onda ga njezin stalež ismijava. zabranjuje društvo s njom.» Tu Werther priča o svojoj nesreći nakon odlaska od Lotte . već sam kod nje. a lišće sa susjednih stabala već je otpalo. Još četrnaest dana moram ipak ostati ovdje. ako ne i više od Lotte. «Već sam nakanio da je ne viĎam toliko često. «Kamo želim ići? Dopusti da ti to u povjerenju otkrijem. a ona je potpuno bespomoćna protiv toga.poslanik ne želi prihvatiti Werthera jer ima drugačije poglede na svijet i drugačiji način rada. Moje lišće žuti.

pritisnuo ih na svoje oči. da si on to ne umišlja. i za bolesnog oca. ipak postoje. djeca vole Werthera . pa na svome raštimanom glasoviru odbubnjam kontradansu. ne žali ni za čim. vidi se kako Werther polako gubi razum zbog Lottininih prikrivenih osjećaja naspram njega. sa sestrama i braćom. Wertherov prvi dojam o Lotti kao nevinoj prekrasnoj djevojci koja se požrtvovno brine za svoju braću i sestre. čemu sućut za moje patnje što se ocrtava na njezinu čelu?» Opet aluzija na smrt. ponaša se kao da je Werther njen mali lutak kojim upravlja i koji služi samo njenoj zabavi. a Werthera za muža. Čemu taj dobroćudni pogled kojim me ona često pogleda? Često? . a njoj kao da je dušom proletjela slutnja nekog strašnog nauma. dok je Albert bogat. «Razgovor je došao na plesnu zabavu. Bacio se pred Lottu u punom očajanju. mucave usnice mahnitim poljupcima. «Ona ne vidi. srednje visine.» . ali ipak ponekad. a jedina prepreka njihovoj ljubavi je financijsko stanje Werthera koji je dosta siromašan. Lotta Pametna i osjećajna djevojka koja se mora skrbiti za šestero braće i sestara. sve bude opet u redu. Svijet je za njih bio nestao. sjetnom se kretnjom prignula k njemu i njihovi se užareni obrazi dodirnuše. a ja tako požudno ispijam taj pehar što mi ga ona pruža za moju propast. više zbog njegova novca s kojim može djeci osigurati budućnost i obećanja majci. Sve! Do kraja! Tako su ispunjene sve želje i nade mojega života! Da tako hladan. On je ovio svoje ruke oko nje. Zaručena je za Alberta. ne često. na svoje čelo. reče Lotta.Ne. strašan kalež iz kojega ću ispiti pomamu smrti! Ti si mi ga pružila i ja ne oklijevam. A kad mi se nešto mota po glavi.Albertovoj sreći na putu je Werther. pritisnula o svoje grudi. kako se i ovdje vidi. nego zbog ljubavi. «Cijela silina tih riječi sručila se na nesretnika. a Wertherovoj Albert. stisnula je njegove ruke. uvjeren je da netko od njih troje mora otići jer svi troje zajedno sigurno ne bi mogli biti sretni . uhvatio njezine ruke. vole prirodu. koji.jedino što im je na putu je Wertherovo financijsko stanje koje ne bi moglo zadovoljiti potrebe šestero djece i nadolazeću.» Opisuje se Lottin izgled i njenu blizinu s njezinom djecom tj. i Lottino obećanje majci. u jednostavnoj bijeloj haljini s blijedocrvenim vrpcama oko rukava i grudi.» Oproštaj od Lotte.» Ovdje se vidi kako je i Lotta zaljubljena u Werthera. ''onda ću vam rado priznati da mi ništa nije draže od plesa. «Eto Lotte! Ne grozim se od toga da dohvatim hladan. jedino bi Lotta bila sretna kada bi mogla imati Albertov novac. Zaljubljena je u Werthera i njih dvoje su kao stvoreni jedno za drugo . Svijest joj se pomutila.oboje vole plesati. stisnuo je uz svoje grudi i obasuo njezine zadrhtale. «U predvorju se šestero djece od dvije do jedanaest godina vrzmalo oko djevojke lijepa stasa. ne osjeća da pripravlja otrov koji će uništiti mene i nju.''Ako je ta strast neka mana''.Lotta ovdje govori zapravo o Wertheru i on to zna. imaju isti ukus za književnost. čemu ljubaznost kojom prima nenamjerni iskaz mog osjećaja. tako ukočen pokucam na mjedena vrata smrti.

