ZAVRŠNI RAD

Koso savijanje ravnih štapova (sveučilišni preddiplomski studij)

Mentor : Doc. dr. sc. DIANA ŠIMIĆ 0082032412

¸

Studentica: MAJA BANIČEK Matični broj :

Zagreb, listopad, 2008. g

SADRŽAJ :
 

1. SAŽETAK ........................................................................................................................ 1  2. KOSO SAVIJANJE ............................................................................................................ 3  Čisto koso savijanje .......................................................................................................... 5  Položaj neutralne osi ........................................................................................................ 7  Dimenzioniranje i provjera uvjeta čvrstoće ................................................................... 10  Provjera uvjeta krutosti ................................................................................................. 13            Koso savijanje silama .................................................................................................... 16  . 3. NUMERIČKI PRIMJER  ....................................................................................................  7  . 1 2. ZAKLJUČAK....................................................................................................................  7  3
 

1. SAŽETAK
Kosim savijanjem naziva se takav oblik savijanja pri kojemu se ravnina djelovanja momenta savijanja ne poklapa ni s jednom od glavnih središnjih osi tromosti poprečnog presjeka nosača po čemu se koso savijanje razlikuje od običnog savijanja ravnog štapa kod kojeg se ravnina djelovanja momenta savijanja poklapa sa jednom od glavnih središnjih osi tromosti poprečnog presjeka. Ovisno o vrsti opterećenja na poprečni presjek nosača imamo nekoliko slučajeva kosog savijanja : čisto koso savijanje, poprečno koso savijanje ili koso savijanje silama, ravninsko koso savijanje i prostorno koso. Razmotrit ćemo slučaj čistog kosog savijanja kod kojeg u bilo kojem presjeku štapa ravnina djelovanja momenta savijanja prolazi težištem poprečnog presjeka i sa glavnom osi tromosti zatvara kut a. Ako u svakoj točki presjeka u smjeru noramle nanesemo vektor naprezanja sx , skup vrhova tih vektora, kao i pri običnom savijanju, tvore ravninu. Presječnica te ravnine s ravninom poprečnog presjeka jest neutralna os presjeka. Jednadžbu neutralne osi presjeka dobit ćemo pomoću jednadžbe pravca koji prolazi kroz ishodište koordinatnog sustava (težište poprečnog presjeka). Položaj neutralne osi pri čistom kosom savijanju možemo odrediti i pomoću središnje elipse tromosti poprečnog presjeka. Neutralna os pri čistom kosom savijanju usporedna je sa tangentom na središnju elipsu tromosti u točki u kojoj elipsa siječe ravninu djelovanja opterećenja. Normalno naprezanje je pri kosom savijanju razmjerno udaljenosti promatrane točke od neutralne osi. Izrazom da maksimalna naprezanja, normalna ili posmična, moraju biti manja ili jednaka dopuštenim normalnim i posmičnim naprezanjima kontroliramo uvjete čvrstoće poprečnog presjeka i provodimo dimenzioniranje poprečnog presjeka. Diferencijalnom jednadžbom elastične linije štapa dobivamo veličinu progiba, koji za razliku od običnog savijanja kod kojeg je progib u smjeru glane osi tromosti i u ravnini djelovanja opterećenja, u slučaju kosog savijanja zatvara sa glavnom osi z kut b. Pri kosom savijanju ukupni progib usmjeren je okomito na neutralnu os, tj. nosač se savija u ravnini okomitoj na neutralnu os. Ravnina savijanja nosača ne poklapa se s ravninom djelovanja vanjskog opterećenja.

. Najpovoljniji poprečni presjek kod tako opterećenih nosača je Z presjek uz najekonomičniju iskoristivost materijala u odnosu na ostale oblike presjeka.Koso savijanje primjenjuje se kod krovnih nosača. kad opterćenje nije u smjeru glavnih osi tromosti.

Štap izložen savijanju se naziva nosačem. koje leži u jednoj ravnini – ravnini opterećenja.2. KOSO SAVIJANJE Promatra se ravni štap izložen djelovanju vanjskog opterećenja. odnosno ravnina opterećenja ne poklapa ni s jednom od glavnih središnjih osi tromosti poprečnog presjeka (slika 1.) onda je to poprečno koso savijanje ili koso savijanje silama. .) onda je to slučaj kosog savijanja. Ako se ravnina djelovanja momenta savijanja . koja prolazi kroz uzdužnu os štapa. Pod djelovanjem danog opterećenja uzdužna os štapa se iskrivljuje (mijenja se zakrivljenost štapa). Takav oblik opterećenja i deformacije štapa naziva se savijanje. U tom slučaju ravnine savijanja štapa ne podudaraju se s ravninom djelovanja momenta savijanja. glavne ravnine y F z x uzdužna os nosaca glevne središnje osi tromosti Slika 1. Ako u poprečnim presjecima djeluje poprečna sila i moment savijanja (slika 2. F1 F2 y z x Slika 2.

što je karakteristično za koso savijanje. .). smjerovi se djelovanja rezultntnog momenta savijanja u različitim poprečnim presjecima štapa ne podudaraju. F2 F1 F3 F1 F2 F3 y z x y z Slika 4. ali se ne poklapa ni s jednom od glavnih središnjih osi tromosti presjeka naziva se ravninsko koso savijanje (slika 2. Slučaj kada opterećenje koje savija štap djeluje u jednoj ravnini koja prolazi kroz os štapa.). a elastična linija štapa je u tom slučaju prostorna krivulja. M y z x Slika 3. Slučaj se zove prostorno koso savijanje.Čisto koso savijanje (koso savijanje spregovima) je takav slučaj kosog savijanja kad u poprečnim presjecima štapa djeluje samo moment savijanja (slika 3. U tom je slučaju elastična linija štapa ravninska krivulja u ravnini koja se ne poklapa s ravninom djelovanja opterećenja. Ako opterećenje koje savija štap ne leži u jednoj ravnini.

z) izaziva normalno vlačno naprezanje: σ x2 = Mz ⋅ y. ČISTO KOSO SAVIJANJE U bilo kojem presjeku štapa ravnina djelovanja momenta savijanja m-m prolazi težištem poprečnoga presjeka i s glavnom osi tromosti z zatvara kut α (slika 5. Prema tome. Za takav poprečni presjek je centrifugalni moment tyz = 0. Moment savijanja My djeluje na vlakna prvog kvadranta u ravnini xz tako da se one produljuju (istežu) pa u točki A(y.). .z) poprečnog presjeka moment savijanja My izaziva normalno vlačno naprezanje: My Iy σ x1 = ⋅z (2) gdje je Iy glavni moment tromosti obzirom na os y.1. a xy i xz dvije glavne ravnine. Vektor momenta savijanja M okomit je na ravninu m-m i s drugom glavnom osi tromosti y zatvara kut α . Moment savijanja Mz djeluje u ravnini xy i u promatranoj točki A(y. čisto koso savijanje možemo promatrati kao istodobno savijanje štapa u dvjema glavnim ravninama xz i xy. Pretpostavimo da su y i z glavne središnje osi tromosti presjeka. Iz (3) Gdje je Iz glavni moment tromosti obzirom na os z.2. Moment savijanja M možemo rastaviti na komponente: M y = M cos α Mz = M sin α (1) M = My + Mz koje predstavljaju momente savijanja oko glavni osi tromosti y i z.

n.m n iz 2 M Mz My y t z zo iy K y yo t 1 A o. Ukupno normalno naprezanje u promatranoj točki A(y. m z n + Slika 5.z) poprečnog presjeka zbog djelovanja momenta savijanja M dobit ćemo superpozicijom : σ = σ x1 + σ x 2 σx = My Iy z+ Mz y Iz (4) .

Jednadžu neutrelne osi dobit ćemo ako u izraz (5) stavimo da je σx=0 (dijagram normalnog naprezanja se mijenja linearno (slika 5. Ako u svakoj točki presjeka u smjeru normale nanesemo vektor naprezanja σx. a na neutralnoj osi normalno naprezanje ima vrijednost nula). Iz izraza (6) slijedi : Iy z = − tgα y Iz . Iz izraza (5) slijedi da između naprezanja σx i koordinata y i z postoji linearna ovisnost. Presječnica te ravnine s ravninom poprečnog presjeka jest neutralna os presjeka.2. cos α sin α z+ y=0 Iy Iz (6) Jednadžba (6) jest jednadžba pravca koji prolazi ishodištem koordinatnog sustava (težištem poprečnog presjeka).Ako izraz (1) uvrstimo u izraz (4) dobit ćemo ukupno normalno naprezanje u točki A : ⎛ cos α sin α ⎞ z+ σx = M ⋅ ⎜ y⎟ ⎜ I ⎟ Iz ⎝ y ⎠ (5) 2.). tvore ravninu. POLOŽAJ NEUTRALNE OSI Za razliku od običnog savijanja kod kosog savijanja neutralna os nije okomita na ravninu djelovanja momenta savijanja. skup svih vrhova tih vektora. kao i pri običnu savijanju.

Iz jednadžbe (7) slijedi da u općem slučaju kut |φ| nije jednak kutu a. jer je u tom slučaju svaka središnja os ujedno i glavna os tromosti presjeka (kružni i kvadratni presjeci). što znači da neutralna os n-n nije okomita na ravninu djelovanja rezultantnog momenta savijanja m-m. a to i čini razliku između kosog i običnog savijanja. dobivamo: tgϕ = −tgα Iy Iz = − tgα iy iz 2 2 (7) gdje su iy i iz glavni središnji polumjeri tromosti poprečnog presjeka.Označimo li s f kut što ga neutralna os (pravac n-n (slika 5. Položaj neutralne osi pri čistom kosom savijanju možemo odrediti pomoću središnje elipse tromosti poprečnog presjeka čija jednadžba glasi: y2 iz 2 + z2 iy 2 =1 Jednadžba je tangente na elipsu u točki K(y0. z0) u kojoj elipsa siječe ravninu djelovanja opterećenja ova: yy 0 iz 2 + zz 0 iy 2 =1 . Neutralna os može biti okomita na ravninu djelovanja opterećenja samo kada se ravnina djelovanja opterećenja poklapa s jednom od glavnih središnih osi tromosti presjeka (tgα = 0 ili tgα = ∞) ili kada je: I y = Iz .)) zatvara s osi y.

y) poprečnog presjeka od neutralne osi n-n (slika 5.i odatle dobivamo: 2 2 iy y iy z=− 2 0 y+ z0 iz z 0 ili: 2 2 2 z=− iy iz tgα ⋅ y + iy z0 Tangens kuta što ga tangenta na elipsu zatvara s osi y jest: 2 2 tgψ = − iy iz tgα = − Iy Iz tgα Iz usporedbe ovog izraza s izrazom (7) dobivamo da je ψ = φ. Zbog toga je neutralna os pri čistom kosom savijanju usporedna s tangentom na središnju elipsu tromosti u točki u kojoj elipsa siječe ravninu djelovanja opterećenja. Izraz (6) predstavlja implicitni oblik jednadžbe neutralne osi pri kosom savijanju. To znači da su preavci n-n i m-m konjugirani promjeri središnje elipse tromosti.) : . Normalni oblik jednadžbe dobit ćemo tako da se jednadžba (6) podjeli s drugim korijenom zbroja kvadrata koeficijenata: cos α sin α z+ y Iy Iz ± cos 2 α Iy 2 + sin 2 α Iz 2 =0 Iz analitičke je geometrije poznato da se udaljenost zadane točke od pravca dobije tako da se u normalni oblik jednadžbe pravca uvrste koordinate zadane točke pa je udaljenost neke točke A(x.

Ako dopuštena vlačna i tlačna naprezanja nisu jednaka.3. 2. na osnovi izraza (4). Normalno naprezanje σx poprima ekstremne vrijednosti u točkama presjeka. DIMENZIONIRANJE I PROVJERA UVJETA ČVRSTOĆE Dimenzioniranje ili provjera postojećih dimenzija obavlje se.dopušteno vlačno naprezanje σ V dop . koje su naudaljenije od neutralne osi (točke 1 i 2 na slici 5. imat ćemo dva uvjeta čvrstoće: My Iy My σ x max = σ x(1) = σ x min = σ x( 2 ) ⋅ z1 + Mz ⋅ y 1 ≤ σ v dop Iz M = ⋅ z 2 + z ⋅ y 2 ≤ σ t dop Iy Iz (9) σ V dop . dobivamo: σ x = ±M ⋅ ξ ⋅ cos 2 α Iy 2 + sin 2 α Iz 2 (8) Vidimo da je pri kosom savijanju normalno naprezanje razmjerno udaljenosti promatrane točke od neutralne osi.). uz uvjet da treba odrediti presjek gdje je moment savijanja maksimalan.dopušteno tlačno naprezanje . Da bismo odredili točke presjeka koje su najudaljenije od neutralne osi potrebno je odrediti neutralnu os i tangirati presjek tangentama paralelnim s neutralnom osi. ).ξ= ± cos α sin α z+ y Iy Iz cos 2 α Iy 2 + sin 2 α Iz 2 =0 i odatle: cos α sin α cos 2 α sin 2 α z+ y = ±ξ ⋅ + 2 2 Iy Iz Iy Iz Ako dobiveni izraz uvrstimo u izraz (5). u ovom slučaju (slika 6.

) točke u uglovima presjeka najudaljenije su točke od neutralne osi i ujedno najudaljenije točke i od glavnih osi tromosti pa je z1 = z max .Ako je σ v dop = σ t dop = σ dop . proračun čvrstoće provodi se prema. Kod pravokutnog presjeka (slika 6. σ x max = ±⎜ + ⎜W min Wz ⎟ y ⎝ ⎠ (11) Uvjet čvrstoće glasi: My Wy + Mz ≤ σ dop Wz ili: 1 Wy W ⎞ ⎛ 1 ⎜ M y + y Mz ⎟ = ⎟ W (My + η ⋅ Mz ) ≤ σ dop ⎜ Wz y ⎠ ⎝ i odatle: Wy ≥ 1 σ dop (M y + η ⋅ Mz ) . max (10) Kod nekih se presjeka određivanje najvećih naprezanja znatno pojednostavljuje jer se može lako utvrditi u kojim se točkama pojavljuju najveća normalna naprezanja. Normalna naprezanja primaju ekstremne vrijednosti u točkama 1 i 2 i određene su izrazom: ⎛ M y Mz ⎞ ⎟. najvećem naprezanju: σx ≤ σ dop . po apsolutnoj vrijednosti. y 1 = y max .

W z hb b 6 . σ dop (12) Mz/Wz + m 2 n - - + M Mz - y My h + 1 My/Wy + + b + o. Za pravokutni je presjek koeficijent η: bh 2 Wy h η= = 62 = . n.ili: Wy ≥ M (cos α + η ⋅ sin α ) . m z n + Slika 6.

4. Mz = M ⋅ sin α 2 2 poklapaju se s pripadajućim ravninama djelovanja My. 2. 2 EIz dx (13) Gdje je w – progib u smjeru glavne osi tromosti z. Mz .Najveća naprezanja u nosačima čiji presjeci imaju dvije osi simetrije određuju se pomoću izraza (11). progib štapa u smjeru glavnih osi tromosti presjeka određeni su izrazima: w= My EI y v= Mz EIz (15) Ravnine djelovanja fiktivnih momenata savijanja My I M z i rezultantnog fiktivnog momenta savijanja M = M y + Mz i M pa imamo: My = M ⋅ cos α . a v – progib u smjeru glavne osi tromosti y. =− 2 EI y dx M d2 v =− z . Ukupni će progib biti: f = v2 + w2 (14) Prema grafoanalitičkoj metodi.5 – 10 za presjeke I. Pri tome je prije toga potrebno izabrati odnos Wy Wz = η . Kao vrijednost koeficijenata η u prvoj se aproksimaciji uzima 8. PROVJERA UVJETA KRUTOSTI Diferencijalna jednadžba projekcije elastične linije štapa na glavne ravnine xz i xy bit će: My d2 w . odnosno 6 – 8 za presjeke [ . a dimenzioniranje pomoću izraza (12).

EIy v= M ⋅ sin α EIz f = v2 + w2 = M cos 2 α sin 2 α ⋅ + 2 2 E Iy Iz m M Mz My v f w y sa vij an ja rav n i na u ne op t ere cen j tra a ln vn ina a ra m Označimo li s β kut što ga vektor ukupnog progiba f zatvara s osi z (slika 7. bit će: M ⋅ sin α ⋅ EI y Iy v = = tgα w EIz ⋅ M ⋅ cos α Iz n os n z Slika 7. tgβ = (16) . ).w= i: M ⋅ cos α .

U općem slučaju kosog savijanja silama rastavimo sile na komponente koje leže u glavnim ravninama xy. 2. U poprečnom presjeku štapa djeluju momenti savijanja My. Mz i poprečne sile Ty i Tz . tj. Normalna naprezanja u nekom presjeku štapa možemo odrediti pomoću istih izraza kao i za slučaj čistog kosog savijanja. Ravnina savijanja nosača ne poklapa se s ravninom djelovanja vanjskog opterećenja. KOSO SAVIJANJE SILAMA y bz Ty 0 Tz xy A xz by z Slika 8.Iz usporedbe izraza (7) i (16) slijedi da je: tgβ = − tgϕ ili β = −ϕ što znači da je pri kosom savijanju ukupni progib usmjeren okomito na neutralnu os n-n.5. . nosač se savija u ravnini okomitoj na neutralnu os. i xz.

. Odatle slijedi da neutralna os štapa biti prostorna krivulja. tj. (18) U općem slučaju kosog savijanja silama ravnina djelovanja momenta savijanja u različitim je presjecima različito orjentirana s obzirom na glavne osi tromosti presjeka. Pri prostornom kosom savijanju presjeci s najvećim vrijednostima momenata savijanja My i Mz često se ne podudaraju. U tom slučaju ne možemo izravno odrediti položaj opasnog presjeka. u smjeru usporenom s osi z. koji je ujedno i opasan presjek. ) s obzirom na glavne središnje osi tromosti y i z. u smjeru usporenom s osi y. Puno posmično naprezanje u promatranoj točki A jest: τ = τ 2 xy + τ 2 xz . jer momenti savijanja My i Mz dostižu najveće vrijednosti u istom presjeku. U slučaju kosog savijanja silama. postojat će prostorno koso savijanje. možemo odrediti pomoću izraza: Tz S y Iy b y τ xz = . dovoljno je kontrolirati uvjete čvrstoće za normalna naprezanja u opasnome presjeku.Komponente posmičnih naprezanja. Položaj opasnog presjeka pri ravninskome kosom savijanju možemo naći neposredno iz konfiguracije dijagrama My i Mz . paralelne sa glavnim osima tromosti presjeka. širina presjeka u visini promatrane točke A. τ xy = Ty S z Iz b z (17) gdje su: by bz širina presjeka u visini promatrane točke A. Sy i Sz – statički moment površine odrezanog dijela poprešnog presjeka (slika 8. već proračun treba provesti za nekoliko presjeka koje možemo pretpostaviti opasnim.

E = 2 ⋅ 10 5 MPa . NUMERIČKI PRIMJER: Za zadani nosač prikazan na slici treba: a) odrediti geometrijske karakteristike poprečnog presjeka.3. nacrtati elipsu tromosti i odrediti položaj neutralne osi poprečnog presjeka b) odrediti normalna i posmična naprezanja u karakterističnim presjecima nosača i nacrtati pripadne dijagrame naprezanja c) kontrolirati uvjete čvrstoće d) postaviti diferencijalnu jednadžbu elastične linije nosača i odrediti progib i kut zaokreta u karakterističnim presjecima nosača e) kontrolirati uvjete krutosti f 1 = l 300 σ dop = 140MPa . 3 1 9 9 1 3 2 20 cm 2 . τ dop = 90MPa .

0 m 2 FB a = 1.0 kNm Mmax=30.0 + F ⋅ 5.625 kNm T 35 kN x = 1.75 m 20 kN 45 kN 20 kN Reakcije u ležajevima: Uvjeti ravnoteže: ∑M A =0 q ⋅ 4.0 2 + F ⋅ 1.1 2 q = 20 kN F= 20 kN 1 FA l =4.0 m M M=20.0 = 0 2 FA ⋅ 4.0 = 0 2 FB = 65kN ∑M B =0 q ⋅ 4.0 − FA = 35kN .0 2 − FB ⋅ 4.

= 30.Maksimalni moment u polju: Mmax ⇒ T = 0 FA − q ⋅ x = 0 35 − 20 ⋅ x = 0 x = 1.75 2 = 35 ⋅ 175 − .625kNm 2 2 ⇒ Mmax = Fa ⋅ x − a) geometrijske karakteristike poprečnog presjeka. elipsa tromosti i položaj neutralne osi poprečnog presjeka y T z Slika 11. Površina: A = ( 200 ⋅ 10 ) + (130 ⋅ 20 ) ⋅ 2 = 7200 mm2 .75m q ⋅ x2 20 ⋅ 1.

138 0 (70.02)2 − 4 ⋅ 17.v = ± 1 2 (I y (70.415 ± 23.02 1 2 − Iz ) − 4 ⋅ I2 yz = ⎢ ± 2 2 ⎣ Iu.81 − 12.02) ⋅ 10 6 tg2ϕ 0 = − = .58377 ⇒ ϕ 0 = −15.281 ⋅ 10 6 mm4 Iv = 17.16 ⋅ 10 6 mm4 Glavni momenti tromosti: I y + Iz 2 ⎡ 70.81 + 12.16 ⋅ 10 6 = −0.Momenti tromosti: ⎛ 130 ⋅ 20 3 ⎞ 10 ⋅ 210 3 Iy = ⎜ + 130 ⋅ 20 ⋅ 110 2 ⎟ ⋅ 2 + = 70.549 ⋅ 10 6 mm4 Smjer glavnih osi tromosti: Iyz I y − Iz 2 ⋅ 17. .02 ⋅ 10 6 mm4 ⎜ 12 ⎟ 12 ⎝ ⎠ Centrifugalni moment tromosti: Iyz = 130 ⋅ 20 ⋅ 30 ⋅ 110 + 130 ⋅ 20 ⋅ ( −30) ⋅ ( −110) = 17.866 ) ⋅ 10 6 Iu = 65.81 ⋅ 10 6 mm4 ⎜ 12 ⎟ 12 ⎝ ⎠ ⎛ 20 ⋅ 130 3 ⎞ 210 ⋅ 10 3 Iz = ⎜ + 130 ⋅ 20 ⋅ 110 2 ⎟ ⋅ 2 + = 12.81 − 12.16 2 ⎤ ⋅ 10 6 = ⎥ ⎦ = (41.

02 ⋅ 106 = 65.549 .138) = 0.83 ⋅ 106 = 82.281 ⋅ tgϕ0 = − tg( −15.9882 ⇒ α = 44.83 ⋅ 106 0=0 Neutralna os: tgα = − Iu 65.66 0 Iv 17.Kontrola: Iy + Iz = Iu + Iz ⇒ 70.549 ⋅ 106 82.81⋅ 106 + 12.281⋅ 106 + 17.

. n y iv 2 v z Slika 9.1 u iu . o.

2611447 y[mm] 1 2 +35. Normalna naprezanja : Karakteristični presjek 1-1 (slika 11. Slika 10.) : .7 +106.138 O cos ϕ 0 = 0.0 u[mm] +65.7 Karakteristični presjeci nosača su na mjestima maksimalnih momenata 1 i 2.b) normalna i posmična naprezanja u karakterističnim presjecima nosača i pripadni dijagrami naprezanja Pri prelasku iz koordinatnog sustava y. u A = y ⋅ cos ϕ0 + z ⋅ sin ϕ0 v A = z ⋅ cos ϕ0 − y ⋅ sin ϕ 0 ϕ 0 = −15.0 -65. f y z uA vA y A v z .0 -65.0 -35.z u koordinatni sustav u.) koristimo jednadžbe transformacije.v (slika 13.0 v[mm] -106.0 z[mm] +65.9652996 sin ϕ0 = −0.

n.549 ⋅ 10 ⎣ 65.2611447 ⎡ 0.) : ⎤ ⎡ cos ϕ0 sin ϕ0 − 0.0 ⋅ 10 6 ⋅ ⎢ 6 6 Iv 17.281⋅ 10 ⎦ 1 1 .2611447 ⎡ 0.2611447 ⎡ 0.281 ⋅ 10 ⎦ ⎦ ⎣ Iu = +50.9652996 ⎤ = 30.⎡ cos ϕ0 ⎤ sin ϕ0 σ1 = σmin = Mmax ⋅ ⎢ ⋅ v1 + ⋅ u1 ⎥ = Iv ⎣ Iu ⎦ − 0.o y 2 v .90MPa .625 ⋅ 10 6 ⋅ ⎢ ⋅ (− 106.94 u 77 =- iu iv .549 ⋅ 10 ⎣ 65.549 ⋅ 10 ⎣ 65.94 77 =+ z 2 SLika 11.0⎥ = σ1 = Mmax ⋅ ⎢ ⋅ v1 + ⋅ u1 ⎥ = −20.7 ) + ⋅ 65.9652996 ⎤ = 30.0 )⎥ = +77.7 ) + ⋅ 65.281⋅ 10 ⎦ ⎡ cos ϕ0 ⎤ sin ϕ0 σ2 = σmax = Mmax ⋅ ⎢ ⋅ v2 + ⋅ u1 ⎥ = Iv ⎣ Iu ⎦ − 0.7 + ⋅ (− 65.946MPa 6 6 17. Karakteristični presjek 2-2 (slika 12.625 ⋅ 10 6 ⋅ ⎢ ⋅ 106.0⎥ = −77.946MPa 6 6 17.9652996 ⎤ ⋅ (− 106.

7 + ⋅ (− 65.⎤ ⎡ cos ϕ0 sin ϕ0 σ1 = Mmax ⋅ ⎢ ⋅ v2 + ⋅ u1 ⎥ = −20.o y 2 v . n.0 ⋅ 10 6 Iu Iv ⎦ ⎣ = −50. z 2 .90MPa − 0.9652996 ⎤ ⋅⎢ ⋅ 106.2611447 ⎡ 0.9 5 =+ u iu iv .281 ⋅ 10 6 17.90 50 =Slika 12.0 )⎥ = 65.549 ⋅ 10 6 ⎣ ⎦ 1 1 0 0.

s/2*s in T3 T3 B vB .Posmična naprezanja: u y v z Slika 13. T3 T3 u T3 A vd y TV s/2*s in D v z Slika 14.

97kN Tv = cos ϕ ⋅ Tz = 62.27 = = 10.131⋅ s1 ) = 251.138 o Tu = sin ϕ ⋅ Tz = 16.65mm 3 TV ⋅ S u2 62.04 + 0.281⋅ 10 ⋅ 2 τ uv = 2.27mm 3 TV ⋅ S u1 62.262 ⋅ s1 = 2 ⎝ ⎠ = 22531.138 o − 95 ⋅ sin15.74 ⋅ 10 3 ⋅ 22531.13 o = 97.74 ⋅ 10 3 ⋅ 7112.65 = = = 3.42N / mm 2 = 3.42MPa 3 Iu ⋅ t 2 65.2611⋅ s 2 = 2 ⎝ ⎠ = 7112.83N / mm 2 = 10. dio : v B = z ⋅ cos ϕ − y ⋅ sin ϕ = 110 ⋅ cos 15.281⋅ 10 ⋅ 2 τ uv .99 + 0.99mm s ⎛ ⎞ 2 S u1 = s1 ⋅ t 1 ⋅ ⎜ v D + 1 ⋅ sin ϕ ⎟ = s1 ⋅ 2 ⋅ (130.83MPa 3 Iu ⋅ t 1 65.13 o = 130.98 ⋅ s1 + 0. dio : v D = z ⋅ cos ϕ − y ⋅ sin ϕ = 110 ⋅ cos 15.131⋅ s 2 ) = 194.08 ⋅ s 2 + 0.74kN 1.138 o − 35 ⋅ sin15.ϕ = 15.04mm s ⎛ ⎞ 2 S u2 = s 2 ⋅ t 2 ⋅ ⎜ v B + 2 ⋅ sin ϕ ⎟ = s 2 ⋅ 2 ⋅ (97.

.5mm 3 TV ⋅ S u3 62.3. dio : v C = z ⋅ cos ϕ − y ⋅ sin ϕ = 110 ⋅ cos 15.61MPa 3 Iu ⋅ t 3 65.5 = = 5.13 o = 106.281 ⋅ 10 ⋅ 2 τ uv = T3 T3 u T3 y s/2*c o uD s uB s/2*c os TV A Tu T3 T3 B D v z Slika 15.18mm s ⎛ ⎞ 2 S u3 = s 3 ⋅ t 3 ⋅ ⎜ v C − 3 ⋅ sin ϕ ⎟ = 106.61N / mm 2 = 5.483 ⋅ s 3 = 2 ⎝ ⎠ = 5835.18 ⋅ s 3 − 0.74 ⋅ 10 3 ⋅ 5835.138 o − 0 ⋅ sin 15.

97 ⋅ 10 3 ⋅ 3256.549 ⋅ 10 ⋅ 2 τ uv 2.549 ⋅ 10 3 ⋅ 2 τ = τ 2 uv1 + τ 2 uv 2 .97 ⋅ 10 3 ⋅ 3160.02 ⋅ s 2 + 0. dio uD = y ⋅ cos ϕ − z ⋅ sin ϕ = 95 ⋅ cos 15. 3 Iv ⋅ t 1 17.97 ⋅ 10 3 ⋅ 3193.54MPa 3 Iv ⋅ t 2 17.138 o − 110 ⋅ sin15.965 ⋅ s 2 = 2 ⎝ ⎠ = 3193.13 o = 62.125 = = = 1.13 o = 62.965 ⋅ s1 = 2 ⎝ ⎠ = 3256.3 = = 3.58 = = 1.3mm 3 τ uv = TU ⋅ S u3 16.73 ⋅ s 3 = 3160.1.125mm 3 TV ⋅ S u1 16.73mm S u3 = s 3 ⋅ t 3 ⋅ u C = 28.51mm s ⎛ ⎞ 2 S u2 = s 2 ⋅ t 2 ⋅ ⎜ uB − 2 ⋅ sin ϕ ⎟ = 125. dio uB = y ⋅ cos ϕ − z ⋅ sin ϕ = 35 ⋅ cos 15.06MPa Iv ⋅ t 3 17.57N / mm 2 = 157MPa .dio v C = z ⋅ sin ϕ = 28.06N / mm 2 = 3.58mm 3 TU ⋅ S u2 16.95 ⋅ s1 − 0.138 o − 110 ⋅ sin15.549 ⋅ 10 ⋅ 2 τ uv = 3.54N / mm 2 = 1.97mm s ⎛ ⎞ 2 S u1 = s1 ⋅ t 1 ⋅ ⎜ uD − 1 ⋅ sin ϕ ⎟ = 125.

94MPa Za 2. dio: τ 2 = τ 2 uv1 + τ 2 uv 2 = 3. dio: τ 2 = τ 2 uv1 + τ 2 uv 2 = 5.Za 1.42 2 + 154 2 = 3. Za 3.57 2 = 10. dio: τ1 = τ 2 uv1 + τ 2 uv 2 = 10.06 2 = 6.612 + 3.83 2 + 1.75MPa .39MPa .

946MPa ≤ σ dop = 140MPa Karakteristični presjek 2-2 : σ 1 = σ max = +50.c) kontrola uvjeta čvrstoće Karakteristični presjek 1-1 : σ 2 = σ max = +77.94MPa ≤ τ dop = 90MPa .90MPa ≤ σ dop = 140MPa Kontrola posmičnih naprezanja : τ1 = 10.

d) elastična linija nosača. Fiktivni nosač rastavljamo na dva dijela kao što je prikazano na slici 16c.0 m 1 2 FB a = 1.625 kNm C b) T x = 1. progibi i kutevi zaokreta u karakterističnim presjecima nosača Grafoanalitički postupak : 2 q = 20 kN F= 20 kN a) 1 FA l =4.0 m M M=20.0 kNm A B Mmax=30.75 m c) FA FB FB TC FA MC Slika 16. Moment savijanja u polju je: q ⋅ x2 M( x ) = 35 ⋅ x − 2 Moment savijanja na prepustu: M( x1 ) = −20 ⋅ x1 Na slici 16b. . prikazan je fiktivni nosač s fiktivnim opterećenjem u obliku dijagrama momenta savijanja zadanog nosača.

) : Φ1 = 1 ⋅ 4.0 ⋅ 40 = 106.67kNm 2 Progib u karakterističnom presjeku 1-1 : Moment : M1−1 = 70.67kNm 2 3 1 ⋅ 1.0 + 106.67 ⋅ 2.0 − 40 ⋅ 8 =0 3 FB = 26.02kNm 2 .Pri određivanju fiktivnih reakcija ukupno fiktivno opterećenje zamjenjujemo koncentriranim silama u težištu odgovarajućih površina (slika 16c.0 ⋅ 20 = 10kNm 2 2 Φ2 = Φ3 = Iz uvjeta ∑M A = 0 dobivamo : − FB ⋅ 4.0 ⋅ 20 = 40kNm 2 2 2 ⋅ 4.

73cm Presjek C : TC = −26.306 ⋅ 10 4 fu + f v 2 2 fv = fC = = 0.67kNm 2 MC = −26.0052m = 0.15 cm E ⋅ Iu 1.67 ⋅ 1.306 ⋅ 10 4 2 2 fu = fv = f1−1 = fu + fv = 0.51cm E ⋅ Iu 1.021cm .0 + 10 ⋅ 2 = −20.351 ⋅ 10 4 M1−1 ⋅ cos ϕ 70.67 + 10 = −16.0kNm 3 3 Progib : fu = M C ⋅ sin ϕ 20 ⋅ sin ϕ =− = − 0.351 ⋅ 10 4 M C ⋅ cos ϕ 20 ⋅ cos ϕ =− = − 0.02 ⋅ cos ϕ = = 0.0051m = 0.52cm E ⋅ Iv 0.15 cm E ⋅ Iv 0.Progib : M1−1 ⋅ sin ϕ 70.0015 m = − 0.02 ⋅ sin ϕ = = 0.0015 m = − 0.

Kut zaokreta: ϕ u( C ) = TC ⋅ sin ϕ 16.67 ⋅ sin ϕ =− = −0.0012rad = 0 o 0'4.306 ⋅ 10 2 2 ϕ v(C) = ϕ( C ) = ϕu + ϕ v = 0.46" 4 E ⋅ Iu 1.67 ⋅ cocϕ =− = −0.11" .351 ⋅ 10 TC ⋅ cos ϕ 16.46" 4 E ⋅ Iv 0.0012rad = 0 o 0'4.0017rad = 0 o 0'6.

e) kontrola uvjeta krutosti f 1 = l 300 Provjera krutosti u presjeku 1-1 : 0.73 f 1 = 0.001825 < = = 0.0005 < = = 0.00333 400 l 300 Provjera krutosti u presjeku C : 0.00333 400 l 300 Nosač zadovoljava uvjete krutosti! .21 f 1 = 0.

Tim postupkom dobili smo progibe i kuteve zaokreta u kritičnim presjecima. Dijagram normalnih naprezanja je linearan. Grafoanalitičkim postupkom prikazali smo fiktivni nosač sa fiktivnim opterećenjem u obliku dijagrama momenata savijanja zadanog nosača i rastavili ga na dva dijela. . Zbog toga smo morali koristiti jednadžbe transformacije pri prelasku iz jednog koordinatnog sustava u drugi koordinatni sustav. Pretpostavili smo da poprečna sila. Pri određivanju fiktivnih reakcija ukupno fiktivno opterećenje smo zamjenili koncentriranim silama u težištu odgovarajućih površina. Pri proračunu posmičnih naprezanja zanemarili smo uvijanje poprečnog presjeka i u obzir uzeli samo savijanje.ZAKLJUČAK : U numeričkom dijelu zadatka ravnina vanjskog opterećenja ne poklapa se s jednom od glavih ravnina poprečnog presjeka pa se stoga radi o kosom savijanju. Kako je centrifuglani moment tromosti poprečnog presjeka različit od nule glavne osi tromosti u i v su u odnosu na osi x i y pod kutem f. Dobiveni progib mora biti manji ili jednak zadanom dopuštenom progibu. Kritični presjeci nalaze se na mjestima maksimalnih momenata gdje računamo i maksimalna naprezanja te provjeravamo uvjete čvrstoće. Kod posmičnih naprezanja središte posmika se ne poklapa sa težištem poprečnog presjeka jer je poprečni presjek nesimetričan. koja predstavlja opterećenje. prolazi središtem posmika i projicirali smo je na glavne središnje osi tromosti. Kontrolu uvjeta krutosti proveli smo usporedbom dobivenog progiba sa zadanim dopuštenim progibom. a maksimalna naprezanja su na mjestima točaka presjeka koje su najudaljenije od neutralne osi poprečnog presjeka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful