Fakultet prirodoslovno-matematikih odgojnih znanosti Sveuilite u Mostaru Kolegij: Raunalne mree prof.dr.sc.

Drago agar

SEMINAR BLUETOOTH TEHNOLOGIJA

Marina Kalapuri i Ruica urevi Oraje, veljaa 2012.god.

Sadraj
1.Uvod 2. Bluetooth tehnologija 2.1. Razvoj Bluetooth-a i Bluetooth SIG-a 2.2. Naziv Bluetooth 3. Bluetooth specifikacija 3.1. Osnove Bluetooth-a 3.2. Bluetooth suelje, modulacija i kanali 3.2.1. Osnove Bluetooth suelja 3.3. Bluetooth kanali i frekvencije 3.4. Razine Bluetooth snage 3.5. Bluetooth prijenos podataka i datoteka, veze i kodek 3.5.1. Bluetooth veze 3.5.2. Bluetooth kodek 3.6. Bluetooth host- protokoli 4. Bluetooth profili 4.1. Osnove Bluetooth profila 4.2. Kratki pregled Bluetooth profila 5. Bluetooth umreavanje i uparivanje 5.1. Osnove Bluetooth mrenih veza 5.2. Bluetooth uparivanje 6. Bluetooth sigurnost 6.1. Pitanja Bluetooth sigurnosti 7. Zakljuak

1.

Uvod

Postoje razliiti naini na koje se mogu povezivati elektronski ureaji: ice, kablovi, radio signali, itd. Bluetooth beina tehnologija je inicijalno razvijena kao tehnologija za beino povezivanje mobilnih aparata i njihovih ekstenzija, ali porast broja i funkcionalnosti elektronikih ureaja uz stalnu tendenciju njihove meusobne komunikacije dovodi do potrebne komunikacije izmeu razliitih elektroninih ureaja te jo breg porasta broja potrebnih ica i kabela. To je poprimilo tolike razmjere da je malo ljudi koji koriste raunala, a da nisu vidjeli i iskusili nepreglednu gomilu kabela. Tada na scenu stupa Bluetooth tehnologija koja ima prednost to je beina i automatizirana, tako da pojednostavljuje proces povezivanja ureaja koje koristimo. Kada je potrebno da dva ureaja meusobno komuniciraju, mora se ostvariti suglasnost oko nekih stvari prije nego to komunikacija moe da pone. Bluetooth tehnologija koristi se za prijenos podataka na udaljenosti u krugu od 10-ak metara od ureaja, razliitim brzinama uz razliitu kvalitetu. Budui da omoguuje povezivanje razliitih ureaja u privremenu mreu, ova tehnologija je doivjela veliki uspjeh i brzo postigla iznimnu popularnost.

2. Bluetooth tehnologija

Slika 1.

Bluetooth je doivio uspjeh zbog svoje sposobnosti povezivanja vie razliitih ureaja koristei beinu tehnologiju. Inicijalno, Bluetooth se pojavio prvenstveno radi potrebe spajanja mobilnih ureaja, te mobilnih ureaja i slualica, ali je poelo i koritenje u drugim raznim primjenama. Danas, Bluetooth tehnologije je toliko napredovala, da je sada sastavni dio mnogih kuanskih predmeta. Bluetooth je radijska tehnologija kratkoga dometa (u ovisnosti koji razred se koristi, Bluetoothov radijus varira od 1 -100 metara) danas toliko uobiajena da je podravaju zbilja mnogi ureaji, krenuvi od mobilnih telefona, slualica, pisaa, runih, stolnih i prijenosnih raunala, tipkovnica i mieva te ostalih digitalnih ureaja, a esto ima i u bolje opremljenim automobilima. 2.1.Razvoj Bluetooth-a i Bluetooth SIG-a Razvoj Bluetooth tehnologije datira iz 1994 kada je Ericsson predstavio ideju tj. koncept takve beine mree koja spaja ureaje poput mobitela i slualica, ali iza te prvotne ideje,koja se tada jos nije zvala Bluetooth, krila se puno vea mogunost a to jest spajanje razliith ureaja, beinim putem, to je do danas i ostvareno. Kako bi se tadanja ideja mogla razvijati, morala je postati industrijski standard, pa su se u veljai 1998. god, udruile 5 velikih tvrtki te formirale ineresnu skupinu pod nazivom Bluetooth SIG (Ericsson, Nokia, IBM, Toshiba i Intel), koja se jako brzo radila na razvoju Bluetooth tehnologije.Zatitni znak je na slici 1. Tri mjeseca nakon formiranja posebne interesne skupine, koja jo nije bila poznata kao Bluetooth SIG, naziv Bluetooth je usvojen. [1]

Globalno sjedite Bluetooth SIG-a je u Kircland-u (Washington, SAD) a ima i lokalne urede u Hong Kongu, Pekingu, Kini (Seoul), Koreji (Minato-ku), Tokyju, Tajvanu, i Malm-u (vedska). 2.2.Naziv Bluetooth Bluetooth je dobio naziv po srednjovjekovnom danskom kralju Haraldu Plavozubom (danski Harald Blatand, engl. Harold Bluetooth) koji je bio poznat po svojim mogunostima diplomatskih pregovora, gdje je esto uspijevao napraviti visoko razumijevanje i komunikaciju izmeu vie strana s razliitim interesima. Uspio je pomiriti zaraene narode na podruju dananje Danske, vedske i Norveke. Uspostavio je ujedinjeno kraljevstvo Dansku, te prihvatio kranstvo. Naziv "bluetooth" odabran je zato to ta tehnologija omoguuje komunikaciju razliitih ureaja. [2]

3. Bluetooth specifikacije Bluetooth standarda ima mnogo, i svaki nosi nove promjene koje su bile potrebne kako bi se drao korak s trenutnom tehnologijom i potrebama korisnika. Bluetooth v1.0, koncept prvog Bluetooth standarda objavljena je u srpnju 1999 Bluetooth v1.0a, prva javna verzija Bluetooth v1.0b, male nadopune kako bi se smanjili neki problemi , prosinac 1999 Bluetooth v1.0b + CE je inaica kojoj je dodan Critical Errata (kritina tiskarska greka), studeni 2000. Bluetooth v1.1, izdana u veljai 2001., prva korisna inaica,u kojoj su ispravljane mnoge pogreke u Bluetooth specifikaciji;izkoritena od strane IEEE za njihov standard IEEE 802.15.1. do 2002.god. Bluetooth v1.2, studeni 2003.,objavljena od IEEE kao IEEE 802.15.1, koritena do 2005.god., posljednja verzija, izdana od strane IEEE;uvedena su mnoga poboljanja: *preskakanje sa frekvencije na frekvenciju (frequency hopping) *bre povezivanje i otkrivanje ureaja, * vea brzina prijenosa podataka

* bolja kvaliteta govora preko audio kanala * uvedena je provjera toka podataka Bluetooth v2.0 + EDR, objavljena u studenom 2004. god.,verzija koja Bluetooth Enached Data Rate (EDR) tehnikom dosee brzine prijenosa do 3 Mbit/s (u praksi brzine su do 2,1 Mbit/s. Bluetooth v2.1 + EDR je u potpunosti kompatibilna sa inaicom 1.2 a usvojena je u lipnju 2007. god. a glavna znaajka je sigurno jednostavno uparivanje (SSP). Ova inaica ima i druga poboljanja, ukljuujui produen odgovor na upit (EIR), to osigurava vie informacija tijekom procedure upita, to omoguuje bolju obradu podataka ureaja prije samog povezivanja. Bluetooth v3.0 + HS usvojen je u travnju 2009, god.

Podrava u teoriji brzinu prijenosa podataka do 24 Mbit/s.Glavna nova znaajka je dodatak IEEE 802.11 standarda, kao kanal visoke brzine za poveanje brzine prijenosa podataka do 10+ Mbps. Bluetooth 3.0 ureaji bez oznake +HS nee podravati visoku brzinu, nego e imati samo znaajke koje podrava 3.0 ili ranije inaice. Bluetooth v4.0 inaica je koja ukljuuje Classic Bluetooth, Bluetooth high speed i Bluetooth low energy protokole. Bluetooth high speed temeljen je na Wi-Fi, a Classic Bluetooth nasljeuje Bluetooth protokole. Bluetooth low energy (BLE) je podskup Bluetootha v4.0 sa potpuno novim protokolima za rapidnu izgradnju jednostavnih veza, poznat kao Wibree.Verzija je usvojena u prosincu 2009.god. [1] 3.1. Osnove Bluetooth-a Prvo izdanje Bluetooth je bilo za beini sustav podataka koji bi imao brzinu prijenosa podataka do 721 Kbps uz dodatak do tri govorna kanala. Jedan od glavnih primjena je beino povezivanje za slualice na mobilne telefone, omoguavajui radije koritenje male slualice, a ne direktan razgovor u telefon.

Druga primjena Bluetooth tehnologije je osigurati vezu izmeu ad-hoc beine mree i postojeih ianih mrea podataka. Tehnologija je namijenjen niskim cijenama kako bi se lako mogla integrirati u elektronike ureaje svih vrsta. Bluetooth koristi besplatnu licencu ISM frekvencijskog pojasa za svoje radio signale i omoguuje komunikaciju izmeu ureaja do najvee udaljenosti od oko 100 metara. Bluetooth je dobro afirmiran, ali usprkos tome, daljnja poboljanja se uvode, pri emu se najvise tei brem prijenosu podataka i veoj fleksibilnosti, a osim toga napori su uloeni i u kooperiranje, kako bi ureaji razliitih proizvoaa mogli komunicirati. 3.2.Bluetooth suelje, modulacija i kanali Bluetooth suelje je dizajniran da omogui pouzdanu komunikaciju na kratkim udaljenostima. Radio suelje je relativno jednostavno, iako ima mnogo atraktivnih znaajki. Bluetooth suelje podrava velik broj kanala i razliitih razina vlasti, kao i pouzdane oblike modulacije. 3.2.1. Osnove Bluetooth suelja Bluetooth ureaji rade u frekvncijskom pojasu od 2,4 GHz do 2,4835 GHz tj. u takozvanom industrijko-znanstveno-medicinskom pojasu (ISM). Budui da se koritenje ISM pojasa ne plaa, spektar je napuen korisnicima, pa se radio sustavi moraju projektirati tako da se uspjeno nosu sa problemima interferencije i promjene jakosti signala. Ti problemi se rjeavaju s tehnikom frekvencijskog preskakivanja sa rasprenim spektrom (FHSS-Frequency Hopping Spread Spectrum). Bluetooth prijenos ostaje samo na danoj frekvenciji za kratko vrijeme a u sluaju interferencije podaci e biti ponovno kasnije poslani kada signal promijeni drugi kanal sa manjom interferencijom. Kod FHSS modulacije definiraju se frekvencijski skokovi unutar spektra gdje se pod skokovima misli na ekstremno brze promjene frekvencija na kojima se prenosi podaci. Odailja alje kratke nizove podataka na jednoj frekvenciji neko vrijeme a potom se prebacuje na drugu frekvenciju pri emu odailja i prijemnik moraju biti sinkronizirani prema slijedu preskakivanja kako bi odrali logiki kanal jer u suprotnom dolazi do gubitka podataka. Bluetooth tehnologija uz FHSS tehniku najee koristi Gussovu frekvencijsku modulaciju signala ( GFSK). 7

Tijekom razvoja Bluetooth standard je odluio usvojiti uporabu tehnike preskakivanja s frekvencije na frekvenciju (frequency hopping), radije od direktnog pristupa sekvencijalog rasprenog spektra, jer je u mogunosti da radi u veem dinamikom rasponu. Ako tehnika direktnog sekvencijalnog rasprenog spektra bude koritena, tada e ostali odailjai blii prijemniku blokirati zatraeni prijenos. 3.3.Bluetooth kanali i frekvencije Bluetooth frekvencije nalaze se u 2,4 GHz ISM pojasu.ISM pojas obino se protee od 2 400 MHz do 2 483.5 MHz (tj. 2,4000 - 2,4835 GHz). Bluetooth kanali su rasporeeni po 1 MHz, od drugog, poevi od 2. 402 MHz i zavrava na 2 480 MHz. To se moe izraunati kao 2401 + n, gdje n varira od 1 do 79. U nekim zemljama raspodjela ISM pojasa ne doputa koritenje cijelog niza frekvencija. U Francuskoj, Japanu i panjolskoj, slijed skokova (hop sequence) mora biti ogranien na samo 23 frekvencije zbog manje raspodjele ISM pojasa. Tu su i neke Bluetooth frekvencije koje zahtjevaju tonost za Bluetooth prijenose. Preneseni poetni frekvencijski centar mora biti unutar 75 kHz od centra frekvencije prijemnika. Da bi se omoguila uinkovita komunikacija, koja se odrava u okruenju u kojem odreen broj ureaja mogu primati signal, svaki ureaj mora imati svoj identifikator. To osigurava da 48bitna vrsta ina adresa identiteta daje ukupno 2.815 x 10 ^ 14 jedinstvenih identifikatora. 3.4. Razine Bluetooth snage Snaga Bluetooth odailjaa je prilino niska, iako postoje tri razliite klase izlaza ovisne o predvienoj uporabi i zahtjevanom rasponu. Snaga prve klase je dizajnirana za velike raspone komunikacija do 100m oko ureaja, i to sa maksimalnom izlaznom snagom od 20 dBm. Snaga druge klase ima raspon do oko 10m sa maksimalnom izlaznom snagom od 6dBm. Snaga tree klase je za ureaj kratkog dometa. Podrava komunikaciju samo do udaljenosti od oko 10 cm i ima maksimalnu izlaznu snagu od 0 dBm. Kontrola snage je obvezna za prvu klasu, ali opcija za druge, iako je njegova uporaba poeljna radi tednje baterije.

3.5. Bluetooth prijenos podataka i datoteka, veze i kodek Bluetooth prijenos podataka se moe postii koristei razliite vrste podatkovnih paketa i razliitih oblika veza - asinkroni i sinkroni linkovi. Ovi razliiti oblici Bluetooh prijenosa pruaju fleksibilnost ali su nevidljivi za korisnika koji vide ve postojeu vezu i Bluetooth podatke koji su preneseni. 3.5.1. Bluetooth veze Postoje dvije glavne vrste fizikih veza: 1. 2. Sinkrona veza za prijenos govornog signala visoke kvalitete (SCO Synchronous Asinkrona veza za prijenos korisnikih i upravljakih informacija (ACL Asynchornous Connection Oriented link). Connectionless link). Izbor fizike veze ovisi o tipu podataka koji e se prenositi. Sinkrona veza orijentirana na spajanje podrava veze tipa od toke do toke. Upotrebljava se za prijenos govora visoke kvalitete uporabom paketa HV (High quali Voice). Prijenos se moe ostvariti i uporabom DV (Data Voice) paketa kojima se prenose podaci i govor. Kod prijenosa SCO vezom mogue je upotrijebiti FEC (eng. Forward Error Correction) tehniku kodiranja unaprijednog ispravljanja pogreaka. Svrha uporabe FEC tehnike pri podatkovnom prijenosu je smanjenje broja ponovljenih slanja. [3]

ACL veza podrava simetrine i nesimtrine point-to-multipoint veze. Prenose se korisnike ili upravljake informacije u jednom ili nekoliko vremenskih odsjeaka (1, 3 i 5), s ili bez primjene FEC tehnike kodiranja. Podatkovni paketi su zatieni protkolom automatske provjere i ponovnog slanja (eng. ARQ Automatic Retransmission Query). [3] 3.5.2. Bluetooth kodek

Bluetooth kodek je razvijen od strane Bluetooth SIG-a kao subband codec (SBC). To je oblik transformacijskog kodiranja koji pretvara signal u broj razliite frekvencijske grupe te ih kodira svaki zesebno. On je prvi korak u kompresiji podataka za audio i video signale. SBC je audio koder i dekoder za spajanje na Bluetooth audio ureaje visoke kvalitete kao to su slualice ili zvunici.[4]

3.6.Bluetooth host - protokoli Bluetooth Host, poznat kao i Bluetooth stack (stog), ini skupina protokola za uspostavljanje veze i prenos podataka izmeu Bluetooth ureaja (Slika 1.)

Slika 1.

Sljedee tri komponente Bluetooth stacka su temeljne za sve profile i prijenose unutar cijelog Bluetooth sustava: L2CAP (eng. Logical Link Control & Adaptation Protocol)- protokol za nadzor veze i prilagodbu viim protokolima pruajui dijeljenje paketa, multipleksiranje i kvalitetu usluge. Postoje dva naina rada: ERMT (eng. Enhanced Retransmission Mode) ukljuuje retransmisiju na

10

L2CAP kanalu. SM (eng. Streaming Mode) jednostavniji nain rada bez retransmisije i provjere toka. Temelji se na konceptu kanala, a svaka krajnja toka referencirana je s CID (eng. channel identifier) vrijednosti koja definira krajnju toku logikog kanala na ureajima. [5] SDP (eng. Service Discovery Protocol) omoguuje ureajima otkrivanje usluga koje podravaju drugi ureaji i parametara potrebnih za povezivanje s njima. Svaka usluga oznaena je s jedinstvenom UUID (eng. Universally Unique Identifier) oznakom.[5] GAP Bluetooth GAP ili protokol opeg pristupa definira nain na koji Bluetooth ureaji mogu otkriti jedan drugog te uspostavljanje veze. To je jedan od osnovnih Bluetooth profila, ali ga koristi i svaki drugi profil kao temelj za uspostavljanje veze. Bluetooh GAP moe podesiti Bluetooth ureaj u jedan od tri razliita modela: - openito otkrie - ogranieno otkrie - bez otkria Bluetooth GAP kontrolira stvaranje veze kontrolirajui upit i dojavljivanje rutine takoer nakon uparivanja i kontrole koristi sigurnost i zatitu. Konano Bluetooth GAP omoguuje Bluetooth ureaju dva mogua stanja : spojen ili nespojen.

Protokoli se dijele u etiri kategorije: 1. jezgreni Bluetooth protokoli (Bluetooth Radio, Baseband, LMP, L2CAP, SDP), 2. protokoli za zamjenu kabela (RFCOMM), 3. protokoli za nadzor telefonije (TSC BIN, AT commands), 4. preuzeti protokoli (PPP, UDP/TCP/IP, WAP, vCARD, vCAL, OBEX i drugi).

1. Jezgreni Bluetooth protokoli

11

Jezgreni protokoli su sljedei: Bluetooth Radio - protokol fizikog sloja kojim se ostvaruje komunikacija izmeu ureaja. Baseband - rjeava radijsku vezu dva ureaja. LMP (eng. Link Management Protocol) protokol - koristi se za nadzor i uspostavu svih aspekata radio veze izmeu dva ureaja. HCI (eng. Host/Controller Interface) - standardizirana komunikacija izmeu upravljakih i posluiteljskih slojeva. L2CAP (eng. Logical Link Control & Adaptation Protocol)- protokol za nadzor veze i prilagodbu viim protokolima pruajui dijeljenje paketa, multipleksiranje i kvalitetu usluge. SDP (eng. Service Discovery Protocol) - omoguuje ureajima otkrivanje usluga koje podravaju drugi ureaji kao i parametara potrebnih za povezivanje s njima. 2. Protokoli za zamjenu kabela Radi se o jednostavnom transportnom protokolu koji podrava do 60 simultanih veza izmeu dva ureaja. Koriste ga mnogi Bluetooth programi zbog iroke podrke (uporaba u pisaima, modemima i raunalima). 3.Protokoli za nadzor telefonije TSC BIN (eng. Telephony Control Protocol-Binary) - protokol koji definira signalizaciju poziva za uspostave prijenosa govora i podataka izmeu Bluetooth ureaja. AT commands - skupina suelja za komunikaciju s vanjskim aplikacijskim slojem.

4. Preuzeti protokoli PPP (eng. Point-to-Point Protocol) - standardni internetski protokol za prijenos IP datagrama preko point-to-point veze. Obino se koristi za povezivanje dvaju sustava preko WAN (eng. wide area network) mrea. UDP (eng. User Datagram Protocol) - protokol koji omoguuje prijenos IP datagrama kroz Internetsku mreu bez potrebe za uspostavom kanala.

12

TCP (eng. Transmission Control Protocol) - protokol koji omoguuje prijenos niza podataka uz provjeru toka podataka, veliine segmenata i brzine prijenosa. IP (eng. Internet Protocol) - osnovni protokol koji omoguuje prijenos datagrama preko mree pomou adresa odredinih vorova. WAP - otvoreni standard koji korisnicima mobilnih telefona omoguuje uporabu telefonskih i informacijskih usluga. vCARD - jedan od formata sadraja - elektronika posjetnica. vCAL - jedan od formata sadraja - elektroniki osobni kalendar s rasporedom aktivnosti. OBEX - protokol koji je razvila udruga IrDA (eng. Infrared Data Association) za jednostavnu i spontanu izmjenu objekata u modelu klijent - posluitelj. [5]

4. Bluetooth profili
Bluetooth profili omoguuju nain komuniciranja izmeu Bluetooth ureaja. Bluetooth profil je uinkovito beino suelje sprecifikacija za komunikaciju izmeu Bluetooth ureaja. Da bi mogli raditi Bluetooth ureaji moraju biti kompatibilni sa kupom profila koji omoguuju eljene Bluetooth usluge. 4.1.Osnove Bluetooth profila Bluetooth profili su na vrhu jezgre Bluetooth specifikacija a moda i iznad bilo kakvih dodatnih protokola. Dok odreeni Bluetooth profil moe koristit osnovne znaajke jezgre specifikacija, specifine verzije profila rijetko su povezane s odreenim verzijama jezgre specifikacija. Na taj nain nadogradnje se lake postiu. Nain na koji odreen Bluetooth ureaj koristi Bluetooth tehnologiju ovisi o sposobnostima njegovog Bluetooth profila. Bluetooth profili odreuju standarde koje proizvoai prate, time to doputaju ureajima da koriste Bluetooth na namijenjen nain. Rad jednog profila ovisi o drugom (nadreenom) profilu ako je njegova pozicija unutar podruja drugog profila. Ovisnost meu profilima moe biti direktna ili indirektna. U najmanju ruku specifikacija svakog Bluetooth profila sadri detalje o sljedeem:

13

- ovisnost o drugim oblicima - predloeni oblik korisnikog suelja - odreeni dijelovi Bluetooth protokol stacka (stog) koju koristi protokol;da bi izvrio svoj zadatak svaki profil koristi odreene opcije i parametre u svakom sloju stoga. 4.2.Kratki pregled Bluetooth profila Definiraju su etiri glavna profila: Profil osnovnog pristupa - Generic Access profile (GAP) Profil serijskog porta - Serial Port Profile Profil aplikacije za otkrivanje usluge - Service Discovery Application Profile (SDAP) Profil osnovne zamjene objekata - Generic Object Exchange Profile (GOEP) GAP definira kako se dvije nepovezane BT jedinice pronalaze i uspostavljaju vezu. Ovaj profil definira osnovne operacije kojima se slue svi ostali profili koji koriste GAP. GAP se ujedno i brine da bilo koje dvije BT jedinice, bez obzira na proizvoaa, izmjene informacije kako bi se otkrilo koju vrstu aplikacije jedinica podrava. BT jedinice koje se ne oslanjaju ni na jedan drugi profil moraju se osloniti na GAP kako bi se osigurala osnovna interoperabilnost i meusobna interakcija. SDAP definira otkrivanje usluga dostupnih BT jedinici. Profil trai znane i specifine usluge kao i openite (general) usluge. SDAP sadri aplikaciju, Service Discovery User Application, koja je potrebna u BT jedinici za pronalaenje usluga. Ova aplikacija komunicira sa protokolom za otkrivanje usluga (Service Discovery Protokolom) koji alje i prima upite prema i od ostalih BT jedinica. SDAP, dakle, opisuje aplikaciju koja komunicira sa specifinim BT protokolom kako bi ga u potpunosti iskoristila, a sve radi pruanja bolje usluge krajnjem korisniku. SDAP ovisi o GAP-u, tj. koristi dijelove GAP-a. Serial Port Profile definira nain kako ostvariti virtualni serijski port na dvije jedinice (ureaja) i povezati ih preko Bluetooth-a. Koristei ovaj profil stvaramo BT jedinicu sa emulacijom serijskog kabla koji koristi RS232 signalizaciju. Profil osigurava prijenos podataka do 128 kbit/s. I ovaj profil ovisi o GAP-u. GOEP definira skup protokola i procedura koje koriste aplikacije koje se bave slanjem, primanjem i zamjenom objekata. Veliki broj korisnikih modela temelji se na ovom profilu (npr. File Transfer and Synchronisation). Tipine BT jedinice koje koriste ovaj profil su prijenosna raunala, PDA-ovi, mobilni telefoni). Aplikacije koje koriste GOEP 14

pretpostavljaju da su veza i kanali uspostavljeni, kako je definirano u GAP-u. GOEP opisuje procedure za guranje podataka kao i kako povui podatke sa jedne BT jedinice prema drugoj. GOEP ovisi o Serial Port Profilu. [6] Postoji vie od dvadeset razliitih Bluetooth profila, od kojih svaki ima svoju funkciju. Naravno, neki od tih Bluetooth profila se koriste vie od drugih, ali svaki se moe koristiti u raznim aplikacijama.

5. Bluetooth umreavanje i uparivanje

5.1.Osnove Bluetooth mrenih veza Postoji niz naina na koji se Bluetooth mrea moe uspostaviti. U biti Bluetooth mrea usvaja ono to je pod pojmom piconet topologije. U ovom obliku mree jedan ureaj se ponaa kao "master" i ima sposobnost komunikacije maksimalno do sedam ureaja ili vorova koji predstavljaju robove (slave). Granica od 7 robova unutar Bluetooth mree proilazi iz tri bitne adrese koje se koristu. Ovaj broj se odnosi na broj aktivnih vorova unutar Bluetooth mree u bilo kojem trenutku. Vano je napomenuti da bilo koji ureaj moe postati nadreenim. Ureaj koji uspostavlja vezu, prema definiciji, preuzima tu funkciju. Bluetooth scatternets Bluetooth mrene veze takoer podravaju scatternets iako se zbog vremnskih ogranienja i memorije ovaj oblik Bluetooth mree rijetko provodi. Za Bluetooth scatternet, rob (slave) ureaj ima mogunost dijeliti svoje vrijeme izmeu dva razliita piconeta. Na slici 3. je prikazan scatternet(master je crveni, slave je zeleni, parking je plavi).

15

Slika 3.

Nain na koji Bluetooth ureaji ostvaraju vezu je sloenije od povezivanja sa drugim tipovima beinih ureaja. Razlog tome je frekvencijsko preskakivanje (frequency hopping) tih ureaja.Dokle god frekvencijsko preskakivanje smanjuje uinak smetnje, povezivanje ureaja ini pomalo sloenije. Bluetooth je sustav gdje se veza stvara izmeu mastera ( nadreenog) i slavea (roba) ureaja. Takva veza postoji sve dok se ne prekine, to razlog moe biti namjerno iskljuivanje, ili veza postaje tako slaba da se nemoe odrati to je najjei razlog da su ureaji izvan dometa jedna od drugog. U procesu spajanja postoj etiri vrste Bluetooth veze: osnovni piconet kanal - ovaj Bluetooth konekcijski kanal se koristi samo kad je svih 79 kanala koriteno, ali ee se koristi kao prilagoeni piconet kanal zato ta prua veu fleksibilnost. prilagoeni piconet kanal - ovaj Bluetooth konkcijski kanal se koristi mnogo ire i omoguuje sustavu da koristi reducirani hop-set, tj. izmeu 20 i 79 kanala. Piconet kanali su jedini kanali koji se mogu koristiti za prijenos korisnikih podataka. kanal upita - korisi se kada "master" ureaj pronae "slave" ureaj ili ureaj u dometu. kanal jednosmjernog poziva - ovaj kanal je koriten gdje glavni i podreeni ureaj ine fiziku vezu.

16

5.2.Bluetooth uparivanje Bluetooth uparivanje slui za lake i bre povezivanje ureaja, nakon ega dva ureaja mogu komunicirati. Uparivanje se pokree runo od strane korisnika ureaja. Uspostavljena Bluetooth veza je tada vidljiva drugim ureajima te se tada mogu povezati. Proces uparivanja se pokree automatski kada prvi put ureaj primi zahtjev za povezivanje od ureaja sa kojim jos nije uparen. Da bi dolo do uparivanja mora se razmijeniti lozinka izmeu dva ureaja. Ta lozinka je kod dijeljen izmeu oba Bluetooth ureaja. Ona se koristi kako bi se osiguralo da oba korisnika pristaju na uparivanje. Proces uparivanja je opisan sljedeim koracima : Bluetooth ureaj trai ostale ureaje u dometu: da bi bio ureaj pronaen prvi ureaj mora biti postavljen u vidljivo stanje, to e dopustiti ostalim ureajima u blizini da bude vidljiv i da pokuaju uspostaviti vezu. Ureaj pronalazi jedan drugoga: kada dva ureaja nau jedan drugoga mogue je otkriti njihov tip (mobitel, slualice itd). Naziv Bluetooth ureaja moe biti dodijeljen od strane korisnika ili od strane proizvoaa. Zahtjevanje lozinke - najee po defaultu postavaljena lozinak je "0000", ali je preporuljivo koristiti neto drugo jer e hakeri pretpostaviti da veina ljudi nije ju promijenila. Prvi ureaj alje lozinku: inicijalni ureaj alje lozinku koja mora biti unesena u drugi ureaj. Drugi ureaj alje lozinku: lozinke se usporeuju i ako su jednake uparivanje je stvoreno. Komunikacija je uspostavljena: kad je uparivanje jednom uspostavljeno podaci se mogu razmjenjivati izmeu ureaja. Nakon utvrenog uparivanja, kojeg ureaji pamte, povezivanje se moe ostvariti bez intervencije korisnika. Odnos uparivanja moe kasnije biti uklonjen od strane korisnika, ako je zatraeno.

17

6. Bluetooth sigurnost
Postoji nekoliko sigurnosnih mjera koje se mogu ugraditi u Bluetooth ureaje kako bi se sprijeili razni napadi i prijetnje. Puno se radilo na Bluetooth sigurnosti to je i dalje visko na dnevnom redu, kako bi korisnici mogli i dalje koristiti svoje ureaje sa lakoom a istovremeno da su mogunosti napada i nesigurnosti na minimumu. Neki od osnovnih razina i metoda zatite navedeni su u nastavku. Postoje etiri entiteta koji upravljaju sigurnou na razini veze: 1. BD_ADDR (eng. Bluetooth device address) - adresa duga 48 bita koja jedinstveno odreuje svaki ureaj, a definira ju organizacija IEEE (eng. Institute of Electrical and Electronics Engineers), 2. Privatni autentikacijski klju (eng. Private authentication key) - sluajni broj duljine 128 bita koji se koristi za provoenje postupaka autentikacije. 3. Privatni klju za kriptiranje (eng. Private encryption key) - broj dug 8-128 bita koji se koristi za ifriranje podataka. 4. RAND (eng. random number) - sluajni ili pseudo-sluajni broj duljine 128 bita koji se periodiki mijenja, a stvara ga sam Bluetooth ureaj.[5] Tri osnovna sredstva za pruanje Bluetooth sigurnosti: 1) Povjera: u ovrom procesu identite ureaja koji komuniciraju je potvren. Provjera korisnika nije glavni dio Bluetooth specifikacije o sigurnosti. 2) Povjerljivost: ovaj postupak spreava da informacije budu vidljive tako da jedino ovlateni ureaji mogu pristupiti i vidjeti podatke. 3) Odobrenje: ovaj proces spreava pristup, osiguravajui da ovlateni ureaj ima pravo koristiti uslugu prije nego to je to omogueno. Svaki Bluetooth ureaj mora djelovati u jednom od etiri naina: 1) Sigurnosni nain 1: Ovaj nain je nesiguran provjera i ifriranje su zaobiene, a ureaj osjetljiv na hakiranje. Ureaji koji rade na ovaj nain nemaju nikakvih mehanizama za

18

spreavanje uspostavljanja veze s drugim Bluetooth ureajima, gdje je sigurnost problem. Ovaj sigurnosni nain podravaju ureaji do Bluetooth 2.0 + EDR. 2) Sigurnosni nain 2: u ovom nainu sredinji Security Manager (voditelj sigurnosti) kontrolira pristup odreenim uslugama i ureajima, te odreuje kontrolu pristupa i suelja s drugim protokolima i korinicima ureaja. Provjera i ifriranje koje su primjenjive u ovom sigurnosom nainu se provode u LMP sloju (ispod L2CAP). Svi Bluetooth ureaji mogu podravati ovaj sigurnosni nain, meutim w2.1 + EDR ureaji mogu ga podravati ali samo ako je rije o starijim ureajima. 3) Sigurnosni nain 3: u ovom nainu Bluetooth ureaj zapoinje procese sigurnosti prije uspostave bilo kakve fizike veze. Provjera i ifriranje se koristi za sve veze, koristei zasebnu tajnu lozinku koja je dijeljena izmeu uparenih ureaja nakon stvorenog uparivanja. Ovaj sigurnosni nain podravaju samo ureaji koji su sukladni 2.0 + EDR ili raniji ureaji. 4) Sigurnosni nain 4: ovaj nain je uveden sa Bluetooth verzijom 2.1 + EDR. Sigurnosne procedure su pokenute nakon upostavljanja veze. Sigurno jednostavno uparivanje koristi ono to se naziva tehnika eliptine krivulje (Elliptic Curve Diffie Hellman -ECDH) za razmjenu i vezu kljueva. Algoritmi za provjeru i ifriranje su isti kao oni algoritmi definirani u Bluetooth w2.0 + EDR. Ovaj nain je obavezan za komunikaciju izmeu w2.1 + EDR ureaja. 6.1. Pitanja Bluetooth sigurnosti Glavni oblici Bluetooth sigurnosnih problema se dijelu u sljedee kategorije: Bluejacking je metoda slanja lanih poruka preko Bluetooth standarda ureajima koji podravaju Bluetooth tehnologiju poput mobilnih ureaja i prijenosnih raunala. Lane poruke su one koje nose primatelju nepotreban sadraj, a slue u reklamne svrhe ili za ometanje korisnika. Napad se odvija slanjem vCard koji obino sadri poruku u polju name, a prenosi se preko OBEX protokola. Obino ukljuuje ureaje klase 1, a omoguuje prijenos podataka brzinom do 1 Mbit/s na relativno kratkim udaljenostima (ne vie od 10 m). Prvi zabiljeeni napad obavio je IT konzultant koji je koristio svoj telefon za reklamiranje firme Sony Ericsson. On je takoer odredio ime prema izrazu jacking koji oznaava otimanje i preuzimanje stvari.

Izvoenje napada ukljuuje sljedee korake: 19

1. Odabir podruja s mnogo korisnika Bluetooth ureaja, 2. Omoguavanje Bluetooth veza na vlastitom ureaju, 3. Kreirati novi kontakt (eng. Contact) i pripremiti sadraj za slanje, 4. Aktiviranje funkcije slanja preko Bluetooth veze na adresu novog kontakta to pokree skeniranje ureaja s omoguenim Bluetooth vezama, 5. Odabir jednog korisnika u popisu vidljivih ureaja te slanje pripremljenog sadraja, 6. Primanje potvrde o uspjeno poslanom sadraju, 7. Ponavljanje postupka slanja poruka na isti/drugi ureaj Ovaj oblik napada obino je bezopasan, ali znaajni su jer napadnuti korisnici esto misle kako im je telefon pokvaren. Napadai obino alju tekstualnu poruku, ali na modernijim ureajima mogue je slati slikovne i audio zapise. Ponekad se koriste za promoviranje i reklamiranje proizvoda. Razvijeni su mnogi alati za obavljanje opisanog napada. Najvei dio razvoja dogodio se izmeu 2000.-2004. godine kada su otkrivene mnoge nove Bluetooth ranjivosti. Veinu alata razvili su individualni programeri pa ukljuuju specifine funkcije. Bluesnarfing je napad koji omoguuje neovlateni pristup informacijama na ureaju (mobilnom ureaju, prijenosnom raunalu i sl.) preko Bluetooth veze. To podrazumijeva pristup kalendaru, listi kontakta, porukama elektronike pote ili tekstualnim porukama, a na nekim ureajima i slikovnim te audio zapisima. Trenutno dostupni programi moraju dozvoliti povezivanje s drugim ureajima kako bi se omoguilo kopiranje sadraja. Takoer napada mora posjedovati odgovarajui program koji moe ostvariti pristup ureaju. Postoji jedna inaica Bluesnarfing programa koja je razvijena kako bi demonstrirala nedostatak u Bluetooth vezi izmeu nekih mobilnih ureaja. Pronaena ranjivost ispravljena je u novijim inaicama Bluetooth standarda. Opisani je napad mnogo ozbiljniji od Bluejacking napada iako oba iskoritavaju Bluetooth veze bez znanja korisnika. Svaki ureaj koji je ukljuen te ima postavljenu naredbu discoverable (vidljiv drugim ureajima) moe biti napadnut Bluejacking i Bluesnarfin napadom. Onemoguavanjem spomenute naredbe, potencijalne rtve mogu osigurati veu razinu zatite. Ipak postoje neke metode koje se mogu iskoristiti za napad na ureaje s funkcijom hidden (skriven od drugih ureaja). Jedna od njih je pogaanje MAC (eng. Media Access Control) adrese ureaja putem brute force napada 20

(isprobavanje raznih kombinacija dok se ne otkrije odgovarajua). Kao kod svakog napada tog tipa, glavna prepreka ovom pristupu je otkrivanje pravog broja adrese. Bluetooth koristi MAC adresu dugu 48 bita, od kojih prva 24 odreuju proizvoaa. Ostali bitovi daju oko 16,8 milijuna kombinacija, to zahtjeva oko 8,4 milijuna pokuaja da bi se pogodila ispravna adresa putem brute force napada. Vano je razlikovati napade Bluesnarfing i Bluejacking. Dok je Bluejacking napad u osnovi bezopasan i ne dovodi od otkrivanja podataka, Bluesnarfing omoguuje kopiranje rtvinih podataka. Bluesniping se pojavio kao inaica Bluesnarfing napada, a oznaava jednostavno identificiranje ureaja koje podravaju Bluetooth tehnologiju na veem rasponu nego je to doputeno. Prema asopisu Wired Magazine, ova je metoda prvotno predstavljena na konferencijama Black Hat Briefings i DEF CON 2004. godine. U travnju sljedee godine, John Hering, student sveuilita University of Southern California, razvio je ureaj BlueSniper rifle. Ureaj, prikazan na Slika 7, je koristio usmjerene antene, raunalo opremljeno operacijskim sustavom Linux i Bluetooth modul. Imao je mogunost otkrivanja Bluetooth ureaja na udaljenosti veoj od jedne milje (1,609 km). Bluebugging je oblik napada na Bluetooth ureaje koji je obino uzrokovan nedostatkom savjesnog ponaanja korisnika. Prvotno ga je uveo njemaki istraitelj Herfurt 2004. godine. Njegov je program omoguavao zlonamjernim korisnicima da preuzmu nadzor nad rtvinim telefonom. Drugim rijeima, napadai mogu sluati razgovore korisnika u stvarnom vremenu. Dodatno, ovaj program omoguuje stvaranje programa za presretanje poziva kako bi napada primio poziv umjesto svoje rtve. Inicijalno, napad je izvoen uporabom prijenosnih raunala, ali danas je isti napad mogue izvesti s naprednim mobilnim ureajem. Cilj napada je upravljati zatitom na ureaju kako bi se omoguilo izvoenje backdoor napada. Daljnjim razvojem alata omogueno je preuzimanje nadzora nad rtvinim telefonom koritenjem slualica za telefon koje napada predstavlja kao slualice rtve. Time zavarava mobilni ureaj koji preputa slualicama naredbe pa napada moe ostvariti pozive, slati poruke, pregledati podatke i sl. Jedini problem lei u ogranienoj udaljenosti na kojoj je mogue izvesti napad. Drugim rijeima, metoda je ograniena na prijenosnu snagu ureaja klase 2, tj. od 10-15 m. Ipak ovaj je raspon mogue poveati uvoenjem usmjerenih antena. Napad moe uzrokovati razne oblike tete za korisnika kao to je: 21

otkrivanje povjerljivih podataka prislukivanjem razgovora ili pregledom poruka, nanoenje financijskih trokova ostvarivanjem poziva ili slanjem poruka, otkrivanje telefonskog broja rtve slanjem SMS (eng. Short Message Service) poruke na napadaev broj, lociranje korisnika putem ID vrijednosti u eliji (ovisno o operateru),

otkrivanje korisnikovih poznanika pregledom popisa ostvarenih poziva, mijenjanje zapisa na ureaju (kontakti, popis poziva i sl.).

Najpoznatiji napad ovog tipa izveden je na ureajima Nokia 6310i Phone, a omoguen je nepravilnim uvoenjem Bluetooth standarda. [5] U cilju zatite protiv ovih i drugih oblika ranjivosti, proizvoai Bluetooth ureaja nadograuju sigurnost kako bi se osiguralo da se ovi Bluetooth napadi ne pojave na njihovim proizvodima.

7.

Zakljuak

Bluetooth tehnologija koristi se u raznim programima i ureajima, jedan je od bitnih imbenika komunikacije i prijenosa podataka. Ima iroku rairenost koju moe zahvaliti svojstvima poput brzog prijenosa podataka, istovremene komunikacije s vie ureaja i sl. Veliku popularnost

22

potvruje velik broj korisnika, stalni porast i uvoenje novih ureaja. Bluetooth tehnologija sadri odreene napade i probleme, kao i mjere sigurnosti. Dodatnu zatitu korisnici mogu osigurati programskim nadogradnjama, te pravilnim konfiguriranjem ureaja. Iz godine u godinu sve je vei rast Bluetooth tehnologije, koja je ukljuena u mobilne ureaje, slualice, prijenosna raunala i dr. Moe se oekivati jo vei i daljnji rast Bluetooth tehnologije. Grupa za razvoj Bluetooth standarda konstantno radi na usavravanju Bluetooth beine tehnologije i na implementaciji novih Bluetooth profila kojim se proiruje podruje upotrebe tog beinog standarda. Osim toga, kombinacijom postojeih profila i osnovnih mogunosti Bluetooth tehnologije mogue je projektirati sloena komunikacijsko - informacijska rjeenja. Bluetooth beina tehnologija zbog svojih osnovnih karakteristika: malih dimenzija, niske potronje i cijene, moe postati sveprisutna u malim elektronikim ureajima kao to je danas infracrvena tehnologija. Zbog svojih specifinosti Bluetooth beina tehnologija nije izravan konkurent ve postojeim i dobro usvojenim tehnologijama. Bluetooth je komplementaran mobilnim mreama druge i tree generacije i WLAN mreama. U irem kontekstu jedne mobilne veze moemo je promatrati kao zadnji beini korak do korisnika. Bluetooth beina tehnologija je i najpoznatiji predstavnik tehnologija za umreavanje u sve popularnijim osobnim mreama, Personal Area Network (PAN) i u tom podruju oekujemo njenu daljnju afirmaciju.

LITERATURA
[1]. Bluetooth , Wikipedia, En http://en.wikipedia.org/wiki/Bluetooth [2]. Bluetooth, Wikipedia, Hr http://en.wikipedia.org/wiki/Bluetooth

23

[3]. Bluetooth skripta, B.Jeren i P.Pale: Sustavi za voenje i praenje procesa, 2008.g. http://spvp.zesoi.fer.hr/predavanja%202008/BT-skripta.pdf [4]. Subband Codec, Wikipedia http://en.wikipedia.org/wiki/SBC_(codec) [5]. Nacionalni CERT u suradnji sa LSS, Ranjivosti Bluetooth tehnologije, 2009. http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2009-11-281.pdf [6]. M.agar, Seminarski rad:Bluetooth, Zagreb, 2003. http://www.zemris.fer.hr/predmeti/mr/arhiva/2002-2003/seminari/finished/pdf/bluetooth.pdf

24