ali propada čim je ta mjera prevršena. Da je Werther na Cidovom mjestu on uopće ne bi pomislio na osvetu. svojoj ljubavi ne želi smrt nakon što uviĎa kako Lotta nikada neće biti njegova. Raspravljao je s Wertherom o samoubojstvu i pokazalo se da je Albert još uvijek ostao u klasicizmu i odan tradiciji. izbjegavala ga je. Nalazim da je jednako tako čudno reći kako je kukavica čovjek koji si oduzme život. Neuklapanje u društvo i nerazumijevanje društvanih normi . Werther i Cid: Da je Cid na Wertherovom mjestu on bi potpuno drugačije postupio. uvijek su pričali.» «''To je ovdje takva moda''nastavila je. boli. svi ga opisuju kao pedantnog i čestitog čovjeka što treba značiti da je iz ugledne obitelji i da ima novaca. a ujedno i Wertherov . uskratiti poštovanje Albertu.oboje su beznadno zaljubljeni i jedva suzdržavaju svoje osjećaje. ili bi pak morao ubiti Lottu zbog uvrede časti. Wertherove patnje: 1. što je za Werthera apsurdno. ''da svaki par ljudi koji pripadaju jedno drugome ostane zajedno za njemačkog plesa. za razliku od Fedre. šetali i u početku su samo bili prijatelji dok je Fedra Hipolita uvijek samo od sebe tjerala. pitanje je li netko slab ili jak. «''Ljudska narav''. nego može li izdržati mjeru svoje patnje. Werther je uvijek bio u dobrom odnosu sa Lottom. Ljubav prema Lotti i njezina neostvarivost 2. kao što bi bilo neprilično reći da je kukavica onaj koji umire od opake groznice. meĎutim. a ti znaš da je to grijeh što ga u ljudi mrzim više od svih ostalih. s kojim sam gotovo zaručena. nastavih. pa mi je zahvalan kad mu uskratim taj napor''» «Ne mogu. Werther i Fedra: Werthera možemo vrlo dobro usporediti i sa Fedrom . Njegova opuštena vanjština vrlo živo odudara od nemira mojega karaktera. Čini se kao da je malokad loše raspoložen.Albert Lottin zaručnik. sve do odreĎene mjer. dakle. On je osjećajan i dobro zna što ima u Lotti.» Opis Albertova karaktera. pa se stoga Hipolit nikada ni nije u nju mogao zaljubiti. patnju. Nije tu. koji se ne može prikriti. što je Werther odmah isključio i mislim da je previše osjećajan za to. «''Albert je čestit čovjek.''» Ovo je Wertherova i Albertova rasprava o samoubojstvu . ''ima svoje granice: ona može podnositi radost. Prvo bi Cid morao ubiti Alberta jer mu stoji na putu do ljubavi.Albert i Werther su suprotnosti. ali Werther. nego bi se bacio svojoj dragoj pred noge i rasplakao se. ne bi se zanimao za društvene norme i vjerojatno ju nagovorio na bijeg samo da mogu biti zajedno. bila ona moralna ili tjelesna.ja mislim da je Albert u pravu jer je mnogo teže podnositi bol cijeli život jedino s nadom za bolje sutra nego povući okidač s kojim sve nestaje. a moj partner loše pleše valcer.

ali kada ga sljedeći put sreće on je nesretan i očajan zbog neuzvraćene ljubavi. sada postaje omražena. Tako je. Propagira se čovjekov povratak prirodi. a ništa ga se nije dojmilo više nego naoko posve uobičajena slika Lotte kako dijeli svojoj braći i sestrama kriške kruha. kako je život nepravedan itd. Cijelo djelo govori o tome kako se on osjeća. ali i privilegija u kojima je uživalo plemstvo. Poklonici novog modnog krika u literaturi ističu. Takve je postavke usvojio i Goethe. Poznanstvo s onim seljakom koji je bio zaljubljen u svoju gospodaricu. oduševljava jednostavna životnost svakodnevnice pučana i u što sam se mogla uvjeriti nekoliko puta. Umjesto tih baštinjenih privilegija koje je plemstvu priskrbilo njihovo ime. a ovakvo smo razmišljanje već susretali u manirizmu. Oni su možda neuki i bezperspektivni. st. koju daje Goethe. ali i racionalističkim tezama i preporučao je prevlast emocija nad razumom. svako malo i on se rasplače. U ranijem razdoblju svoga stvaralaštva (kada je ovaj roman i nastao) Goethe je bio istinski sentimentalist. u 2. Još jedna teza koju su tadašnji književnici prigrlili jest uvjerenje da pravi genij – umjetnik stvara poput prirode. tužan. Dakle. Bio je u snažnom antagonizmu prema klasicističkim. Kako se ponašaju ljudi u pojedinim staležima? Kojem staležu pripada Werther? Izvjesno je da je Goethe bio pod snažnim utjecajem tada aktualnog «pokreta genija» kojeg je predvodio njemački zaljebljenik u narodnu epiku – J. koja svojim okrutnim pravilima života i rada otupljuje ljudska čuvstva. Gottfried Herder. Od njihovog pak plemstva nije im ostalo ništa do li . kako je neshvaćen. neće biti ničija!») 2. a prirodnost je osobina koju Wether odnosno Goethe veoma cijeni. ali su uspjeli ostati neiskvareni. 23-09-10. a kroz njega Goethea. koja je njegova prakolijevka. Werthera (zato se ovaj roman često naziva i poluautobiografskim). 21:46#2 smart&sexy :P shelby Array Prikaži sliku feudalnog društva u 18. GraĎani su prikazani kao ambiciozni. u prizoru dvoje zaigranih dječaka pronašao slikarsko nadahnuće. Upoznavanje sa pisarom koji je poludio zbog neuzvraćenoj ljubavi za Lottom Werther je bio uvjeren da će ga njegova neuzvraćena ljubav ili pretvoriti u luĎaka ili da će očajan na kraju ubiti Lottu. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom 2. probitačni i obrazovani ljudi koji se sve snažnije probijaju prema vrhu društvene ljestvice i kao da samo malo nedostaje da zasluženo zauzmu pozicije koje ipak još uvijek velikim dijelom leže u rukama plemića. polovini 18. on je više plakao nego svi ostali likovi zajedno. Civilizacija. Werther se divi tim relativno priprostim ljudima koji su voljni rezignirano živjeti svoje sasvim obične živote. Werthera. i sjedinjenje s njom. primjerice. st. romantičari se zalažu za kriterije zasluga. a Werther ga na kraju nalazi na sudu kako ga optužuju za ubojstvo iste gospodarice («Ako neće biti moja. Spomenutom pokretu rado se pridružilo njemačko graĎanstvo koje se na taj način borilo protiv dotadašnje francuske umjetničke nadmoći.Dodatni uzroci ubojstva: 1. a likovi im plaču kao kišna godina tako da je čudo što tadašnje knjižnice nisu potopljene. što se jasno vidi kroz razmišljanja njegovog junaka. pa i prepotenciraju ljudsku osjećajnost. ispostavlja se da od viška ipak boli glava i dolazi do reakcije na razdoblje prosvjetiteljstva u vidu sentimentalizma. Pomalo me podsjeća i na sapunicu i upravo zbog toga djelo nije po mome ukusu. Dojam o djelu: Djelo mi se nije svidjelo zbog Wertherove preosjećajnosti. i u početku je i sretan.

što Werthera dovodi u njemu mrsku službu u poslanstvu. a time ga zakidaju za sposobnost umjetničkog stvaralaštva. Werther pripada sloju pučana. Smatra da je savršen put prema Wertherovom oporavku neka konkretna aktivnost. U skladu sa sentimentalističkom percepcijom svijeta. U svojim se pismima Werther obraća prijatelju. na kraju uvijek postupi prema svom prvotnom impulsu. U više navrata ističe koliko se neshvaćenim osjeća.imena. Prezire okrutno rivalstvo meĎu svojim sugraĎanima koji. jedni drugima kljucaju jetra. genije. žedni uspjeha i novca. koju on nije spreman preuzeti. vrlo često. Isto tako. zajedljivi graĎanski odnosi. pa se gubi u melankoniji i gorčini vlastitih misli. Jako je sklon djeci. U početku. Stalo mu je do tuĎeg mišljenja o njemu. svjestan je da ljudi sve genijalce proglašavaju ili luĎacima ili pijanicama i to ga duboko pogaĎa. jer je ona ishodište svih pravila koja ga guše i ograničavaju njegova intenzivna osjećanja. Werther je saživljen sa prirodom oko sebe. proganja ga i razdire i nastupa jesen. dijeli i većina ljudi koji okružuju Wethera. sve mu se zlati pred očima. Prava je istina da. njegova duša prožima se s njome. a i njega uspješno blate svojim neoprostivim ponašanjem. Na vrhuncu očaja godi mu bešćutnost zimskih krajolika. On uistinu jest umjetnik. dok zapravo nastoji pobjeći sam od sebe i odgovornosti koje mu život nameće. priroda je odraz njegovih osjećanja. a i čitatelju se doima kao da osjeća navale ljetne vrućine. iako se ona poput bedema izdiže izmeĎu njega i njegove okoline sprečavajući ga da normalno funkcionira meĎu tzv. Wilhemu. a nemilostivu ruku obijesnih plemića osjetio je prilikom jednog plemićkog primanja na kojem je prisustvovao. Mada mnogo razmišlja u svojim postupcima. Posljedica dugoočekivane premoći graĎanstva jest sveopća težnja za naglim probitkom i život im se svodi na jurnjavu za (još) boljim životom. Smatra da njegov slikarski talent proistječe iz harmonije i inspiracije koju pronalazi u prirodi. nakon što uvidi bezizlaznost svoje ljubavi prema Lotti. u prirodi je personificiran njegov mir i relativna uravnoteženost i čitajući o njoj obuzima nas ljupkost i svježa razigranost proljeća. a s kojeg je. otjeran. Čini se da većina ljudi drži Werthera ekscentrikom kojeg satire dosada besposličarenja. Svugdje se osjeća izoliranim i konstantno bježi iz jedne sredine u drugu. Tada počinje čitati Ossiana i ponire u hladnoću opisanih krajolika. Sklon je vrlo burno reagirati prepozna li navedenu osobinu u čovjeku i tu je očit njegov djetinji nagon da promijeni svijet. Ta Wertherova tvrdoglavost potiče još veći bijes kod njegovih nadreĎenih. Ne slaže se s njegovim idealističkim i ujedno utopističkim shvaćanjem samog sebe i svoje životne misije. Werthera žaloste ti distancirani i. Kasnije. Prezire civilizaciju općenito. . što on. a slika u tome zrcalu mijenja se tijekom romana. zbog pripadnosti nazovimo to «krivom» staležu. i to ga čini posebnim. iako smatra da je on i po svome talentu i duši iznad svih koji ga okružuju. Redovito se sastaju na najrazličitijim skupovima i gozbama pod izgovorom nekakvih životno važnih poslova i dogovora. i povremeno nam daje naslutiti Wilhemov stav prema njemu. Kroz njegov kist pulsira duša prirode. uživaju u tonama kuharskih delicija. dakako. nije u stanju. Nastoji mu pomoći i u dosluhu je s njegovom majkom. ona ga raznježuju i bude neka čista osjećanja u njemu. priroda postaje njegovo najveće zlo. lišena uobičajene turobnosti i težine kojima su obojana sva ostala Wertherova razmišljanja. prenemažući se i smješkajući pred sebi jednakima. i tada donosi konačnu odluku o napuštanju ovozemaljskog svijeta. On kritizira Wertherovo preuveličavanje vlastitih problema i savjetuje ga da se smiri. Wilhem osuĎuje prijateljevu pretjeranu osjećajnost i nastoji ga potaknuti na razumniji i manje autodestruktivan način razmišljanja. opijen ljubavlju prema Lotti. U svome početnom zanosu. Njegovo shvaćanje umjetničke slobode doživljavaju kao prkos svakoj vrsti autoriteta i uporno traže od njega da im se ipak pokori. On osjeća prirodu u svoj njenoj osebujnosti i svim čulima upija njenu neponovljivu ljepotu. Najviše ga od svih ljudskih mana iritira zlovolja koju izjednačava s ohološću. Taj stav. takoĎer iz Ossianovih djela. Društvo oko sebe uglavnom kritizira. ali i pokazuje njegovu nesposobnost adaptacije u društvu. usudila bih se reći. a on tu svoju posebnost ludo voli. Odnos društva prema Wertheru i Werthera prema društvu i prirodi: Čitav roman pisan je u epistolarnom obliku i ta je neobična forma svojstvena modernizmu koji već u Goetheovo vrijeme pušta prve korjenčiće. «običnim ljudima».

a čini mi se i tješi struktura patrijahalnog načina života iz razdoblja antike. no svugdje se osjeća neshvaćenim i izgubljenim. bez ikakvog sluha za savjete ljudi koji ga okružuju i nastoje mu pomoći. Boga i sudbinu i u tome se zrcali njegova nezrelost. a to je da je prilagodba preduvjet opstanka. Ne shvaća osnovno načelo preživljavanja. Tada konačno umire dijete u njemu i on pada u apsolutno beznaĎe. Definitivno je i neporecivo posebna biljčica. zapravo se radi o dvjema krajnostima. kad su ljudi bili mnogo više vezani uz svoje obitelji. mogu je obilno naći u svome Homeru. Junačke epizode Homerovih spjevova raspiruju mu maštu i krijepe ga učvršćujući njegov idealistički svjetonazor. Zapravo je prilično svojeglav i postupa instinktivno i hirovito. SviĎa mu se intimnost tadašnje svakodnevnice. Takav opskurni.Tko su Wertherovi najdraži pisci? U prvom dijelu knjige Werther se utapa u Homerovim stihovima. Njegova umjetnička duša poput najfinijeg radara registrira svaki trzaj na licima drugih ljudi. gotovo nehumanim. On bježi s jednog mjesta na drugo. dok se Wetherova trenutačna osjećajna stanja odražavaju u prirodi u vidu godišnjih doba koja on dočarava opisujući razne pejzaže u svojim pismima. Koliko sam puta njime smirio uzavrelu krv!» Nakon bolne spoznaje o neostvarivosti svoje ljubavi prema Lotti prestaje čitati Homera. ne da živjeti jer «Nada umire posljednja». svaku vibraciju koju ljudi i nesvjesno odašilju. a smatra da je uzrok tome njegova genijalnost. Braneći svoje utopističke stavove. Bez nade se. Tim je refleksnim antagonizmom toliko zaslijepljen da ne uviĎa da njegov preizraženi sentimentalizam nije ništa manje pogrešan od pretjeranog racionalizma. dakako. uživa jer ga to čini jedinstvenim. Nadahnjuje ga. uvredljivom. Njegov najveći problem je što ne zna za kompromis. U snažnoj je opoziciji prema strogim. Umjesto da se pritaji i ne baca biserje pred svinje. Smatra da bi tako popustio ljudima koji njegovu genijalnost nazivaju ludošću i likuju nad njegovom nemoći da se afirmira u društvu. on glasno protestira protiv svake situacije koju doživljava kao nepravednu i svake tvrdnje koju smatra netočnom i. Prirodu gleda očima antičkih umjetnika trseći se da u njoj pronaĎe sklad kojeg ne može pronaći u sebi samom: «Kad mi treba uspavanka. To je čovjek na kraju puta sazrijevanja čiji entuzijazam postupno blijedi jer postaje bolno svjestan činjenice da ne može promijeniti svijet. i želi uvjeriti svijet u ispravnost romantičarskog svjetonazora. a s njome i sam čovjek i tada Werther zapada u stanje neprirodne rezigniranosti te se u njemu raĎa pomisao o . Slikarski talent u skladu je s njegovom osjećajnom osobnošću i izvrstan je Goetheov pečat Wertherovoj kakarterizaciji. Werther je taj «zov divljine» isčeprkao iz najintimnijih kutaka svoga srca. koji kod graĎana često mutira ili biva zanemaren. Smatra se neshvaćenim genijem i u tome uvjerenju nalazi opravdanje za svoje samovoljno ponašanje. često je u sukobu s okolinom. Zaljubljenost u prirodu iskonski je čovjekov instinkt. stoga. a potajno čini po svome. «Ossian je iz mojega srca istjerao Homera. čak u tolikoj mjeri da on i priroda postaju jedno. Ošamućeno guta priče o nemogućim pozicijama u koje dospijevaju Ossianovi likovi i razbucanoj prirodi koja odražava poremećene odnose meĎu njima.» Karakterne osobine lika i uzroci njegovog propadanja: Werther je superosjećajni romantičar koji se rado prepušta svojim istančanim čuvstima i uranja u svoj svijet intenzivnih emocija i razmišljanja. Sada se posvećuje proučavanju Ossianovih melankoničnih i hladnih opisa pejzaža. svaljuje krivnju na druge. a i meĎusobno. u dubini duše. Neponovljiva prirodna ljepota reflektira se u Wertherovim slikama. Kategorično negira potrebu za strukturom bilo kakve vrste. Niječe odgovornost za rezultate vlastitih postupaka. prezire pravila koja ograničavaju njegov umjetnički virtuozitet kao i civilizaciju koja nameće takva pravila i zdušno odbija autoritete bilo kakve vrste. Nedostaje mu fleksibilnosti i ustraje u toj svojoj tvrdoglavoj nepokornosti jer kompromis izjednačava s porazom. a u svijetu u kojem trenutno živi ne može opstati. Koji li je to svijet u koji me ovaj divni pjesnik vodi! Lutati pustarom dok oko mene huji vihor što u magli koja se puši dovodi duhove predaka po mjesečini koja u sumraku svjetluca. Drži se iznad ostalih ljudi i igra ulogu mučenika u kojoj. gotovo bolesni ugoĎaj izvrsna je analogija Wertherovim pomahnitalim osjećanjima. materijalističkim stavovima racionalista.

Obožava način na koji ga ona vidi. Troje ljudi je gužva.Default Style -. onoj koja mu je nedostupna. Werthera je upropastila njegova naglašena osjećajnost i nemogućnost adaptacije okolini u tolikoj mjeri koja bi mu omogućila opstanak. gotovo eterično biće i nikad joj ne bi naudio. Wertherova izopačena logika navodi ga na zaključak da je on tu suvišan i odlučuje se rastati od danjeg svijetla. gdje stvara isključivo prema vlastitom nahoĎenju. Lotta je za njega savršeno. Razlog Wertherove očaranosti Lottom možemo potražiti u modernoj psihologiji. unatoč pojedinim nesuglasicama.Hrvatski (HR) . Odatle onaj snažan šok kojeg je doživio kada mu je surova istina konačno uspjela prodrijeti do svijesti. već se zanosi grdnim zabludama da će se sve riješiti samo od sebe. već da ga zadivljeno promatra i sluša hraneći njegov ego. a odbacuje bilo kakva pravila. no on nije spreman prihvatiti realnost. Baš kao što je Freud rekao: «Svoju ljubav mogu dati samo onome tko je po svojim glavnim osobinama dovoljno sličan meni da u njemu mogu voljeti sebe. i sam priznaje da se uz nju osjeća važan i potreban. Lotta je ta osoba koja mu je toliko slična da ga razumije. On je maksimalno idealizira – naime. dakle – netko mora napustiti mjesto zločina. ne spominje nijednu njenu manu – zbog čega se još dublje zaljubljuje i postaje nezdravo ovisan o njoj. Silina osjećaja dovela je njegov živčani sustav do preopterećenja i na kraju gubi sposobnost zdravog rasuĎivanja i zapada u beznaĎe te jedini izlaz vidi u smrti. Crozona na Facebooku: Crozona fan page | Crozona fb profil Crozona na Google+: +Crozona Odgovori s citatom Brza navigacija Lektire Vrh « Prethodna tema | Sljedeća tema » Zabilješke Zabilješke               Facebook Twitter StumbleUpon Google Pravila pisanja poruka Ne možete otvoriti novu temu Ne možete ostaviti odgovor Ne možete stavljati privitke Ne možete uređivati svoje postove BB code je Uključeno Smajlići su Uključeno [IMG] kod je Uključeno [VIDEO] code is Uključeno HTML kod je Uključeno Pravila foruma -. i smatra ga poštenom i dobrom osobom. ali ipak dovoljno skromna i ponizna da se ne drži iznad njega. bezglavo se prepušta zaljubljenosti ne želeći razmišljati o mogućem ishodu te nesuĎene ljubavi. Na sličan je način doživljavao umjetnost.samoubojstvu. Svjestan je svoje genijalnost i zaljubljen je u činjenicu da je poseban te žudi za nekim s kim bi mogao podijeliti svoja nadprosječna osjećanja i misli. Srodnu dušu pronalazi u jednoj jedinoj osobi – Lotti – dakle. to je činjenica.» Za Werthera. S njenim se zaručnikom Albertom prilično dobro upoznao. Pronašavši ljubav svog života. čak i zbližio. dok jednom ne lupi glavom o zid.

net Crozona. ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3. Vrijeme je 12:43. All rights reserved.net. forum & blog.1. Inc. . Kontaktirajte nas   Crozona Arhiv  Vrh Najbolje sise svijeta Seksi guze tenisačica Kako uz mali trik do više sexa Savjeti djevica Kreativne reklame za kondome Analni sex – 10 stvari koje morate znati Sva vremena su GMT +1.0 nelokalizirana licenca. Powered by vBulletin™ Version 4.10 Seksi cura April Scott B Copyright © 2012 vBulletin Solutions. čiji je autor Crozona. Hrvatski prijevod © Crozona.net United-Forum: CSS-SpritesAdvanced Header Info by SEO Tools and SEO Forums Djelo Portal.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful